(-1)

Europski fond za strateška ulaganja pokazao se vrijednim alatom za mobilizaciju privatnih ulaganja putem uporabe jamstva EU-a i vlastitih sredstava Grupacije EIB.

(1)

Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja javnih i privatnih ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima za održivi dugoročni rast , među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

(2)

U evaluacijama je istaknuto da je raznolikost financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uzrokovala određena preklapanja. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financijske ponude u okviru jedinstvenog sustava proračunskih jamstava, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)

Posljednjih godina Unija je donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja kao što su strategija Europa 2020., unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, Europska agenda za kulturu, paket „Čista energija za sve Europljane”, akcijski plan Unije za kružno gospodarstvo, strategija za mobilnost s niskom razinom emisije te ▌svemirska strategija za Europu i Europski stup socijalnih prava . U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)

Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se ti prioriteti reformi podupiru. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)

Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomskoj konvergenciji Unije, među ostalim u području inovacija▌, digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta i socijalne otpornosti Unije ▌te integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije. Time bi se gospodarstvo i financijski sustav Unije učinili otpornijima te bi se povećala sposobnost Unije da reagira na cikličke padove. U tu bi svrhu trebalo fondom InvestEU podupirati projekte koji su tehnički▌, ekonomski i socijalno održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i  prema potrebi financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istovremeno biti usmjerena na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi bila nedostatno financirana te time pridonijeti ostvarivanju ciljeva politika Unije.

(5a)

Komisija i partneri u provedbi trebaju zajamčiti da se programom InvestEU iskorištavaju sve komplementarnosti i sinergije u pogledu financiranja bespovratnim sredstvima i druga djelovanja u okviru područja politika za koje pruža potporu, u skladu s ciljevima drugih programa Unije, kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, program Digitalna Europa, program jedinstvenog tržišta, europski svemirski program, Europski socijalni fond+, Kreativna Europa te program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE).

(5b)

Kulturni i kreativni sektori spadaju među otporne i brzo rastuće gospodarske sektore u Uniji koji od intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca stvaraju i gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, zbog nematerijalne prirode njihove imovine ograničen im je pristup privatnom financiranju, što je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. Namjenskim jamstvenim instrumentom uspostavljenim u okviru programa Kreativna Europa uspješno su ojačani financijski kapaciteti i konkurentnost poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima. Stoga bi se u okviru programa InvestEU trebao nastaviti olakšavati pristup financiranju za MSP-ove iz kulturnih i kreativnih sektora.

(6)

Fond InvestEU trebao bi biti potpora ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturno nasljeđe, u cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja i tako pridonijeti poboljšanju blagostanja i ravnopravnijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti socijalne i okolišne standarde Unije, kao što su poštovanje prava radnika i klimatski prihvatljiva potrošnja energije te upravljanje otpadom. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(7)

Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum iz 2015., kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030. Kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja i sigurnosti trebala biti temelj uspostave fonda InvestEU te se ulaganja povezana s fosilnim gorivima ne bi trebala podupirati osim ako to nije opravdano time da ona doprinose ciljevima energetske unije.

(8)

Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u  socijalna i održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Akcijskom planu Komisije o financiranju održivog rasta (4).

(8a)

U okviru poticanja dugoročnog financiranja i održivog rasta, trebale bi se poduprijeti strategije dugoročnih ulaganja osiguravajućih društava putem revizije uvjeta solventnosti u pogledu doprinosa namijenjenih financiranju projekata ulaganja osiguranih jamstvom EU-a u okviru programa InvestEU. Kako bi se uskladili poticaji osiguravatelja s ciljem Unije u pogledu dugoročnog održivog rasta i otklonila prepreka ulaganjima u okviru programa InvestEU, Komisija bi trebala uzeti u obzir tu reviziju kao dio revizije iz članka 77.f stavka 3. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) .

(9)

Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima tijekom VFO-a za razdoblje 2021.–2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je ranije moguće, a najkasnije do 2027. godine. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 40 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(10)

Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime i sektorskih ciljnih vrijednosti uvrštenih u okvir klimatske i energetske politike do 2030. pratit će se s pomoću sustava EU-a za praćenje klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s partnerima u provedbi i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (5)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU također se treba pridonijeti provedbi drugih dimenzija ciljeva održivog razvoja (SDG).

(11)

Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, kopnenih voda i oceana , ekstremne vremenske uvjete, gubitke u biološkoj raznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, biološkom raznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i biološku raznolikost.

(12)

Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u  bliskoj suradnji s partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU nakon provedbe otvorenog javnog savjetovanja i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi se isključiti iz provjere održivosti.

(13)

Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Ulaganja u europsku infrastrukturu, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti i stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, uključujući obveze Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetske i klimatske ciljeve za 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, mjere u području okoliša i klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu dajući potporu, primjerice, razvoju i širenju pametnih prometnih sustava. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima u koja se nedovoljno ulaže i u kojima su potrebna dodatna ulaganja, uključujući održivu energetsku učinkovitost mobilnosti, te mjere kojima se doprinosi ostvarivanju dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva za razdoblje do 2030. godine. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati jednostavnije postupke ulaganja koji omogućuju vidljivost portfelja projekata i maksimalno povećavaju sinergije relevantnih programa Unije u području prometa, energetike i digitalizacije. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti, u projektima ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uzeti u obzir načela zaštite građana na javnim mjestima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije, kao što je Europski fond za regionalni razvoj kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javna mjesta, promet, energetiku i drugu ključnu infrastrukturu.

(13a)

Programom InvestEU trebalo bi se osnažiti građane i zajednice koji žele ulagati u održivije društvo, bez otisaka ugljikovog dioksida, te u energetsku tranziciju. Budući da se [revidiranom Direktivom o obnovljivim izvorima energije] i [revidiranom Direktivom o električnoj energiji] sada priznaje i pruža potpora zajednicama koje se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora i zajednicama građana koje se bave proizvodnjom energije te potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora kao ključnim akterima u energetskoj tranziciji Unije, u okviru fonda InvestEU trebalo bi potaknuti njihovo sudjelovanje na tržištu. [Am. 3]

(13b)

Program InvestEU prema potrebi bi trebao doprinijeti ciljevima [revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije] i [Uredbe o upravljanju] te promicati energetsku učinkovitost u okviru odluka o ulaganju. Njime bi se trebalo pridonijeti i dugoročnoj strategiji obnove zgrada koju su države članice dužne uspostaviti u okviru [Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada]. Programom bi se trebalo ojačati jedinstveno digitalno tržište i doprinijeti smanjenju digitalnog jaza uz istodobno povećanje pokrivenosti i povezanosti diljem Unije.

(13c)

Jamčenje sigurnosti sudionika u cestovnom prometu velik je izazov u razvoju prometnog sektora, a poduzetim mjerama i ulaganjima samo u određenoj mjeri se pomaže u smanjenju smrtnih slučajeva ili teških ozljeda. Programom InvestEU trebalo bi pojačati napore za stvaranje i primjenu tehnologija koje pomažu u poboljšanju sigurnosti vozila i prometne infrastrukture.

(13d)

Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže povoljne za okoliš koja koristi najveći mogući potencijal svih prijevoznih sredstava i među njima stvara sinergiju. Program InvestEU mogao bi postati važno sredstvo za potporu ulaganjima u multimodalna prometna čvorišta koja unatoč svojim gospodarskim potencijalima i poslovnim modelima sadrže brojne rizike za privatne ulagače.

(14)

Dok se razina ukupnih ulaganja u Uniji povećava, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje inovacije i dalje su nedovoljna. S obzirom na to da javno financiranje aktivnosti istraživanja i inovacija pokreće rast produktivnosti i ključ je poticanja privatnog istraživanja i aktivnosti u području inovacija, posljedično nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućio razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji i povećala konkurentnost tih rješenja na svjetskim tržištima te promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini. Kako bi se riješilo pitanje potrebe za podupiranjem ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanja i inovacije, ključno je da program Obzor Europa, a posebno Europsko vijeće za inovacije, djeluje u sinergiji s financijskim proizvodima koji se dostupni u okviru programa InvestEU. Osim toga, inovativna mala i srednja te novoosnovana poduzeća suočavaju se s teškoćama u pristupu financijama, a posebno ona koja su usmjerena na nematerijalna sredstva, i stoga postoji potreba za time da EIC djeluje komplementarno s namjenskim financijskim proizvodima u okviru programa InvestEU kako bi se zajamčila kontinuirana potpora takvim MSP-ovima. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u primjeni financijskih instrumenata dostupnih u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin, i kreditnih jamstava za MSP-ove u okviru programa COSME trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(14a)

Turizam je važan sektor u gospodarstvu Unije, a programom InvestEU treba se pridonijeti jačanju dugoročne konkurentnosti sektora podupiranjem mjera usmjerenih na pomak prema održivom, inovativnom i digitalnom turizmu.

(15)

Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te njezine koristi proširiti na sve građane i poduzeća u Uniji , u gradskim i ruralnim područjima . Čvrst politički okvir strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, uključujući u umjetnu inteligenciju u skladu s programom Digitalna Europa, posebno u pogledu etike, strojnog učenja, interneta stvari, biotehnologije i financijske tehnologije, kojima se može povećati učinkovitost mobilizacije kapitala za poduzetničke projekte .

(16)

Mala i srednja poduzeća ▌ predstavljaju više od 99 % poduzeća u Uniji i njihova je gospodarska vrijednost značajna i ključna▌. Ona se, međutim, suočavaju s problemima u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalnog gospodarstva da ostanu konkurentni uz pomoć digitalizacije, internacionalizacije, izmjene logike kružnog gospodarstva inovacijskih aktivnosti te dodatnim osposobljavanjem svojih radnika. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagačima. Nedovoljan pristup MSP-ova kapitalu dodatno pogoršava i usporediva slabost sektora privatnog vlasničkog i poduzetničkog kapitala u Uniji. Problem u vezi s pristupom financiranju još je veći za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavljenjem njihova pristupa financiranju i pružanjem diversificiranih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje vlastitog osnivanja, rasta, inovacija i  održivog razvoja, jamčenje njihove konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim krizama te jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarske krize ili šokova kako bi bili sposobni otvaranju radnih mjesta i stvaranju socijalne dobrobiti . Time se ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Programi poput COSME-a važni su za MSP-ove jer su olakšali pristup financijama u svim fazama njihovih životnih ciklusa, a to je nadopunio EFSU, za koji je postojala brza primjena za MSP-ove. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na te uspjehe, osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća te omogućiti financiranje za transakcije leasinga i priliku za usmjeravanje na specifične, usmjerenije financijske proizvode.

(16a)

Poduzeća koja pružaju usluge od općeg interesa imaju bitnu i stratešku ulogu u ključnim sektorima s velikim mrežnim industrijama (energija, voda, otpad, okoliš, poštanske usluge, promet i telekomunikacije), zdravstvu, obrazovanju i socijalnim službama. Europska unija jamči, kroz pružanje potpore tim poduzećima, dobrobit svojih građana i demokratske izbore koji se, između ostalog, odnose na razinu kvalitete usluga.

(17)

Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe (7) i europskog stupa socijalnih prava (8) te okvira Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama . Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ponovno osposobljavanje i dodatno osposobljavanje radnika, među ostalim u regijama koje ovise o ugljično intenzivnom gospodarstvu i pogođene su strukturnim prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja ravnopravnosti spolova, jednakih prilika, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenih i socijalnih usluga , socijalnog stanovanja, rješavanje problema beskućništva, poboljšanje digitalne uključivosti, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, održivo i socijalno financiranje, mikrofinanciranje, financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi (9) utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030. u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora alternativnih izvora financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri, kao i potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

(18)

Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiri sastavnica politika i odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, MSP-ovi te socijalna ulaganja i vještine.

(19)

Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja diljem Unije ili u pojedinačnim državama članicama, uključujući one koji su povezani s ciljevima politike Unije na razini Unije. Odjeljak „države članice” treba biti usmjeren na tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više država članica. Osim toga, državama članicama trebao bi biti omogućen doprinos odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili gotovine. Odjeljak „EU” i odjeljak „države članice” trebali bi se, prema potrebi, međusobno nadopunjavati u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpora iz oba odjeljka. Regionalna bi tijela trebala biti u mogućnosti prenijeti u fond InvestEU preko država članica udio sredstava u okviru njihova podijeljenog upravljanja, a koji će se namijeniti projektima u okviru programa InvestEU u istoj regiji. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(20)

Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva Unije tako što bi se ono pružalo većem broju financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva u okviru fondova pod podijeljenim upravljanjem, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija u dogovoru s državom članicom odredi na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica i/ili provedbeni partneri ili privatni ulagači preuzeli bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od [članka 211. stavka 1.] Uredbe (EU, Euratom) br. XXXX („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

(21)

Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(22)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim izdvajanja rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (10)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)

Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 40 817 500 000  EUR (u aktualnim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 698 194 079 000  EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se▌ rasporediti među sastavnicama politike.

(23a)

Države članice mogu doprinijeti odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili u gotovini. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratni doprinosi država članica, doprinosi država članica u obliku jamstava ili gotovine u odjeljak „države članice” ili doprinosi država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice u platforme za ulaganja načelno se smatraju jednokratnim mjerama u smislu članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97  (1a) i članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97  (1b) .

(24)

Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi tako da mu mogu pristupiti krajnji posrednici, prema potrebi, i krajnji primatelji . Odabir partnera u provedbi trebao bi biti transparentan i lišen bilo kakvog sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva ne bi se trebao ugroziti izravan pristup jamstvu partnera u provedbi. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli postupak ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnera u provedbi i koji se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem partneri u provedbi ne mogu upotrebljavati jamstvo EU-a, ili barem ne u istoj mjeri, bez potpore fonda InvestEU.

(24a)

Fond InvestEU trebao bi imati odgovarajuću upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti proporcionalna njegovoj jedinstvenoj svrsi osiguravanja primjerene uporabe jamstva EU-a, u skladu s jamčenjem političke neovisnosti odluka o ulaganju i, gdje je to primjereno, načelom fonda InvestEU da se temelji na tržištu. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Upravljački odbor, Savjetodavni odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i operacija financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi. U ukupnom sastavu upravljačke strukture trebalo bi zajamčiti rodnu ravnotežu.

(25)

Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnika Komisije, Grupe Europske investicijske banke (EIB), partnera u provedbi i predstavnika država članica te po jednog stručnjaka za svaku od četiriju sastavnica politike koje je imenovao Europski gospodarski i socijalni odbor i stručnjaka kojeg je imenovao Odbor regija radi razmjene informacija i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, uključujući tržišne nedostatke na određenim područjima.

(26)

Upravljački odbor trebao bi odrediti strateške smjernice fonda InvestEU i pravila potrebna za njegovo funkcioniranje te pravila primjenjiva na operacije u vezi s platformama za ulaganja. Upravljački odbor trebao bi se sastojati od šest članova: tri člana koje imenuje Komisija, jednog člana kojeg imenuje Europska investicijska banka, jednog člana kojeg imenuje Savjetodavni odbor među predstavnicima partnera u provedbi, koji ne bi smio biti predstavnik Grupe EIB-a, i jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski parlament, koji ne bi smio tražiti ili primati upute institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg javnog ili privatnog tijela te bi trebao djelovati potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti treba obavljati nepristrano i u interesu fonda InvestEU. Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora trebalo bi objaviti čim ga Upravljački odbor odobri, a Europski parlament trebao bi odmah biti obaviješten o njegovoj objavi.

(27)

Prije nego što se projekt podnese Odboru za ulaganja, tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganju trebalo bi provjeriti da je dokumentacija koju su dostavili partneri u provedbi potpuna i pomoći Komisiji u ocjeni usklađenosti operacija ulaganja i financiranja s pravom i politikama Unije. Tajništvo treba pomagati i Upravljačkom odboru.

(28)

Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, pri čemu se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(29)

Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU, Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i osiguravanja doprinosa tom fondu kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila nova rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih razina ulaganja te osigurala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija . S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa EIB trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda s obzirom na to bi njihovo iskustvo i mogućnosti na regionalnoj razini mogli pridonijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata te tako pridonijeti smanjenju regionalnih razlika . Pravilima o sudjelovanju nacionalnih razvojnih banaka ili institucija u programu InvestEU trebalo bi uzeti u obzir načelo proporcionalnosti u pogledu složenosti, veličine i rizika predmetnih partnera u provedbi kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za manje ili mlađe razvojne banke ili institucije. Nadalje, trebalo bi biti moguće imati na raspolaganju druge međunarodne financijske institucije kao partnere u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

(29a)

U okviru platformi za ulaganja trebali bi se, po potrebi, udruživati suulagači, javna tijela, stručnjaci, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantni socijalni partneri i predstavnici civilnog društva te svi drugi relevantni akteri na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(30)

Kako bi se osiguralo da su intervencije u okviru odjeljka „EU” fonda InvestEU usmjerene na uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalne razine ulaganja te istovremeno zadovoljavaju ciljeve najboljeg mogućeg geografskog dosega, jamstvo EU-a trebalo bi se dodjeljivati partnerima u provedbi koji samostalno ili zajedno s drugim partnerima u provedbi mogu obuhvatiti jednu ili više država članica . U ovom posljednjem slučaju ugovorna odgovornost partnera u provedbi i dalje je ograničena njihovim nacionalnim mandatima. U svrhu poticanja poboljšanja geografske diversifikacije mogu se uspostaviti namjenske regionalne platforme za ulaganje usmjerene na zainteresirane skupine država članica radi kombiniranja napora i stručnosti financijskih institucija ocijenjenih na temelju stupova s nacionalnim razvojnim bankama s ograničenim iskustvom u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, uključujući putem potpore dostupne u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Najmanje 75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” trebalo bi dodijeliti Grupi EIB-a. Iznosi koji premašuju 75 % jamstva EU-a mogli bi se staviti na raspolaganje Grupi EIB -a u slučaju da nacionalne razvojne banke ili institucije ne mogu u cijelosti iskoristiti preostali udio jamstva. Isto tako, iznosi koji premašuju 25 % jamstva EU-a mogli bi se staviti na raspolaganje drugim partnerima u provedbi u slučaju da Grupa EIB-a ne može u cijelosti iskoristiti svoj udio jamstva. Nacionalne razvojne banke ili institucije mogle bi u potpunosti iskoristiti jamstvo EU-a i u slučaju da mu odluče pristupiti putem Grupe EIB-a ili Europskog investicijskog fonda.

(31)

Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge multilateralne razvojne banke. Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice. U skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe], Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(32)

O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi trebao odlučiti partner u provedbi u vlastito ime, provoditi ih u skladu sa svojim internim pravilima i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima. Komisija bi stoga trebala isključivo uzeti u obzir financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(33)

Fond InvestEU trebao bi prema potrebi omogućiti nesmetano i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s tim jamstvom u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne razine ulaganja.

(34)

Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje s potporom iz drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti sadržanima u pravilima relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s pravilima programa InvestEU.

(35)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike osiguravajući na taj način učinkovitu provedbu geografske diversifikacije radi pridonošenja cilju Unije u pogledu ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i smanjenja regionalnih nejednakosti. U okviru savjetodavnog centra trebalo bi obratiti posebnu pozornost na potrebu za grupiranjem malih projekata i njihovo povezivanje u veće portfelje . Komisija bi trebala potpisati sporazume s Grupom EIB-a i drugim partnerima u provedbi kako bi ih imenovala partnerima savjetodavnog centra. Komisija, Grupa EIB-a i drugi partneri u provedbi trebali bi blisko surađivati kako bi se zajamčila učinkovitost, sinergije i stvarna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi i postojeće strukture kao što je, primjerice, Europski savjetodavni centar za ulaganja. Osim toga, trebalo bi predvidjeti međusektorsku sastavnicu u okviru programa InvestEU kako bi se osigurala jedinstvena kontaktna točka i horizontalna pomoć pri razvoju projekata u slučaju programa Unije kojima se centralizirano upravlja. [Am. 5]

(36)

Kako bi se osigurala velika pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini, nadopunjujući postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera , u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšala savjetodavna potpora na lokalnoj razini i osigurali učinkovitost, sinergije i djelotvorna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i upravljačkim tijelima europskih strukturnih i investicijskih fondova te koristiti i iskorištavati njihovu stručnost. U državama članicama u kojima razvojne banke ili institucije ne postoje savjetodavni centar InvestEU trebao bi prema potrebi i na zahtjev dotične države članice osigurati proaktivnu savjetodavnu potporu u vezi s osnivanjem takve banke ili institucije.

(36a)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu za male projekte i projekte za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije dobivanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

(37)

U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti održavanja tržišta koji su potrebni za stvaranje kvalitetnih projekata. Nadalje, cilj je stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta i lokalnim segmentima u nastajanju, posebno ako se zbog male vrijednosti pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, npr. u slučaju ekosustava socijalnog financiranja. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi stoga biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo nastojati poduprijeti izgradnju kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela pružatelja usluga.

(38)

Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost projekata ulaganja za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja projekata ulaganja partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(39)

U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(40)

Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema europskim građanima, Komisija i Upravljački odbor trebali bi Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(41)

Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja, te predviđaju kontrole u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranja sredstvima EU-a.

(42)

Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(43)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (13), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (14) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (15), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (16). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(44)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kako bi se isključila poduzeća off-shore i poduzeća smještena u „nekooperativnim” zemljama te kako bi se dala potrebna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu kako bi oni u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti i zajamčiti pravo Unije da se pobrine za dobro financijsko upravljanje i zaštitu svojih financijskih interesa .

(45)

U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: članak 88. Odluke Vijeća 2013/755/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(46)

Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima , koje bi Komisija trebala utvrditi u bliskoj suradnji s partnerima u provedbi nakon provedbe savjetovanja i s kojima bi operacije financiranja i operacije ulaganja trebale biti usklađene, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti, te smjernice za ulaganja trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

Programom InvestEU trebali bi se uklanjati tržišni nedostaci i neoptimalne razine ulaganja na razini Unije i/ili u određenim državama članicama te bi za nove ili složene tržišne nedostatke trebalo predvidjeti testiranje inovativnih financijskih proizvoda na tržištu Unije i sustava za njihovo širenje. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

(a)

▌11 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(b)

▌11 250 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b);

(c)

▌ 12 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c);

(d)

▌ 5 567 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (d).

1.

Razvoj energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, i obvezama preuzetima na temelju Programa za održiv razvoj do 2030. i Pariškog sporazuma, posebice:

2.

Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma, posebice:

3.

Okoliš i resursi, posebice:

4.

Razvoj infrastrukture za digitalnu povezivost, posebice s pomoću projekata kojima se podupire uvođenje digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta , povezivost preko mreže 5G i poboljšanje digitalnih veza i pristupa, osobito u ruralnim područjima i perifernim regijama.

5.

Istraživanje, razvoj i inovacije, posebice:

6.

Razvoj, ▌uvođenje i rast digitalnih tehnologija i usluga, posebice:

7.

Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 3 000 zaposlenika . Sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove usredotočuje se samo na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te socijalna poduzeća koja su MSP-ovi , posebice:

8.

Kulturni i kreativni sektori; mediji, audiovizualni sektor i novinarstvo , posebno, ali ne isključivo:

9.

Turistički sektor .

10.

Održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg održivog biogospodarstva.

11.

Socijalna ulaganja, uključujući ona kojima se podupire provedba načela Europskog stupa socijalnih prava, posebice:

12.

Razvoj obrambene industrije i s time povezano povećanje strateške autonomije Unije, posebice potporom:

13.

Svemir, posebice razvojem svemirskog sektora u skladu s ciljevima svemirske strategije:

13.a

Mora i oceani, kroz razvoj održivog pomorskog gospodarstva u skladu s ciljevima integrirane pomorske politike, posebice kroz:

1.1

Obujam potpisanih operacija

1.2

Mobilizirana ulaganja

1.3

Iznos mobiliziranih privatnih ulaganja

1.4

Postignuti učinak poluge i multiplikacijski učinak

1.4a

Sinergije s drugim programima Unije

2.1

Broj zemalja obuhvaćenih projektima

2.1a

Broj regija obuhvaćenih projektima

2.1b

Broj i opseg operacija po državi članici i po regiji

3.1

Broj otvorenih radnih mjesta ili radnih mjesta kojima je pružena potpora

3.2

Ulaganja kojima se podupiru energetski i klimatski ciljevi , prema potrebi, s detaljima za svaku sastavnicu politika i kategoriju, kao i mjeru u kojoj su relevantna za klimu.

3.3

Ulaganja kojima se podupire digitalizacija

3.3a

Ulaganja kojima se podupiru socijalni ciljevi

4.1

Energetska: dodatni instalirani kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (MW) po izvoru

4.2

Energetska: broj kućanstava , broj javnih i komercijalnih prostora s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije , uključujući stupanj poboljšanja u klasifikaciji ili ekvivalentne vrijednosti ili broj kućanstava renoviranih do standarda približno nulte energije i pasivne kuće

4.3

Digitalna: dodatni broj kućanstava, komercijalnih i/ili javnih zgrada sa širokopojasnim pristupom brzine od najmanje 100 Mbps s mogućnošću nadogradnje na gigabitnu brzinu ili broj stvorenih točaka s bežičnim internetom

4.4

Prometna: mobilizirana ulaganja u mrežu TEN-T, od čega: ▌

4.5

Okolišna: ulaganja koja pridonose provedbi planova i programa predviđenih pravnom stečevinom Unije u području okoliša u pogledu kvalitete zraka, vode, otpada i prirode

4.5a

Broj uvedenih točaka s infrastrukturom za alternativna goriva

4.6

Smanjenje emisija: količina smanjenih emisija CO2

5.1

Doprinos cilju ulaganja u vrijednosti od 3 % BDP-a Unije u istraživanje, razvoj i inovacije tijekom trajanja programa

5.2

Broj poduzeća kojima se pruža potpora koja provode istraživačke i inovacijske projekte tijekom trajanja programa

5.2a

Broj projekata koji su prethodno dobili podršku u sklopu programa Obzor Europa i/ili programa Digitalna Europa

6.1

Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije)

6.2

Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja) , posebno inovativni MSP-ovi

6.3

Broj poduzeća koja su dobila podršku po sektoru

7.1

Socijalna infrastruktura: kapacitet i doseg socijalne infrastrukture kojoj se pruža potpora po sektorima: stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, ostalo

7.2

Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj poduzeća socijalnog gospodarstva kojima se pruža potpora

7.2a

Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj osnovanih poduzeća socijalnog gospodarstva

7.2b

Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj poduzeća socijalnog gospodarstva kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja)

7.5

Vještine: broj osoba koje su stekle nove vještine ili su im potvrđene njihove vještine : kvalifikacije formalnog , informalnog i neformalnog obrazovanja i osposobljavanja

—

Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—

TTP: Odluka Komisije o donošenju odluke o dopunskom financiranju u vezi s financiranjem djelovanja u okviru aktivnosti „Unutarnje tržište robe i sektorske politike” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. i donošenju okvirne odluke o financiranju pripremnog djelovanja „Uloga EU-a u globaliziranom svijetu” i četiriju pilot-projekata „Erasmus za mlade poduzetnike”, „Mjere za promicanje suradnje i partnerstva među mikropoduzećima i MSP-ovima”, „Tehnološki prijenos” i „Europske destinacije izvrsnosti” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. (C(2007)531).

—

Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001.–2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—

GIF: Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—

Instrument za povezivanje Europe (CEF): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

—

COSME EFG: Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—

Vlasnički instrument u okviru InnovFin-a:

—

Sastavnica „ulaganja u jačanje kapaciteta” u okviru programa EaSI: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

—

Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 1998. (SMEG98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—

Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2001. (SMEG01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001.–2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—

Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2007. (SMEG07): Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—

Europski mikrofinancijski instrument Progress – jamstvo (EPMF-G): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—

Instrument za podjelu rizika:

—

Jamstvo u okviru EaSI-ja: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

—

Instrument kreditnog jamstva COSME (COSME LGF): Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—

Dužnički instrument u okviru InnovFin-a:

—

Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore (CCS GF): Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).

—

Instrument jamstva za studentske zajmove: Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

—

Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

—

Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF): Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007.–2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.).

—

InnovFin:

—

Dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF DI): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

—

Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

—

Europski mikrofinancijski instrument Progress – Fonds commun de placements – fonds d'investissements spécialisés (EPMF FCP-FIS): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—

Marguerite:

—

Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF): Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike (SL L 346, 30.12.2010., str. 5.).