(1)

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” navedeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2020. Neki su od tih ciljeva potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući ekonomsku, društvenu, ekološku i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja za korisnike povezanog sa zakonodavstvom Unije.

(1)

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” navedeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2020. Neki su od tih ciljeva potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, orijentiranošću na tržište , potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući ekonomsku, društvenu, demografsku, ekološku i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja za korisnike povezanoga sa zakonodavstvom Unije. Novom bi se politikom isto tako trebala ostvariti pojednostavnjenja za korisnike koji bi trebali primiti poštene naknade. Kako bi ZPP ostvario te ciljeve, iznimno je važno zadržati istu razinu financiranja u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. kao i u razdoblju 2014. – 2020.

(1a)

ZPP i dalje ima središnju ulogu u razvoju ruralnih područja Unije. Stoga je potrebno nastojati zaustaviti postupno napuštanje poljoprivredne djelatnosti te istovremeno održati snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku s adekvatnim resursima kako bi se ublažilo smanjenje broja stanovnika u ruralnim područjima i nastavilo ispunjavati zahtjeve potrošača u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti hrane i dobrobiti životinja. S obzirom na izazove s kojima se moraju suočiti proizvođači Unije kako bi odgovorili na nove regulatorne zahtjeve i s obzirom na izraženija očekivanja u pogledu zaštite okoliša, u kontekstu nestabilnosti cijena i veće otvorenosti granica Unije za uvoz iz trećih zemalja, proračun za ZPP treba zadržati barem na istoj razini kao za razdoblje 2014. – 2020.

(1b)

Kako bi se obuhvatila globalna dimenzija i učinci ZPP-a, Komisija bi trebala osigurati usklađenost i kontinuitet s drugim vanjskim politikama i instrumentima Unije, osobito u području razvojne suradnje i trgovine. Predanost Unije usklađenosti politika radi razvoja zahtijeva da se prilikom oblikovanja politika uvažavaju razvojni ciljevi i načela.

(2)

Budući da bi ZPP trebao bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. U okviru ZPP-a zasnovanog na uspješnosti („model ostvarivanja politike”) Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjuju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se bolje uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora prilagodi potrebama kako bi se povećao doprinos ciljevima Unije.

(2)

Budući da bi ZPP trebao bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje , posebno za krajnje korisnike . U okviru ZPP-a zasnovanog na uspješnosti („model ostvarivanja politike”) Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjuju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti jamčeći sigurnost politike i financijsku sigurnost za taj sektor . Veća supsidijarnost omogućuje da se bolje uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora prilagodi potrebama kako bi se povećao doprinos ciljevima Unije. Međutim, kako bi se spriječilo da se ta supsidijarnost pretvori u „ponovnu nacionalizaciju” ZPP-a, ova Uredba treba sadržavati čvrsti skup propisa Unije kojim će se spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja i osigurati nediskriminirajuće postupanje prema svim poljoprivrednicima diljem cijele Europske unije.

(3)

Zbog primjene zajedničkih definicija potpuno utvrđenih na razini Unije državama članicama bilo je donekle otežano uzeti u obzir vlastite posebnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Stoga bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost da pobliže odrede neke definicije u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Međutim, radi osiguranja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja potrebno je utvrditi određeni okvir na razini Unije s ključnim elementima koji se trebaju uključiti u te definicije („okvirne definicije”).

(3)

Državama članicama trebalo bi dati fleksibilnost da pobliže odrede neke definicije u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Međutim, radi osiguranja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja potrebno je utvrditi određeni okvir na razini Unije s ključnim zajedničkim elementima koji se trebaju uključiti u te definicije („okvirne definicije”).

(4)

Kako bi se osiguralo da Unija može poštovati svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi i posebno kako bi se osiguralo da se osnovna potpora dohotku za održivost i povezane vrste intervencija i dalje prijavljuju kao potpora iz „zelene kutije” koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili proizvodnje, okvirna definicija „poljoprivredne djelatnosti” trebala bi obuhvaćati kako proizvodnju poljoprivrednih proizvoda tako i održavanje poljoprivredne površine. Radi prilagodbe lokalnim uvjetima države članice trebale bi utvrditi stvarnu definiciju poljoprivredne djelatnosti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

(4)

Kako bi se osiguralo da Unija može poštovati svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi i posebno kako bi se osiguralo da se osnovna potpora dohotku za održivost i povezane vrste intervencija i dalje prijavljuju kao potpora iz „zelene kutije” koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili proizvodnje, okvirna definicija „poljoprivredne djelatnosti” trebala bi obuhvaćati kako proizvodnju poljoprivrednih proizvoda tako i održavanje poljoprivredne površine. Radi prilagodbe lokalnim uvjetima države članice trebale bi utvrditi definiciju poljoprivredne djelatnosti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a koja je u skladu sa zajedničkim elementima okvirne definicije Unije .

(5)

Kako bi se zadržali ključni elementi na razini cijele Unije i omogućila usporedivost odluka država članica, a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnog travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije pobliže odrede u skladu sa svojim lokalnim uvjetima. Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje, uključujući primjerice agrošumarstvo i obradiva zemljišta s grmljem i drvećem, te da je u skladu s njom obvezno uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija. Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji koje će odrediti države članice. Okvirna definicija „trajnog travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da pobliže odrede kriterije te da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje i mogu se upotrebljavati za ispašu ili se od njih može proizvesti hrana za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne.

(5)

Kako bi se zadržali zajednički ključni elementi na razini cijele Unije i omogućila usporedivost odluka država članica i jednako postupanje prema europskim poljoprivrednicima , a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnog travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije pobliže odrede u skladu sa svojim lokalnim uvjetima i tradicionalnim praksama . Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje, uključujući primjerice agrošumarstvo i obradiva zemljišta s grmljem i drvećem, te da je u skladu s njom obvezno uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija. Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji koje će odrediti države članice. Okvirna definicija „trajnog travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da pobliže odrede kriterije te da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje i mogu se upotrebljavati isključivo za ispašu ili ne samo za nju ili se od njih može proizvesti hrana za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne.

(5a)

Budućnost poljoprivrede trebalo bi usmjeriti na proizvodnju visokokvalitetne hrane jer je u tome konkurentna prednost Unije. Norme Unije trebalo bi zadržati i ojačati, ako je to izvedivo, te bi trebalo predvidjeti mjere za daljnje povećanje dugoročne produktivnosti i konkurentnosti sektora proizvodnje hrane, uvođenje novih tehnologija i učinkovitije korištenje resursa, čime bi se ojačala uloga Unije kao svjetskog predvodnika.

(8)

Kad je riječ o površinama koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje, u cilju zaštite javnog zdravlja i osiguranja dosljednosti u odnosu na drugo zakonodavstvo, upotreba sjemena sorti konoplje u kojima sadržaj tetrahidrokanabinola ne prelazi 0,2  % trebala bi biti dio definicije prihvatljivog hektara.

(8)

Kad je riječ o površinama koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje, u cilju zaštite javnog zdravlja i osiguranja dosljednosti u odnosu na drugo zakonodavstvo, upotreba sjemena sorti konoplje u kojima sadržaj tetrahidrokanabinola ne prelazi 0,3  % trebala bi biti dio definicije prihvatljivog hektara.

(9)

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na prave poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije u pogledu takva usmjeravanja potpore, trebala bi se utvrditi okvirna definicija „pravog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima. Na temelju te okvirne definicije države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima, i to na temelju uvjeta kao što su ispitivanja dohotka, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i upisivanje u registre. Time se ne bi trebali iz potpore isključiti poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, odnosno aktivno se bave poljoprivredom, ali se bave i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na to da se tim višestrukim djelatnostima često jača socioekonomska struktura ruralnih područja.

(9)

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na aktivne poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije u pogledu takva usmjeravanja potpore, trebala bi se utvrditi okvirna definicija „aktivnog poljoprivrednika” s odgovarajućim zajedničkim elementima. Iz potpore se ne smiju isključiti poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, odnosno aktivno se bave poljoprivredom, ali se bave i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na to da se tim višestrukim djelatnostima često jača socioekonomska struktura ruralnih područja. Ta okvirna definicija u svakom slučaju treba doprinijeti očuvanju modela obiteljske poljoprivrede koji postoji u Uniji.

(9a)

Jednakost žena i muškaraca temeljno je načelo Unije, a rodno osviještena politika važan je alat za integraciju tog načela u ZPP. Stoga bi poseban naglasak trebalo staviti na promicanje sudjelovanja žena u socioekonomskom razvoju ruralnih područja. Veličina poljoprivrednih gospodarstava kojima upravljaju žene obično je manja, a posao koji obavljaju žene, kao supruge na poljoprivrednim gospodarstvima, nije uvijek prepoznat i vidljiv, što utječe na njihovu ekonomsku neovisnost. Ova Uredba trebala bi doprinijeti tomu da rad žena bude vidljiviji i bolje vrednovan te da se o njemu vodi računa u okviru posebnih ciljeva koje će države članice predložiti u svojim strateškim planovima. Načelo jednakosti spolova i načelo nediskriminacije trebaju biti sastavni dio pripreme, provedbe i evaluacije intervencija u okviru ZPP-a. Države članice također jačaju svoje kapacitete u pogledu rodno osviještene politike i prikupljanja podataka razvrstanih po spolu.

(10)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na cilj generacijske obnove, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „mladog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima.

(10)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na cilj generacijske obnove, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „mladog poljoprivrednika” sa zajedničkim elementima.

(10a)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na cilj olakšavanja poslovnog razvoja u ruralnim područjima, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „novog poljoprivrednika” sa zajedničkim elementima.

(11)

Kako bi se učvrstili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Osim toga, trebalo bi na razini Unije pobliže utvrditi skup posebnih ciljeva koje bi države članice trebale primijeniti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Tim bi se posebnim ciljevima opći ciljevi ZPP-a trebali prenijeti u konkretnije prioritete , pri čemu bi se trebalo uzeti u  obzir relevantno zakonodavstvo Unije , posebno u području klime , energije i okoliša, te postići ravnoteža među dimenzijama održivog razvoja u skladu s procjenom učinka.

(11)

Kako bi se ostvarilo ciljeve ZPP-a utvrđene člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Osim toga, trebalo bi na razini Unije pobliže utvrditi skup posebnih ciljeva koje bi države članice trebale ostvariti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Tim bi se posebnim ciljevima opći ciljevi ZPP-a trebali prenijeti u konkretnije prioritete u  području gospodarstva , zaštite okoliša i socijalnih pitanja , pri čemu bi se trebala postići ravnoteža među dimenzijama održivog razvoja u skladu s procjenom učinka.

(13)

U okviru modela ostvarivanja politike ZPP-a Unija bi trebala utvrditi ciljeve Unije i vrste intervencija te osnovne zahtjeve Unije koji se primjenjuju na države članice, ali bi one same trebale biti nadležne za prenošenje tog okvira Unije u mehanizme potpore koji se primjenjuju na korisnike. U tom bi kontekstu države članice trebale djelovati u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i općim načelima prava Unije te osigurati da se pravni okvir za dodjelu potpore Unije korisnicima temelji na njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a i da je u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i [Horizontalnoj uredbi].

(13)

U okviru modela ostvarivanja politike ZPP-a Unija bi trebala utvrditi ciljeve Unije i vrste intervencija te zajedničke zahtjeve Unije koji se primjenjuju na države članice, ali bi one same trebale biti nadležne za prenošenje tog okvira Unije u mehanizme potpore koji se primjenjuju na korisnike. U tom bi kontekstu države članice trebale djelovati u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i općim načelima prava Unije te osigurati da se pravni okvir za dodjelu potpore Unije korisnicima temelji na njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a i da je u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i [Horizontalnoj uredbi].

(13a)

Pri provedbi strateških planova u okviru ZPP-a trebalo bi poštovati međusektorska načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako su utvrđena u članku 5. UEU-a. Države članice i Komisija također bi trebale poštovati obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i zajamčiti pristupačnost u skladu s njezinim člankom 9. i pravom Unije u pogledu usklađivanja zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice i Komisija trebale bi nastojati ukloniti nejednakosti te promicati jednakosti između muškaraca i žena i integraciju rodne perspektive te suzbiti diskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) ne bi trebali podržavati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije, diskriminacije ili isključenosti. Ciljevi tih fondova trebali bi se ostvarivati iz perspektive održivog razvoja te u skladu s ciljem iz Konvencije iz Aarhusa koji promiče Unija, a koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša te borbu protiv klimatskih promjena u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uz primjenu načela „onečišćivač plaća”.

(13b)

Model ostvarivanja ne bi smio dovesti do situacije u kojoj postoji 27 različitih nacionalnih poljoprivrednih politika te time ugroziti zajednički duh ZPP-a i stvoriti poremećaje. Njime bi se državama članicama trebao omogućiti određeni stupanj fleksibilnosti unutar snažnog zajedničkog regulatornog okvira.

(15)

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na prihode. Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva, trebao bi se uspostaviti čvrst okvir za osiguranje odgovarajućeg upravljanja rizicima. U tu bi se svrhu države članice i poljoprivrednici mogli osloniti na platformu na razini Unije za upravljanje rizicima za izgradnju kapaciteta kako bi se poljoprivrednicima pružili odgovarajući financijski instrumenti za ulaganja i pristup obrtnom kapitalu, osposobljavanju, prijenosu znanja i savjetovanju.

(15)

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, nepostojanje klauzula o uzajamnosti u trgovinskim sporazumima s trećim zemljama, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na prihode. Nejednakosti u prehrambenom lancu, prije svega na štetu primarnog sektora, koji je „najslabija karika”, također negativno utječu na prihode proizvođača.  Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva i za unaprjeđenje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava , trebao bi se uspostaviti čvrst okvir za osiguranje odgovarajućeg upravljanja rizicima. U tu bi se svrhu države članice i poljoprivrednici mogli osloniti na platformu na razini Unije za upravljanje rizicima za izgradnju kapaciteta kako bi se poljoprivrednicima pružili odgovarajući financijski instrumenti za ulaganja i pristup obrtnom kapitalu, osposobljavanju, prijenosu znanja i savjetovanju.

(16)

Poticanje brige za okoliš i  mjera u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime vrlo je bitan prioritet za budućnost poljoprivrede i šumarstva Unije. Stoga bi struktura ZPP-a trebala odražavati veće ambicije u pogledu tih ciljeva. U okviru novog modela ostvarivanja politike mjere koje se poduzimaju za borbu protiv degradacije okoliša i klimatskih promjena trebale bi biti usredotočene na rezultate te bi se u tu svrhu članak 11. UFEU-a trebao smatrati obvezom postizanja rezultata.

(16)

Podržavanje i poboljšanje zaštite okoliša, bioraznolikosti i genetske raznolikosti u poljoprivrednom sustavu, kao i  mjere u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime vrlo je bitan prioritet za budućnost poljoprivrede , hortikulture i šumarstva Unije. Stoga bi struktura ZPP-a trebala odražavati veće ambicije u pogledu tih ciljeva i istodobno prikladnije odražavati veće opterećenje i zahtjeve za proizvođače . U okviru novog modela ostvarivanja politike mjere koje se poduzimaju za borbu protiv degradacije okoliša i klimatskih promjena trebale bi biti usredotočene na rezultate te bi se u tu svrhu članak 11. UFEU-a trebao smatrati obvezom postizanja rezultata.

(16a)

U svrhu socioekonomske održivosti ruralnih područja, Komisija bi trebala provjeravati jesu li države članice u strateškom planu u okviru njihova ZPP-a zajamčile usklađenost između primjene Direktive 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i dugoročnog pristupa uporabi fondova za ruralni razvoj.

(16.b)

Poljoprivreda može biti važan pokretač rasta i smanjenja siromaštva, no, sektor u mnogim zemljama ima slabe rezultate, dijelom i zato što se žene, koje uvelike doprinose ruralnom gospodarstvu, suočavaju s ograničenjima. Države članice trebale bi poduzeti učinkovite mjere kako bi podržale ključnu ulogu žena u razvoju i očuvanju ruralnih područja.

(17)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebala bi se nastaviti jamčiti sigurnost opskrbe hranom, a to znači stalan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane. Nadalje, s pomoću ZPP-a trebao bi se poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene potrebe u području hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, rasipanje hrane i dobrobit životinja. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.

(17)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebala bi se nastaviti jamčiti sigurnost opskrbe hranom, a to znači stalan pristup dovoljnoj količini sigurne , zdrave i hranjive hrane. Nadalje, s pomoću ZPP-a trebao bi se poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene potrebe u području hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, visokokvalitetnu proizvodnju i razlikovanje kvalitete, rasipanje hrane i dobrobit životinja. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati održiva proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama , kao što su poljoprivredni sustavi visoke prirodne vrijednosti, te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.

17.a

U skladu s njihovim obvezama u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma te sa zaključcima Međunarodne procjene poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj, kao i preporukama posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za pravo na hranu, Unija i njezine države članice trebale bi prijeći na održiv europski prehrambeni i poljoprivredni sustav. Realizacija tog prijelaza trebala bi biti usmjerena na promicanje diversificiranih, održivih i otpornih poljoprivrednih praksi kojima se pridonosi zaštiti i unapređenju prirodnih resursa, jačanju ekosustava i prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica uz pomoć prilagodbe uzgoja stoke na ekološki izvedive kapacitete, smanjenja ovisnosti o neodrživim sirovinama, uključujući energiju dobivenu iz fosilnih goriva, i postupnog poboljšanja bioraznolikosti i kvalitete tla.

(17b)

Iako je u akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti cijepljenje navedeno kao troškovno učinkovita intervencija u području javnog zdravlja za borbu protiv antimikrobne otpornosti, relativno viši trošak postavljanja dijagnoze, alternativna antimikrobna rješenja i cijepljenje u usporedbi s konvencionalnim antibioticima predstavljaju prepreku za povećanje stope procijepljenosti životinja.

(17c)

Kako bi se ostvarili okolišni ciljevi ZPP-a, ali i društveni zahtjevi u pogledu veće sigurnosti hrane, potrebno je promicati upotrebu gnojidbenih proizvoda s vrlo niskim razinama teških metala.

(19a)

kako bi se osigurala dobrobit poljoprivrednika i njihovih obitelji te imajući na umu da je stres jedan od glavnih uzroka nesreća na poljoprivrednim gospodarstvima, države članice osiguravaju socijalnu održivost politike tako da se regulatorno i administrativno opterećenje zadrži na minimumu, da se poljoprivrednicima omogući zdrava ravnoteža između poslovnog i privatnog života te da se osigura održivost poljoprivrede u Uniji;

(21)

Na temelju prethodnog sustava višestruke sukladnosti koji se primjenjuje do 2020., sustav nove uvjetovanosti primanje cjelokupne potpore ZPP-a povezuje se sa zahtjevom da korisnici zadovoljavaju osnovne standarde u području okoliša, klimatskih promjena, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja. Osnovni standardi obuhvaćaju, u pojednostavnjenom obliku, propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta zemljišta (GAEC). Ti osnovni standardi trebali bi omogućiti da se bolje uzmu u obzir okolišni i klimatski izazovi i nova struktura ZPP-a za okoliš i tako ostvare ambiciozniji ciljevi u području klime i okoliša koje je Komisija najavila u svojoj Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede” i u višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Cilj je sustava uvjetovanosti podignuti razinu osviještenosti korisnika o potrebi poštovanja navedenih osnovnih standarda i tako doprinijeti razvoju održive poljoprivrede. Njime se nastoji i doprinijeti većoj usklađenosti ZPP-a s očekivanjima društva poboljšanjem usklađenosti te politike u odnosu na ciljeve u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja, zdravlja bilja i dobrobiti životinja. Sustav uvjetovanosti trebao bi biti jedan od sastavnih elemenata strukture ZPP- za okoliš, kao dio osnovnih uvjeta za ambicioznije okolišne i klimatske ciljeve, te bi se trebao primjenjivati u cijeloj Uniji. Države članice trebale bi osigurati da se na poljoprivrednike koji ne ispunjavaju te uvjete primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće kazne u skladu s [Horizontalnom uredbom].

(21)

Na temelju prethodnog sustava višestruke sukladnosti koji se primjenjuje do 2020., sustav nove uvjetovanosti primanje cjelokupne potpore ZPP-a povezuje se sa zahtjevom da korisnici zadovoljavaju osnovne standarde u području okoliša, klimatskih promjena, javnog zdravlja, primjenjivih uvjeta rada i zapošljavanja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja. Osnovni standardi obuhvaćaju, u pojednostavnjenom obliku, propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta zemljišta (GAEC). Ti osnovni standardi trebali bi omogućiti da se bolje uzmu u obzir okolišni i klimatski izazovi i nova struktura ZPP-a za okoliš i tako ostvare ambiciozniji ciljevi u području klime i okoliša koje je Komisija najavila u svojoj Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede” i u višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Nadalje, posebno je važno da države članice poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurale da je pristup poslodavaca izravnim plaćanjima uvjetovan poštovanjem primjenjivih uvjeta rada i zapošljavanja i/ili obveza poslodavca koje proizlaze iz svih relevantnih kolektivnih ugovora i socijalnog i radnog prava na nacionalnoj razini i razini Unije, među ostalim u području razvijanja svijesti o uvjetima zapošljavanja, primicima od rada, radnom vremenu, zdravlju i sigurnosti, stanovanju, ravnopravnosti spolova, slobodnom kretanju radnika, jednakom postupanju, upućivanju radnika, uvjetima boravka državljana trećih zemalja, radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje, koordinaciji u području socijalne zaštite i socijalne sigurnosti među državama članicama.

(22)

S pomoću okvira standarda GAEC nastoji se doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, suočavanju s izazovima u području vode, zaštiti i kvaliteti tla te zaštiti i kvaliteti bioraznolikosti. Potrebno je poboljšati okvir kako bi se posebno uzele u obzir prakse utvrđene do 2020. u okviru ekologizacije izravnih plaćanja, ublažavanja klimatskih promjena i potrebe za poboljšanjem održivosti poljoprivrednih gospodarstava , posebno upravljanja hranjivim tvarima . Potvrđeno je da svaki GAEC pridonosi ostvarenju više ciljeva. Kako bi provele taj sustav, države članice trebale bi za svaki od standarda utvrđenih na razini Unije utvrditi nacionalni standard uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, postojeće uvjete na poljoprivrednom gospodarstvu, korištenje zemljišta, plodored, uzgojne prakse i strukture poljoprivrednih gospodarstava. Uz to države članice mogu utvrditi druge nacionalne standarde povezane s glavnim ciljevima utvrđenima u Prilogu III. radi boljeg ostvarenja ciljeva okvira GAEC u području okoliša i  klime. Kako bi se poduprla uspješnost poljoprivrednih gospodarstava u agronomskom i okolišnom smislu, u sklopu okvira GAEC utvrdit će se planovi upravljanja hranjivim tvarima s pomoću elektroničkog alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava koji će države članice staviti na raspolaganje pojedinačnim poljoprivrednicima. Tim bi se alatom trebala omogućiti potpora donošenju odluka na poljoprivrednim gospodarstvima, počevši s minimalnim funkcijama za upravljanje hranjivim tvarima. Općom interoperabilnosti i modularnosti trebala bi se osigurati i mogućnost dodavanja drugih elektroničkih aplikacija e-uprave i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u cijeloj Uniji, Komisija može poduprijeti države članice u izradi navedenog alata i potrebnim uslugama skladištenja i obrade podataka.

(22)

S pomoću okvira standarda GAEC nastoji se doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, suočavanju s izazovima u području vode, zaštiti i kvaliteti tla te zaštiti i kvaliteti bioraznolikosti. Potrebno je poboljšati okvir kako bi se posebno uzele u obzir prakse utvrđene do 2020. u okviru ekologizacije izravnih plaćanja, ublažavanja klimatskih promjena i potrebe za poboljšanjem održivosti poljoprivrednih gospodarstava. Potvrđeno je da svaki GAEC pridonosi ostvarenju više ciljeva. Kako bi provele taj sustav, države članice trebale bi za svaki od standarda utvrđenih na razini Unije utvrditi nacionalni standard uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, postojeće uvjete na poljoprivrednom gospodarstvu, agronomska svojstva različitih djelatnosti, razlike između jednogodišnjih nasada, trajnih nasada i druge specijalizirane proizvodnje, korištenje zemljišta, plodored, lokalne i  tradicionalne uzgojne prakse i strukture poljoprivrednih gospodarstava. Uz to države članice mogu utvrditi jednake prakse ili sustave certificiranja koji su u sličnoj ili većoj mjeri korisni za klimu i okoliš u usporedbi s učincima jedne ili više praksi u pogledu dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta.

(22a)

Kako bi se riješio problem smanjenja biološke raznolikosti na razini Unije, u svim je državama članicama ključno osigurati minimalnu razinu neproizvodnih područja i obilježja u okviru uvjetovanosti i programa za ekologiju. U tom bi kontekstu države članice u svojim strateškim planovima trebale nastojati osigurati područje od najmanje 10 % elemenata krajobraza korisnih za biološku raznolikost. Ona bi, među ostalim, trebala uključivati granične pojaseve, zemljišta na ugaru s rotacijom ili bez nje, živice, neproduktivna drveća, terasne zidove i ribnjake, koji doprinose poboljšanju sekvestracije ugljika, sprečavanju erozije tla i iscrpljivanja tla, filtriranju zraka i vode te prilagodbi klimatskim promjenama.

(23)

Države članice trebaju u potpunosti provesti standardne zahtjeve upravljanja kako bi oni postali operativni na razini poljoprivrednog gospodarstva i kako bi se njima osigurao jednak tretman poljoprivrednika. Radi osiguranja dosljednosti pravila o uvjetovanosti u pogledu poboljšanja održivosti politike, standardni zahtjevi upravljanja trebali bi obuhvaćati glavno zakonodavstvo Unije u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja čija provedba na nacionalnoj razini podrazumijeva točno određene obveze za pojedinačne poljoprivrednike, uključujući obveze na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (11) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ili (12) Direktive Vijeća 91/676/EEZ (13). Radi provedbe daljnjih mjera na temelju zajedničke izjave Europskog parlamenta i Vijeća priložene Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) relevantne odredbe Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) uključuju se kao standardni zahtjevi upravljanja u područje primjene uvjetovanosti i popis standarda GAEC prilagođava se u skladu s time.

(23)

Države članice trebaju u potpunosti provesti standardne zahtjeve upravljanja kako bi oni postali operativni na razini poljoprivrednog gospodarstva i kako bi se njima osigurao jednak tretman poljoprivrednika. Radi osiguranja dosljednosti pravila o uvjetovanosti u pogledu poboljšanja održivosti politike, standardni zahtjevi upravljanja trebali bi obuhvaćati glavno zakonodavstvo Unije u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja čija provedba na nacionalnoj razini podrazumijeva točno određene obveze za pojedinačne poljoprivrednike, uključujući obveze na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (11) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) ili Direktive Vijeća 91/676/EEZ (13). Radi provedbe daljnjih mjera na temelju zajedničke izjave Europskog parlamenta i Vijeća priložene Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) relevantne odredbe Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) (Okvirna direktiva o vodi) i Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) uključuju se kao standardni zahtjevi upravljanja u područje primjene uvjetovanosti i popis standarda GAEC prilagođava se u skladu s time.

(24)

Države članice trebale bi osnovati savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva, koje će imati gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, kako bi poboljšale održivo upravljanje i opću uspješnost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te utvrdile potrebna poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednog gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Te bi službe trebale poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a te standarde koji proizlaze iz zakonodavstva u području vode, održive upotrebe pesticida te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije i upravljanja rizicima. Radi veće kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti savjetnike u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija.

(24)

Države članice trebale bi osigurati visokokvalitetne savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva, koje će imati gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, kako bi poboljšale održivo upravljanje i opću uspješnost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te utvrdile potrebna poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednog gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Te bi službe trebale poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a te standarde koji proizlaze iz zakonodavstva u području vode, održive upotrebe pesticida te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije i upravljanja rizicima. Radi veće kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti savjetnike u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija. Sve inicijative Unije koje se odnose na savjetodavne službe i sustave inovacija trebaju se, kad god je to moguće, temeljiti na već postojećim inicijativama na razini država članica.

(26)

Zakonodavstvom Unije trebalo bi se predvidjeti da države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a trebaju utvrditi zahtjeve u pogledu minimalne površine za primanje proizvodno nevezanih plaćanja. Takvi zahtjevi trebali bi se odnositi na potrebu za izbjegavanjem prekomjernog administrativnog opterećenja koje proizlazi iz upravljanja brojnim plaćanjima malih iznosa i na potrebu za osiguranjem stvarnog doprinosa potpore ostvarenju ciljeva ZPP-a kojima doprinose proizvodno nevezana izravna plaćanja. Kako bi se zajamčila minimalna razina potpore dohotku od poljoprivrede za sve prave poljoprivrednike te kako bi se ispunio cilj osiguranja primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva utvrđen Ugovorom, trebalo bi utvrditi godišnje proizvodno nevezano plaćanje po površini kao vrsta intervencije „osnovna potpora dohotku za održivost”. Kako bi se poboljšala usmjerenost te potpore, iznosi plaćanja mogu se razlikovati prema skupinama područja na temelju socioekonomskih i/ili agronomskih uvjeta. Radi izbjegavanja negativnih učinaka na dohodak poljoprivrednika, države članice mogu odlučiti provoditi osnovnu potporu dohotku za održivost na temelju prava na plaćanje. U tom slučaju vrijednost prava na plaćanje prije dodatne konvergencije trebala bi biti razmjerna njihovoj vrijednosti kako je utvrđena na temelju programa osnovnih plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013, uzimajući pritom u obzir i plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš. Osim toga, države članice trebale bi postići i dodatnu konvergenciju radi nastavka postupnog udaljavanja od povijesnih vrijednosti .

(26)

Zakonodavstvom Unije trebalo bi se predvidjeti da države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a trebaju utvrditi zahtjeve u pogledu minimalne površine za primanje proizvodno nevezanih plaćanja. Takvi zahtjevi trebali bi se odnositi na potrebu za izbjegavanjem prekomjernog administrativnog opterećenja koje proizlazi iz upravljanja brojnim plaćanjima malih iznosa i na potrebu za osiguranjem stvarnog doprinosa potpore ostvarenju ciljeva ZPP-a kojima doprinose proizvodno nevezana izravna plaćanja. Kako bi se zajamčila minimalna razina potpore dohotku od poljoprivrede za sve aktivne poljoprivrednike te kako bi se ispunio cilj osiguranja primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva utvrđen Ugovorom, trebalo bi utvrditi godišnje proizvodno nevezano plaćanje po površini kao vrsta intervencije „osnovna potpora dohotku za održivost”. Kako bi se poboljšala usmjerenost te potpore, iznosi plaćanja mogu se razlikovati prema skupinama područja na temelju socioekonomskih , okolišnih i/ili agronomskih uvjeta. Radi izbjegavanja negativnih učinaka na dohodak poljoprivrednika, države članice mogu odlučiti provoditi osnovnu potporu dohotku za održivost na temelju prava na plaćanje. U tom slučaju vrijednost prava na plaćanje prije dodatne konvergencije trebala bi biti razmjerna njihovoj vrijednosti kako je utvrđena na temelju programa osnovnih plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013, uzimajući pritom u obzir i plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš. Osim toga, države članice trebale bi postići i dodatnu konvergenciju radi postupnog ostvarivanja pune konvergencije do 2026. godine .

(26a)

Potpora dohotku u okviru ZPP-a vodeći je doprinos stabilnosti i održivosti mnogih malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava diljem Europe, no iako su očekivanja od poljoprivrednika porasla, novčana korist nije. Ukupni udio ZPP-a u proračunu Unije smanjuje se iako tržišne krize u sektoru i sve manji broj aktivnih poljoprivrednika i dalje prijete opstojnosti tog sektora. Model obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava trebao bi biti zaštićen općim ciljevima ZPP-a i strateškim planovima država članica, u kojima bi trebalo dati odgovarajuće mjesto ključnoj ulozi koju taj model ima u doprinosu društvenim strukturama ruralnog života i osiguravanju načina života mnogih stanovnika ruralnih područja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva doprinose održivoj proizvodnji hrane, očuvanju prirodnih resursa, diversifikaciji potreba i sigurnosti opskrbe hranom. Prvi poljoprivrednici koji će osjetiti pritisak globalizacije bit će oni koji djeluju u okviru malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To bi, očigledno, predstavljalo neuspjeh u ostvarivanju ciljeva ZPP-a i oslabilo argumente za potporu ZPP-u u budućnosti. Stoga bi strateški planovi ZPP-a trebali u okviru svojih posebnih ciljeva težiti zaštiti ovog modela poljoprivrede.

(28)

S obzirom na svoju ključnu ulogu u podupiranju zapošljavanja u ruralnim područjima i doprinos teritorijalnom razvoju, mala poljoprivredna gospodarstva i dalje su temelj poljoprivrede Unije. Radi poticanja uravnoteženije raspodjele potpore i smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike malih iznosa potpore, države članice trebale bi imati opciju ponuditi malim poljoprivrednicima mogućnost zamjene drugih izravnih plaćanja zaokruženim iznosom plaćanja za male poljoprivrednike.

(28)

S obzirom na svoju ključnu ulogu u podupiranju zapošljavanja u ruralnim područjima i doprinos teritorijalnom razvoju, mala poljoprivredna gospodarstva i dalje su temelj poljoprivrede Unije. Radi poticanja uravnoteženije raspodjele potpore i smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike malih iznosa potpore, države članice trebale bi imati opciju ponuditi malim poljoprivrednicima mogućnost zamjene izravnih plaćanja zaokruženim iznosom plaćanja za male poljoprivrednike. Međutim, radi većeg smanjenja administrativnog opterećenja, države članice treba ovlastiti da u početku neke poljoprivrednike uključe u pojednostavnjeni program, pružajući im mogućnost da se u točno određenom roku povuku iz tog programa. U svrhu proporcionalnosti, državama članicama treba omogućiti da uspostave pojednostavljeni sustav provjera uvjetovanosti za male poljoprivrednike koji sudjeluju u pojednostavljenom programu.

(30a)

Ekološki uzgoj razvija se u mnogim državama članicama i ima dokazane rezultate u pružanju javnih dobara, očuvanju usluga ekosustava i prirodnih resursa, smanjenju upotrebe sirovina, privlačenju mladih poljoprivrednika, a posebno žena, stvaranju radnih mjesta, iskušavanju novih poslovnih modela, davanju odgovora na društvene potrebe te revitalizaciji ruralnih područja. Bez obzira na to, rast potražnje za ekološkim proizvodima i dalje je veći od rasta proizvodnje. Države članice trebale bi se pobrinuti za to da njihovi strateški planovi u okviru ZPP-a sadrže ciljeve za povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta pod ekološkim upravljanjem kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za proizvodima iz ekološkog uzgoja i razvio cjelokupni lanac opskrbe tim proizvodima. Države članice trebaju moći financirati prijelaz na ekološki uzgoj i održavanje tog uzgoja, bilo mjerama ruralnog razvoja ili programom za ekologiju, bilo kombinacijom obaju pristupa, te bi trebale osigurati da dodijeljeni proračuni odgovaraju očekivanom rastu ekološke proizvodnje.

(31)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebalo bi se osigurati da države članice bolje ostvaruju svoje ciljeve u području okoliša poštujući lokalne potrebe i stvarne okolnosti u kojima se nalaze poljoprivrednici. Države članice trebale bi u okviru izravnih plaćanja u strateškim planovima u okviru ZPP-a uspostaviti dobrovoljne programe za ekologiju za poljoprivrednike, koji bi trebali biti potpuno usklađeni s drugim relevantnim intervencijama. Države članice trebale bi ih definirati kao plaćanje koje se dodjeljuje kao poticaj i naknada za pružanje javnih dobara putem poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš ili kao naknada za uvođenje takvih praksi. U oba slučaja svrha bi trebala biti poboljšanje uspješnosti ZPP-a u pogledu okoliša i klime te bi stoga programi trebali biti osmišljeni tako da nadilaze obvezne zahtjeve koji su već propisani sustavom uvjetovanosti. Države članice mogu odlučiti uspostaviti programe za ekologiju za poljoprivredne prakse kao što su poboljšano upravljanje trajnim travnjacima i obilježjima krajobraza te ekološki uzgoj. Ti programi mogu uključivati i  „početničke programe” koji mogu biti uvjet za preuzimanje ambicioznijih obveza u području ruralnog razvoja.

(31)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebalo bi se osigurati da države članice bolje ostvaruju svoje ciljeve u području okoliša poštujući lokalne potrebe i stvarne okolnosti u kojima se nalaze poljoprivrednici. Države članice trebale bi u okviru izravnih plaćanja u strateškim planovima u okviru ZPP-a , na temelju popisa poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš koje je utvrdila Komisija, uspostaviti dobrovoljne programe za ekologiju za poljoprivrednike, koji bi trebali biti potpuno usklađeni s drugim relevantnim intervencijama. Države članice trebale bi ih definirati kao plaćanje koje se dodjeljuje kao poticaj i naknada za pružanje javnih dobara putem poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, svrha bi im trebala biti poboljšanje uspješnosti ZPP-a u pogledu okoliša i klime te bi stoga programi trebali biti osmišljeni tako da nadilaze obvezne zahtjeve koji su već propisani sustavom uvjetovanosti. Države članice trebale bi izdvojiti određeni postotak svojih izravnih plaćanja za programe za ekologiju. Države članice mogu odlučiti uspostaviti programe za ekologiju za poticanje modela proizvodnje korisnih za okoliš, osobito ekstenzivno stočarstvo, i za poticanje svih vrsti poljoprivrednih praksi kao što su poboljšano upravljanje trajnim travnjacima i  trajnim obilježjima krajobraza te programe okolišnog certificiranja, kao što su ekološki uzgoj , integrirana proizvodnja ili konzervacijska poljoprivreda . Ti programi mogu , osim toga, uključivati mjere različite naravi od obveza ruralnog razvoja u području poljoprivrede, okoliša i  klime ili mjere koje su iste naravi kao i „početnički programi” koji mogu biti uvjet za preuzimanje ambicioznijih obveza u području ruralnog razvoja.

(33)

Trebala bi se osigurati usklađenost proizvodno vezane potpore s međunarodnim obvezama Unije. To posebice uključuje zahtjeve iz Memoranduma o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu uljarica u okviru GATT-a  (17) kako se primjenjuju nakon izmjena zasebne osnovne površine EU-a za uljarice na temelju izmjena sastava EU-a. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u svrhu utvrđivanja detaljnih pravila u tom pogledu.

(35)

Potrebne su sektorske vrste intervencija za doprinos ciljevima ZPP-a i jačanje sinergije s drugim instrumentima ZPP-a. U skladu s modelom ostvarivanja politike minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva za takve sektorske vrste intervencija trebali bi se utvrditi na razini Unije kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjegli uvjeti neravnopravnog i nepoštenog tržišnog natjecanja. Države članice trebale bi opravdati uključivanje takvih intervencija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a i osigurati usklađenost s drugim intervencijama na sektorskoj razini. Opće vrste intervencija koje se trebaju utvrditi na razini Unije trebale bi obuhvaćati sektore voća i povrća, vina, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina, hmelja i drugih proizvoda koje treba utvrditi , za koje se čini da bi uspostava sektorskih programa mogla pozitivno djelovati na ostvarenje svih ili nekih od općih i posebnih ciljeva ZPP-a koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom.

(35)

Potrebne su sektorske vrste intervencija za doprinos ciljevima ZPP-a i jačanje sinergije s drugim instrumentima ZPP-a. U skladu s modelom ostvarivanja politike minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva za takve sektorske vrste intervencija trebali bi se utvrditi na razini Unije kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjegli uvjeti neravnopravnog i nepoštenog tržišnog natjecanja. Države članice trebale bi opravdati uključivanje takvih intervencija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a i osigurati usklađenost s drugim intervencijama na sektorskoj razini. Opće vrste intervencija koje se trebaju utvrditi na razini Unije trebale bi obuhvaćati sektore voća i povrća, vina, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina, hmelja i drugih proizvoda utvrđenih u članku 39. , za koje se čini da bi uspostava sektorskih programa mogla pozitivno djelovati na ostvarenje svih ili nekih od općih i posebnih ciljeva ZPP-a koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom.

(35a)

S obzirom na povećanje sredstava predviđenih za sektor pčelarstva i kao znak priznanja važne uloge koju ono ima u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji hrane, također treba povećati gornju granicu sufinanciranja Unije i dodati nove prihvatljive mjere za poticanje razvoja tog sektora.

(37)

Načela intervencija u području ruralnog razvoja utvrđuju se na razini Unije, posebno u pogledu osnovnih zahtjeva za države članice povezane s primjenom kriterija odabira. Međutim, države članice trebale bi imati široku slobodu pri određivanju posebnih uvjeta u skladu s svojim potrebama. Vrste intervencija za ruralni razvoj uključuju plaćanja za obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja koje bi države članice trebale podupirati širom svojih državnih područja u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama. Države članice trebale bi dodjeljivati plaćanja poljoprivrednicima i drugim upraviteljima zemljišta koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te zaštiti i unapređenju okoliša, uključujući kvalitetu i količinu vode, kvalitetu zraka, tla, bioraznolikost i usluge ekosustava, uključujući dobrovoljne obveze u okviru mreže Natura 2000 i potporu za genetsku raznolikost. Potpora u okviru plaćanja za obveze upravljanja može se dodjeljivati i u obliku lokalnih, integriranih ili suradničkih pristupa te intervencija na temelju rezultata.

(37)

Načela intervencija u području ruralnog razvoja utvrđuju se na razini Unije, posebno u pogledu osnovnih zahtjeva za države članice povezane s primjenom kriterija odabira. Međutim, države članice trebale bi imati široku slobodu pri određivanju posebnih uvjeta u skladu s svojim potrebama. Vrste intervencija za ruralni razvoj uključuju plaćanja za obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja koje bi države članice trebale podupirati širom svojih državnih područja u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama. Države članice trebale bi dodjeljivati plaćanja poljoprivrednicima , skupinama poljoprivrednika i drugim upraviteljima zemljišta koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te zaštiti i unapređenju okoliša, uključujući kvalitetu i količinu vode, kvalitetu zraka, tla, bioraznolikost i usluge ekosustava, uključujući dobrovoljne obveze u okviru mreže Natura 2000 te u područjima visoke prirodne vrijednosti i potporu za genetsku raznolikost. Potpora u okviru plaćanja za obveze upravljanja može se dodjeljivati i u obliku lokalnih, integriranih , zajedničkih ili suradničkih pristupa te intervencija na temelju rezultata.

(37a)

Kako bi se osigurala otpornost ekosustava Unije i promicala biološku raznolikost, državama članicama trebalo bi dopustiti dodjelu plaćanja za poljoprivredno-okolišne održive prakse, za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te za zaštitu i poboljšanje genetskih resursa, posebno tradicionalnim metodama uzgoja.

(38)

Potpora za obveze upravljanja može uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj; plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni procesi prihvatljivi za okoliš, kao što su agroekologija, konzervacijska poljoprivreda i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; dobrobit životinja; očuvanje, održiva uporaba i razvoj genetskih resursa. Države članice mogu na temelju svojih potreba uspostaviti druge programe u okviru ove vrste intervencija. Ta vrsta plaćanja trebala bi obuhvaćati samo dodatne troškove i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Obveze povezane s tom vrstom intervencija mogu se preuzeti na unaprijed utvrđeno godišnje ili višegodišnje razdoblje i mogu se primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

(38)

Potpora za obveze upravljanja uključuje premije za ekološki uzgoj prelazak na ekološki uzgoj i može uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj; plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni procesi prihvatljivi za okoliš, kao što su poljoprivredna proizvodnja visoke prirodne vrijednosti, agroekologija, i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštita tradicionalnih poljoprivrednih krajobraza, dobrobit životinja i zdravlje životinja ; očuvanje, održiva uporaba i razvoj genetskih resursa te bioraznolikost . Države članice mogu na temelju svojih potreba uspostaviti druge programe u okviru ove vrste intervencija i mogu ojačati poljoprivredno-okolišne mjere specifične za sektor pčelarstva, koje već postoje u nekim regijama Unije, i razviti dodatne mjere . Ta vrsta plaćanja trebala bi obuhvaćati samo dodatne troškove , financijske poticaje i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Države članice također bi trebale omogućiti financijske poticaje korisnicima, a obveze povezane s tom vrstom intervencija mogu se preuzeti na unaprijed utvrđeno godišnje ili višegodišnje razdoblje i mogu se primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

(39)

Mjere u području šumarstva trebale bi doprinijeti provedbi strategije Unije za šume i temeljiti se na nacionalnim ili podnacionalnim programima za šumarstvo ili jednakovrijednim instrumentima, koji bi se trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe u pogledu uključivanja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i  šumarstva [Uredba LULUCF] i obvezama preuzetima na ministarskim konferencijama o zaštiti šuma u Europi. Intervencije bi se trebale temeljiti na planovima upravljanja šumama ili jednakovrijednim instrumentima i mogu obuhvaćati razvoj šumskih područja i održivo upravljanje šumama, uključujući pošumljavanje zemljišta te stvaranje i regeneraciju poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštitu, obnovu i poboljšanje šumskih resursa, uzimajući u obzir potrebe u pogledu prilagodbe; ulaganja kojima će se osigurati i poboljšati očuvanje i otpornost šuma te pružanje usluga šumskih ekosustava i usluga u području klime; te mjere i ulaganja kojima se podupiru obnovljiva energija i biogospodarstvo.

(39)

Mjere u području šumarstva trebale bi doprinijeti široj uporabi sustava agrošumarstva i provedbi strategije Unije za šume i temeljiti se na nacionalnim ili podnacionalnim programima za šumarstvo ili jednakovrijednim instrumentima, koji bi se trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i  Vijeća  (1a) i obvezama preuzetima na ministarskim konferencijama o zaštiti šuma u Europi. Intervencije bi se trebale temeljiti na održivim planovima upravljanja šumama ili jednakovrijednim instrumentima kojima se ostvaruje učinkovita sekvestracija ugljika iz atmosfere uz jačanje bioraznolikosti i  koji mogu obuhvaćati razvoj šumskih područja i održivo upravljanje šumama, uključujući pošumljavanje zemljišta , sprečavanje požara te stvaranje i regeneraciju poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštitu, obnovu i poboljšanje šumskih resursa, uzimajući u obzir potrebe u pogledu prilagodbe; ulaganja kojima će se osigurati i poboljšati očuvanje i otpornost šuma te pružanje usluga šumskih ekosustava i usluga u području klime; te mjere i ulaganja kojima se podupiru obnovljiva energija i biogospodarstvo.

(40)

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, države članice mogu dodjeljivati potporu poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima, i dalje bi se trebale nastaviti primjenjivati oznake iz politike ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačala njegova sinergija s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na nadoknade korisnicima za nepovoljni položaj povezan s provedbom Direktive o mreži Natura 2000 i Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju rješavanja specifičnog nepovoljnog položaja koji je posljedica provedbe Direktive 2009/147/EZ i Direktive 92/43/EEZ kako bi se doprinijelo učinkovitom upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima na područjima riječnih slivova kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji premašuju relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne prouzroče dvostruko financiranje iz programa za ekologiju. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

(40)

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, države članice mogu dodjeljivati potporu poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima , uključujući planinska i otočna područja . U pogledu plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima, i dalje bi se trebale nastaviti primjenjivati oznake iz politike ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačala njegova sinergija s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na nadoknade korisnicima za nepovoljni položaj povezan s provedbom Nature 2000 uspostavljene Direktivom Vijeća 92/43/EEZ  (1a) i Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju rješavanja specifičnog nepovoljnog položaja koji je posljedica provedbe Direktive 2009/147/EZ i Direktive 92/43/EEZ kako bi se doprinijelo učinkovitom upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima na područjima riječnih slivova kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji premašuju relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne prouzroče dvostruko financiranje iz programa za ekologiju , a istodobno omogućiti dovoljnu fleksibilnost u strateškim planovima kako bi se olakšala komplementarnost različitih intervencija . Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

(41)

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, na poljoprivrednim gospodarstvima i izvan njih . Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, konsolidaciju i poboljšanje zemljišta, poljoprivredne i šumske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu. Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti među državama članicama, u ovu je Uredbu uvršten negativni popis područja ulaganja.

(41)

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, u cilju jačanja otpornosti gospodarstava . Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, konsolidaciju i poboljšanje zemljišta, poljoprivredne i šumske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu. Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti među državama članicama, u ovu je Uredbu uvršten negativni popis područja ulaganja.

(42)

S obzirom na potrebu da se prevlada manjak ulaganja u poljoprivrednom sektoru Unije i poboljša pristup financijskim instrumentima za prioritetne skupine, posebno mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike viših profila rizičnosti, trebalo bi poticati korištenje jamstva InvestEU i kombinacije bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. S obzirom na znatne razlike među državama članicama u upotrebi financijskih instrumenata zbog razlika u pogledu pristupa financiranju, razvoja bankarskog sektora, prisutnosti rizičnog kapitala, poznavanja javnih uprava i opsega potencijalnih korisnika, države članice trebale bi u strateškom planu u okviru ZPP-a utvrditi odgovarajuće ciljeve, korisnike i povlaštene uvjete te druga moguća pravila prihvatljivosti.

(42)

S obzirom na potrebu da se prevlada manjak ulaganja u poljoprivrednom sektoru Unije i poboljša pristup financijskim instrumentima za prioritetne skupine, posebno mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike viših profila rizičnosti, trebalo bi poticati kombinaciju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. S obzirom na znatne razlike među državama članicama u upotrebi financijskih instrumenata zbog razlika u pogledu pristupa financiranju, razvoja bankarskog sektora, prisutnosti rizičnog kapitala, poznavanja javnih uprava i opsega potencijalnih korisnika, države članice trebale bi u strateškom planu u okviru ZPP-a utvrditi odgovarajuće ciljeve, korisnike i povlaštene uvjete te druga moguća pravila prihvatljivosti.

(43)

Mladi i novi poljoprivrednici i dalje se suočavaju s velikim preprekama u pogledu pristupa zemljištu, visokih cijena i pristupa kreditima. Njihova su poduzeća ugroženija zbog nestabilnosti cijena (i za sirovine i proizvode) i njihove su potrebe u pogledu osposobljavanja u poduzetničkim vještinama i vještinama upravljanja rizikom velike. Stoga je ključno nastaviti pružati potporu za osnivanje novih poduzeća i novih poljoprivrednih gospodarstava. Države članice trebale bi predvidjeti strateški pristup i utvrditi jasan i usklađen skup intervencija za generacijsku obnovu u okviru posebnog cilja koji se odnosi na to pitanje. U tom cilju države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi povlaštene uvjete za financijske instrumente za mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike te bi u svoje strateške planove u okviru ZPP-a trebale uključiti namjensko odvajanje iznosa koji odgovara iznosu od najmanje 2 % godišnje omotnice za izravna plaćanja. Trebalo bi utvrditi povećanje najvećeg iznosa potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i ruralnih novoosnovanih poduzeća, na iznos od najviše 100 000  EUR, koji je dostupan i kao potpora u obliku financijskog instrumenta ili u kombinaciji s takvom potporom.

(43)

Mladi i novi poljoprivrednici i dalje se suočavaju s velikim preprekama u pogledu pristupa zemljištu, visokih cijena i pristupa kreditima. Njihova su poduzeća ugroženija zbog nestabilnosti cijena (i za sirovine i proizvode) i njihove su potrebe u pogledu osposobljavanja u poduzetničkim vještinama te vještinama sprečavanja rizika i upravljanja rizikom velike. Stoga je ključno nastaviti pružati potporu za osnivanje novih poduzeća i novih poljoprivrednih gospodarstava. Države članice trebale bi predvidjeti strateški pristup i utvrditi jasan i usklađen skup intervencija za generacijsku obnovu u okviru posebnog cilja koji se odnosi na to pitanje. U tom cilju države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi povlaštene uvjete za financijske instrumente za mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike te bi u svoje strateške planove u okviru ZPP-a trebale uključiti namjensko odvajanje iznosa koji odgovara iznosu od najmanje 2 % godišnje omotnice za izravna plaćanja u prvom stupu . Trebalo bi utvrditi povećanje najvećeg iznosa potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i ruralnih novoosnovanih poduzeća, na iznos od najviše 100 000  EUR, koji je dostupan i kao potpora u obliku financijskog instrumenta ili u kombinaciji s takvom potporom.

(44)

S obzirom na potrebu za osiguranjem odgovarajućih alata za upravljanje rizikom trebalo bi zadržati premije osiguranja i uzajamne fondove koji se financiraju iz EPFRR-a. Kategorija uzajamnih fondova obuhvaća i one povezane s gubitcima u proizvodnji i opće instrumente za stabilizaciju prihoda i instrumente za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor povezane s gubitcima prihoda.

(44)

S obzirom na potrebu za osiguranjem odgovarajućih alata za upravljanje rizikom trebalo bi zadržati premije osiguranja i uzajamne fondove koji se financiraju iz EPFRR-a. Kategorija uzajamnih fondova obuhvaća i one povezane s gubitcima u proizvodnji i opće instrumente za stabilizaciju prihoda i instrumente za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor povezane s gubitcima prihoda. Kako bi se alati za upravljanje rizicima prilagodili izazovima s kojima se suočavaju poljoprivrednici, uključujući klimatske promjene, paket instrumenata ZPP-a trebao bi obuhvaćati naknadu za troškove i gubitke poljoprivrednika povezane s mjerama za borbu protiv bolesti životinja i biljnih nametnika ili za gubitke koje su ekološki poljoprivrednici pretrpjeli zbog zaraze izvana za koju nisu odgovorni. Međutim, potrebno je osigurati usklađenost intervencija koje su financirane iz EPFRR-a s nacionalnim sustavima za upravljanje rizikom.

(45)

Potporom bi trebalo omogućiti uspostavu i provedbu suradnje između najmanje dva subjekta u svrhu ostvarenja ciljeva ZPP-a. Potpora može uključivati sve aspekte takve suradnje, primjerice sljedeće: uspostavu sustava kvalitete; zajednička djelovanja u području okoliša i klime; promicanje kratkog opskrbnog lanca i lokalnih tržišta; pilot-projekte; projekte operativne skupine u okviru programa Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi, projekte lokalnog razvoja, pametna sela, udruženja kupaca i udruge poljoprivrednika; partnerstva poljoprivrednih gospodarstava; planove upravljanja šumama; mreže i klastere; socijalnu poljoprivredu; poljoprivrede koju podržava uz zajednica; aktivnosti u okviru inicijative LEADER; i osnivanje organizacija ili skupina proizvođača, kao i druge oblike suradnje koji se smatraju potrebnima za postizanje posebnih ciljeva ZPP-a.

(45)

Potporom bi trebalo omogućiti uspostavu i provedbu suradnje između najmanje dva subjekta u svrhu ostvarenja ciljeva ZPP-a. Potpora može uključivati sve aspekte takve suradnje, primjerice sljedeće: uspostavu , troškove certifikacije promicanje i održavanje sustava kvalitete; zajednička djelovanja u području okoliša i klime; promicanje kratkog opskrbnog lanca i lokalnih tržišta; pilot-projekte; projekte operativne skupine u okviru programa Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi, projekte lokalnog razvoja, pametna sela, udruženja kupaca i udruge poljoprivrednika; partnerstva poljoprivrednih gospodarstava; planove upravljanja šumama , uključujući agrošumarstvo ; mreže i klastere; socijalnu poljoprivredu; poljoprivrede koju podržava uz zajednica; aktivnosti u okviru inicijative LEADER; i osnivanje organizacija ili skupina proizvođača, uključujući skupine proizvođača priznate u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) , kao i druge oblike suradnje koji se smatraju potrebnima za postizanje posebnih ciljeva ZPP-a. Kad je riječ o suradnji u kontekstu nasljeđivanja poljoprivrednog gospodarstva, trebalo bi razmotriti, kao sredstvo za poticanje međugeneracijske obnove, pružanje posebne potpore poljoprivrednicima koji žele prestati baviti se poljoprivrednom djelatnosti prije nego što navrše zakonsku dob za umirovljenje.

(47)

EFJP bi trebao nastaviti financirati vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i sektorske vrste intervencija, dok bi EPFRR trebao nastaviti financirati vrste intervencija u području ruralnog razvoja kako su opisane u ovoj Uredbi. Detaljna pravila financijskog upravljanja ZPP-om trebala bi se utvrditi zasebno za navedena dva fonda i za aktivnosti koje se podupiru svakim od njih, uzimajući u obzir da se novim modelom ostvarivanja politika državama članicama daje više fleksibilnosti i supsidijarnosti za ostvarenje njihovih ciljeva. Vrste intervencija na temelju ove Uredbe trebale bi obuhvatiti razdoblje od 1. siječnja 2021 . do 31. prosinca 2027.

(47)

EFJP bi trebao nastaviti financirati vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i sektorske vrste intervencija, dok bi EPFRR trebao nastaviti financirati vrste intervencija u području ruralnog razvoja kako su opisane u ovoj Uredbi. Detaljna pravila financijskog upravljanja ZPP-om trebala bi se utvrditi zasebno za navedena dva fonda i za aktivnosti koje se podupiru svakim od njih, uzimajući u obzir da se novim modelom ostvarivanja politika državama članicama daje više fleksibilnosti i supsidijarnosti za ostvarenje njihovih ciljeva. Vrste intervencija na temelju ove Uredbe trebale bi obuhvatiti razdoblje od 1. siječnja 2022 . do 31. prosinca 2027.

(48)

Potpora za izravna plaćanja na temelju strateških planova u okviru ZPP-a trebala bi se dodjeljivati u okviru nacionalnih dodijeljenih sredstava koje treba utvrditi ovom Uredbom. Ta nacionalna dodijeljena sredstva trebala bi odražavati nastavak promjena, pri čemu se sredstva dodijeljena država članicama s najnižom razinom potpore po hektaru postupno povećavaju kako bi se razlika u odnosu na 90 % prosjeka Unije smanjila za gotovo 50 %. Kako bi se uzelo u obzir smanjenje mehanizma plaćanja i upotreba njegova proizvoda u državi članici, ukupna indikativna dodjela financijskih sredstava po godini u strateškom planu u okviru ZPP-a države članice trebala bi moći premašiti nacionalna dodijeljena sredstva.

(48)

Iz EFJP-a ne bi se trebala pružati potpora aktivnostima koje su štetne za okoliš ili nisu usklađene s ciljevima u području zaštite okoliša i klime, u skladu s načelima održivog poljoprivrednog upravljanja. Potpora za izravna plaćanja na temelju strateških planova u okviru ZPP-a trebala bi se dodjeljivati u okviru nacionalnih dodijeljenih sredstava koje treba utvrditi ovom Uredbom. Ta nacionalna dodijeljena sredstva trebala bi odražavati nastavak promjena, pri čemu se sredstva dodijeljena država članicama s najnižom razinom potpore po hektaru postupno povećavaju kako bi se razlika u odnosu na 90 % prosjeka Unije smanjila za gotovo 50 %. Kako bi se uzelo u obzir smanjenje mehanizma plaćanja i upotreba njegova proizvoda u državi članici, ukupna indikativna dodjela financijskih sredstava po godini u strateškom planu u okviru ZPP-a države članice trebala bi moći premašiti nacionalna dodijeljena sredstva.

(49)

Radi lakšeg upravljanja sredstvima EPFRR-a trebalo bi utvrditi jedinstvenu stopu doprinosa za potporu iz EPFRR-a u odnosu na javne rashode u državama članicama. Kako bi se u obzir uzela iznimna važnost ili obilježja određenih vrsta djelatnosti, trebale bi se odrediti posebne stope doprinosa u odnosu na određene vrste operacija. Kako bi se ublažila posebna ograničenja koja proizlaze iz razine razvijenosti, udaljenosti i izoliranosti , potrebno je utvrditi primjerenu stopu doprinosa iz EPFRR-a za slabije razvijene regije, najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a te manje Egejske otoke .

(49)

Radi lakšeg upravljanja sredstvima EPFRR-a trebalo bi utvrditi opću stopu doprinosa za potporu iz EPFRR-a u odnosu na javne rashode u državama članicama. Kako bi se u obzir uzela iznimna važnost ili obilježja određenih vrsta djelatnosti, trebale bi se odrediti posebne stope doprinosa u odnosu na određene vrste operacija. Kako bi se ublažila posebna ograničenja koja proizlaze iz razine razvijenosti, udaljenosti i izoliranosti najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a te manjih egejskih otoka kako su definirani u članku 1 . stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) , potrebno je utvrditi višu stopu doprinosa iz EPFRR-a.

(49a)

Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za kategorizaciju regija i područja na razini Unije za potporu iz EPFRR-a. U tu svrhu određivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) . Trebalo bi se koristiti najnovijom klasifikacijom i podacima kako bi se zajamčila odgovarajuća potpora, a posebno za rješavanje problema zaostajanja regija i međuregionalnih nejednakosti u okviru određene države članice.

(50)

Sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela pružati potpora ulaganjima koja bi mogla naštetiti okolišu. Stoga je potrebno u ovoj Uredbi predvidjeti određeni broj pravila o izuzeću, kao i mogućnost za daljnju razradu tih jamstava u delegiranim aktima. Posebice, sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela financirati ulaganja u  navodnjavanje koja ne pridonose postizanju, ili očuvanju, dobrog stanja povezanog vodnog tijela ili više takvih tijela ni ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama.

(50)

Sredstvima iz EPFRR-a ponajprije se treba pružati potpora ulaganjima koja su pogodna za gospodarstvo i okoliš, a ne bi se smjela pružati potpora ulaganjima koja bi mogla naštetiti okolišu ili koja nisu u skladu s ciljevima u području klime, okoliša, dobrobiti životinja i ciljeva u području bioraznolikosti . U prvom bi planu trebala biti ulaganja kojima se ostvaruju koristi za gospodarstvo i okoliš . Stoga je potrebno u ovoj Uredbi predvidjeti određeni broj konkretnijih pravila o izuzeću, kao i mogućnost za daljnju razradu tih jamstava u delegiranim aktima. Posebice, sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela financirati ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama. Nadalje, sredstvima iz EPFRR-a ne bi trebala biti obuhvaćena ulaganja u navodnjavanje koja ne doprinose ostvarenju ili očuvanju dobrog stanja povezanog vodnog tijela ili više takvih tijela. Države članice trebale bi osigurati da relevantna tijela imaju aktivnu ulogu u ekologiji i upravljanju šumskim požarima u akcijama pošumljavanja te bi trebale ojačati ulogu neobvezujućih preventivnih mjera i upravljanja korištenjem zemljišta.

(51a)

Kako bi se Uniji omogućilo da bude neovisna o uvozu biljnih proteina, ZPP u skladu s Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) (Direktiva o obnovljivoj energiji) nastoji promicati uporabu biogoriva dobivenih od nusproizvoda uljarica iz proteinskih kultura.

(51b)

Iz EFJP-a i EPFRR-a ne bi trebalo pružati potporu poljoprivrednicima čije aktivnosti obuhvaćaju uzgoj bikova za borbe bikova. Takvo financiranje očito je kršenje Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje.

(52)

U ovom programu odražava se važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije o provedbi Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te će se njime pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % proračunskih rashoda EU-a namijenjenih potpori klimatskih ciljeva. Očekuje se da će djelovanja u okviru ZPP-a pridonijeti 40 % ukupne financijske omotnice ZPP-a za klimatske ciljeve. Relevantna djelovanja bit će utvrđena tijekom izrade i provedbe programa te ponovno procijenjena u okviru relevantnih evaluacija i postupaka revizije.

(52)

U ovom programu odražava se važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije o provedbi Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te će se njime pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije te postupnom ukidanju subvencija štetnih za okoliši, kao i postizanju ukupne ciljne vrijednosti od najmanje 30 % proračunskih rashoda EU-a namijenjenih potpori klimatskih ciljeva. Djelovanjima u okviru ZPP-a trebalo bi se pridonijeti barem 40 % ukupne financijske omotnice ZPP-a za klimatske ciljeve Relevantna djelovanja bit će utvrđena tijekom izrade i provedbe programa te ponovno procijenjena u okviru relevantnih evaluacija i postupaka revizije.

(54)

Kako bi se povećala dodana vrijednost Unije i očuvalo funkcionalno unutarnje tržište u području poljoprivrede te ostvarili prethodno navedeni opći i posebni ciljevi, države članice ne bi trebale odluke u skladu s ovom Uredbom donositi zasebno, već u okviru strukturiranog postupka koji bi se trebao utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a. Pravilima Unije „odozgo prema dolje” trebali bi se utvrditi posebni ciljevi ZPP-a na razini EU-a , glavne vrste intervencija, okvir uspješnosti i struktura upravljanja. Cilj je takve raspodjele zadataka osiguravati da postignuti rezultati potpuno odgovaraju uloženim financijskim sredstvima.

(54)

Kako bi se povećala dodana vrijednost Unije i očuvalo funkcionalno unutarnje tržište u području poljoprivrede te ostvarili prethodno navedeni opći i posebni ciljevi, države članice ne bi trebale odluke u skladu s ovom Uredbom donositi zasebno, već u okviru strukturiranog postupka koji bi se trebao utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a. Pravilima Unije „odozgo prema dolje” trebali bi se utvrditi posebni ciljevi ZPP-a na razini Unije , glavne vrste intervencija, okvir uspješnosti i struktura upravljanja. Cilj je takve raspodjele zadataka osiguravati da postignuti rezultati potpuno odgovaraju uloženim financijskim sredstvima.

(55)

Kako bi se zajamčila jasna strateška priroda tih strateških planova u okviru ZPP-a i olakšala povezanost s drugim politikama Unije, a osobito s utvrđenim dugoročnim nacionalnim ciljnim vrijednostima koje proizlaze iz zakonodavstva Unije ili međunarodnih sporazuma, kao što su one povezane s klimatskim promjenama, šumama, bioraznolikosti i vodama, primjereno je da treba postojati jedan jedinstveni strateški plan u okviru ZPP-a po državi članici.

(55)

Kako bi se zajamčila jasna strateška priroda tih strateških planova u okviru ZPP-a i olakšala povezanost s drugim politikama Unije, a osobito s utvrđenim dugoročnim nacionalnim ciljnim vrijednostima koje proizlaze iz zakonodavstva Unije ili međunarodnih sporazuma, kao što su one povezane s klimatskim promjenama, šumama, bioraznolikosti i vodama, primjereno je da treba postojati jedan jedinstveni strateški plan u okviru ZPP-a po državi članici. S obzirom na administrativnu strukturu nekih država članica, strateški plan bi, po potrebi, trebao obuhvaćati regionalizirane mjere u području ruralnog razvoja.

(55a)

Ključno je da strateški planovi u okviru ZPP-a imaju jasan, jednostavan i nedvosmislen okvir kako bi se izbjeglo prekomjerno propisivanje politike na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

(55b)

Naglašava da se novim modelom isporuke ne bi trebao dovoditi u pitanje integritet unutarnjeg tržišta ni povijesno europska priroda ZPP-a, koji bi trebao ostati istinski zajednička politika kojom se osiguravaju pristup Unije i jednakost.

(55c)

U skladu s člankom 208. UFEU-a Unija i države članice trebaju osigurati da se u svim intervencijama u okviru ZPP-a uzmu u obzir ciljevi razvojne suradnje i poštuju pravo na hranu te pravo na razvoj. Države članice trebale bi osigurati i da strateški planovi u okviru ZPP-a u najvećoj mogućoj mjeri doprinose pravodobnom ostvarenju ciljeva utvrđenih u Programu održivog razvoja do 2030. i u Pariškom sporazumu, kao ciljevima europskog zelenog plana, Unijinim obvezama i ciljevima primjenjivog zakonodavstva koje su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju strategije „od polja do stola” i strategije za biološku raznolikost.

(56)

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi analizirati svoju posebnu situaciju i potrebe, utvrditi ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i oblikovati intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnom kontekstu i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući najudaljenije regije u skladu s člankom 349. UFEU-a. Takav postupak trebao bi doprinijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istovremeno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a.

(56)

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi analizirati svoju posebnu situaciju i potrebe, utvrditi realistične ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i oblikovati intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva uz jamčenje sigurnosti za krajnje korisnike te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnom kontekstu i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući najudaljenije regije u skladu s člankom 349. UFEU-a. Takav postupak trebao bi doprinijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istovremeno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a. Kako bi se osiguralo da su ciljne vrijednosti koje su odredile države članice i oblikovanje intervencija primjereni te da se njima ostvaruje najveći mogući doprinos ciljevima ZPP-a, uz osiguranje zajedničkih obilježja politike, potrebno je strategiju strateških planova u okviru ZPP-a temeljiti na prethodnoj analizi lokalnog konteksta i procjeni potreba u vezi s ciljevima ZPP-a. U provedbi strateških planova u okviru ZPP-a potrebno je zajamčiti sudjelovanje poljoprivrednika i organizacija poljoprivrednika.

(57)

Kako bi se osiguralo da su ciljne vrijednosti koje su odredile države članice i oblikovanje intervencija primjereni te da se njima ostvaruje najveći mogući doprinos ciljevima ZPP-a, potrebno je strategiju strateških planova u okviru ZPP-a temeljiti na prethodnoj analizi lokalnog konteksta i procjeni potreba u vezi s ciljevima ZPP-a.

(57)

Također je važno da strateški planovi u okviru ZPP-a mogu na odgovarajući način odražavati promjene u uvjetima, strukturama (unutarnjim i vanjskim) i tržišnoj situaciji država članica i stoga se s vremenom prilagođavati kako bi ih odražavali.

(58)

Cilj strateških planova u okviru ZPP-a trebao bi biti osiguravanje veće usklađenosti raznih alata ZPP-a s obzirom na to da bi trebalo obuhvatiti vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, sektorske vrste intervencija i vrste intervencija u području ruralnog razvoja. U strateškim planovima trebalo bi i osigurati i dokazati usklađenost i prikladnost odabira država članica u odnosu na prioritete i ciljeve Unije. Stoga je primjereno da ti planovi sadržavaju strategiju intervencije usmjerenu na rezultate koja je strukturirana oko posebnih ciljeva ZPP-a, uključujući kvantificirane ciljne vrijednosti povezane s tim ciljevima. Radi omogućivanja njihova praćenja na godišnjoj osnovi primjereno je da se te ciljne vrijednosti temelje na pokazateljima rezultata.

(58)

Cilj strateških planova u okviru ZPP-a trebao bi biti osiguravanje veće usklađenosti raznih alata ZPP-a s obzirom na to da bi trebalo obuhvatiti vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, sektorske vrste intervencija i vrste intervencija u području ruralnog razvoja. U strateškim planovima trebalo bi i osigurati i dokazati usklađenost i prikladnost odabira država članica u odnosu na prioritete i ciljeve Unije. Stoga je primjereno da ti planovi sadržavaju strategiju intervencije usmjerenu na rezultate koja je strukturirana oko posebnih ciljeva ZPP-a, uključujući kvantificirane ciljne vrijednosti povezane s tim ciljevima. Radi omogućivanja njihova praćenja primjereno je da se te ciljne vrijednosti temelje na pokazateljima rezultata.

(58a)

Postojeća baza znanja, u smislu količine i kvalitete dostupnih informacija, znatno varira kada je riječ o potrebama praćenja posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. ove Uredbe. Za neke posebne ciljeve, posebno za praćenje bioraznolikosti, baza znanja trenutačno je slaba ili nedovoljno prilagođena za potrebe izrade čvrstih pokazatelja učinka, kao npr. za oprašivače i bioraznolikost usjeva. Posebni ciljevi i pokazatelji za Uniju kao cjelinu u članku 6. i Prilogu I. trebali bi se temeljiti na zajedničkoj ili usporedivoj bazi znanja i metodologijama u svim državama članicama. Komisija bi trebala utvrditi područja u kojima postoje nedostaci u znanju ili u kojima baza znanja nije dovoljno prilagođena za potrebe praćenja učinka ZPP-a. Ona bi trebala iskoristiti proračun Unije za pružanje zajedničkog odgovora na prepreke povezane sa znanjem i praćenjem koje se odnose na sve posebne ciljeve i pokazatelje iz članka 6. Trebala bi i sastaviti izvješće na tu temu i objaviti svoje rezultate.

(59)

U strategiji bi trebalo naglasiti i komplementarnost s instrumentima zajedničke poljoprivredne politike i s ostalim politikama Unije. Konkretno, u svakom strateškom planu u okviru ZPP-a trebalo bi prema potrebi uzeti u obzir zakonodavstvo u području okoliša i klime i trebalo bi nacionalne planove koji proizlaze iz tog zakonodavstva opisati u okviru analize trenutačnog stanja (dalje u tekstu „SWOT analiza”). Primjereno je navesti popis zakonodavnih instrumenata na koje bi se posebno trebalo upućivati u strateškom planu u okviru ZPP-a.

(59)

U strategiji bi trebalo naglasiti i komplementarnost s instrumentima zajedničke poljoprivredne politike i s ostalim politikama Unije , uključujući koheziju . Konkretno, u svakom strateškom planu u okviru ZPP-a trebalo bi uzeti u obzir zakonodavstvo u području okoliša i klime , obveze Unije u pogledu usklađenosti politika radi razvoja, i trebalo bi nacionalne planove koji proizlaze iz tog zakonodavstva opisati u okviru analize trenutačnog stanja (dalje u tekstu „SWOT analiza”). Primjereno je navesti popis zakonodavnih instrumenata na koje bi se posebno trebalo upućivati u strateškom planu u okviru ZPP-a.

(59a)

Budući da potpora dohotku ima veliku ulogu u jamčenju gospodarske održivosti poljoprivrednih gospodarstava, prikladno je uzeti u obzir socijalne učinke koje ZPP ima na otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima. Stoga bi države članice prilikom sastavljanja svojih strateških planova trebale uzeti u obzir i učinak na zapošljavanje koji će subjekt imati na konkretno područje. Prilikom sastavljanja i provedbe alata za politiku treba dati prednost mjerama i aktivnostima kojima se stvara više mogućnosti zaposlenja.

(60)

Budući da bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost u pogledu odluke o delegiranju dijela provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a na regionalnoj razini na temelju nacionalnog okvira , primjereno je da se u strateškim planovima u okviru ZPP-a opišu međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija kako bi se olakšala koordinacija među regijama u rješavanju problema na državnoj razini.

(60)

Budući da bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost u pogledu odluke o delegiranju dijela izrade i provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a na regionalnoj razini kroz programe regionalnih intervencija u skladu s nacionalnim okvirom , primjereno je da se u strateškim planovima u okviru ZPP-a opišu međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija kako bi se olakšala koordinacija među regijama u rješavanju problema na državnoj razini.

(68a)

Voda je ključan proizvodni čimbenik u poljoprivredi. Stoga je izazov gospodarenja vodama iznimno važan te je potrebno bolje upravljanje vodama. Osim toga, klimatske promjene imat će snažan utjecaj na vodne resurse s učestalijim i intenzivnijim sušama, ali i razdobljima obilnih kiša. Skladištenje vode tijekom jeseni i zime predstavlja logično rješenje. Osim toga, vodene površine pridonose stvaranju okruženja pogodnih za bogatu bioraznolikost. One također omogućuju održavanje živih tala i adekvatnih riječnih vodostaja, što je dobro za život u vodenim sredinama.

(69)

Za upravljanje svakim pojedinačnim strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovu provedbu trebalo bi biti nadležno upravljačko tijelo. Njegove bi zadaće trebale biti navedene u ovoj Uredbi. Upravljačko bi tijelo trebalo biti u mogućnosti delegirati dio svojih zadaća, zadržavajući odgovornost za učinkovitost i valjanost upravljanja. Države članice trebale bi osigurati da se pri upravljanju i provedbi strateških planova u okviru ZPP-a štite financijski interesi Unije, u skladu s [Uredbom (EU, Euratom) X] Europskog parlamenta i Vijeća [nova Financijska uredba] i Uredbom (EU) X Europskog parlamenta i Vijeća [nova Horizontalna uredba].

(69)

Za upravljanje svakim pojedinačnim strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovu provedbu trebalo bi biti nadležno upravljačko tijelo. Međutim, kada je riječ o regionalizaciji elemenata koji se odnose na politiku ruralnog razvoja, države članice trebale bi moći odrediti regionalna upravljačka tijela. Njegove bi zadaće trebale biti navedene u ovoj Uredbi. Upravljačka tijela trebala bi biti u mogućnosti delegirati dio svojih zadaća, zadržavajući odgovornost za učinkovitost i valjanost upravljanja. Države članice trebale bi osigurati da se pri upravljanju i provedbi strateških planova u okviru ZPP-a štite financijski interesi Unije, u skladu s [Uredbom (EU, Euratom) X] Europskog parlamenta i Vijeća [nova Financijska uredba] i Uredbom (EU) X Europskog parlamenta i Vijeća [nova Horizontalna uredba].

(70)

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja Komisiji u provedbi ZPP-a pomažu odbori sastavljeni od predstavnika država članica. U cilju pojednostavnjenja sustava i položaja država članica osniva se samo jedan odbor za praćenje provedbe ove Uredbe, spajanjem odbora za ruralni razvoj i odbora za izravna plaćanja koji su osnovani u okviru programskog razdoblja 2014.–2020. Odgovornost za pomoć državama članicama u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a podijeljena je između upravljačkog tijela i odbora za praćenje. Komisiji bi trebao pomagati i odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku, u skladu s odredbama utvrđenima u ovoj Uredbi.

(70)

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja Komisiji u provedbi ZPP-a pomažu odbori sastavljeni od predstavnika država članica. U cilju pojednostavnjenja sustava i položaja država članica osniva se samo jedan odbor za praćenje provedbe ove Uredbe, spajanjem odbora za ruralni razvoj i odbora za izravna plaćanja koji su osnovani u okviru programskog razdoblja 2014.–2020. Odgovornost za pomoć državama članicama u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a podijeljena je između upravljačkog tijela i odbora za praćenje. Međutim, kada je riječ o regionalizaciji elemenata koji se odnose na politiku ruralnog razvoja, države članice trebale bi moći odrediti regionalne nadzorne odbore. Komisiji bi trebao pomagati i odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku, u skladu s odredbama utvrđenima u ovoj Uredbi.

(71)

U okviru EPFRR-a tehničkom pomoći na inicijativu Komisije trebala bi se podupirati djelovanja povezana s ispunjavanjem zadaća iz [članka 7. HZR]. Tehnička pomoć može se pružiti i na inicijativu države članice za potrebe ispunjavanja zadaća potrebnih za učinkovito upravljanje provedbom i provedbu potpore u odnosu na strateški plan u okviru ZPP-a. Povećanje tehničke pomoći na inicijativu države članice dostupno je samo za Maltu.

(71)

U okviru EPFRR-a tehničkom pomoći na inicijativu Komisije trebala bi se podupirati djelovanja povezana s ispunjavanjem zadaća iz [članka 7. HZR]. Tehnička pomoć može se pružiti i na inicijativu države članice za potrebe ispunjavanja zadaća potrebnih za učinkovito upravljanje provedbom i provedbu potpore u odnosu na strateški plan u okviru ZPP-a. Povećanje tehničke pomoći na inicijativu države članice dostupno je samo za Luksemburg i Maltu.

(74)

Usmjerenost na rezultate potaknuta modelom ostvarivanja politika zahtijeva snažan okvir uspješnosti, posebno s obzirom na to da bi se strateškim planovima u okviru ZPP-a pridonijelo širokim općim ciljevima drugih politika u okviru podijeljenog upravljanja. Politika na temelju uspješnosti podrazumijeva godišnje i višegodišnje procjene na temelju odabranih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka, kako je definirano u okviru za praćenje i evaluaciju uspješnosti. U tu svrhu trebalo bi odabrati ograničeni ciljani skup pokazatelja s pomoću kojeg će se na najpouzdaniji mogući način moći utvrditi pridonosi li se intervencijom koja se podupire ostvarenju predviđenih ciljeva. Pokazatelji rezultata i ostvarenja koji se odnose na ciljeve povezane s klimom i okolišem mogu obuhvaćati intervencije određene u nacionalnim instrumentima za okoliš i planiranje klime koji su rezultat zakonodavstva Unije.

(74)

Usmjerenost na rezultate potaknuta modelom ostvarivanja politika zahtijeva snažan okvir uspješnosti, posebno s obzirom na to da bi se strateškim planovima u okviru ZPP-a pridonijelo širokim općim ciljevima drugih politika u okviru podijeljenog upravljanja. Politika na temelju uspješnosti podrazumijeva procjene na temelju odabranih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka, kako je definirano u okviru za praćenje i evaluaciju uspješnosti. U tu svrhu trebalo bi odabrati ograničeni ciljani skup pokazatelja s pomoću kojeg će se na najpouzdaniji mogući način moći utvrditi pridonosi li se intervencijom koja se podupire ostvarenju predviđenih ciljeva. Pokazatelji rezultata i ostvarenja koji se odnose na ciljeve povezane s klimom i okolišem , kao što su kvaliteta i količina vode, trebali bi obuhvaćati intervencije određene u nacionalnim instrumentima za okoliš i planiranje klime koji su rezultat zakonodavstva Unije.

(75)

Unutar okvira za praćenje i evaluaciju uspješnosti države članice trebale bi pratiti postignuti napredak i o  tome jednom godišnje izvješćivati Komisiju . Informacije koje su dostavile države članice temelj su na osnovi kojeg Komisija treba izvijestiti o napretku prema ostvarenju posebnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, koristeći se u tu svrhu temeljnim skupom pokazatelja.

(75)

Unutar okvira za praćenje i evaluaciju uspješnosti države članice trebale bi pratiti postignuti napredak i o  njemu izvješćivati. Informacije koje su dostavile države članice temelj su na osnovi kojeg Komisija treba izvijestiti o napretku prema ostvarenju posebnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, koristeći se u tu svrhu temeljnim skupom pokazatelja.

(76)

Trebalo bi uspostaviti mehanizme za poduzimanje za zaštitu financijskih interesa Unije u slučaju znatnog odstupanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a od utvrđenih ciljnih vrijednosti. Od država članica može stoga biti zatraženo da dostave akcijske planove u slučaju značajne i neopravdane slabe uspješnosti. To bi moglo dovesti do suspenzija i, u konačnici, smanjenja sredstava Unije ako planirani rezultati nisu postignuti. Nadalje, utvrđen je bonus za ukupnu uspješnost kao dio mehanizma poticaja koji se temelji na dodjeli bonusa za uspješnost u cilju poticanja uspješnosti u području okoliša i klime.

(76)

Trebalo bi uspostaviti mehanizme za poduzimanje za zaštitu financijskih interesa Unije u slučaju znatnog odstupanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a od utvrđenih ciljnih vrijednosti. Od država članica može stoga biti zatraženo da dostave akcijske planove u slučaju značajne i neopravdane slabe uspješnosti. To bi moglo dovesti do suspenzija i, u konačnici, smanjenja sredstava Unije ako planirani rezultati nisu postignuti.

(78a)

Procjena opisana u članku 106. trebala bi se provesti na temelju kvantificiranih ciljeva strategije „od polja do stola” i strategije za biološku raznolikost.

(80a)

Trgovinski sporazumi s trećim zemljama koji se odnose na poljoprivredni sektor trebali bi sadržavati mehanizme i zaštitne klauzule kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poljoprivrednike u Uniji i izvan Unije te zaštitili potrošači.

(81)

Osobni podaci prikupljeni za potrebe primjene bilo koje odredbe sadržane u ovoj Uredbi trebali bi se obrađivati na način koji je usklađen s tim potrebama. Trebali bi se i anonimizirati, objediniti pri obradi za potrebe praćenja i evaluacije, te zaštititi u skladu s pravom Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, posebno Uredbom (EZ) br. 45 / 2001 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Subjekte na koje se podaci odnose trebalo bi obavijestiti o takvoj obradi i o njihovim pravima na zaštitu podataka.

(81)

Osobni podaci prikupljeni za potrebe primjene bilo koje odredbe sadržane u ovoj Uredbi trebali bi se obrađivati na način koji je usklađen s tim potrebama. Trebali bi se i anonimizirati, objediniti pri obradi za potrebe praćenja i evaluacije, te zaštititi u skladu s pravom Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, posebno Uredbom (EU) 2018 / 1725 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Subjekte na koje se podaci odnose trebalo bi obavijestiti o takvoj obradi i o njihovim pravima na zaštitu podataka.

(83)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčilo neometano, usklađeno i učinkovito funkcioniranje vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila kojima se dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabinola; pravila za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i određene povezane elemente u pogledu prihvatljivosti zahtjeva ; pravila o sadržaju prijave i zahtjevima za aktiviranje prava na plaćanje; dodatnih pravila o programima za ekologiju; mjera za izbjegavanje izloženosti korisnika proizvodno vezane potpore dohotku strukturnim tržišnim neravnotežama u sektoru, uključujući odluku da se takva potpora može nastaviti isplaćivati do 2027. na temelju proizvodnih jedinica za koje je ta potpora dodijeljena u nekom proteklom referentnom razdoblju; pravila i uvjeta za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i pravila o uvjetima za dodjelu tog plaćanja.

(83)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčilo neometano, usklađeno i učinkovito funkcioniranje vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila kojima se dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabinola; pravila za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i određene povezane elemente u pogledu prihvatljivosti zahtjeva , utvrđivanja kriterija za utvrđivanje jednakih mjera i  odgovarajućih zahtjeva koji se primjenjuju na nacionalne ili regionalne programe certificiranja; izrada popisa primjera poljoprivrednih praksi korisnih za klimu, okoliš i dobrobit životinja; mjera za izbjegavanje izloženosti korisnika proizvodno vezane potpore dohotku strukturnim tržišnim neravnotežama u sektoru, uključujući odluku da se takva potpora može nastaviti isplaćivati do 2027. na temelju proizvodnih jedinica za koje je ta potpora dodijeljena u nekom proteklom referentnom razdoblju; pravila i uvjeta za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i pravila o uvjetima za dodjelu tog plaćanja.

(84)

Kako bi se osiguralo da se sektorskim vrstama intervencija doprinosi ciljevima ZPP-a i jačaju sinergije s drugim instrumentima ZPP-a te kako bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i spriječilo neravnopravno i nepravedno tržišno natjecanje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu kriterija za odobravanje međusektorskih organizacija i pravila kojima se uređuju situacije u kojima odobrena međusektorska organizacija ne ispunjava te kriterije i u pogledu obveza za proizvođače; pravila za pravilno funkcioniranje sektorskih vrsta intervencija, osnove za izračun financijske pomoći Unije, uključujući referentna razdoblja i izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište te maksimalnu razinu financijske pomoći Unije za povlačenja s tržišta; pravila o određivanju gornje granice za rashode za ponovnu sadnju vinograda; pravila prema kojima proizvođači moraju povući nusproizvode vinarstva i izuzeća od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje te pravila za dobrovoljno certificiranje destilerija. Posebno, kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje sredstava Unije za intervencije u sektoru pčelarstva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dodatnih zahtjeva u vezi s obvezom obavješćivanja i uspostavom minimalnog doprinosa Unije za rashode povezane s provedbom tih vrsta intervencija.

(84)

Kako bi se osiguralo da se sektorskim vrstama intervencija doprinosi ciljevima ZPP-a i jačaju sinergije s drugim instrumentima ZPP-a te kako bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i spriječilo neravnopravno i nepravedno tržišno natjecanje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu kriterija za odobravanje međusektorskih organizacija i pravila kojima se uređuju situacije u kojima odobrena međusektorska organizacija ne ispunjava te kriterije i u pogledu obveza za proizvođače; pravila za pravilno funkcioniranje sektorskih vrsta intervencija, osnove za izračun financijske pomoći Unije, uključujući referentna razdoblja i izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište te maksimalnu razinu financijske pomoći Unije za povlačenja s tržišta; pravila o određivanju gornje granice za rashode za ponovnu sadnju vinograda; pravilima prema kojima proizvođači moraju povući nusproizvode vinarstva te o izuzećima od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje i o pravilima za dobrovoljno certificiranje destilerija i pravila koja se odnose na pravila koja se odnose na okvir za praćenje i evaluaciju uspješnosti . Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u pogledu privremenih odstupanja od pravila o uvjetovanosti tijekom nepovoljnih prilika kao što su prirodne katastrofe ili epidemije. Komisija bi također trebala biti ovlaštena za utvrđivanje istovrijednosti za poljoprivredne i ekološke prakse te nacionalne ili regionalne programe ekološkog certificiranja. Posebno, kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje sredstava Unije za intervencije u sektoru pčelarstva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dodatnih zahtjeva u vezi s obvezom obavješćivanja i uspostavom minimalnog doprinosa Unije za rashode povezane s provedbom tih vrsta intervencija. Radi izrade strateških planova u okviru ZPP-a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata kako bi se utvrdio kodeks ponašanja u organizaciji partnerstva između države članice i nadležnih regionalnih i lokalnih tijela, kao i drugih partnera.

(85)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kako bi se zajamčilo da intervencije u području ruralnog razvoja ostvare svoje ciljeve, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu potpore za obveze upravljanja, za ulaganja i za suradnju .

(85)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kako bi se zajamčilo da intervencije u području ruralnog razvoja ostvare svoje ciljeve, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dopune minimalnih i maksimalnih iznosa potpore za određene vrste intervencija .

(86)

Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu sredstava dodijeljenih državama članicama za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i pravila o sadržaju strateškog plana u okviru ZPP-a .

(86)

Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu sredstava dodijeljenih državama članicama za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja.

(87)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja ili diskriminacije među poljoprivrednicima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja referentnih područja za potporu za sjeme uljarica, pravila za odobrenje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i povezanih obavijesti, izračuna smanjenja ako prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk premaši osnovnu površinu, financijske pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina, godišnje raspodjele po državi članici ukupnog iznosa potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja, pravila o predstavljanju elemenata koji se trebaju uključiti u strateški plan u okviru ZPP-a, pravila o postupku i rokovima za usvajanje strateških planova u okviru ZPP-a i podnošenje i odobravanje zahtjeva za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a, jednakih uvjeta za primjenu zahtjeva informiranja i promotivnih aktivnosti koje se odnose na mogućnosti koje nude strateški planovi u okviru ZPP-a, pravila koja se odnose na okvir za praćenje i evaluaciju uspješnosti, propisa za prikazivanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti , pravila o informacijama koje države članice trebaju dostaviti za ocjenu uspješnosti koju provodi Komisija i o pravila o podacima i sinergijama među potencijalnim izvorima podataka te mehanizama za osiguravanje usklađenog pristupa za utvrđivanje dodjele bonusa za uspješnost državama članicama . Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22).

(87)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja ili diskriminacije među poljoprivrednicima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja referentnih područja za potporu za sjeme uljarica, pravila za odobrenje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i povezanih obavijesti, izračuna smanjenja ako prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk premaši osnovnu površinu, financijske pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina, godišnje raspodjele po državi članici ukupnog iznosa potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja, standardiziranog oblika strateških planova u okviru ZPP-a, pravila o postupku i rokovima za usvajanje strateških planova u okviru ZPP-a i podnošenje i odobravanje zahtjeva za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a, jednakih uvjeta za primjenu zahtjeva informiranja i promotivnih aktivnosti koje se odnose na mogućnosti koje nude strateški planovi u okviru ZPP-a, pravila za predstavljanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22).

(92a)

Otočne regije Unije imaju posebne teškoće u obavljanju poljoprivredne djelatnosti i razvoju ruralnih područja. Treba provesti procjenu učinka zajedničke poljoprivredne politike u tim regijama i ispitati proširenje mjera utvrđenih u Uredbi (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća na sve otočne regije Unije.

(93)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kontinuitet, posebne odredbe za Hrvatsku koje se odnose na postupno uvođenje izravnih plaćanja i dodatna nacionalna izravna plaćanja u okviru mehanizma postupnog uvođenja trebale bi se nastaviti primjenjivati do 1 . siječnja 2021 .

(93)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kontinuitet, posebne odredbe za Hrvatsku koje se odnose na postupno uvođenje izravnih plaćanja i dodatna nacionalna izravna plaćanja u okviru mehanizma postupnog uvođenja trebale bi se nastaviti primjenjivati . Hrvatska 2022 . godine ostvaruje pravo na iznos u skladu s Ugovorom o pristupanju uključujući dodatnu omotnicu za nacionalnu rezervu za razminirano zemljište u Hrvatskoj te bi to pravo trebalo uračunati pri izračunu nacionalne omotnice za 2022. godinu .

(b)

o vrstama intervencija i zajedničkim zahtjevima za države članice kako bi mogle ostvarivati te ciljeve, kao i o povezanim financijskim aranžmanima;

(b)

o vrstama intervencija i zajedničkim zahtjevima za države članice kako bi mogle ostvarivati te ciljeve osiguravanjem ravnopravnih uvjeta , kao i o povezanim financijskim aranžmanima;

(c)

o strateškim planovima u okviru ZPP-a koje izrađuju države članice, a u kojima se određuju ciljevi, definiraju intervencije i dodjeljuju financijska sredstva, u skladu s posebnim ciljevima i utvrđenim potrebama;

(c)

o strateškim planovima u okviru ZPP-a koje izrađuju države članice, prema potrebi i u suradnji s regijama, a u kojima se određuju ciljevi, definiraju intervencije i dodjeljuju financijska sredstva, u skladu s posebnim ciljevima i utvrđenim potrebama i u skladu s unutarnjim tržištem ;

(a)

„poljoprivrednik” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina fizičkih ili pravnih osoba neovisno o pravnom statusu koji ta skupina i njezini članovi imaju u skladu s nacionalnim pravom, čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na teritorijalnom području primjene Ugovorâ kako je definirano u članku 52. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u vezi s člancima 349. i 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te koja se bavi poljoprivrednom djelatnošću kako su je definirale države članice;

(a)

„poljoprivrednik” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina fizičkih ili pravnih osoba neovisno o pravnom statusu koji ta skupina i njezini članovi imaju u skladu s nacionalnim pravom, čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na teritorijalnom području primjene Ugovorâ kako je definirano u članku 52. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u vezi s člancima 349. i 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te koja se bavi poljoprivrednom djelatnošću u smislu dobre stručne prakse kako su je definirale države članice;

(ba)

„javna dobra” znači dobra ili usluge koje se ne nadoknađuju na tržištu, a kojima se postižu rezultati u pogledu okoliša i društva koji nadilaze propisano zakonodavstvo u području okoliša, klime i dobrobiti životinja;

(bb)

„ europska javna dobra” su javna dobra ili usluge koja se intervencijom mogu djelotvorno pružati samo na europskoj razini kako bi se osigurali koordinacija među državama članicama i ravnopravni uvjeti na poljoprivrednom tržištu Unije. Europska javna dobra osobito uključuju očuvanje vode, zaštitu bioraznolikosti, zaštitu plodnosti tla, zaštitu oprašivača i dobrobit životinja;

(e)

„uzajamni fond” znači program koji je akreditirala država članica u skladu s nacionalnim pravom kojim se učlanjenim poljoprivrednicima omogućuje da se osiguraju i da prime nadoknadu štete ako pretrpe ekonomske gubitke;

(e)

„uzajamni fond” znači program koji je akreditirala država članica u skladu s nacionalnim pravom kojim se učlanjenim poljoprivrednicima omogućuje da se zaštite od rizika i da prime nadoknadu štete ako pretrpe ekonomske gubitke ili u slučaju smanjenja prihoda;

(i)

projekt, ugovor, aktivnost ili skupina projekata odabranih u okviru predmetnih programa ;

i.

projekt, ugovor, aktivnost ili skupina projekata odabranih u okviru strateškog plana ;

(ii)

u kontekstu financijskih instrumenata, programski doprinos za financijski instrument i naknadna financijska potpora koju taj financijski instrument pruža krajnjim primateljima;

ii.

u kontekstu financijskih instrumenata, doprinos strateškog plana za financijski instrument i naknadna financijska potpora koju taj financijski instrument pruža krajnjim primateljima;

(i)

tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje ili fizička osoba odgovorna za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu;

i.

tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje , fizička osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba odgovorna za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu;

(ii)

u kontekstu programa državne potpore, poduzeće koje prima potporu;

ii.

u kontekstu programa državne potpore, subjekt koji prima potporu;

(i)

„ciljne vrijednosti” znače prethodno dogovorene vrijednosti koje se trebaju postići na kraju razdoblja u odnosu na pokazatelje rezultata u okviru posebnog cilja;

i.

„ciljne vrijednosti” znače prethodno dogovorene vrijednosti koje se trebaju postići do kraja razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a u odnosu na pokazatelje rezultata u okviru posebnog cilja;

(j)

„ključne etape” znače ciljne vrijednosti koje se trebaju postići u određenom trenutku tijekom provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a u odnosu na pokazatelje u okviru posebnog cilja;

(j)

„ključne etape” znače ciljne vrijednosti koje države članice trebaju postići u određenom trenutku tijekom provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a kako bi se osigurao pravodoban napredak u odnosu na pokazatelje rezultata u okviru posebnog cilja.

(a)

„poljoprivredna djelatnost” definira se tako da obuhvaća i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, uključujući pamuk i kulture kratkih ophodnji, i održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva;

(a)

„poljoprivredna djelatnost” definira se tako da obuhvaća i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, uključujući pamuk, kulture kratkih ophodnji i paludikulturu , i održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva , među ostalim u agrošumarstvu ;

(b)

„poljoprivredna površina” definira se tako da obuhvaća obradiva zemljišta, trajne nasade i trajne travnjake. Države članice dodatno pojašnjavaju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” i  „trajni travnjak” u skladu sa sljedećim okvirom:

(b)

„poljoprivredna površina” definira se tako da obuhvaća obradiva zemljišta, trajne nasade i trajne travnjake te poljoprivredno-šumarske sustave. Obilježja krajobraza smatraju se sastavnim dijelom poljoprivredne površine . Države članice dodatno pojašnjavaju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” , „trajni travnjaci” i  „poljoprivredno-šumarski sustavi” u skladu sa sljedećim okvirom:

i.

„obradivo zemljište” je zemljište zasijano za proizvodnju usjeva ili površine pogodne za proizvodnju usjeva, ali neobrađene, uključujući površine ostavljene na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 (28), s člankom 39. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (29), s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili s člankom 65. ove Uredbe;

i.

„obradivo zemljište” je zemljište zasijano za proizvodnju usjeva ili površine pogodne za proizvodnju usjeva, ali neobrađene, te može obuhvaćati kombinaciju usjeva i stabala i/ili grmlja kako bi činilo kombinirani poljoprivredno-šumarski sustav, uključujući površine ostavljene na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 (28), s člankom 39. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (29), s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili s člankom 65. ove Uredbe;

ii.

„trajni nasadi” su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji su na zemljištu pet ili više godina i prinose višestruke žetve, uključujući rasadnike i kulture kratkih ophodnji;

ii.

„trajni nasadi” su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji su na zemljištu pet ili više godina i prinose višestruke žetve, uključujući rasadnike, među ostalim i  u slučaju da su u posudama za biljke koje se nalaze na foliji (ako država članica tako predvidi) te kulture kratkih ophodnji;

iii.

„trajni travnjak i trajni pašnjak” (zajedno „trajni travnjak”) je zemljište koje nije uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu u razdoblju od pet ili više godina te na kojem prirodno (samoniklo) ili uz uzgoj (zasijano) rastu trave ili drugo travoliko krmno bilje. Može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje i/ili stabla koji se mogu upotrebljavati za ispašu ili od kojih se može proizvesti hrana za životinje;

iii.

„trajni travnjak i trajni pašnjak” (zajedno „trajni travnjak”) znači zemljište na kojem prirodno (samoniklo) ili uz uzgoj (zasijano) rastu trave ili drugo travoliko krmno bilje te koje nije uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu u razdoblju od pet ili više godina , kao i, ako države članice tako odluče, koje nije preorano tijekom pet ili više godina; može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje i/ili stabla koji se mogu upotrebljavati za ispašu te, ako države članice tako odluče, druge vrste kao što su grmlje i/ ili stabla od kojih se može proizvesti hrana za životinje , pod uvjetom da trave i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladavaju. Ako države članice tako odluče, plodoredom će se također smatrati promjena vrste zelenog krmnog bilja ako se nova sjetva sastoji od različite mješavine vrsta u usporedbi s prethodnom sjetvom. Države članice također mogu odlučiti da se trajnim travnjakom smatra:

iii.a

„poljoprivredno-šumarski sustav” znači sustavi korištenja zemljišta u kojima se stabla uzgajaju na istom zemljištu na kojem se provode poljoprivredne prakse;

iii.b

„privremeni travnjak” definira se kao trava ili travolike vrste bilja koje rastu na obradivom zemljištu (odnosno u plodoredu) manje od pet uzastopnih godina ili više od pet godina ako je zemljište preorano i ponovno zasijano.

(c)

za potrebe vrsta intervencija za izravna plaćanja „prihvatljivi hektar” definira se tako da obuhvaća sve poljoprivredne površine na gospodarstvu:

(c)

za potrebe vrsta intervencija za izravna plaćanja „prihvatljivi hektar” definira se tako da obuhvaća sve poljoprivredne površine na gospodarstvu , uključujući privremena mobilna ili stacionarna tehnička postrojenja, posebno unutarnje poljoprivredne putove i pojilice te silažne bale i ponovno ovlažene površine koje se upotrebljavaju za paludikulturu :

i.

koje se u godini za koju je zatražena potpora upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost ili se, ako se površina upotrebljava i za nepoljoprivredne djelatnosti, prvenstveno upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost te koje su poljoprivredniku na raspolaganju. Ako je to opravdano radi zaštite okoliša, prihvatljivi hektari mogu obuhvaćati i određene površine na kojima se poljoprivredne djelatnosti obavljaju samo svake druge godine.

i.

koje se u godini za koju je zatražena potpora upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost ili se, ako se površina upotrebljava i za nepoljoprivredne djelatnosti, prvenstveno upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost te koje su poljoprivredniku na raspolaganju. Ako je to opravdano radi zaštite okoliša, bioraznolikosti i klime, prihvatljivi hektari mogu obuhvaćati i određene površine na kojima se poljoprivredne djelatnosti obavljaju samo svake treće godine;

i.a

koje, ako države članice tako odluče, mogu sadržavati obilježja i elemente krajobraza, uključujući biotope kao što su stabla, grmlje, poljsko grmlje i vlažna područja, pod uvjetom da ne prekrivaju više od trećine područja svake poljoprivredne parcele kako je definirano u članku 63. stavku 4. Uredbe EU …/… [Horizontalna uredba];

ii.

za koje su odobrena plaćanja na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 2. ove Uredbe odnosno na temelju programa osnovnog plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini kako su utvrđeni u glavi III. Uredbe (EU) br. 1307/2013 te koje:

ii.

sve površine na gospodarstvu za koje su odobrena plaćanja na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 2. ove Uredbe odnosno na temelju programa osnovnog plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini kako su utvrđeni u glavi III. Uredbe (EU) br. 1307/2013 te koje:

(d)

„pravi poljoprivrednici” definiraju se tako da se osigura da se potpora ne dodjeljuje osobama kojima poljoprivredna djelatnost čini samo neznatan dio ukupne ekonomske djelatnosti ili čija glavna poslovna djelatnost nije poljoprivredna djelatnost , ali da se iz potpore ne isključe poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima . U definiciji se omogućuje da se odredi koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima , i to na temelju uvjeta kao što su ispitivanja prihoda, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i/ili upisivanje u registre .

(d)

„aktivni poljoprivrednici” definiraju se tako da se osigura da se potpora dodjeljuje samo fizičkim ili pravnim osobama ili skupinama fizičkih ili pravnih osoba koje se bave poljoprivrednom djelatnošću barem na minimalnoj razini i koje djeluju u pružanju javnih dobara u skladu s ciljevima strateškog plana u okviru ZPP-a , ali da se iz potpore ne isključe poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima , posebno poljoprivrednici koji rade na nepuno radno vrijeme, koji imaju djelomično samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo ili se bave poljoprivredom visoke prirodne vrijednosti. Definicijom je u svakom slučaju zaštićen model obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Unije na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi, bez obzira na njegovu veličinu, i prema potrebi se mogu uzeti u obzir osobitosti regija utvrđene u članku 349. UFEU-a. Definicijom se osigurava da se potpore ne dodjeljuju fizičkim ili pravnim osobama ili skupinama fizičkih ili pravnih osoba koje upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima. Države članice mogu odlučiti dodati na ovaj popis druga slična nepoljoprivredna poduzeća ili djelatnosti, ili povući takve dodatke, te mogu iz ove definicije isključiti pojedince ili trgovačka društva koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda velikih razmjera, uz iznimku skupina poljoprivrednika uključenih u takvu preradu.

(e)

„mladi poljoprivrednik” definira se tako da definicija obuhvaća sljedeće :

(e)

„mladi poljoprivrednik” definira se tako da definicija obuhvaća dobno ograničenje od 40 godina i :

i.

dobno ograničenje od najviše 40 godina;

iii.

potrebno osposobljavanje i/ili vještine.

iii.

potrebno osposobljavanje i/ili vještine.

(ea)

„novi poljoprivrednik” definira se tako da definicija obuhvaća sljedeće:

(a)

poticanje pametnog , otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom;

(a)

poticanje modernog, konkurentnog , otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede s dugoročnom zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom uz očuvanje modela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ;

(b)

jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima Unije u području okoliša i klime;

(b)

podupiranje i poboljšanje zaštite okoliša , bioraznolikosti i klimatske politike te ostvarivanje ciljeva Unije u području okoliša i klime;

(c)

jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

(c)

jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja kako bi se pridonijelo otvaranju i očuvanju radnih mjesta osiguravanjem održivog prihoda poljoprivrednicima, ostvarivanjem primjerenog životnog standarda cijelog poljoprivrednog stanovništva i borbom protiv smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima, s posebnim naglaskom na rijetko naseljenim i slabije razvijenim regijama, te postizanjem uravnoteženog teritorijalnog razvoja .

(a)

poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava u  cijeloj Uniji kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;

(a)

osiguravanje održivih prihoda poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u Uniji radi poboljšanja dugoročne sigurnosti opskrbe hranom i poljoprivredne raznolikosti, uz istodobno pružanje sigurne i visokokvalitetne prehrane po pravednim cijenama u cilju preokretanja pada broja poljoprivrednika i jamčenja gospodarske održivosti poljoprivredne proizvodnje u Uniji ;

(b)

pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju;

(b)

pojačanje usmjerenosti na tržište na lokalnim, nacionalnim, europskim i međunarodnim tržištima, kao i stabilizacija tržišta, upravljanje rizikom i krizom i povećanje dugoročne poljoprivredne konkurentnosti, sposobnosti obrade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, s većim naglaskom na diferencijaciju kvalitete, istraživanje, inovaciju, tehnologiju , prijenos i razmjenu znanja i digitalizaciju te olakšavanje pristupa poljoprivrednika dinamici kružnog gospodarstva ;

(c)

poboljšanje položaja poljoprivrednika u  vrijednosnom lancu ;

(c)

poboljšanje pregovaračkog položaja poljoprivrednika u  vrijednosnim lancima poticanjem osnivanja udruženja, organizacija proizvođača i kolektivnih pregovora, kao i promicanjem kratkih lanaca opskrbe i povećanjem transparentnosti tržišta ;

(d)

doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;

(d)

doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama smanjenjem emisija stakleničkih plinova, među ostalim povećanjem ponora ugljika, poboljšanjem sekvestracije i skladištenja ugljika u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, kao i uključivanjem razvoja održive energije , osiguravajući pritom sigurnost opskrbe hranom te održivo upravljanje i zaštitu šuma, u skladu s Pariškim sporazumom ;

(e)

poticanje održivog razvoja i  učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;

(e)

poticanje održivog razvoja i  učinkovito upravljanje prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak , uz istodobno smanjenje ovisnosti o kemikalijama u svrhu ispunjenja ciljeva iz relevantnih zakonodavnih instrumenata i nagrađivanje poljoprivrednih praksi i sustava koji imaju višestruke koristi za okoliš, uključujući zaustavljanje dezertifikacije ;

(f)

doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;

(f)

poboljšanje usluga ekosustava te doprinos zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti, uključujući zaštitom korisnih vrsta flore, faune te oprašivača, podupiranjem agrobiološke raznolikosti, očuvanja prirode i agrošumarstva, kao i doprinošenjem postizanju veće prirodne otpornosti, obnovi i očuvanju tla, vodnih tijela, staništa i krajobraza te potporom poljoprivrednim sustavima visoke prirodne vrijednosti ;

(g)

privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima;

(g)

privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika, novih poljoprivrednika i  promicanje sudjelovanja žena u poljoprivrednom sektoru, osobito u područjima s najmanjim brojem stanovnika i područjima s prirodnim ograničenjima; olakšavanje osposobljavanja i stjecanja iskustva diljem Unije, održivog poslovnog razvoja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima;

(h)

promicanje zapošljavanja, rasta , socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo ;

(h)

promicanje socijalne i teritorijalne kohezije u ruralnim područjima, među ostalim otvaranjem radnih mjesta, rastom i ulaganjem, socijalnom uključenošću, suzbijanjem ruralnog siromaštva te lokalnim razvojem, uključujući visokokvalitetne lokalne usluge za ruralne zajednice, stavljajući poseban naglasak na područja s prirodnim ograničenjima; promicanje pristojnog života, radnih i gospodarskih uvjeta; diversifikacija djelatnosti i prihoda, uključujući agroturizam, održivo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo, održivo upravljanje i zaštitu šuma, osiguravajući pritom rodnu ravnopravnost; promicanje jednakih mogućnosti u ruralnim područjima s pomoću posebnih mjera potpore i priznavanja rada žena u poljoprivredi, obrtima, turizmu i lokalnim uslugama;

(i)

poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu, rasipanje hrane te dobrobit životinja .

(i)

poboljšanje odgovora poljoprivrede Unije na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu , visokokvalitetnu i održivu hranu, poljoprivredne sustave s niskim ulaganjima, ekološku poljoprivredu, smanjenje rasipanja hrane , borbu protiv antimikrobne rezistencije i poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja te povećanje društvene osviještenosti o važnosti poljoprivrednika i ruralnih područja uz istodobno pridonošenje provedbi Programa održivog razvoja do 2030 .

(b)

pokazatelje rezultata, koji se odnose na posebne ciljeve i upotrebljavaju se za određivanje kvantificiranih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s tim posebnim ciljevima strateških planova u okviru ZPP-a te za ocjenjivanje napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti. Pokazatelji koji se odnose na ciljeve u području okoliša i klime mogu obuhvaćati intervencije koje čine dio relevantnih nacionalnih instrumenata za planiranje u području okoliša i klime koji su rezultat zakonodavstva Unije iz Priloga XI.;

(b)

pokazatelje rezultata, koji se odnose na posebne ciljeve i upotrebljavaju se za određivanje kvantificiranih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s tim posebnim ciljevima strateških planova u okviru ZPP-a te za ocjenjivanje napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti. Pokazatelji koji se odnose na ciljeve u području okoliša i klime mogu obuhvaćati intervencije koje pridonose obvezama koje su rezultat zakonodavstva Unije iz Priloga XI.;

(c)

pokazatelje učinka koji se odnose na ciljeve iz članka 5. i članka 6. stavka 1., a upotrebljavaju se u kontekstu strateških planova u okviru ZPP-a i samog ZPP-a.

(c)

pokazatelje učinka koji se odnose na ciljeve iz članka 5. i članka 6. stavka 1., a upotrebljavaju se u kontekstu strateških planova u okviru ZPP-a , uzimajući u obzir vanjske čimbenike izvan ZPP-a.

i.

doprinose razvijanju diversificirane i održive poljoprivrede te otpornih agroekoloških praksi i u Uniji i u partnerskim zemljama;

ii.

doprinose održavanju genetske raznolikosti sjemenja, kultiviranog bilja, životinja iz uzgoja i udomaćenih životinja te divljih vrsta povezanih s njima, u Uniji i u partnerskim zemljama;

iii.

u potpunosti integriraju mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama;

(a)

klima i okoliš;

(a)

klima i okoliš , uključujući vodu, zrak, tlo, biološku raznolikost i usluge ekosustava ;