EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.10.2019.

COM(2019) 457 final

2019/0217(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru CETA-e osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u vezi s donošenjem odluke o administrativnim i organizacijskim pitanjima povezanima s radom Žalbenog suda

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u Zajedničkom odboru CETA-e osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u vezi s predviđenim donošenjem odluke o administrativnim i organizacijskim pitanjima povezanima s radom Žalbenog suda.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane

Cilj je Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane („Sporazum”) liberalizacija i olakšavanje trgovine i ulaganja te promicanje bližeg gospodarskog odnosa između Europske unije i Kanade („stranke”). Sporazum je potpisan 30. listopada 2016. i privremeno se primjenjuje od 21. rujna 2017.

2.2.Zajednički odbor CETA-e

Zajednički odbor CETA-e uspostavljen je u skladu s člankom 26.1. Sporazuma, kojim se propisuje da je Zajednički odbor CETA-e sastavljen od predstavnika Europske unije i predstavnika Kanade te da njime supredsjedaju ministar za međunarodnu trgovinu Kanade i član Europske komisije odgovoran za trgovinu, ili njihovi zamjenici. Zajednički odbor CETA-e sastaje se jednom godišnje ili na zahtjev stranke te se dogovara oko rasporeda sastanaka i utvrđuje dnevni red. Zajednički odbor CETA-e odgovoran je za sva pitanja povezana s trgovinom i ulaganjima između stranaka te provedbu i primjenu Sporazuma. Stranka može uputiti Zajedničkom odboru CETA-e sva pitanja koja se odnose na provedbu i tumačenje Sporazuma ili druga pitanja koja se odnose na trgovinu i ulaganja između stranaka.

U skladu s člankom 26.3. Sporazuma Zajednički odbor CETA-e ima ovlasti donositi odluke uzajamnom suglasnošću u vezi sa svim pitanjima u slučajevima propisanima Sporazumom. Odluke koje je donio Zajednički odbor CETA-e obvezujuće su za stranke, podložno ispunjenju svih potrebnih unutarnjih zahtjeva i postupaka te su ih stranke obvezne provoditi.

U skladu s člankom 26.2. stavkom 4. Sporazuma specijalizirani odbori uključujući Odbor za usluge i ulaganja, mogu predložiti nacrte odluka koje će donijeti Zajednički odbor CETA-e.

U skladu s pravilom 10.2. poslovnika Zajedničkog odbora CETA-e i specijaliziranih odbora 1 u razdoblju između sastanaka Zajednički odbor CETA-e može donositi odluke ili preporuke pisanim postupkom ako stranke Sporazuma tako odluče na temelju uzajamne suglasnosti. U tu će svrhu supredsjedatelji proslijediti tekst prijedloga pisanim putem članovima Zajedničkog odbora CETA-e u skladu s pravilom 7. te će članovima dati rok za iznošenje zabrinutosti ili željenih izmjena. Po isteku roka, doneseni prijedlozi priopćit će se u skladu s pravilom 7. i unijeti u zapisnik sa sljedećeg sastanka.

2.3.Predviđeni akt Zajedničkog odbora CETA-e

Zajednički odbor CETA-e treba donijeti odluku o pravilima kojima se utvrđuju administrativna i organizacijska pitanja povezana s radom Žalbenog suda u skladu s člankom 8.28. stavkom 7. Sporazuma („predviđeni akt”).

Stoga je svrha predviđenog akta provedba članka 8.28. stavka 7. Sporazuma.

Predviđeni akt postat će obvezujući za stranke. Člankom 26.3. stavkom 2. Sporazuma propisuje se sljedeće: „Odluke koje je donio Zajednički odbor CETA-e obvezujuće su za stranke, podložno ispunjenju svih potrebnih unutarnjih zahtjeva i postupaka, te su ih stranke obvezne provoditi”.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Kako je propisano stavkom 6. točkom (f) Zajedničkog instrumenta za tumačenje Sporazuma, Europska unija i njezine države članice i Kanada sporazumjele su se da odmah započnu s daljnjim radom na provedbi odredaba Sporazuma u području rješavanja ulagačkih sporova, takozvanog „sustava sudova za ulaganja” 2 .

U skladu s člankom 8.28. stavkom 7. Sporazuma „Zajednički odbor CETA-e u najkraćem roku donosi odluku kojom se utvrđuju sljedeća administrativna i organizacijska pitanja povezana s radom Žalbenog suda: (a) administrativna potpora; (b) postupci za pokretanje i vođenje žalbi te postupci za vraćanje predmeta Sudu radi prilagodbe pravorijeka kada je to potrebno; (c) postupci za popunjavanje ispražnjenih mjesta na Žalbenom sudu i na sudskom vijeću Žalbenog suda osnovanom za odlučivanje o predmetu; (d) naknade članovima Žalbenog suda; (e) odredbe o troškovima žalbi; (f) broj članova Žalbenog suda; i (g) svi drugi elementi koje smatra potrebnima za učinkovit rad Žalbenog suda.”

Stavkom 6. točkom (g) Zajedničkog instrumenta za tumačenje Sporazuma propisuje se sljedeće: „CETA je prvi sporazum koji sadrži mehanizam žalbe kojim će se omogućiti ispravljanje pogrešaka i zajamčiti dosljednost odluka prvostupanjskog suda.”. Osim toga, u Izjavi Komisije br. 36 i Vijeća, koja je unesena u zapisnik Vijeća pri donošenju odluke Vijeća o odobrenju potpisivanja CETA-e u ime Unije, propisuje se sljedeće: „Žalbeni mehanizam predviđen člankom 8.28 Sporazuma CETA bit će organiziran i poboljšan kako bi se njime u potpunosti uskladile donesene prvostupanjske odluke i kako bi se na taj način doprinijelo pravnoj sigurnosti. To posebno uključuje: Sastav Žalbenog suda bit će organiziran tako da se osigura što veća stabilnost. Bit će predviđeno da se svaki član Žalbenog suda mora informirati o odlukama koje donesu drugi odjeli tog Žalbenog suda kojima on ne pripada. Žalbeni sud trebao bi imati mogućnost da zasjeda u sastavu ‚velikog vijeća’ u predmetima u kojima se radi o važnim načelnim pitanjima ili pitanjima oko kojih su različiti odjeli Žalbenog suda podijeljenog mišljenja.” 3

Predviđenim aktom provode se te obveze tako što se uključuju detaljna pravila o sastavu Žalbenog suda i administrativnim dogovorima (članak 2. predviđenog akta); i vođenju žalbi (članak 3.). Predviđeni akt stupit će na snagu na dan stupanja na snagu Sporazuma (članak 4.).

Prijedlog je usklađen s drugim inicijativama za provedbu sustava sudova za ulaganja CETA-e. Točnije, od lipnja 2018. Komisija surađuje s državama članicama u Odboru Vijeća za trgovinsku politiku (usluge i ulaganja) te s Kanadom u vezi s paketom četiriju nacrta odluka u pogledu:

–pravila kojima se utvrđuju administrativna i organizacijska pitanja povezana s radom Žalbenog suda u skladu s člankom 8.28. stavkom 7. Sporazuma;

–kodeksa ponašanja za članove Suda, Žalbenog suda i medijatore u skladu s člankom 8.44. stavkom 2. Sporazuma;

–pravila o medijaciji koja će primjenjivati stranke u sporu u skladu s člankom 8.44. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma; i

–pravila o postupku donošenja tumačenja u skladu s člankom 8.31. stavkom 3. i člankom 8.44. stavkom 3. točkom (a) Sporazuma.

Nastavlja se s radom u ostalim područjima provedbe sustava sudova za ulaganja, uključujući u pogledu odabira, imenovanja i naknade članova Suda i Žalbenog suda. Iako je iznos naknade članova Suda i Žalbenog suda predmet rasprava s državama članicama i Kanadom, Komisija je procijenila da će godišnji fiksni troškovi sustava sudova za ulaganja CETA-e iznositi približno 800 000 EUR te da će se na jednak način podijeliti između Kanade i EU-a 4 . Stoga bi učinak tih fiksnih troškova na proračun EU-a iznosio otprilike 400 000 EUR godišnje. Ti će se troškovi uzeti u obzir u proračunu EU-a za 2021.

Stoga je kako bi se osigurala djelotvorna provedba Sporazuma primjereno utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Zajedničkom odboru CETA-e o predviđenom aktu.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) propisuje se donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava koja se primjenjuju na predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali „mogu presudno utjecati na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 5 .

4.1.2.Primjena u ovom slučaju

Zajednički odbor CETA-e je tijelo uspostavljeno sporazumom, točnije Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane („Sporazum”).

Akt koji je Zajednički odbor CETA-e pozvan donijeti predstavlja akt koji proizvodi pravne učinke. Predviđeni akt obvezujući je za stranke na temelju međunarodnog prava u skladu s člankom 26.3. stavkom 2. Sporazuma.

Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti izmjenjuje institucionalni okvir Sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova predložene odluke članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, to jest onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena u ovom slučaju

Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na zajedničku trgovinsku politiku.

Stoga su materijalna pravna osnova predložene odluke članak 207. stavak 3. i članak 207. stavak 4. prvi podstavak UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebali bi biti članak 207. stavak 3. i članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

5.Vjerodostojni jezici i objava predviđenog akta

S obzirom na to da će se aktom Zajedničkog odbora CETA-e provesti Sporazum u pogledu rješavanja ulagačkih sporova između ulagatelja i država, taj je akt potrebno donijeti na svim vjerodostojnim jezicima Sporazuma 6 te ga nakon donošenja objaviti u Službenom listu Europske unije.

2019/0217 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru CETA-e osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u vezi s donošenjem odluke o administrativnim i organizacijskim pitanjima povezanima s radom Žalbenog suda

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 3. i članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Odlukom Vijeća (EU) 2017/37 7 propisuje se potpisivanje, u ime Europske unije, Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane („Sporazum”). Sporazum je potpisan 30. listopada 2016.

(2)Odlukom Vijeća (EU) 2017/38 8 propisuje se privremena primjena dijelova Sporazuma, uključujući uspostavu Zajedničkog odbora CETA-e. Sporazum se privremeno primjenjuje od 21. rujna 2017.

(3)U skladu s člankom 26.3. stavkom 1. Sporazuma za potrebe postizanja ciljeva Sporazuma Zajednički odbor CETA-e ima ovlasti donositi odluke u vezi sa svim pitanjima u slučajevima propisanima Sporazumom.

(4)U skladu s člankom 26.3. stavkom 2. Sporazuma odluke koje je donio Zajednički odbor CETA-e obvezujuće su za stranke, podložno ispunjenju svih potrebnih unutarnjih zahtjeva i postupaka, te su ih stranke obvezne provoditi.

(5)U skladu s člankom 8.28. stavkom 7. Sporazuma Zajednički odbor CETA-e treba donijeti odluku kojom se utvrđuju administrativna i organizacijska pitanja povezana s radom Žalbenog suda.

(6)stoga je kako bi se osigurala djelotvorna provedba Sporazuma primjereno utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Zajedničkom odboru CETA-e na temelju priloženog nacrta odluke Zajedničkog odbora CETA-e o Žalbenom sudu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru CETA-e u vezi s donošenjem odluke kojom se utvrđuju administrativna i organizacijska pitanja povezana s radom Žalbenog suda temelji se na nacrtu odluke Zajedničkog odbora CETA-e priloženom ovoj Odluci Vijeća.

Članak 2.

1.Odluka Zajedničkog odbora CETA-e donosi se na svim vjerodostojnim jezicima Sporazuma.

2.Nakon donošenja Odluka Zajedničkog odbora CETA-e objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Odluka 001/2018 Zajedničkog odbora CETA-e od 26. rujna 2018. o donošenju poslovnika Zajedničkog odbora CETA-e i specijaliziranih odbora (SL L 190, 27.7.2018., str. 13.), dostupno na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2019/february/tradoc_157677.pdf .

(2)    Zajednički instrument za tumačenje Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade i Europske unije i njezinih država članica (SL L 11, 14.1.2017., str. 3.).

(3)    Izjave za unos u zapisnik Vijeća (SL L 11, 14.1.2017., str. 9.).

(4)    To su procjene fiksnih godišnjih troškova sustava sudova za ulaganja CETA-e (ako nema sporova), tj. osnovna naknada članova Suda i Žalbenog suda.

(5)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka protiv Vijeća, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, točke od 61. do 64.

(6)    U skladu s člankom 30.11. (Vjerodostojni tekstovi) Sporazuma, Sporazum je sastavljen u dva primjerka na bugarskom, hrvatskom, češkom, danskom, nizozemskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, mađarskom, talijanskom, latvijskom, litavskom, malteškom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom i švedskom jeziku, pri čemu je svaka od tih verzija jednako vjerodostojna.

(7)    Odluka Vijeća (EU) 2017/37 od 28. listopada 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (SL L 11, 14.1.2017., str. 1.).

(8)    Odluka Vijeća (EU) 2017/38 od 28. listopada 2016. o privremenoj primjeni Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (SL L 11, 14.1.2017., str. 1080.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.10.2019.

COM(2019) 457 final

PRILOG

Prijedlogu odluke Vijeća

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru CETA-e osnovanom Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, u vezi s donošenjem odluke o administrativnim i organizacijskim pitanjima povezanima s radom Žalbenog suda

PRILOG

NACRT

ODLUKE br. […/2019] ZAJEDNIČKOG ODBORA CETA-e

od…

o utvrđivanju administrativnih i organizacijskih pitanja povezanih s radom Žalbenog suda

ZAJEDNIČKI ODBOR CETA-e,

uzimajući u obzir članak 26.1. Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane („Sporazum”),

budući da se člankom 8.28. stavkom 7. Sporazuma propisuje da Zajednički odbor CETA-e donosi odluku kojom se utvrđuju administrativna i organizacijska pitanja povezana s radom Žalbenog suda,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)definicije u članku 1.1. (Definicije opće primjene) prvog poglavlja (Opće definicije i početne odredbe) Sporazuma;

(b)definicije u članku 8.1. (Definicije) osmog poglavlja (Ulaganja) Sporazuma; i

(c)„član” znači član Žalbenog suda uspostavljenog u skladu s odjeljkom F (Rješavanje ulagačkih sporova između ulagatelja i država) osmog poglavlja (Ulaganja) Sporazuma.

Članak 2.

Sastav i administrativni dogovori

1.Žalbeni sud sastavljen je od šest članova koje imenuje Zajednički odbor CETA-e uzimajući u obzir načela raznolikosti i ravnopravnosti spolova. Za potrebe tog imenovanja:

(a)dva člana biraju se iz nominacija koje je predložila Kanada;

(b)dva člana biraju se iz nominacija koje je predložila Europska unija; i

(c)dva člana biraju se iz nominacija koje su predložile Kanada ili Europska unija i nisu državljani ni Kanade ni bilo koje države članice Europske unije.

2.Zajednički odbor CETA-e može odlučiti povećati broj članova za višekratnik broja 3. Dodatna imenovanja provode se po istom načelu kako je propisano u stavku 1.

3.Članovi se imenuju na mandat od devet godina koji se ne može obnoviti. Međutim, mandat triju od prvih šest osoba imenovanih u skladu s člankom 8.28. stavkom 3. Sporazuma ograničava se na šest godina. Te se tri osobe odabiru ždrijebom, pri čemu se odabire jedan član iz svake skupine članova imenovanih u skladu s podstavkom 1. točkom (a), podstavkom 1. točkom (b) i podstavkom 1. točkom (c). U načelu, član koji u trenutku isteka svojeg mandata obavlja dužnost člana sudskog vijeća Žalbenog suda može nastaviti obavljati tu funkciju do dovršetka postupka tog sudskog vijeća, osim ako predsjednik Žalbenog suda odluči drukčije nakon savjetovanja s ostalim članovima sudskog vijeća te se, samo za tu svrhu, i dalje smatra članom. Ispražnjena mjesta na Žalbenom sudu popunjavaju se čim se pojave.

4.Žalbeni sud ima predsjednika i potpredsjednika koji su odgovorni za organizacijska pitanja te ih predsjednik Zajedničkog odbora CETA-e odabire ždrijebom među članovima koji su državljani trećih zemalja na mandat od dvije godine. Na dužnost se biraju prema načelu rotacije. Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika kada on nije dostupan.

5.Sudsko vijeće Žalbenog suda osnovano za odlučivanje o svakom predmetu u skladu s člankom 8.28. stavkom 5. Sporazuma sastavljeno je od tri člana, od kojih je jedan član imenovan u skladu s podstavkom 1. točkom (a), jedan u skladu s podstavkom 1. točkom (b), a jedan u skladu podstavkom 1. točkom (c). Sudskim vijećem predsjeda član koji je imenovan u skladu s podstavkom 1. točkom (c). 

6.Predsjednik Žalbenog suda uvijek prema načelu rotacije određuje sastav sudskog vijeća Žalbenog suda koje odlučuje o određenoj žalbi, osiguravajući da sastav sudskih vijeća bude nasumičan i nepredvidljiv i da istovremeno svi članovi imaju priliku biti članovi sudskog vijeća.

7.Žalbeni sud može zasjedati u sudskom vijeću od šest članova ako se u predmetu koji je u tijeku pred sudskim vijećem pokreće ozbiljno pitanje koje utječe na tumačenje ili primjenu osmog poglavlja Sporazuma. Žalbeni sud zasjeda u sudskom vijeću od šest članova kad to zahtijevaju obje stranke u sporu ili kad većina članova odluči da je to poželjno. Predsjednik Žalbenog suda predsjeda sudskim vijećem od šest članova.

8.Žalbeni sud može izraditi vlastite radne postupke.

9.Članovi moraju osigurati da su dostupni i sposobni obavljati dužnosti utvrđene u ovoj Odluci i odjeljku F (Rješavanje ulagačkih sporova između ulagatelja i država) osmog poglavlja (Ulaganja) Sporazuma.

10.Radi osiguravanja njihove dostupnosti, članovima se isplaćuje mjesečni honorar koji određuje Zajednički odbor CETA-e.

11.Honorar iz stavka 10. uplaćuju obje stranke u jednakom iznosu na račun kojim upravlja tajništvo ICSID-a. U slučaju da jedna stranka ne uplati honorar, može ga odlučiti platiti druga stranka. Stranke su obvezne platiti sva svoja zaostala plaćanja uz odgovarajuće kamate.

12.Iznos naknada i troškova članova sudskog vijeća osnovanog za odlučivanje o zahtjevu, osim honorara iz stavka 10., utvrđuje Zajednički odbor CETA-e te se taj iznos razdjeljuje između stranaka u sporu u skladu s člankom 8.39. stavkom 5. Sporazuma.

13.Zajednički odbor CETA-e može donijeti odluku o pretvaranju honorara i drugih naknada za radne dane u redovnu plaću. U takvom slučaju, članovi obavljaju dužnost na puno radno vrijeme, a Zajednički odbor CETA-e utvrđuje njihovu naknadu i povezana organizacijska pitanja. U tom slučaju, članovi se ne smiju baviti nikakvim zanimanjem, bilo da njime ostvaruju financijsku dobit ili ne, osim ako predsjednik Žalbenog suda iznimno odobri izuzeće.

14.Tajništvo ICSID-a obavlja ulogu tajništva Žalbenog suda i pruža mu odgovarajuću potporu. Troškove takve potpore snose stranke u jednakoj mjeri.

Članak 3.

Vođenje žalbi

1.Bilo koja stranka u sporu može podnijeti žalbu Žalbenom sudu na pravorijek koji je donio Sud u skladu odjeljkom F (Rješavanje ulagačkih sporova između ulagatelja i država) osmog poglavlja (Ulaganja) u roku utvrđenom člankom 8.28. stavkom 9. točkom (a) Sporazuma i na osnovi utvrđenoj u članku 8.28. stavku 2. Sporazuma.

2.Ako Žalbeni sud u cijelosti ili djelomično potvrdi žalbu, izmjenjuje ili poništava pravne nalaze i zaključke Suda u cijelosti ili djelomično. Žalbeni sud precizno navodi kako je izmijenio ili poništio relevantne nalaze i zaključke Suda.

3.Ako činjenice koje Sud utvrdi dopuste, Žalbeni sud primjenjuje svoje pravne nalaze i zaključke na te činjenice te donosi konačni pravorijek. Ako to nije moguće, donosi odluku kojom predmet vraća Sudu radi donošenja pravorijeka u skladu s nalazima i zaključcima Žalbenog suda. Ako je moguće, Žalbeni sud vraća predmet istom sudskom vijeću Suda koje je prethodno uspostavljeno radi odlučivanja o tom predmetu.

4.Žalbeni sud odbacuje žalbu ako smatra da je žalba neutemeljena. Ujedno može odbaciti žalbu u žurnom postupku ako je jasno da je žalba neutemeljena. Ako Žalbeni sud odbije žalbu, pravorijek koji donosi Sud postaje konačni pravorijek.

5.U načelu, žalbeni postupak ne traje dulje od 180 dana od datuma kad stranka u sporu formalno obavijesti o svojoj odluci o žalbi do datuma kad Žalbeni sud donese odluku ili pravorijek. Ako Žalbeni sud smatra da ne može donijeti odluku ili pravorijek u roku od 180 dana, u pisanom obliku obavješćuje stranke u sporu o razlozima kašnjenja te pruža procjenu razdoblja u kojem će donijeti odluku ili pravorijek. Potrebno je uložiti sve napore kako žalbeni postupak ne bi bio trajao dulje od 270 dana.

6.Stranka u sporu koja podnosi žalbu pruža jamstvo za troškove žalbe kako je utvrdilo sudsko vijeće Žalbenog suda uspostavljeno za odlučivanje o tome predmetu. Stranka u sporu ujedno pruža sva druga jamstva koja odredi Žalbeni sud.

7.Odredbe članka 8.20. (Medijacija), članka 8.24. (Postupci u skladu s drugim međunarodnim sporazumom), članka 8.26. (Financiranje sredstvima treće strane), članka 8.31. (Primjenjivo pravo i tumačenje), članka 8.34. (Privremene zaštitne mjere), članka 8.35. (Obustavljanje postupka), članka 8.36. (Transparentnost postupka), 1 članka 8.38. (Stranka koja nije stranka u sporu), članka 8.39. (Konačni pravorijek) i članka 8.40. (Odšteta ili druga naknada) Sporazuma primjenjuju se mutatis mutandis u pogledu žalbenog postupka.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova se Odluka objavljuje i stupa na snagu danom stupanja na snagu odjeljka F (Rješavanje ulagačkih sporova između ulagatelja i država) osmog poglavlja (Ulaganja) Sporazuma; pod uvjetom da su stranke razmijenile pisane obavijesti diplomatskim putem te time potvrdile da su ispunile potrebne unutarnje zahtjeve i postupke.

Sastavljeno u … dana …

(1)    Podrazumijeva se da se obavijest o žalbi, obavijest o namjeri osporavanja člana i odluka o osporavanju člana uključuju na popis dokumenata koji se objavljuju u skladu s člankom 3. stavkom 1. pravila UNCITRAL-a o transparentnosti.