1.

Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 ima golem učinak diljem svijeta u pogledu javnog zdravlja, gospodarskih aktivnosti, zapošljavanja i društvenog života.

2.

U borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 spašavanje života i zaštita zdravlja naših građana i dalje je glavni i krajnji prioritet.

3.

Kako bi se zaustavilo širenje bolesti COVID-19, u državama članicama uvedene su različite mjere, ovisno o fazi epidemije i drugim posebnim okolnostima. U suradnji s javnim tijelima sektor sporta vidljivo je odmah reagirao. Sektor sporta doprinio je sprečavanju širenja virusa u ranoj fazi izbijanja bolesti putem različitih mjera i preporuka namijenjenih svim relevantnim dionicima, uključujući sportske organizacije, klubove, sportaše, trenere, sportsko osoblje i volontere, kao i gledatelje te građane.

4.

Istodobno je sektor sporta snažno pogođen pandemijom, među ostalim u gospodarskom smislu (1). Pandemija bolesti COVID-19 ima pogubne posljedice za cijeli sektor na svim razinama, posebice za sportske organizacije i klubove, lige, fitness centre, sportaše, trenere, sportsko osoblje, sportske volontere i poslovanje povezano sa sportom (2), uključujući organizatore sportskih događanja i sportske medije.

5.

Sanitarne mjere koje su uvela tijela nadležna za zdravstvo i njihove preporuke o održavanju fizičke udaljenosti imaju posljedice za antidopinške organizacije, jer ih sprečavaju u provođenju antidopinških kontrola. To može utjecati na mogućnosti za zaštitu integriteta sporta.

6.

Sve veća zabrinutost povezana s globalnim širenjem virusa dovela je do službenih odluka o otkazivanju ili odgodi sportskih događanja i natjecanja diljem svijeta (3). Sportske aktivnosti na svim razinama i redovito funkcioniranje sportskih organizacija i klubova ograničeni su, onemogućeni ili zaustavljeni.

7.

Građani su također trebali prilagoditi svoj svakodnevni život. Ostanak kod kuće i rad od kuće, fizička udaljenost i ograničene mogućnosti za redovitu tjelesnu aktivnost mogu veoma štetno djelovati na opću dobrobit građana. Potpune i djelomične zabrane kretanja pokazale su da je pružanje mogućnosti za bavljenje sportom i održavanje tjelesne aktivnosti u ovim dosad nezabilježenim okolnostima, uz istodobni ostanak kod kuće ili rad od kuće, važno za fizičko i mentalno zdravlje (4).

8.

Mogu biti potrebni daljnji napori na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te razini EU-a kako bi se zaštitio i podupro sektor sporta i održao doprinos sporta fizičkom i mentalnom zdravlju naših građana (5) te razvoju našega društva u trenutačnoj situaciji pandemije kao i u kontekstu izlazne strategije i strategije nastavka aktivnosti nakon pandemije.

9.

Za očuvanje aktivnih i zdravih zajednica u vrijeme zdravstvene krize potrebni su solidarnost i međusobno razumijevanje na svim razinama – među građanima, sportskim pokretom, privatnim sektorom, državama članicama, EU-om i međunarodnim institucijama u svim sektorima.

10.

Trebalo bi prepoznati i promicati ulogu sporta u društvu i njegovu moć da doprinese dobrobiti građana tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebice putem sportskih organizacija i višestrukog angažmana sportaša kao pozitivnih uzora (6), kao i predanim radom trenera upotrebom inovativnih alata, platformi te novih i fleksibilnih metoda treniranja.

11.

Zbog zahtjeva u pogledu fizičke udaljenosti poseban naglasak trebalo bi staviti na mogućnosti za tjelesnu aktivnost građana koji obično sudjeluju u sportovima u zatvorenom, kontaktnim i timskim sportovima. Budući da je tijekom pandemije bolesti COVID-19 naglasak na bavljenju sportom kod kuće ili individualno, bilo bi važno u suradnji sa sportskim pokretom procijeniti moguće učinke krize na tjelesnu aktivnost građana te na bavljenje sportom u sportskim klubovima, kao i na angažman volontera.

12.

U području sporta, države članice EU-a, s obzirom na svoje nacionalne okolnosti i zbog učinka pandemije bolesti COVID-19, poduzele su različite mjere za potporu sektoru sporta i motiviranje građana da održavaju tjelesnu aktivnost.

13.

U nesigurnim i promjenjivim okolnostima i suočene sa sličnim izazovima, države članice EU-a prepoznale su važnost suradnje i razmjene informacija o svojim nacionalnim situacijama, uključujući mjere poduzete u cilju ublažavanja negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19, mogućnosti za trening sportaša te tjelesnu aktivnost građana. Razmjena ideja o mogućoj izlaznoj strategiji i strategiji nastavka aktivnosti i koraci koje treba poduzeti kako bi se uspješno ponovno aktivirao sektor sporta primjeri su toga kako zajednički rad može donijeti dodanu vrijednost.

14.

Kako bi se dodatno prevladali izazovi koji su se pojavili u sektoru sporta zbog pandemije bolesti COVID-19 potrebna je široka međusektorska suradnja (7). U tom pogledu trebalo bi poticati suradnju na svim razinama, među svim relevantnim dionicima, uključujući sportski pokret.

15.

Aktivnosti sektora sporta moraju se nastaviti u sigurnim i zaštićenim uvjetima za sve uključene strane. Ublažavanje posebnih mjera uspostavljenih u sektoru sporta u svrhu zaustavljanja širenja bolesti COVID-19 trebalo bi nastaviti oprezno i postupno, uz procjenu potencijalnih rizika kako bi se izbjeglo preuranjeno ukidanje mjera za suzbijanje širenja.

16.

Budući da sport i tjelesna aktivnost imaju važnu ulogu tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 te će zasigurno imati još važniju ulogu u društvu nakon pandemije, nacionalni i europski programi oporavka relevantni su za budućnost sektora sporta.

17.

Imajući na umu sposobnost sporta da doprinese međusobnom razumijevanju Europljana, i ovisno o epidemiološkoj situaciji u državama članicama, trebalo bi na siguran način i, ako je to moguće, koordinirano ponovno uspostaviti slobodno kretanje i mobilnost naših sportaša, trenera i navijača, uzimajući pritom u obzir posebnu prirodu sporta.

18.

Relevantne institucije Unije, djelujući u okviru svojih nadležnosti, mogle bi nadopuniti nacionalne napore u pružanju potrebne potpore za ublažavanje učinka pandemije bolesti COVID-19 na sektor sporta.

19.

osiguraju odgovarajuće smjernice, podupiru oporavak i potiču daljnji održivi razvoj sektora sporta;

20.

promiču mogućnosti za pružanje potpore sektoru sporta putem dostupnih i prihvatljivih programa i fondova EU-a, uključujući program Erasmus+, Europske snage solidarnosti, fondove kohezijske politike i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj;

21.

u skladu s nacionalnim prioritetima i u suradnji s relevantnim tijelima istraže mogućnosti u okviru relevantnih horizontalnih mjera i inicijativa, uključujući Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus (CRII), Investicijsku inicijativu plus kao odgovor na koronavirus (CRII+), privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) i privremeni okvir za državne potpore, kao i druge inicijative EU-a za oporavak. Razmjene iskustava i najboljih praksi o potpori sektoru sporta trebalo bi organizirati na različite načine, na primjer putem aktivnosti uzajamnog učenja ili sastanaka zainteresiranih država članica;

22.

potaknu nastavak redovitih programa i inicijativa za financiranje sporta koji su već uspostavljeni na nacionalnoj i lokalnoj razini, posebice za amaterske sportske organizacije;

23.

promiču ulogu i vrijednost sporta i tjelesne aktivnosti u smislu njihova doprinosa fizičkom i mentalnom zdravlju građana, posebice u kriznim razdobljima poput pandemije bolesti COVID-19 i nakon toga;

24.

u suradnji sa sportskim pokretom ojačaju sinergiju sa sektorom gospodarstva i poduzetništva, inovacija, obrazovanja i rada s mladima kako bi se pružile nove mogućnosti za sportaše i sve građane da budu tjelesno aktivni, među ostalim upotrebom digitalnih alata;

25.

promiču međusektorsku suradnju i savjetovanja u područjima koja su relevantna za sport na svim razinama, među ostalim sa sportskim pokretom, poslovnim sektorom povezanim sa sportom i drugim relevantnim dionicima, kako bi se učinkovito pristupilo rješavanju izazova s kojima se sektor sporta suočava zbog pandemije bolesti COVID-19 i ojačao položaj sporta u društvu;

26.

promiču solidarnost među sportskim savezima, klubovima, organizacijama i sportašima kako bi doprinijeli održivom oporavku i daljnjem razvoju sektora sporta i prepoznaju europski model sporta (8) kao primjer sustava utemeljenog na solidarnosti;

27.

promiču ulogu sporta i tjelesne aktivnosti kao alata za gospodarski i društveni razvoj prema zdravijim i aktivnijim zajednicama (9); u tom kontekstu podižu svijest o najboljim praksama; ističu puni potencijal sporta i tjelesne aktivnosti za teritorijalni razvoj i na odgovarajući način iskorištavaju izvore financiranja, poput fondova kohezijske politike, kako bi se ojačala buduća otpornost sektora sporta;

28.

nastave redovito razmjenjivati informacije, ideje i iskustva kako bi se utvrdile i provele dobre prakse i omogućio zajednički rad na izlaznoj strategiji i strategiji nastavka aktivnosti nakon pandemije bolesti COVID-19 te kako bi se spriječile buduće krize i pripremilo za njih, čime se osigurava održiv razvoj i otpornost sektora sporta u EU-u.

29.

nastavi redovito razmjenjivati informacije o mogućnostima fleksibilnih aranžmana u vezi s provedbom projekata u okviru programa Erasmus+: Sport u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19, uzimajući u obzir različite nacionalne okolnosti, te da u budućim godišnjim programima i pozivima na dostavu prijedloga osigura mogućnosti za potporu oporavku sektora sporta;

30.

razmotri mogućnost i relevantnost uvođenja više mehanizama fleksibilnosti u buduće programe financiranja u području sporta, čime bi se EU-u omogućilo da pravodobno odgovori na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i na moguće buduće izazovne situacije;

31.

državama članicama predstavi i širi dodatne informacije i redovite novosti o mogućnostima podupiranja sektora sporta u svrhu ublažavanja posljedica pandemije bolesti COVID-19, među ostalim putem horizontalnih mjera kao što su CRII, CRII+ te druge inicijative EU-a za oporavak i odgovarajući mehanizmi financiranja, te da olakša razmjenu iskustava o provedbi mehanizama dostupnih sektoru sporta;

32.

širi informacije o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti, prema potrebi u suradnji s odgovarajućim tijelima poput Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), i promiče kampanje, kao što je #BeActive (10), kako bi se motiviralo građane da ostanu tjelesno aktivni;

33.

u suradnji s državama članicama provede istraživanje i analizu učinaka krize uzrokovane bolešću COVID-19 i stavi ih na raspolaganje za pripremu sljedećeg Plana rada EU-a u području sporta;

34.

podupire prikupljanje i analizu podataka i informacija o sudjelovanju u sportskim aktivnostima i učinku bolesti COVID-19, prema potrebi putem Eurobarometra i Eurostata;

35.

podupire međusektorsku suradnju između sektora sporta i drugih relevantnih sektora (11), posebice u pogledu primjene inovativnih i digitalnih alata kako bi se sport učinio otpornijim u budućim potencijalnim krizama;

36.

pokrene dijalog s državama članicama i sportskim pokretom o budućim aktivnostima koje povezuju sport i zdravlje u okviru Europskog tjedna sporta, daljnjeg djelovanja nakon Poziva iz Tartua na zdrav način života, te u okviru drugih relevantnih sportskih događanja i aktivnosti;

37.

pokrene dijalog s europskim i međunarodnim sportskim savezima te državama članicama kako bi se raspravljalo o mogućnostima sigurnog nastavka održavanja velikih sportskih događanja;

38.

slijedi smjernice SZO-a, ECDC-a (12) i nacionalnih zdravstvenih tijela u vezi sa sprečavanjem i širenjem virusa koji uzrokuje COVID-19 i u vezi s protokolom o nastavku sportskih aktivnosti;

39.

motivira sportaše i građane da se na siguran način bave sportom i ostanu tjelesno aktivni u dosad nezabilježenim ili iznimnim okolnostima;

40.

potiče građane da nastave podupirati sektor sporta razmatranjem mogućnosti održavanja svojeg članstva i zadržavanja ulaznica za sportska događanja čije bi se vrijeme održavanja moglo promijeniti;

41.

istraži moguća rješenja za ažuriranje nacionalnih sportskih kalendara, uzimajući pritom u obzir europske i međunarodne sportske kalendare.