Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019DC0517

Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2019.

COM/2019/517 final

Bruxelles, 5.6.2019.

COM(2019) 517 final

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2019.


Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2019.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 21. studenoga 2018. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2019. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 21. ožujka 2019. Komisija je 21. studenoga 2018. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se Mađarska navodi kao jedna od država članica za koju nije potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)Izvješće za Mađarsku za 2019. 2 objavljeno je 27. veljače 2019. U izvješću je ocijenjen napredak Mađarske u smislu preporuka za Mađarsku koje je Vijeće donijelo 13. srpnja 2018., mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Mađarske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.

(3)Mađarska je 30. travnja 2019. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2019. i svoj Program konvergencije za 2019. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)Pri izradi programa za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020. relevantne preporuke za Mađarsku uzete su u obzir. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 3 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoj sporazum o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem 4 .

(5)Na Mađarsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u Programu konvergencije za 2019. planira smanjenje ukupnog deficita s 2,2 % BDP-a u 2018. na 1,8 % BDP-a u 2019. Predviđa se da će se deficit i dalje postupno smanjivati te da će u 2021. iznositi 1,2 %, a da će se u 2023. postići uravnoteženo stanje proračuna. Na temelju ponovno izračunanog strukturnog salda( 5 ) Mađarska bi u 2022. trebala bila blizu ostvarivanja svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, koji je sa strukturnog deficita od 1,5 % BDP-a u 2019. izmijenjen na 1,0 % BDP-a od 2020., te bi ga naredne godine trebala ostvariti. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti na manje od 60 % do kraja 2022. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je za 2019. i izrazito povoljan od 2020., što predstavlja rizik za provedbu ciljeva u pogledu deficita. S druge strane, nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2020. nadalje.

(6)Vijeće je 22. lipnja 2018. u skladu s člankom 121. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) zaključilo da je u Mađarskoj u 2017. uočeno značajno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja. S obzirom na utvrđeno značajno odstupanje Vijeće je 22. lipnja 2018. preporučilo Mađarskoj da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 6 u 2018. ne premaši 2,8 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a. Vijeće je 4. prosinca 2018. utvrdilo da Mađarska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na Preporuku Vijeća od 22. lipnja 2018. te je izdalo revidiranu preporuku. Vijeće je u novoj preporuci od Mađarske zatražilo da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2019. ne bude veća od 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a. Vijeće je XX. lipnja 2019. utvrdilo da Mađarska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na Preporuku Vijeća od 4. prosinca 2018. Štoviše, prema stvarnim podacima za 2018. u Mađarskoj postoji značajno odstupanje od preporučene razine prilagodbe u 2018.

(7)U skladu s člankom 121. stavkom 4. UFEU-a i člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97, Komisija je 5. lipnja 2019. upozorila Mađarsku da je u 2018. uočeno značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Vijeće je XX. lipnja 2019. donijelo naknadnu preporuku kojom se potvrđuje potreba da Mađarska poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2019. ne premaši 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a. Na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2019. postoji rizik od odstupanja od tog zahtjeva u 2019.

(8)Vijeće je XX. lipnja 2019. Mađarskoj preporučilo da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2019. ne premaši 4,7 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,75 % BDP-a. Time bi se Mađarskoj omogućilo da započne s primjerenim kretanjem prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2019. ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od odstupanja od tog zahtjeva u 2020. Općenito, Vijeće smatra da će od 2019. biti potrebne znatne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu u skladu s preporukom upućenom Mađarskoj XX. lipnja 2019. radi ispravljanja uočenog značajnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja.

(9)Ukupna stopa zaposlenosti znatno je porasla u kontekstu snažnoga gospodarskog rasta, ali ne jednako u svim skupinama. Još postoje velike razlike u zaposlenosti i plaćama među različitim skupinama vještina te između muškaraca i žena u odnosu na prosjek EU-a. Velika razlika u zaposlenosti muškaraca i žena djelomično je rezultat ograničene ponude kvalitetne skrbi o djeci. Slabi su rezultati tržišta rada za razne ranjive skupine, uključujući Rome i osobe s invaliditetom. Za program javnih radova, koji sudionicima nije omogućio zapošljavanje na primarnom tržištu rada, i dalje se odvajaju znatna sredstva unatoč njegovu smanjenju. Nedovoljno sredstava usmjereno je na ostale politike za zapošljavanje i osposobljavanje nezaposlenih ili neaktivnih osoba. Razvoj digitalnih vještina mogao bi pridonijeti boljoj zapošljivosti. Nedavne mjere osmišljene su kako bi se više umirovljenih radnika vratilo na radna mjesta i kako bi se s vremenom njihov broj povećao. Ukupno stanje siromaštva u Mađarskoj poboljšava se od 2013. Trajanje naknade za nezaposlenost najkraće je u EU-u, najviše tri mjeseca, što je znatno manje od prosječnog vremena potrebnog za pronalazak posla.

(10)Smanjuje se udio osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Došlo je do jasnog pomaka sa socijalnih naknada na obiteljske potpore i naknade u naravi povezane s poslom, međutim, one nisu dovoljno usmjerene na siromašne. Iako su se povećale subvencije za kupnju stambene nekretnine, nije se povećala ponuda socijalnih stanova.

(11)Obrazovni rezultati ispod su prosjeka EU-a i pokazuju velike teritorijalne razlike. Stopa ranog napuštanja školovanja viša je, a stopa stjecanja visokog obrazovanja niža od prosjeka EU-a. Obrazovni sustav otežava socijalnu mobilnost. Učenici se rano usmjeravaju u različite vrste škola s velikim razlikama u obrazovnim rezultatima i profesionalnom usmjerenju. Udio škola s većinskim udjelom Roma povećao se s 10 % u 2008. na 15 % u 2017. Nedavne mjere čiji je cilj u školama ravnomjerno raspodijeliti učenike u nepovoljnom položaju ograničenog su učinka jer su nedržavne škole izuzete od zahtjeva prihvaćanja učenika u nepovoljnom položaju. Djeca u nepovoljnom položaju uglavnom pohađaju srednje strukovne škole, u kojima prevladavaju niže razine osnovnih vještina, više stope prijevremenog prekida školovanja te niže plaće i slabije mogućnosti napredovanja u karijeri. Slabo sudjelovanje skupina u nepovoljnom položaju, posebno Roma, u kvalitetnom obrazovanju znači propuštenu priliku za izgradnju ljudskog kapitala. Problem je još uvijek i nedostatak nastavnika. Posljednjih su godina plaće nastavnika porasle, ali su još uvijek relativno niske u odnosu na plaće ostalih visokoobrazovanih osoba. Činjenica da u visokom obrazovanju sudjeluje mali broj studenata u nesrazmjeru je s velikom potražnjom za visokokvalificiranim radnicima i razlikom u plaći osoba sa završenim visokim obrazovanjem, koja je najviša u EU-u. Mađarske ustanove visokog obrazovanja imaju najmanju financijsku autonomiju u EU-u. Osim toga, izmjena Zakona o visokom obrazovanju iz travnja 2017., kojom su propisani dodatni zahtjevi za međunarodna sveučilišta koja žele djelovati u Mađarskoj, izazvala je dodatnu zabrinutost u vezi s akademskom slobodom. Zbog regulatorne nesigurnosti koja je nastala tom izmjenom mađarsko sveučilište s najvišim međunarodnim rangom najavilo je 2018. namjeru da napusti zemlju.

(12)Rezultati u području zdravlja zaostaju za većinom drugih država članica EU-a, što je odraz nezdravog načina života i neučinkovite zdravstvene skrbi. Pušenje, pretjerana konzumacija alkohola i pretilost među najraširenijima su u EU-u. Mađari su izloženi najvećem riziku od prerane smrti zbog loše kvalitete zraka u EU-u. Broj smrtnih slučajeva koji se mogu izbjeći jedan je od najvećih u EU-u, djelomično zbog neodgovarajućih preventivnih zdravstvenih pregleda i upravljanja primarnom skrbi. Postoje znatne socioekonomske nejednakosti u pristupu kvalitetnoj skrbi. Javni rashodi za zdravstvo niži su od prosjeka EU-a te se građani oslanjaju na neposredna plaćanja za pristup kvalitetnoj skrbi, što može dovesti do daljnjeg širenja socioekonomskog jaza u zdravstvu. Sustav je i dalje snažno usredotočen na bolnice te postoje nedostaci u pružanju primarne skrbi, posebno kod ranog otkrivanja i sprečavanja kroničnih bolesti. Znatan manjak osoblja u zdravstvu otežava pristup skrbi u siromašnijim područjima.

(13)Povećanjem kapaciteta za istraživanje i inovacije mogli bi se poboljšati skromni rezultati Mađarske u području inovacija i povećati produktivnost. Niska razina akumulacije intelektualnog vlasništva vidljiva je u malom broju zahtjeva za patente, žigove i dizajn, malom broju inovativnih poduzeća i niskoj razini internacionalizacije malih i srednjih poduzeća. Manja su poduzeća posebno nesklona inovacijama, što otežava njihovo uključivanje u globalne vrijednosne lance. Istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru koncentrirani su u nekoliko velikih poduzeća koja su uglavnom u stranom vlasništvu i dobivaju izdašne državne potpore. Potpora suradnji znanstvenog i poslovnog sektora pridonijela bi boljim rezultatima u području inovacija i prijenosa tehnologije. Kvaliteta znanosti u javnom sektoru pati od neučinkovitih politika u području istraživanja i razvoja te nedostatka financiranja jer su rashodi za istraživanje i razvoj u javnom sektoru znatno ispod prosjeka EU-a. Nedavne mjere politike, usmjerene na smanjenje financiranja i ograničavanje neovisnosti akademskih i istraživačkih foruma, uzrok su nesigurnosti u tom sektoru, što može dovesti do iseljavanja najboljih istraživačkih talenata i rizika od trajnog smanjenja kvalitete istraživanja.

(14)Slaba povezivost lokalnog javnog prijevoza i visoki troškovi putovanja pridonose nezaposlenosti u područjima koja su u nepovoljnom položaju. Loše stanje cestovnih i željezničkih mreža otežava mobilnost i ugrožava sigurnost putovanja, pri čemu je više od polovine cestovne mreže u lošem stanju, posebno u regijama u nepovoljnom položaju. Prometne mreže usmjerene su na Budimpeštu, dok lokalne mreže i izravne veze među drugim gradovima nisu dobro razvijene. Zagušenje cestovnog prometa sve je veći izazov i prepreka produktivnosti u urbanim područjima Mađarske. Osim toga, tijekom posljednjih pet godina znatno su se povećale emisije stakleničkih plinova iz cestovnog prometa. Unutarnja plovidba na Dunavu, koja je otežana zbog niskog vodostaja, mogla bi se poboljšati ublažavanjem propisa.

(15)Energetska učinkovitost u stambenom sektoru i dalje je slaba. Mreža za proizvodnju električne energije treba biti spremna za sve veću ulogu decentralizirane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Polovina mađarskog državnog područja uvelike je izložena rizicima klimatskih promjena, uključujući suše i poplave, što zahtijeva ulaganje u upravljanje vodom na glavnim rijekama. Onečišćenje zraka i kvaliteta vode i dalje su razlog za zabrinutost. Glavni su izvori onečišćenja upotreba krutih goriva u domaćinstvima, poljoprivreda i emisije iz prometa. Kružno gospodarstvo i dalje je u početnoj fazi, recikliranje komunalnog otpada nedovoljno je razvijeno, a ekonomski instrumenti nedovoljni su za suočavanje s izazovima u području okoliša u Mađarskoj.

(16)I dalje postoji zabrinutost u pogledu sprečavanja i kaznenog progona korupcije. Prema više pokazatelja izloženost korupciji u Mađarskoj tijekom posljednjih se godina povećala. Rizici od korupcije i pogodovanje narušavaju raspodjelu sredstava jer se ona ne usmjeravaju na najproduktivnija poduzeća. Funkcioniranje tužiteljstva od ključne je važnosti za borbu protiv korupcije. Iako se čini da su mjere za borbu protiv korupcije na nižim razinama postigle određeni uspjeh, još nema naznaka odlučnih mjera kaznenog progona korupcije koja uključuje visoke dužnosnike ili njihove neposredne krugove u slučaju ozbiljnih optužbi. Preuzimanje odgovornosti za odluke o zatvaranju istrage razlog je za zabrinutost jer nema učinkovitih pravnih lijekova za osporavanje takvih odluka. Javne institucije dodatno otežavaju sprečavanje korupcije primjenom ograničenja, među ostalim skupih naknada, za pristup informacijama.

(17)Sustav provjera i ravnoteže, koji je ključan za osiguravanje neovisnosti sudstva, dodatno je oslabljen u okviru sustava redovnih sudova. Državno sudbeno vijeće sve teže uspostavlja ravnotežu s ovlastima predsjednika Državnog ureda za sudstvo. To uzrokuje zabrinutost u pogledu neovisnosti sudstva. Kada je riječ o zakonu o upravnim sudovima, vlada je 30. svibnja 2019. podnijela prijedlog zakona o ukidanju zakona o stupanju na snagu zakona o upravnim sudovima i prijelaznim pravilima.

(18)Okvir za javnu nabavu proteklih se godina poboljšao, ali i dalje postoje prepreke tržišnom natjecanju, kao što su postupci s ograničenim oglašavanjem i sustavne nepravilnosti u natječajnim postupcima, posebno u pogledu neprimjerenih kriterija za odabir i dodjelu te nejednakog postupanja prema ponuditeljima. Iako neki pokazatelji upućuju na poboljšanje, još uvijek je velik broj postupaka s jednim ponuditeljem. Širom upotrebom e-nabave mogla bi se dodatno povećati učinkovitost i transparentnost.

(19)Strukture i procesi socijalnog dijaloga u Mađarskoj i dalje su nedovoljno razvijeni i ne omogućuju istinsko uključivanje socijalnih partnera u oblikovanje i provedbu politika. Nedostatna uključenost dionika i ograničena transparentnost negativno utječu na utemeljenost i kvalitetu donošenja politika. Zbog toga dolazi do čestih i nepredvidivih promjena u propisima, što odvraća ulaganja visoke dodane vrijednosti.

(20)Provedene su mjere za dodatno poboljšanje poreznog sustava, ali još postoje određeni izazovi. Porezno opterećenje rada smanjeno je, ali je i dalje veliko za osobe s niskim dohotkom. Porezi specifični za pojedini sektor i velik broj malih poreza usložnjavaju porezni sustav i povećavaju troškove usklađivanja, posebno za manja poduzeća.

(21)Regulatorne prepreke i uključenost države na tržišta proizvoda ometaju odabir učinkovitih poduzeća i ograničavaju tržišno natjecanje. Nadležna tijela i dalje povjeravaju određene usluge poduzećima u državnom vlasništvu ili privatnim poduzećima koja su osnovana posebno u te svrhe. Određeni prilagođeni propisi i mjere te ad hoc izuzeća od nadzora tržišnog natjecanja ometaju funkcioniranje tržišta i sprečavaju ulaganja. Još je jedan od problema nepredvidivost pravnog okvira, posebno u sektoru maloprodaje, koji se posljednjih godina suočava s učestalim promjenama propisa. U protekloj godini uveden je propis o dodatnom posebnom odobrenju za izmjenu namjene ili uređenja maloprodajnih prostora. Reguliranje profesija i dalje je restriktivno. Nedostatak tržišnog natjecanja u tim sektorima mogao bi štetiti inovacijama i učinkovitosti.

(22)Borba protiv agresivnog poreznog planiranja ključna je za povećanje učinkovitosti i pravednosti poreznih sustava. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz strategija agresivnog poreznog planiranja poreznih obveznika, zakonodavstvo EU-a potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Mađarska je poduzela mjere protiv agresivnog poreznog planiranja, ali ima relativno visok priljev i odljev kapitala preko subjekata posebne namjene, koji nemaju nikakav ili imaju mali učinak na realno gospodarstvo. Zbog nepostojanja poreza po odbitku na „izlazna” plaćanja (tj. plaćanja rezidenata EU-a rezidentima trećih zemalja) dividendi, kamata i naknada za licenciju koja izvršavaju poduzeća sa sjedištem u Mađarskoj može se dogoditi da ta plaćanja uopće ne budu oporezovana ako ne podliježu porezu u državi primatelja plaćanja.

(23)Izrada programa za korištenje sredstava iz fondova EU-a u razdoblju 2021.–2027. mogla bi pridonijeti uklanjanju nekih nedostataka utvrđenih u preporukama, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Mađarsku 7 . To bi Mađarskoj omogućilo da na najbolji način iskoristi ta sredstva u određenim sektorima, vodeći računa o regionalnim razlikama.

(24)Komisija je u okviru Europskog semestra 2019. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Mađarske i objavila je u Izvješću za Mađarsku za 2019. Ocijenila je i Program konvergencije za 2019. i Nacionalni program reformi za 2019. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Mađarskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Mađarskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(25)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2019. i njegovo je mišljenje 8 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Mađarska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.Osigurati usklađenost s Preporukom Vijeća od XX. lipnja 2019. radi ispravljanja značajnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja.

2.Nastaviti s uključivanjem najranjivijih skupina na tržište rada, posebno usavršavanjem, i poboljšati primjerenost socijalne pomoći i naknada za nezaposlenost. Poboljšati obrazovne rezultate i povećati sudjelovanje skupina u nepovoljnom položaju, posebno Roma, u kvalitetnom redovnom obrazovanju. Poboljšati rezultate u području zdravlja podupiranjem preventivnih zdravstvenih mjera i jačanjem primarne zdravstvene skrbi.

3.Usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, energetski i prometni sektor s niskim emisijama ugljika, infrastrukturu za gospodarenje otpadom te energetsku učinkovitost i učinkovitost resursa, uzimajući u obzir regionalne razlike. Poboljšati tržišno natjecanje u javnoj nabavi.

4.Učvrstiti okvir za borbu protiv korupcije, među ostalim pojačanjem napora tužiteljstva i pristupa javnim informacijama te pojačati neovisnost sudstva. Poboljšati kvalitetu i transparentnost procesa odlučivanja putem učinkovitog socijalnog dijaloga i uključivanjem ostalih dionika te redovitim i primjerenim procjenama učinaka. Nastaviti s pojednostavnjenjem poreznog sustava i njegovim jačanjem radi sprečavanja agresivnog poreznog planiranja. Poboljšati tržišno natjecanje i regulatornu predvidljivost u sektoru usluga.

Sastavljeno u Bruxellesu

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    SL L 209, 2.8.1997., str. 1.
(2)    SWD(2019) 1016 final.
(3)    Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(4)    COM(2014) 494 final.
(5)    Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.
(6)    Neto primarni državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.
(7)    SWD(2019) 1016 final.
(8)    U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.
Top