EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg,13.3.2018.

COM(2018) 131 final

2018/0064(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad

(Tekst značajan za EGP i Švicarsku)

{SWD(2018) 68 final}

{SWD(2018) 69 final}

{SWD(2018) 80 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Jačanje pravednosti unutarnjeg tržišta jedan je od prioriteta Junckerove Komisije 1 . Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenoga 2017. na socijalnom sastanku na vrhu u Göteborgu predstavili europski stup socijalnih prava 2 . U okviru stupa utvrđen je niz ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedno i dobro funkcioniranje tržištâ rada i sustavâ socijalne skrbi. Stup je osmišljen kao smjerokaz za obnovljen proces konvergencije prema boljim uvjetima rada i života diljem Unije, osiguravajući tako građanima jednake prilike i pristup tržištu rada, pravedne uvjete rada te socijalnu zaštitu i uključenost. Osiguravanje pravedne mobilnosti radne snage u Europi neophodno je za postizanje tog cilja.

Prekogranična mobilnost radne snage u EU-u pogoduje pojedincima, gospodarstvima i društvima u cjelini. Od svih politika i prioriteta EU-a, najveću podršku građana ima slobodno kretanje građana EU-a, što obuhvaća mogućnost građana da žive, rade, studiraju i posluju bilo gdje u EU-u 3 . Slobodno kretanje radnika i sloboda pružanja usluga unutar Unije ovise o jasnim, pravednim i djelotvorno provedenim pravilima o prekograničnoj mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. U tu je svrhu EU razvio opsežno zakonodavstvo kojim se uređuju slobodno kretanje radnika, upućivanje radnika i koordinacija sustava socijalne sigurnosti. Junckerova Komisija podnijela je nekoliko prijedloga za poboljšanje tog regulatornog okvira 4 .

Međutim, i dalje postoji zabrinutost u pogledu usklađenosti s pravilima EU-a te njihove djelotvorne i učinkovite provedbe, koja može ugroziti povjerenje i pravednost na unutarnjem tržištu. Konkretno je izražena zabrinutost u vezi s mobilnim radnicima koji bi mogli biti izloženi zlostavljanju ili kojima mogu biti oduzeta prava te s poduzećima koja posluju u nesigurnom ili nejasnom poslovnom okruženju i u nejednakim uvjetima. Prekogranična mobilnost radne snage proteklih se godina znatno povećala. Godine 2017. 17 milijuna građana živjelo je ili radilo u državi članici čiji nisu državljani. Ta je brojka gotovo dvostruko veća nego prije deset godina. Broj upućenih radnika porastao je za 68 % u odnosu na 2010. te je 2016. iznosio 2,3 milijuna 5 . Na posao u drugu državu članicu svakodnevno putuje 1,4 milijuna građana EU-a 6 . Više od dva milijuna radnika u sektoru cestovnog prijevoza svakodnevno prelazi granice unutar EU-a radi prijevoza robe ili putnika. Potrebna je djelotvorna suradnja nacionalnih tijela te usklađeno administrativno djelovanje kako bi se upravljalo tržištem rada koje ima sve izraženiju europsku dimenziju.

Europski parlament u nekoliko je navrata istaknuo potrebu za poboljšanjem kontrole i koordinacije među državama članicama 7 , među ostalim jačanjem razmjene informacija među inspektoratima rada 8 , te za aktivnim pružanjem potpore ostvarivanju prava na slobodno kretanje 9 . I Vijeće je istaknulo potrebu da se poboljša administrativna suradnja te razviju pomoć i razmjena informacija u kontekstu borbe protiv prijevara povezanih s upućivanjem radnika, istovremeno ističući važnost jasnih i transparentnih informacija za pružatelje usluga i radnike 10 .

S obzirom na to, predsjednik Juncker u govoru o stanju Unije 2017. 11 predložio je osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad, koje bi osiguravalo pravednu, jednostavnu i djelotvornu provedbu pravila EU-a o mobilnosti radne snage. Cilj je ovog prijedloga osnovati to Europsko nadzorno tijelo za rad – dalje u tekstu „Nadzorno tijelo” – u obliku decentralizirane agencije EU-a kako bi radilo na rješavanju glavnih izazova, među kojima su:

·neodgovarajuća potpora i smjernice za pojedince i poduzeća u situacijama s prekograničnom dimenzijom, uključujući nepotpune ili šture javno dostupne informacije o njihovim pravima i obvezama,

·nedovoljan pristup informacijama i njihova razmjena među nacionalnim tijelima nadležnima za razna područja mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti,

·nedovoljni kapaciteti nacionalnih tijela za organizaciju suradnje s tijelima iz drugih zemalja,

·loši ili nepostojeći mehanizmi za zajedničke aktivnosti prekogranične provedbe propisa,

·nepostojanje namjenskog mehanizma za prekogranično posredovanje među državama članicama u svim područjima mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti te

·nedovoljna suradnja na razini EU-a u tom području.

Glavni je cilj inicijative pridonijeti osiguravanju pravedne mobilnosti radne snage na unutarnjem tržištu. S obzirom na to, ciljevi su Prijedloga:

·poboljšati pristup pojedinaca i poslodavaca informacijama o njihovim pravima i obvezama u područjima mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti te relevantnim uslugama,

·poboljšati operativnu suradnju među nadležnim tijelima u pogledu prekogranične provedbe relevantnog zakonodavstva Unije, uključujući olakšavanje zajedničkih inspekcija te

·posredovanje i olakšavanje pronalaska rješenja u sporovima među nacionalnim tijelima i u slučajevima prekograničnih poremećaja na tržištu rada, primjerice u slučaju restrukturiranja poduzeća koje utječe na nekoliko država članica.

Konkretno, Nadzornom tijelu bit će povjereno više operativnih zadataka: pružanje relevantnih informacija i usluga pojedincima i poslodavcima te potpora državama članicama u ostvarivanju suradnje, razmjeni informacija, usklađenim i zajedničkim inspekcijama, procjeni rizika, izgradnji kapaciteta, posredovanju te suradnji u slučaju prekograničnih poremećaja na tržištu rada. Postojeće strukture EU-a i alati u području prekogranične mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti integrirat će se u Nadzorno tijelo ili će ih ono dopunjavati te državama članicama pružati vrhunsku operativnu i tehničku potporu.

Nadzorno tijelo koristit će svim pojedincima koji podliježu pravilima EU-a o prekograničnoj mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, konkretno radnicima, samozaposlenim osobama ili drugim pojedincima koji su građani Unije ili državljani trećih zemalja koji zakonito borave u Uniji te se nalaze u situaciji s prekograničnom dimenzijom. To uključuje upućene radnike, nositelje plave karte EU-a, osobe premještene unutar određenog društva te osobe s dugotrajnim boravištem sve dok podliježu prethodno navedenim pravilima. Koristit će i poduzećima koja posluju u više država članica, među ostalim u pogledu zapošljavanja.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Nadzorno tijelo pomagat će u osiguravanju poštovanja prava radnika i građana na jednako postupanje i jednak pristup mogućnostima zapošljavanja i socijalnoj sigurnosti u situacijama s prekograničnom dimenzijom. Ujedno će poduzećima omogućiti transparentan uvid u lokalne standarde rada na cijelom unutarnjem tržištu. Na kraju, pružat će potporu suradnji među nacionalnim tijelima kako bi se osiguralo poštovanje socijalnih prava radnika i građana te kako bi se spriječile prijevare i zlostavljanje.

Komisija je donijela brojne inicijative i prijedloge za promicanje pravedne mobilnosti radne snage, a posebice izmjene Direktive o upućivanju radnika 12 i Uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti 13 te paket „Europa u pokretu”, uključujući lex specialis o upućivanju radnika u međunarodnom cestovnom prijevozu 14 i izmjene socijalnih i tržišnih pravila u cestovnom prijevozu 15 . Te nedavne inicijative nastavljaju se na prethodne zakonodavne prijedloge kao što su direktive o provedbi upućivanja radnika 16 i o slobodnom kretanju radnika 17 , Uredba o EURES-u (Europska mreža službi za zapošljavanje) 18 te inicijative poput uspostavljanja europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada 19 .

U kontekstu priprema tih prijedloga i rasprava tijekom njihova zakonodavnog postupka postala je očita potreba za ojačanim okvirom za primjenu i provedbu postojećih pravila. Cilj je prijedloga za Europsko nadzorno tijelo za rad ukloniti taj nedostatak.

Osnivanjem predloženog Nadzornog tijela omogućit će se centralizacija zadaća od kojih neke trenutačno obavlja nekoliko odbora i tijela te će se početi pružati operativna potpora u područjima mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti, čime će se povećati dosljednost politike EU-a u području prekogranične mobilnosti (za detaljnije informacije vidjeti u nastavku odjeljak „Primjerenost propisa i pojednostavljivanje”).

Predloženo Nadzorno tijelo dopunjavat će i osiguravati usklađenost aktivnosti četiriju agencija u području zapošljavanja i socijalne politike: Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), Europske zaklade za osposobljavanje (ETF) i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA).

Predloženom uredbom pridonijet će se provedbi načela i prava definiranih u europskom stupu socijalnih prava, posebice promicanjem obaviještenosti o prilikama za osposobljavanje i cjeloživotno učenje mobilnih građana te aktivnom potporom zapošljavanju i, općenitije, učinkovitom i djelotvornom provedbom prava Unije u području mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti te kolektivnih ugovora kojima se provodi to pravo Unije.

•    Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovom inicijativom dopunjuje se tekući rad na postizanju ciljeva utvrđenih u političkim smjernicama Novi početak za Europu 20 u vezi s 4. prioritetom: bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima, a osobito strategija unutarnjeg tržišta 21 . U praksi, mobilnost radne snage vrijedan je način osiguravanja učinkovitije raspodjele resursa među sektorima i unutar njih, smanjenja nezaposlenosti i rješavanja problema neusklađenosti ponuđenih vještina s vještinama koje se traže na tržištu rada. Ovom se inicijativom dopunjuje i 1. prioritet iz Političkih smjernica (Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja) tako što se stvara povoljnije regulatorno okruženje za potporu poduzetničkoj klimi i otvaranju radnih mjesta.

Nadalje, Nadzorno tijelo usklađeno je sa strateškim ciljem digitalnog jedinstvenog tržišta da se modernizira javna uprava, postigne prekogranična interoperabilnost i olakša jednostavna interakcija s pojedincima. U tom se smislu njime dopunjava prijedlog Komisije za jedinstveni digitalni pristupnik 22 jer se nastoji olakšati pružanje visokokvalitetnog sadržaja i usluga građanima putem tog pristupnika, koji se temelji na postojećem portalu Vaša Europa. U okviru ove inicijative u obzir će se uzeti i iskustvo iz mreže za neformalno rješavanje problema SOLVIT 23 . Konkretno, sadržaj ove inicijative uključit će se u informacije i usluge koje se pružaju putem jedinstvenog digitalnog pristupnika te ih prema potrebi dopunjavati. Njome će se usto promicati pristup pojedinaca i poslodavaca mreži SOLVIT kako bi riješili svoja neslaganja te će se na temelju dokaza prikupljenih iz tog izvora nastojati utvrditi koji se problemi ponavljaju u područjima za koja je Nadzorno tijelo nadležno.

Nadalje, ova će se inicijativa temeljiti na dobrim praksama u području prekogranične suradnje koje je utvrdila „središnja točka za granice” 24 kako bi se u potpunosti oslobodio gospodarski potencijal pograničnih regija EU-a.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 46., članku 48., članku 53. stavku 1., članku 62. i članku 91. stavku 1. UFEU-a te se odnosi na slobodno kretanje radnika, koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, početak i nastavak djelatnosti kao samozaposlene osobe, slobodu pružanja usluga te zajednička pravila koja se primjenjuju na međunarodni promet.

•Supsidijarnost

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se jer prijedlog ne potpada pod isključivu nadležnost EU-a. Ciljeve prijedloga ne mogu dostatno ostvariti države članice na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, već se oni mogu bolje ostvariti na razini Unije, a razlozi su navedeni u nastavku.

·Pružanje visokokvalitetnih i ažuriranih informacija i usluga građanima u pogledu njihovih prava i obveza u situacijama s prekograničnom dimenzijom potrebno je koordinirati na razini Unije kako bi se osigurao dosljedan, jasan i učinkovit pristup.

·Primjena prava Unije u područjima prekogranične mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti počiva na suradnji među državama članicama, što znači da one ne mogu djelovati same.

·Kako bi se povećale sinergije i poduprla suradnja među državama članicama u primjeni prava Unije u područjima mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti, kako bi se osigurala pravna sigurnost za uprave i pojedince te kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje potreba u pogledu provedbe, potrebno je razviti koordiniran zajednički pristup na razini Unije umjesto oslanjanja na potencijalno složenu mrežu bilateralnih ili multilateralnih sporazuma.

•Proporcionalnost

Inicijativa je proporcionalni odgovor na potrebu za operativnom potporom te ne prelazi granice onoga što je potrebno za postizanje tog cilja. Državama članicama, pojedincima i poslodavcima njome se ne nameću nove obveze, već je sadržaj usmjeren na potporu prekograničnoj mobilnosti i stvaranje novih prilika. Prijedlogom se ne ograničavaju aktivnosti donošenja odluka, zakonodavstva ni provedbe na nacionalnoj razini, već one ostaju u nadležnosti država članica. Osim toga, državama članicama u velikoj se mjeri ostavlja diskrecijsko pravo da same odluče kako će iskoristiti mogućnosti u okviru inicijative.

U Izvješću o procjeni učinka uz predloženu uredbu 25 prikazano je kako se Prijedlogom postiže najbolja ravnoteža u postizanju ciljeva utvrđenih u okviru inicijative, uz osiguravanje koristi (pozitivnih učinaka) za nacionalna tijela, pojedince i poslodavce, bez znatnog povećanja troškova. Izvješćuje se i o općenitoj potpori dionika s kojima je provedeno savjetovanje tijekom pripreme ovog Prijedloga.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Slično tome, u Prijedlogu je uzeta u obzir tekuća evaluacija prethodno spomenutih četiriju agencija EU-a iz područja politike zapošljavanja. Evaluacija se sastoji od pojedinačne procjene svake agencije, komparativne perspektive i prospektivne procjene u pogledu budućeg funkcioniranja tih četiriju agencija. Njihove se funkcije znatno razlikuju od onih predloženog Nadzornog tijela jer se njihov rad uglavnom temelji na istraživanju te nisu usmjerene na prekogranični aspekt. Bez obzira na to, određeni preliminarni elementi evaluacije pridonijeli su ovom Prijedlogu, osobito u pogledu organizacije zadaća Nadzornog tijela i upravljanja njime. U Izvješću o procjeni učinka uz ovaj Prijedlog ispituje se moguća interakcija između predloženog Nadzornog tijela i postojećih četiriju agencija. Periodičnom evaluacijom Nadzornog tijela omogućit će se istraživanje daljnjih sinergija i mogućnosti pojednostavnjenja s agencijama koje djeluju u području zapošljavanja i socijalne politike.

•Savjetovanja s dionicima

Kako bi se ispitala stajališta dionika (uključujući građane, nacionalna tijela, socijalne partnere i civilno društvo) o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, Komisija je od 27. studenoga 2017. do 7. siječnja 2018. provela internetsko otvoreno javno savjetovanje o glavnim parametrima tog tijela. Tijekom tog javnog savjetovanja prikupljeno je ukupno 8 809 doprinosa, od čega je njih 8 420 bilo identično (kao posljedica kampanje Europske konfederacije sindikata), a pojedinačnih doprinosa bilo je 389.

Sudionici javnog savjetovanja uglavnom su snažno podržali novo Nadzorno tijelo, uključujući i ako se u obzir uzmu pojedinačni doprinosi. Odgovori su uglavnom u skladu s Komisijinom analizom glavnih izazova. Velika većina sudionika (više od sedamdeset posto) smatrala je da je postojeća suradnja među nacionalnim tijelima nedovoljna da bi se osigurala djelotvorna provedba pravila EU-a u području prekogranične mobilnosti. Sličan udio sudionika smatrao je da su nedovoljan pristup informacijama te nedovoljna transparentnost pravila o prekograničnoj mobilnosti problem za pojedince i poduzeća. Velika je bila i potpora za predložene moguće funkcije novog Nadzornog tijela, posebice u pogledu potpore sustavnoj suradnji i razmjeni informacija među nacionalnim tijelima.

Komisija je provela i niz ciljanih savjetovanja s tijelima EU-a u području mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti. Posebni sastanak sa socijalnim partnerima na razini EU-a organiziran je 11. prosinca 2017., a strateški dijalog s organizacijama civilnog društva na razini EU-a održan je 15. prosinca 2017. Uz usmene doprinose na posebnim sastancima, organizacije i predstavnici koji su sudjelovali u tim ciljanim savjetovanjima podnijeli su i pisane dokumente o stajalištu.

Ciljana savjetovanja imala su raznolike rezultate. Sudionici su općenito pozdravili osnivanje novog Nadzornog tijela koje bi bilo usmjereno na poboljšanje suradnje među nacionalnim tijelima olakšavanjem razmjene informacija i dobre prakse. Međutim, istovremeno su istaknuli da bi to novo Nadzorno tijelo trebalo u potpunosti poštovati nacionalne nadležnosti na temelju Ugovora, ne bi trebalo državama članicama nametati dodatne obveze u pogledu izvješćivanja niti bi trebalo komplicirati ili udvostručivati postojeće administrativne strukture. Mnogi dionici koji su sudjelovali u ciljanom savjetovanju smatrali su da treba utvrditi mandat i ciljeve budućeg Nadzornog tijela, kao i njegovu povezanost s postojećim strukturama i instrumentima.

Detaljnije informacije o stajalištima dionika dostupne su u Prilogu 2. Izvješću o procjeni učinka. Tijekom pripreme ovog Prijedloga u obzir su uzeti rezultati tih savjetovanja, uključujući rasprave u Administrativnoj komisiji za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, Europskoj platformi za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada, Odboru stručnjaka za upućene radnike, Tehničkom odboru za slobodno kretanje radnika i Europskoj mreži javnih službi za zapošljavanje, te neslužbena komunikacija s ministrima na raspravi tijekom ručka u okviru sastanka Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) u listopadu 2017.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Tijekom pripreme ove inicijative i Izvješća o procjeni učinka uz predloženu uredbu Komisija se služila raznim sekundarnim podacima koje su objavile institucije EU-a (Europski parlament, Komisija i Revizorski sud), posebne službe Komisije (služba Vaša Europa – Savjeti, SOLVIT) i druge međunarodne organizacije (OECD) te relevantnim akademskim istraživanjima i studijama skupina za strateško promišljanje. Služila se i dostupnim internim stručnim znanjem o politikama te analitičkim kapacitetima, među ostalim za procjenu utjecaja na proračun.

Komisija se oslanjala i na primarne podatke prikupljene za potrebe ove inicijative. Za prikupljanje dokaza služila se postojećim okvirnim ugovorima. To je uključivalo ad hoc zahtjev za Mrežu pravnih stručnjaka za mobilnost unutar EU-a (FreSsco) u pogledu kapaciteta inspektorata rada za rješavanje predmeta s prekograničnom dimenzijom. Upućen je i zahtjev savjetodavnoj službi za izradu studija slučaja na temelju kvalitativnih razgovora o sredstvima za prekograničnu suradnju u području provedbe.

•Procjena učinka

Procjena učinka predstavljena je Odboru za nadzor regulative te je provedena rasprava 28 . Preporuke Odbora za nadzor regulative iznesene u okviru njegova negativnog mišljenja od 9. veljače 2018. uzete su u obzir tako što su dodatno elaborirani opseg i obrazloženje inicijative i stajališta dionika te je produbljena analiza opcija obuhvaćenih procjenom i načina na koji se inicijativa može uklopiti u postojeću upravljačku strukturu u području mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti, uz istovremeno poticanje sinergija i pojednostavnjivanja. U pogledu zadrški koje je Odbor iznio u svojem (pozitivnom) mišljenju od 21. veljače 2018., u Izvješću o procjeni učinka dodatno je objašnjeno kako bi se uspostavom novog Nadzornog tijela reorganizirali postojeći odbori i strukture s ciljem smanjenja složenosti i izbjegavanja udvostručivanja, analiziran je mogući odnos novog Nadzornog tijela i postojećih agencija Unije u području zapošljavanja te su bolje objašnjene proračunske procjene povezane s najpoželjnijom opcijom 29 .

Opcije politike i opcije provedbe procijenjene su u okviru procjene učinka s obzirom na kriterije djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti. Na temelju te analize pokazalo se da je najučinkovitiji i najdjelotvorniji način za postizanje ciljeva ove inicijative taj da operativnu opciju (opcija politike 2.) provodi novo Nadzorno tijelo koje se temelji na postojećim tijelima za mobilnost na razini EU-a (opcija provedbe 2.). Tako će se moći osigurati pozitivni učinci za nacionalna tijela, pojedince i poslodavce, bez znatnog povećanja troškova i uz istovremeno uklanjanje nedostatka operativne potpore u postojećem okviru za suradnju u EU-u, što su bila dva velika izvora zabrinutosti dionika.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Prijedlogom za osnivanje Nadzornog tijela unaprijedit će se institucijski ustroj EU-a u području prekogranične mobilnosti kako bi se poboljšali i pojednostavili postojeći oblici suradnje te, s vremenom, kako bi se državama članicama i Komisiji olakšao rad.

Spomenuti institucijski ustroj danas uključuje nekoliko struktura EU-a („tijela EU-a”) u kojima nacionalne uprave surađuju i razmjenjuju najbolje prakse. Ta tijela EU-a uključuju: Europski koordinacijski ured EURES-a, Tehnički odbor i Savjetodavni odbor za slobodno kretanje radnika, Odbor stručnjaka za upućene radnike, Europsku platformu za rješavanje neprijavljenog rada, Administrativnu komisiju za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti i sve njezine pododbore (uključujući Tehničku komisiju i Revizijski odbor, koji su osnovani na temelju zakonodavstva, te Odbor za mirenje, koji je osnovala sama Administrativna komisija) te Savjetodavni odbor za usklađivanje sustava socijalne sigurnosti.

U novom će se Nadzornom tijelu u trajnoj strukturi objediniti tehničke i operativne zadaće navedenih tijela EU-a kako bi se postigli bolji i učinkovitiji rezultati na temelju ojačanog foruma za suradnju i zajedničke istražne aktivnosti. S obzirom na to, Nadzorno tijelo će:

–preuzeti upravljanje Europskim koordinacijskim uredom EURES-a, za što je trenutačno zadužena Komisija,

–zamijeniti Tehnički odbor za slobodno kretanje radnika,

–zamijeniti Odbor stručnjaka za upućene radnike,

–zamijeniti Tehničku komisiju, Revizijski odbor i Odbor za mirenje Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti,

–zamijeniti Europsku platformu za rješavanje neprijavljenog rada.

U područjima koordinacije sustava socijalne sigurnosti Nadzorno tijelo blisko će surađivati s Administrativnom komisijom za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti u pogledu regulatorne zadaće za koju je taj odbor i dalje nadležan. Osim toga, Nadzornom tijelu koristit će sve informacije koje mu u okviru Savjetodavnog odbora za usklađivanje sustava socijalne sigurnosti i Savjetodavnog odbora za slobodno kretanje radnika dostave predstavnici socijalnih partnera i vlada na nacionalnoj razini.

Tom novom organizacijom pojednostavnit će se institucijski ustroj te potaknuti sinergije u raznim aspektima prekogranične mobilnosti za koje je nadležno Nadzorno tijelo. Tako će se dodatno poduprijeti dosljedna i djelotvorna primjena prava EU-a, povećati učinkovitost te postići brojniji i kvalitetniji rezultati u usporedbi s postojećim institucijskim ustrojem, u kojem tijela EU-a uglavnom djeluju izolirano, usmjerena su na određeni pravni akt ili područje u svojoj nadležnosti, nemaju operativnu dimenziju, uglavnom se sastaju samo nekoliko puta godišnje i provode određene aktivnosti koje se preklapaju.

Cilj je inicijative ujedno pojednostavniti način na koji se javnosti pružaju informacije i usluge povezane s prekograničnom mobilnošću radne snage, čime će se pojedincima i poslodavcima olakšati pristup takvim informacijama i uslugama.

Cilj je Prijedloga povećati stupanj digitalizacije postupaka. Prijedlogom se dopunjuju postojeće i planirane inicijative u tom području, primjerice elektronička razmjena informacija među nacionalnim tijelima u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti koja se provodi putem sustava elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI), informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) te portala Vaša Europa i jedinstvenog digitalnog pristupnika, koji je predložila Komisija.

•Temeljna prava

Budući da bi Nadzorno tijelo trebalo pridonijeti jasnoj, pravednoj i djelotvornoj provedbi pravila Unije o prekograničnoj mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, ono će podupirati zaštitu i ostvarivanje temeljnih prava obuhvaćenih tim pravilima, primjerice prava na slobodno kretanje osoba i radnika (članci 15. i 45. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, dalje u tekstu „Povelja”), prava na pristup uslugama zapošljavanja (članak 29. Povelje) i slobode pružanja usluga (članak 16. Povelje). Nadzorno tijelo podupiralo bi i ostvarivanje prava u različitim zemljama u području poštenih i pravednih uvjeta rada, socijalne sigurnosti i zdravstvene skrbi (članci 31., 34. i 35. Povelje) te nediskriminacije (članak 21. Povelje).

Kad je riječ o zaštiti osobnih podataka (članak 8. Povelje), odredbe Uredbe (EU) br. 679/2016 (Opća uredba o zaštiti podataka) 30 i Uredbe (EZ) br. 45/2001 31 primjenjuju se na obradu osobnih podataka u okviru ovog prijedloga. U skladu s tim pravilima sva obrada osobnih podataka bit će ograničena na ono što je nužno i razmjerno. Podaci će se prikupljati u točno utvrđene, izrijekom navedene i zakonite svrhe te se neće dalje obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama.

Zajedno s drugim inicijativama koje je Komisija predložila u ovom mandatu, ovim se Prijedlogom Komisiji i državama članicama pomaže u provedbi načela i prava koja su utvrđena u europskom stupu socijalnih prava i kojima će se podupirati pravedno i dobro funkcioniranje tržištâ rada i sustavâ socijalne skrbi.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Na temelju najpoželjnije kombinirane opcije utvrđene u procjeni učinka, procjenjuje se da će ukupni troškovi iz proračuna EU-a za Nadzorno tijelo iznositi 50,9 milijuna EUR godišnje pri ustaljenom poslovanju, za koje se očekuje da će se postići do 2023. Troškovi u okviru sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira (2019.–2020.) djelomično će se pokriti prenamjenom iz postojećih aktivnosti koje se trenutačno provode u okviru Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) te autonomnih proračunskih linija za zapošljavanje i promet (70 %), a djelomično mobilizacijom razlike sredstava iz naslova 1a (30 %). Postojeće aktivnosti prebačene na Nadzorno tijelo neće se ukinuti; nadležnost za njihovu provedbu prenijet će se s Komisije na Nadzorno tijelo čim ono postane operativno. Kad je riječ o osoblju, za Nadzorno tijelo bilo bi potrebno 69 radnih mjesta prema planu radnih mjesta, 60 upućenih nacionalnih stručnjaka i 15 ugovornih djelatnika. Detalji o financijskim potrebama i potrebama u pogledu osoblja dostupni su u priloženom zakonodavnom financijskom izvještaju. S obzirom na utjecaj Prijedloga na proračun EU-a iz nacionalnih proračuna bit će potrebni minimalni doprinosi. Nije moguće precizno kvantificirati utjecaj na uprave, ali studije slučaja pokazuju da će taj utjecaj u pravilu biti pozitivan jer će se boljom provedbom pravila nacionalnim tijelima za provedbu omogućiti ubiranje prethodno neplaćenih socijalnih doprinosa te korištenje operativnom potporom Nadzornog tijela.

Prijedlog uključuje odredbu o evaluaciji kako bi se svakih pet godina procijenili mandat i zadaće Nadzornog tijela te tako omogućilo postupno širenje opsega njegovih aktivnosti i jačanje samog Nadzornog tijela.

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Putem namjenskog okvira za praćenje opisanog u Izvješću o procjeni učinka uz Prijedlog izvješćivat će se, na temelju niza pokazatelja, o napretku u postizanju ciljeva uredbe. Zahtjevi i vremenski raspored okvira za praćenje dodatno će se prilagođavati tijekom zakonodavnog postupka i provedbe.

Komisija će evaluirati uredbu pet godina nakon njezina stupanja na snagu u skladu sa zahtjevima iz Financijske uredbe 32 i smjernica za bolju regulativu 33 . Evaluacija će posebno biti usmjerena na kriterije utvrđene u smjernicama za bolju regulativu, tj. djelotvornost, učinkovitost, dosljednost, dodanu vrijednost EU-a i relevantnost, uzimajući u obzir eventualno revidiranje ili ažuriranje uredbe.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U poglavlju I. iznesena su glavna načela na kojima se temelje osnivanje i funkcioniranje budućeg Nadzornog tijela.

U članku 1. navode se predmet i područja politike za koja je ono nadležno.

Članak 2. sadržava glavne ciljeve Nadzornog tijela; u točki a) opisuju se ciljevi u odnosu na javnost, uključujući pojedince i poslodavce, u točki b) objašnjava se njegova uloga u odnosu na države članice, a u točki c) riječ je o njegovoj ulozi u posredovanju i olakšavanju pronalaska rješenja u prekograničnim sporovima između nacionalnih tijela ili u slučaju poremećaja na tržištu rada.

U članku 3. utvrđuje se pravni status Nadzornog tijela.

U članku 4. navest će se sjedište budućeg Nadzornog tijela, o kojem će odlučiti države članice prije kraja zakonodavnog postupka za donošenje ovog prijedloga.

U poglavlju II. opisuju se zadaće budućeg Nadzornog tijela, navedene u članku 5., a svaka zadaća detaljnije je opisana u zasebnom članku.

U članku 6. nalaze se detaljne informacije o tome kako će Nadzorno tijelo poboljšati kvalitetu informacija za pojedince i poslodavce o pravima i obvezama u području mobilnosti radne snage te pristup tim informacijama.

U članku 7. opisuje se kako će Nadzorno tijelo olakšati pristup pojedinaca i poslodavaca inicijativama i uslugama u području mobilnosti radne snage te se utvrđuju njegove konkretne zadaće u tom pogledu. Navodi se i uloga Nadzornog tijela u upravljanju Europskim koordinacijskim uredom EURES-a.

U članku 8. o suradnji i razmjeni informacija među državama članicama riječ je o olakšavanju suradnje i ubrzavanju razmjena među nacionalnim tijelima u prekograničnim predmetima (opisano u stavku 1.), opisuje se funkcija Nadzornog tijela u pružanju potpore Administrativnoj komisiji za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, uspostavljenoj Uredbom (EZ) br. 883/2004, u pogledu financijskih pitanja povezanih s provedbom te Uredbe (stavak 2.) te se ističe uloga Nadzornog tijela u promicanju upotrebe elektroničkih alata i digitalizacije postupaka (stavci 3. i 4.).

U člancima 9. i 10. objašnjava se kako će Nadzorno tijelo koordinirati prekogranične usklađene i zajedničke inspekcije. U članku 9. utvrđuju se pojedinosti pokretanja usklađenih i zajedničkih inspekcija te se objašnjava da će se takve mjere provoditi samo uz suglasnost predmetnih država članica, bilo na zahtjev nacionalnih tijela ili na inicijativu Nadzornog tijela (stavak 1.). Od država članica koje odluče ne provesti usklađenu ili zajedničku inspekciju traži se da obrazlože svoju odluku (stavak 2.). Državama članicama omogućuje se da provedu zajedničke inspekcije i u slučajevima kad u određenoj usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji ne sudjeluju sve države članice na koje se ona odnosi (stavak 3.). U članku 10. utvrđuju se praktični mehanizmi za provedbu usklađenih ili zajedničkih inspekcija pod koordinacijom Nadzornog tijela.

U članku 11. opisuju se analitička funkcija Nadzornog tijela i njegova funkcija u procjeni rizika u pogledu prekograničnih aspekata mobilnosti radne snage te se navode pojedinosti o aktivnostima i kontekstu u kojem će se takve aktivnosti provoditi.

Člankom 12. Nadzorno tijelo ovlašćuje se za pružanje potpore državama članicama u jačanju njihovih kapaciteta radi promicanja dosljedne, pravedne i djelotvorne primjene i provedbe relevantnog prava Unije te se definiraju konkretne aktivnosti koje će Nadzorno tijelo provoditi kako bi ispunilo tu zadaću.

U članku 13. o posredovanju opisuje se zadaća Nadzornog tijela povezana s rješavanjem sporova među državama članicama.

U članku 14. utvrđena je uloga Nadzornog tijela u poticanju suradnje u slučajevima prekograničnih poremećaja na tržištu rada.

U članku 15. predviđa se suradnja Nadzornog tijela s drugim decentraliziranim agencijama Unije.

Člankom 16. osigurava se da se u radu Nadzornog tijela na digitalizaciji postupaka koji se primjenjuju tijekom razmjene informacija među državama članicama slijede načela relevantnog okvira za interoperabilnost i referentne arhitekture.

U poglavlju III. opisuje se ustrojstvo Nadzornog tijela te se utvrđuju pojedinosti njegove strukture.

Člankom 17. utvrđuje se administrativna i upravljačka struktura Nadzornog tijela, koja se sastoji od upravnog odbora, izvršnog direktora i skupine dionika. Utvrđuje se i mogućnost da Nadzorno tijelo osnuje posebne radne skupine i stručne skupine za rad na određenim zadaćama.

U člancima od 18. do 22. utvrđuju se detaljna pravila o funkcioniranju upravnog odbora. U tom se odjeljku opisuju sastav upravnog odbora, njegove funkcije te pravila koja se odnose na predsjednika, sastanke i glasanje.

U članku 23. opisuju se odgovornosti izvršnog direktora.

U članku 24. riječ je o osnivanju skupine dionika Nadzornog tijela kako bi se osigurao forum za savjetovanje s dionicima o temama povezanima sa zadaćama Nadzornog tijela.

Poglavlje IV. obuhvaća odredbe o utvrđivanju i strukturi proračuna Nadzornog tijela.

U poglavlju V. utvrđuju se odredbe o zapošljavanju osoblja Nadzornog tijela, uključujući opća pravila o osoblju, izvršnom direktoru, nacionalnim časnicima za vezu, upućenim nacionalnim stručnjacima i drugom osoblju.

U poglavlju VI. navode se opće i završne odredbe, uključujući povlastice i imunitete primjenjive na osoblje Nadzornog tijela, jezični režim te pravila o transparentnosti i komunikaciji, borbi protiv prijevara, osiguravanju sigurnosti i zaštite informacija te o odgovornosti. Utvrđuje se da će Komisija redovito procjenjivati uspješnost Nadzornog tijela. U tom se poglavlju nalaze i odredbe o administrativnim upitima Europskog ombudsmana i o suradnji s trećim zemljama. Sporazum o sjedištu i uvjeti poslovanja te početak aktivnosti Nadzornog tijela također su utvrđeni u tom poglavlju.

Članak 46. sadržava izmjene Uredbe (EZ) br. 883/2004.

Članak 47. sadržava izmjene Uredbe (EZ) br. 987/2009.

Članak 48. sadržava izmjene Uredbe (EU) br. 492/2011.

Članak 49. sadržava izmjene Uredbe (EU) 2016/589.

Člankom 50. stavljaju se izvan snage Odluka 2009/17/EZ i Odluka (EU) 2016/344.

U članku 51. utvrđuje se stupanje na snagu ove Uredbe.

2018/0064 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad

(Tekst značajan za EGP i Švicarsku)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 46., članak 48., članak 53. stavak 1., članak 62. i članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 34 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 35 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temeljna su načela unutarnjeg tržišta u Uniji ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)U skladu s člankom 3. UFEU-a Unija radi na visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka te promiče socijalnu pravdu i zaštitu. Prema članku 9. UFEU-a Unija pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i djelovanja uzima u obzir zahtjeve povezane, među ostalim, s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom odgovarajuće socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te promicanjem visoke razine obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi.

(3)Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenoga 2017. na socijalnom sastanku na vrhu u Göteborgu predstavili europski stup socijalnih prava. Na socijalnom sastanku na vrhu podsjetilo se na potrebu da se ljude stavi na prvo mjesto kako bi se unaprijedila socijalna dimenzija Unije te da se promiče konvergencija radom na svim razinama, kako je potvrđeno u zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017.

(4)Kao što su naveli u Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima 2018.–2019., Europski parlament, Vijeće i Komisija obvezali su se jačati socijalnu dimenziju Unije radom na boljoj koordinaciji sustava socijalne sigurnosti 36 , zaštitom radnika od zdravstvenih rizika na radnome mjestu 37 , osiguravanjem pravednog postupanja prema svima na tržištu rada Unije s pomoću moderniziranih pravila za upućivanje radnika 38 te daljnjim poboljšanjem prekogranične provedbe prava Unije.

(5)Europsko nadzorno tijelo za rad (dalje u tekstu „Nadzorno tijelo”) trebalo bi osnovati kako bi se pridonijelo jačanju pravednosti i povjerenja u jedinstveno tržište. U tu bi svrhu Nadzorno tijelo trebalo podupirati države članice i Komisiju pri poboljšanju pristupa pojedinaca i poslodavaca informacijama o njihovim pravima i obvezama u situacijama prekogranične mobilnosti te pristupa relevantnim uslugama, podupirati usklađenost i suradnju među državama članicama radi djelotvorne primjene prava Unije u tim područjima te posredovati pri pronalaženju rješenja u slučaju prekograničnih sporova ili poremećaja na tržištu rada i olakšavati ga.

(6)Nadzorno tijelo trebalo bi obavljati svoje aktivnosti u područjima prekogranične mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti, uključujući slobodno kretanje radnika, upućivanje radnika i izrazito mobilne usluge. Ono bi ujedno trebalo unaprijediti suradnju među državama članicama kad je riječ o suzbijanju neprijavljenog rada. Ako Nadzorno tijelo tijekom obavljanja svojih aktivnosti utvrdi moguće nepravilnosti, uključujući u područjima prava Unije za koja nije nadležno, kao što su kršenja radnih uvjeta, zdravstvenih i sigurnosnih propisa ili zapošljavanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, trebalo bi ih moći prijaviti Komisiji, nadležnim tijelima Unije i prema potrebi nacionalnim tijelima te surađivati s njima u tim pitanjima.

(7)Nadzorno tijelo trebalo bi pridonijeti olakšavanju slobodnog kretanja radnika koje je uređeno Uredbom (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 39 , Direktivom 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća 40 i Uredbom (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća 41 . Ono bi trebalo olakšati upućivanje radnika uređeno Direktivom 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 42 i Direktivom 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća 43 , uključujući podupiranjem provedbe onih odredaba koje su uvedene u okviru univerzalno primjenjivih kolektivnih ugovora u skladu s praksama država članica. Osim toga, trebalo bi pomoći koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koja je uređena Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 44 , Uredbom (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 45 i Uredbom (EU) 1231/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 46 te Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1408/71 47 i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 574/72 48 .

(8)U određenim slučajevima doneseno je sektorsko zakonodavstvo Unije kako bi se odgovorilo na posebne potrebe u određenom sektoru, primjerice u području međunarodnog prometa. Nadzorno tijelo trebalo bi se baviti i prekograničnim aspektima primjene tog sektorskog zakonodavstva Unije, posebno Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 49 , Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 50 , Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 51 i Direktive (o izmjeni Direktive 2006/22/EZ – COM(2017) 278) 52 .

(9)Pojedinci na koje se odnose aktivnosti Nadzornog tijela trebale bi biti osobe koje podliježu pravu Unije obuhvaćenom područjem primjene ove Uredbe, uključujući radnike, samozaposlene osobe, osobe koje traže posao i osobe koje nisu gospodarski aktivne; to bi se trebalo odnositi na građane Unije i državljane trećih zemalja koji zakonito borave u Uniji, primjerice upućene radnike, nositelje plave karte EU-a, osobe premještene unutar društva ili osobe s dugotrajnim boravištem te članove njihovih obitelji.

(10)Osnivanjem Nadzornog tijela ne bi trebali nastati nova prava ni obveze za pojedince ili poslodavce, uključujući gospodarske subjekte ili neprofitne organizacije, jer bi se aktivnosti Nadzornog tijela na njih trebale odnositi u mjeri u kojoj se na njih odnosi pravo Unije obuhvaćeno područjem primjene ove Uredbe.

(11)Kako bi mogli imati koristi od poštenog i djelotvornog unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo trebalo bi poticati pojedince i poslodavce da budu mobilni ili pružaju usluge i zapošljavaju bilo gdje unutar Unije. To uključuje potporu prekograničnoj mobilnosti pojedinaca olakšavanjem pristupa uslugama povezanima s prekograničnom mobilnošću, kao što je prekogranično traženje odgovarajućega radnog mjesta, pripravništva i naukovanja, te promicanjem programa mobilnosti poput „Tvoj prvi posao preko EURES-a” ili „ErasmusPRO”. Nadzorno tijelo trebalo bi pridonijeti poboljšanju transparentnosti informacija, među ostalim o pravima i obvezama koji proizlaze iz prava Unije, i pristupa pojedinaca i poslodavaca uslugama, u suradnji s drugim službama za informiranje kao što je „Vaša Europa – Savjeti”, te iskorištavanju svih prednosti portala Vaša Europa, koji će biti okosnica budućeg jedinstvenog digitalnog pristupnika 53 , i osiguravanju dosljednosti s njime.

(12)Za te bi potrebe Nadzorno tijelo trebalo surađivati s ostalim relevantnim inicijativama i mrežama Unije, posebice Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje 54 , Europskom poduzetničkom mrežom 55 , središnjom točkom za granice 56 i mrežom SOLVIT 57 te relevantnim nacionalnim službama kao što su tijela za promicanje jednakog postupanja i za potporu radnicima Unije i članovima njihovih obitelji koja su imenovale države članice u skladu s Direktivom 2014/54/EU i nacionalnim kontaktnim točkama koje su određene u skladu s Direktivom 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća 58 kako bi pružale informacije o zdravstvenoj zaštiti. Nadzorno tijelo trebalo bi istražiti i sinergije s predloženom europskom e-karticom usluga 59 , osobito s obzirom na slučajeve u kojima se države članice opredijele za podnošenje izjava povezanih s upućenim radnicima putem platforme za e-karticu. Nadzorno tijelo trebalo bi zamijeniti Komisiju u upravljanju Europskim koordinacijskim uredom Europske mreže službi za zapošljavanje (EURES), koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2016/589, uključujući pri definiranju potreba korisnika i poslovnih zahtjeva za djelotvornost portala EURES-a i povezanih IT usluga, no bez pružanja IT usluga te upravljanja IT infrastrukturom i njezina razvoja, što će i dalje osiguravati Komisija.

(13)U cilju poštene, jednostavne i djelotvorne primjene prava Unije Nadzorno tijelo trebalo bi podupirati suradnju i pravodobnu razmjenu informacija među državama članicama. Nacionalni časnici za vezu koji rade u okviru Nadzornog tijela i ostalo osoblje trebali bi pružati potporu državama članicama u ispunjavanju obveza suradnje, ubrzati razmjene među njima s pomoću postupaka za smanjenje kašnjenja te osigurati povezanost s ostalim nacionalnim uredima za vezu, tijelima i kontaktnim točkama uspostavljenima u skladu s pravom Unije. Nadzorno tijelo trebalo bi poticati upotrebu inovativnih pristupa djelotvornoj i učinkovitoj prekograničnoj suradnji, uključujući alate za elektroničku razmjenu podataka kao što su sustav elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI) i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI), te bi trebalo pridonijeti daljnjoj digitalizaciji postupaka i unaprjeđenju IT alata koji se upotrebljavaju za razmjenu poruka među nacionalnim tijelima.

(14)Kako bi se povećali kapaciteti država članica za uklanjanje prekograničnih nepravilnosti povezanih s pravom Unije u područjima za koja je nadležno, Nadzorno tijelo trebalo bi podupirati nacionalna tijela u provođenju usklađenih i zajedničkih inspekcija, među ostalim olakšavanjem provedbe inspekcija u skladu s člankom 10. Direktive 2014/67/EU. One bi se trebale odvijati na zahtjev država članica ili na temelju njihova prihvaćanja prijedloga Nadzornog tijela. Nadzorno tijelo trebalo bi pružati stratešku, logističku i tehničku potporu državama članicama koje sudjeluju u usklađenim ili zajedničkim inspekcijama poštujući u cijelosti zahtjeve o povjerljivosti. Inspekcije bi se trebale provoditi u dogovoru s predmetnim državama članicama i potpuno u skladu s nacionalnim pravnim okvirom država članica, koje bi na temelju ishoda usklađenih i zajedničkih inspekcija trebale poduzeti daljnje mjere u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(15)Kako bi se pratili novi trendovi, izazovi i nedostaci u području radne mobilnosti i koordinacije socijalne sigurnosti, Nadzorno tijelo trebalo bi razviti analitičke kapacitete i kapacitete za procjenu rizika. To bi trebalo uključivati provedbu analiza i studija tržišta rada te stručnih revizija. Nadzorno tijelo trebalo bi pratiti moguće neravnoteže u pogledu vještina i prekograničnog protoka radne snage, uključujući njihov mogući utjecaj na teritorijalnu koheziju. Osim toga, Nadzorno tijelo trebalo bi poduprijeti procjenu rizika iz članka 10. Direktive 2014/67/EU. Nadzorno tijelo trebalo bi osigurati sinergije i komplementarnost s drugim agencijama, službama ili mrežama Unije. U tu bi svrhu trebalo, među ostalim, od mreže SOLVIT i sličnih službi tražiti informacije o čestim problemima s kojima se susreću pojedinci i poduzeća kad žele ostvariti svoja prava u područjima za koja je nadležno Nadzorno tijelo. Nadzorno tijelo trebalo bi usto olakšati i pojednostavniti aktivnosti prikupljanja podataka koje su predviđene mjerodavnim zakonodavstvom Unije u područjima za koja je nadležno. Time za države članice ne nastaju nove obveze izvješćivanja.

(16)Kako bi ojačalo kapacitete nacionalnih tijela i poboljšalo dosljednost u primjeni prava Unije u područjima za koja je nadležno, Nadzorno tijelo trebalo bi pružati operativnu pomoć nacionalnim tijelima, među ostalim izradom praktičnih smjernica, uvođenjem programa obuke i uzajamnog učenja, promicanjem projekata uzajamne pomoći, olakšavanjem razmjena osoblja kao što su one iz članka 8. Direktive 2014/67/EU te potporom državama članicama u organizaciji kampanja za informiranje pojedinaca i poslodavaca o njihovim pravima i obvezama. Nadzorno tijela trebalo bi promicati razmjenu, širenje i prihvaćanje dobrih praksi.

(17)Nadzorno tijelo trebalo bi pokrenuti platformu za rješavanje sporova među državama članicama povezanih s primjenom prava Unije u područjima za koja je nadležno. Njegov bi se rad trebao nadovezati na postojeći dijalog i mehanizme mirenja u području koordinacije socijalne sigurnosti koje države članice smatraju vrijednima 60 i čiju je važnost priznao Sud Europske unije 61 . Države članice trebale bi moći uputiti slučajeve Nadzornom tijelu radi posredovanja u skladu sa standardnim postupcima uspostavljenima za tu svrhu. Nadzorno tijelo trebalo bi rješavati samo sporove među državama članicama, a pojedincima i poslodavcima koji se suočavaju poteškoćama pri ostvarivanju svojih prava proizašlih iz prava Unije trebale bi i dalje na raspolaganju biti nacionalne službe i službe Unije koje su zadužene za rješavanje takvih predmeta, kao što je mreža SOLVIT, kojima bi ih Nadzorno tijelo trebalo uputiti. Mreža SOLVIT također bi trebala moći uputiti na razmatranje Nadzornom tijelu slučajeve u kojima se problem ne može riješiti zbog razlika među nacionalnim upravama.

(18)Da bi olakšalo upravljanje prilagodbama tržišta rada, Nadzorno tijelo trebalo bi olakšati suradnju među relevantnim dionicima kako bi uklonilo poremećaje na tržištu rada koji utječu na više država članica, poput slučajeva restrukturiranja ili velikih projekata koji utječu na zaposlenost u pograničnim regijama.

(19)Europski okvir za interoperabilnost (EIF) 62 sadržava načela i preporuke o tome kako poboljšati upravljanje aktivnostima u području interoperabilnosti i pružanje javnih usluga, uspostaviti međuorganizacijske i prekogranične odnose, pojednostavniti postupke koji podržavaju potpune digitalne razmjene te osigurati da se postojećim i novim zakonodavstvom podupiru načela interoperabilnosti. Referentna arhitektura europske interoperabilnosti (EIRA) generička je struktura koja se sastoji od načela i smjernica koje se primjenjuju za provedbu interoperabilnih rješenja 63 . EIF i EIRA trebali bi pružati smjernice i potporu Nadzornom tijelu pri razmatranju pitanja u području interoperabilnosti.

(20) Upravljanje Nadzornim tijelom i njegov rad trebali bi biti u skladu s načelima iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012.

(21)Radi djelotvornog funkcioniranja Nadzornog tijela u upravnom bi odboru trebale biti zastupljene države članice i Komisija. Pri sastavljanju upravnog odbora, uključujući izbor njegova predsjednika i zamjenika predsjednika, trebalo bi poštovati načela ravnopravnosti spolova, iskustva i kvalifikacija. Radi djelotvornog i učinkovitog funkcioniranja Nadzornog tijela upravni bi odbor posebice trebao donositi godišnji program rada, izvršavati svoje zadaće povezane s proračunom Nadzornog tijela, donositi financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo, imenovati izvršnog direktora te utvrditi postupke za donošenje odluka izvršnog direktora povezanih s operativnim zadaćama Nadzornog tijela. Predstavnici zemalja koje nisu države članice Unije, ali primjenjuju pravila Unije u područjima za koja je nadležno Nadzorno tijelo, mogu sudjelovati na sastancima upravnog odbora kao promatrači.

(22)Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, upravni odbor i izvršni direktor trebali bi biti neovisni u obavljanju svojih dužnosti i djelovati u javnom interesu.

(23)Nadzorno tijelo trebalo bi se u područjima za koja je nadležno izravno koristiti stručnim znanjem relevantnih dionika u okviru posebne skupine dionika. Članovi bi trebali biti predstavnici socijalnih partnera na razini Unije. Pri obavljanju svojih aktivnosti skupina dionika uzimat će u obzir mišljenja Savjetodavnog odbora za usklađivanje sustava socijalne sigurnosti ustanovljenog Uredbom (EZ) br. 883/2004 i Savjetodavnog odbora za slobodno kretanje radnika ustanovljenog Uredbom (EU) br. 492/2011 te će se služiti njihovim stručnim znanjem.

(24)Kako bi se Nadzornom tijelu zajamčila potpuna autonomija i neovisnost, trebalo bi mu odobriti autonoman proračun kojem bi prihode činila sredstva iz općeg proračuna Unije, dobrovoljni financijski doprinosi država članica i doprinosi trećih zemalja koje sudjeluju u radu Nadzornog tijela. U iznimnim i opravdanim slučajevima Nadzorno tijelo trebalo bi moći primiti sredstva na temelju sporazuma o delegiranju ili ad hoc bespovratna sredstva te naplatiti publikacije i usluge koje pruža.

(25)Obrada osobnih podataka koja se provodi u kontekstu ove Uredbe trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 64 ili Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 65 , ovisno o tome koja se primjenjuje. To uključuje donošenje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se ispunile obveze na temelju tih uredbi, posebice one koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade te informiranje i prava osoba čiji se podaci obrađuju.

(26)Kako bi se osiguralo transparentno djelovanje Nadzornog tijela, na njega bi se trebala primjenjivati Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 66 . Aktivnosti Nadzornog tijela trebale bi podlijegati kontroli Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

(27)Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 67 trebala bi se primjenjivati na Nadzorno tijelo, koje bi trebalo pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

(28)Država članica domaćin Nadzornog tijela trebala bi osigurati najbolje moguće uvjete za njegovo pravilno funkcioniranje.

(29)Kako bi se osigurali otvoreni i transparentni uvjeti zapošljavanja, kao i jednako postupanje prema osoblju, na osoblje i na izvršnog direktora Nadzornog tijela trebalo bi primjenjivati Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije (Pravilnik o osoblju za dužnosnike) i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Unije (Uvjete zaposlenja) iz Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (dalje u tekstu zajedno „Pravilnik o osoblju”), uključujući i pravila u vezi s profesionalnom tajnom ili druge jednakovrijedne obveze u pogledu povjerljivosti.

(30)Nadzorno tijelo trebalo bi surađivati s ostalim agencijama Unije unutar područja njihovih nadležnosti, osobito s onima u području zapošljavanja i socijalne politike, služeći se njihovim stručnim znanjem i povećavajući sinergije: Europskom zakladom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), Europskim centrom za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Europskom zakladom za osposobljavanje (ETF) te, također, kad je riječ o borbi protiv organiziranog kriminala i trgovanja ljudima, s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust).

(31)Kako bi se pokrenule aktivnosti postojećih tijela u području prekogranične mobilnosti radne snage, Nadzorno tijelo trebalo bi preuzeti izvršavanje zadaća koje obavljaju Tehnički odbor za slobodno kretanje radnika osnovan Uredbom (EU) br. 492/2011, Odbor stručnjaka za upućene radnike osnovan Odlukom Komisije 2009/17/EZ 68 i Europska platforma za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada uspostavljena Odlukom (EU) 2016/344 Europskog parlamenta i Vijeća 69 . Nakon osnutka Nadzornog tijela, ta bi tijela trebala prestati postojati.

(32)Nadzorno tijelo trebalo bi dopunjavati aktivnosti Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti osnovane Uredbom (EZ) br. 883/2004 (dalje u tekstu „Administrativna komisija”) u mjeri u kojoj izvršava regulatorne zadaće povezane s primjenom uredaba (EZ) br. 883/2004 i (EZ) br. 987/2009. Međutim, Nadzorno tijelo trebalo bi preuzeti operativne zadaće koje se trenutačno obavljaju u okviru Administrativne komisije, kao što su pružanje posredovanja među državama članicama i održavanje foruma za rješavanje financijskih pitanja povezanih s primjenom uredaba (EZ) br. 883/2004 i (EZ) br. 987/2009 kojim se zamjenjuje funkcija Revizijskog odbora osnovanog tim uredbama te foruma za rješavanje pitanja povezanih s elektroničkom razmjenom podataka i IT alatima za olakšavanje primjene tih uredaba kojim se zamjenjuje funkcija Tehničke komisije za obradu podataka osnovane tim uredbama.

(33)Savjetodavni odbor za usklađivanje sustava socijalne sigurnosti osnovan Uredbom (EZ) br. 883/2004 i Savjetodavni odbor za slobodno kretanje radnika osnovan Uredbom (EU) br. 492/2011 forum su za savjetovanje sa socijalnim partnerima i predstavnicima vlada na nacionalnoj razini. Nadzorno tijelo trebalo bi pridonijeti njihovu radu te može sudjelovati na njihovim sastancima.

(34)Kako bi se uzela u obzir ta nova institucijska struktura, trebalo bi izmijeniti uredbe (EZ) br. 883/2004, (EZ) br. 987/2009, (EU) br. 492/2011 i (EU) 2016/589, a Odluku 2009/17/EZ i Odluku (EU) 2016/344 staviti izvan snage.

(35)Poštovanje raznolikosti nacionalnih sustava industrijskih odnosa, kao i autonomija socijalnih partnera, jasno su prepoznati u UFEU-u. Sudjelovanjem u aktivnostima Nadzornog tijela ne dovode se u pitanje nadležnosti, obveze i odgovornosti država članica iz, među ostalim, relevantnih i važećih konvencija Međunarodne organizacije rada, kao što je Konvencija br. 81 o inspekciji rada u industriji i trgovini, ni njihove ovlasti reguliranja ili nadzora nacionalnih industrijskih odnosa ili posredovanja u njima, posebice u pogledu prava na kolektivno pregovaranje i kolektivno djelovanje.

(36)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, naime potporu slobodnom kretanju radnika i usluga te jačanje pravednosti na unutarnjem tržištu, ne mogu dostatno ostvariti države članice neusklađenim djelovanjem, nego se zbog prekogranične prirode tih aktivnosti i potrebe za većom suradnjom među državama članicama oni mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(37)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata posebice Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, kako je navedeno u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Načela

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.Ovom Uredbom osniva se Europsko nadzorno tijelo za rad (dalje u tekstu „Nadzorno tijelo”).

2.Nadzorno tijelo pomaže državama članicama i Komisiji u pitanjima povezanima s prekograničnom mobilnošću radne snage i koordinacijom sustava socijalne sigurnosti unutar Unije.

Članak 2.

Ciljevi

Cilj je Nadzornog tijela pridonijeti osiguravanju pravedne mobilnosti radne snage na unutarnjem tržištu. U tu svrhu Nadzorno tijelo:

(a)olakšava pristup pojedinaca i poslodavaca informacijama o njihovim pravima i obvezama te pristup relevantnim uslugama;

(b)podupire suradnju među državama članicama u prekograničnoj provedbi relevantnog prava Unije, uključujući olakšavanje zajedničkih inspekcija;

(c)posreduje i olakšava pronalaženje rješenja u slučajevima prekograničnih sporova među nacionalnim tijelima ili poremećaja na tržištu rada.

Članak 3.

Pravni status

1.Nadzorno tijelo je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.

2.Nadzorno tijelo u svim državama članicama ima najširu pravnu i poslovnu sposobnost koja se nacionalnim pravnim propisima priznaje pravnim osobama. Konkretno, ono može stjecati pokretnine i nekretnine i raspolagati njima te biti stranka u sudskim postupcima.

Članak 4.

Sjedište

Sjedište Nadzornog tijela je u [x].

Poglavlje II.

Zadaće Nadzornog tijela

Članak 5.

Zadaće Nadzornog tijela

Da bi ostvarilo svoje ciljeve, Nadzorno tijelo obavlja sljedeće zadaće:

(a)olakšava pristup pojedinaca i poslodavaca informacijama o pravima i obvezama u situacijama s prekograničnom dimenzijom te pristup uslugama povezanima s prekograničnom mobilnošću radne snage, u skladu s člancima 6. i 7.;

(b)olakšava suradnju i razmjenu informacija među nacionalnim tijelima radi učinkovite provedbe relevantnog prava Unije, u skladu s člankom 8.;

(c)koordinira i podupire usklađene i zajedničke inspekcije, u skladu s člancima 9. i 10.;

(d)provodi analize i procjene rizika o pitanjima povezanima s prekograničnom mobilnošću radne snage, u skladu s člankom 11.;

(e)podupire države članice pri izgradnji kapaciteta u pogledu učinkovite provedbe relevantnog prava Unije, u skladu s člankom 12.;

(f)posreduje u sporovima među tijelima država članica o primjeni relevantnog prava Unije, u skladu s člankom 13.;

(g)olakšava suradnju među relevantnim dionicima u slučaju prekograničnih poremećaja na tržištu rada, u skladu s člankom 14.

Članak 6.

Informacije o prekograničnoj mobilnosti radne snage

Nadzorno tijelo poboljšava dostupnost, kvalitetu i pristupačnost informacija namijenjenih pojedincima i poslodavcima kako bi olakšalo mobilnost radne snage diljem Unije, u skladu s Uredbom (EU) 589/2016 o EURES-u i Uredbom [Jedinstveni digitalni pristupnik – COM(2017) 256]. U tu svrhu Nadzorno tijelo:

(a)pruža relevantne informacije o pravima i obvezama pojedinaca u situacijama prekogranične mobilnosti radne snage;

(b)promiče mogućnosti za potporu radnoj mobilnosti pojedinaca, među ostalim s pomoću smjernica o pristupu učenju i jezičnoj izobrazbi;

(c)pruža poslodavcima relevantne informacije o propisima o radu te životnim i radnim uvjetima za radnike u situacijama prekogranične mobilnosti, uključujući upućene radnike;

(d)podupire države članice u ispunjavanju obveza širenja informacija o slobodnom kretanju radnika i pristupa njima kako je utvrđeno u članku 6. Direktive 2014/54/EU i o upućivanju radnika kako je utvrđeno u članku 5. Direktive 2014/67/EU;

(e)podupire države članice u unaprjeđivanju točnosti, potpunosti i pristupačnosti relevantnih nacionalnih informacijskih usluga, u skladu s kriterijima kvalitete utvrđenima u Uredbi [Jedinstveni digitalni pristupnik – COM(2017) 256];

(f)podupire države članice u pojednostavnjivanju pružanja pojedincima i poslodavcima informacija i usluga koje se odnose na prekograničnu mobilnost na dobrovoljnoj osnovi, uz potpuno poštovanje nadležnosti država članica.

Članak 7.

Pristup uslugama povezanima s prekograničnom mobilnošću radne snage

1.Nadzorno tijelo pruža usluge pojedincima i poslodavcima radi olakšavanja mobilnosti radne snage diljem Unije. U tu svrhu Nadzorno tijelo:

(a)promiče razvoj inicijativa za prekograničnu mobilnost pojedinaca, među ostalim ciljanih programa mobilnosti;

(b)omogućuje pojedincima i poslodavcima prekogranično uspoređivanje odgovarajućih slobodnih radnih mjesta, pripravništava i naukovanja sa životopisima i prijavama, posebice preko EURES-a;

(c)surađuje s drugim inicijativama i mrežama Unije, kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje, Europska poduzetnička mreža i središnja točka za granice, osobito kako bi se utvrdile i uklonile prekogranične prepreke mobilnosti radne snage;

(d)olakšava suradnju nadležnih službi na nacionalnoj razini imenovanih u skladu s Direktivom 2014/54/EU radi pružanja informacija, smjernica i pomoći u pogledu prekogranične mobilnosti pojedincima i poslodavcima te nacionalnih kontaktnih točaka određenih u skladu s Direktivom 2011/24/EU radi pružanja informacija o zdravstvenoj zaštiti.

2.Nadzorno tijelo upravlja Europskim koordinacijskim uredom EURES-a i osigurava da on obavlja svoje nadležnosti u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2016/589, osim za tehničko funkcioniranje i razvoj portala EURES-a i povezanih IT usluga, kojima i dalje upravlja Komisija. Nadzorno tijelo, u okviru odgovornosti izvršnog direktora kako je utvrđeno u članku 23. stavku 4. točki (k), osigurava potpunu usklađenost te aktivnosti sa zahtjevima primjenjivog zakonodavstva o zaštiti podataka, uključujući zahtjev za imenovanje službenika za zaštitu podataka, u skladu s člankom 37.

Članak 8.

Suradnja i razmjena informacija među državama članicama

1.Nadzorno tijelo olakšava suradnju među državama članicama i podupire njihovo učinkovito ispunjavanje obveza u pogledu suradnje, uključujući razmjenu informacija, kako je utvrđeno u pravu Unije u područjima za koja je nadležno Nadzorno tijelo.

U tu svrhu Nadzorno tijelo na zahtjev nacionalnih tijela i radi brže razmjene među njima posebice:

(a)podupire nacionalna tijela pri utvrđivanju relevantnih kontaktnih točaka nacionalnih tijela u drugim državama članicama;

(b)olakšava daljnje postupanje u pogledu zahtjeva i razmjenu informacija među nacionalnim tijelima pružajući logističku i tehničku potporu, među ostalim uslugama pismenog i usmenog prevođenja, te razmjenom informacija o statusu predmeta;

(c)promiče i razmjenjuje najbolje prakse;

(d)olakšava prekogranične postupke za izvršenje sankcija i novčanih kazni;

(e)izvješćuje Komisiju svaka tri mjeseca o neriješenim zahtjevima među državama članicama te ih prema potrebi upućuje na posredovanje u skladu s člankom 13.

2.Nadzorno tijelo podupire rad Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti na rješavanju financijskih pitanja povezanih s koordinacijom socijalne sigurnosti, u skladu s člankom 74. Uredbe (EZ) br. 883/2004 i člancima 65., 67. i 69. Uredbe (EZ) br. 987/2009.

3.Nadzorno tijelo promiče upotrebu elektroničkih alata i postupaka za razmjenu poruka među nacionalnim tijelima, uključujući Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) i sustav elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI).

4.Nadzorno tijelo potiče upotrebu inovativnih pristupa djelotvornoj i učinkovitoj prekograničnoj suradnji te razmatra potencijalnu upotrebu mehanizama za elektroničku razmjenu među državama članicama kako bi se olakšalo otkrivanje prijevare i dostavlja Komisiji izvješća radi njihova daljnjeg poboljšanja.

Članak 9.

Koordinacija usklađenih i zajedničkih inspekcija

1.Na zahtjev jedne države članice ili više njih Nadzorno tijelo koordinira usklađene ili zajedničke inspekcije u područjima za koja je nadležno. Zahtjev može predati jedna država članica ili više njih. Nadzorno tijelo ujedno može tijelima predmetnih država članica predložiti da provedu usklađenu ili zajedničku inspekciju.

2.Ako tijelo države članice odluči da neće sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji iz stavka 1. ili da je neće provesti, pisanim putem unaprijed obavješćuje Nadzorno tijelo o razlozima odluke. U tim slučajevima Nadzorno tijelo obavješćuje ostala nacionalna tijela na koja se to odnosi.

3.Za organizaciju usklađene ili zajedničke inspekcije potrebna je prethodna suglasnost svih država članica sudionica koja se daje preko nacionalnih časnika za vezu. U slučaju da jedna država članica ili više njih odbije sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji, ostala nacionalna tijela mogu, prema potrebi, provesti usklađenu ili zajedničku inspekciju samo u država članicama sudionicama. Države članice koje su odbile sudjelovanje u inspekciji čuvaju povjerljivost podataka o predviđenoj inspekciji.

Članak 10.

Aranžmani za usklađene i zajedničke inspekcije

1.U sporazumu za pokretanje zajedničke inspekcije (dalje u tekstu „sporazum o zajedničkoj inspekciji”) između država članica sudionica i Nadzornog tijela utvrđuju se uvjeti za njezinu provedbu. Sporazum o zajedničkoj inspekciji može obuhvaćati odredbe kojima se nakon dogovora i planiranja zajedničkih inspekcija omogućuje njihova provedba u kratkom roku. Nadzorno tijelo izrađuje predložak sporazuma.

2.Usklađene i zajedničke inspekcije te njihovo daljnje praćenje provode se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom predmetnih država članica.

3.Nadzorno tijelo pruža državama članicama koje provode usklađene ili zajedničke inspekcije logističku i tehničku potporu koja može obuhvaćati usluge pismenog i usmenog prevođenja.

4.Osoblje Nadzornog tijela može sudjelovati u usklađenoj ili zajedničkoj inspekciji uz prethodnu suglasnost države članice na čijem će državnom području pružati pomoć tijekom inspekcije.

5.Nacionalna tijela koja provode usklađenu ili zajedničku inspekciju izvješćuju Nadzorno tijelo o ishodima u svojim državama članicama i o cjelokupnom operativnom vođenju usklađene ili zajedničke inspekcije.

6.Informacije o usklađenim i zajedničkim inspekcijama uključuju se u tromjesečna izvješća koja se trebaju dostaviti upravnom odboru. Godišnje izvješće o inspekcijama koje je poduprlo Nadzorno tijelo uključuje se u godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela.

7.Ako Nadzorno tijelo tijekom usklađenih ili zajedničkih inspekcija, ili tijekom svojih aktivnosti, utvrdi moguće nepravilnosti u primjeni prava Unije, uključujući u područjima za koja nije nadležno, prema potrebi prijavljuje te moguće nepravilnosti Komisiji i tijelima u predmetnim državama članicama.

Članak 11.

Analize i procjene rizika prekogranične mobilnosti radne snage

1.Nadzorno tijelo procjenjuje rizike i provodi analize u pogledu prekograničnih protoka radne snage, primjerice neravnoteže tržišta rada, specifičnih sektorskih prijetnji i čestih problema s kojima se susreću pojedinci i poslodavci u vezi s prekograničnom mobilnošću. U tu svrhu Nadzorno tijelo osigurava usklađenost s ostalim agencijama ili službama Unije te se služi njihovim stručnim znanjem, uključujući u područjima predviđanja potreba za vještinama te zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu. Na zahtjev Komisije Nadzorno tijelo može provesti usmjerene dubinske analize i studije kako bi istražilo konkretna pitanja povezana s mobilnošću radne snage.

2.Nadzorno tijelo organizira stručne revizije među nacionalnim tijelima i službama kako bi:

(a)razmotrilo sva pitanja, poteškoće i konkretne probleme koji mogu proizaći iz provedbe i praktične primjene prava Unije u područjima za koja je nadležno Nadzorno tijelo te iz njegova izvršavanja u praksi;

(b)ojačalo dosljednost u pružanju usluga pojedincima i poduzećima;

(c)poboljšalo poznavanje i međusobno razumijevanje različitih sustava i praksi te procijenilo djelotvornost različitih mjera politike, uključujući mjere sprječavanja i odvraćanja.

3.Nadzorno tijelo o svojim nalazima redovito izvješćuje Komisiju i izravno predmetne državne članice te navodi moguće mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

4.Nadzorno tijelo sabire statističke podatke koje su prikupile i dostavile države članice u područjima prava Unije za koja je ono nadležno. Pritom Nadzorno tijelo nastoji pojednostavniti postojeće aktivnosti prikupljanja podataka u tim područjima. Prema potrebi primjenjuje se članak 16. Nadzorno tijelo povezuje se s Komisijom (Eurostat) i dostavlja rezultate aktivnosti prikupljanja podataka prema potrebi.

Članak 12.

Potpora izgradnji kapaciteta

Nadzorno tijelo podupire države članice pri izgradnji kapaciteta za promicanje dosljedne provedbe prava Unije u svim područjima obuhvaćenima ovom Uredbom. Nadzorno tijelo posebice provodi sljedeće aktivnosti:

(a)izrađuje zajedničke smjernice za države članice, uključujući smjernice za inspekcije u prekograničnim predmetima, te zajedničke definicije i koncepte na temelju relevantnog rada na razini Unije;

(b)promiče i podupire uzajamnu pomoć obliku partnerskih ili grupnih aktivnosti te razmjene osoblja i sustave upućivanja zaposlenika među nacionalnim tijelima;

(c)promiče razmjenu i širenje iskustava i dobrih praksi, uključujući primjere suradnje među relevantnim nacionalnim tijelima;

(d)razvija sektorske i međusektorske programe obuke te namjenski materijal za obuku;

(e)promiče kampanje za podizanje razine osviještenosti, uključujući informativne kampanje za pojedince i poslodavce, osobito mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), o njihovim pravima i obvezama te prilikama koje su im dostupne.

Članak 13.

Posredovanje među državama članicama

1.U slučaju spora među državama članicama u vezi s primjenom ili tumačenjem prava Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom Nadzorno tijelo može imati ulogu posrednika.

2.Na zahtjev jedne države članice na koju se odnosi spor ili više njih Nadzorno tijelo pokreće postupak posredovanja pred svojim odborom za posredovanje uspostavljenim u tu svrhu u skladu s člankom 17. stavkom 2. Postupak posredovanja pred odborom za posredovanje Nadzorno tijelo može pokrenuti i na vlastitu inicijativu, među ostalim na temelju upućivanja od mreže SOLVIT, podložno suglasnosti svih država članica na koje se taj spor odnosi.

3.Kad države članice predlože predmet Nadzornom tijelu radi posredovanja, osiguravaju da su svi osobni podaci povezani s tim predmetom anonimizirani, a Nadzorno tijelo ni u kojem trenutku postupka posredovanja ne obrađuje osobne podatke pojedinaca na koje se taj predmet odnosi.

4.U predmetima za koje se vode sudski postupci na nacionalnoj razini ili razini Unije nije dopušteno posredovanje Nadzornog tijela.

5.U roku od tri mjeseca od završetka posredovanja Nadzornog tijela predmetne države članice izvješćuju Nadzorno tijelo o poduzetim daljnjim mjerama ili o razlozima za nepoduzimanje mjera ako ih nisu odlučile poduzeti.

6.Nadzorno tijelo svaka tri mjeseca izvješćuje Komisiju o ishodima predmeta u kojima je posredovalo.

Članak 14.

Suradnja u slučajevima prekograničnih poremećaja na tržištu rada

Na zahtjev nacionalnih tijela Nadzorno tijelo može olakšati suradnju među relevantnim dionicima kako bi uklonilo poremećaje na tržištu rada koji utječu na više država članica, poput slučajeva masovnog restrukturiranja ili velikih projekata koji utječu na zaposlenost u pograničnim regijama.

Članak 15.

Suradnja s drugim agencijama

Nadzorno tijelo prema potrebi uspostavlja aranžmane za suradnju s ostalim decentraliziranim agencijama Unije.

Članak 16.

Interoperabilnost i razmjena informacija

Nadzorno tijelo koordinira, razvija i primjenjuje okvire za interoperabilnost kako bi jamčilo razmjenu informacija među državama članicama te s Nadzornim tijelom. Ti okviri za interoperabilnost temelje se na Europskom okviru za interoperabilnost 70 i referentnoj arhitekturi europske interoperabilnosti iz Odluke (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća 71 te se oslanjaju na njih.

Poglavlje III.

Ustrojstvo Nadzornog tijela

Članak 17.

Administrativna i upravna struktura

1.Administrativna i upravna struktura Nadzornog tijela sastoji se od:

(a)upravnog odbora koji obavlja funkcije iz članka 19.;

(b)izvršnog direktora koji obavlja funkcije iz članka 23.;

(c)skupine dionika koja obavlja funkcije iz članka 24.

2.Nadzorno tijelo može osnovati radne skupine ili stručne skupine s predstavnicima država članica i/ili Komisije ili vanjskim stručnjacima koji su prošli postupak odabira radi ispunjavanja svojih posebnih zadaća ili za posebna područja politike, među ostalim odbor za posredovanje, kako bi ispunilo svoje zadaće u skladu s člankom 13. ove Uredbe te posebnu skupinu za rješavanje financijskih pitanja povezanih s primjenom uredaba (EZ) br. 883/2004 i (EZ) br. 987/2009, kako je navedeno u članku 8. stavku 2. ove Uredbe.

Nadzorno tijelo utvrđuje poslovnik tih radnih i stručnih skupina nakon savjetovanja s Komisijom. U pitanjima povezanima s koordinacijom socijalne sigurnosti savjetuje se i s Administrativnom komisijom za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti.

Odjeljak 1.

Upravni odbor

Članak 18.

Sastav upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od jednog višeg predstavnika svake države članice i dva predstavnika Komisije od kojih svi imaju pravo glasa.

2.Svaki član upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti.

3.Članove upravnog odbora koji predstavljaju države članice i njihove zamjenike imenuju njihove države članice uzimajući u obzir njihovo znanje u područjima iz članka 1. stavka 2. te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom.

Komisija imenuje članove koji je predstavljaju.

Države članice i Komisija nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika u upravnom odboru radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru.

4.Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.

5.Predstavnici trećih zemalja koje primjenjuju pravo Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom mogu sudjelovati na sastancima upravnog odbora kao promatrači.

Članak 19.

Funkcije upravnog odbora

1.Upravni odbor osobito obavlja sljedeće:

(a)nadzire aktivnosti Nadzornog tijela;

(b)dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa donosi godišnji proračun Nadzornog tijela i obavlja ostale zadaće povezane s proračunom Nadzornog tijela u skladu s poglavljem IV.;

(c)ocjenjuje i donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, uključujući pregled ispunjenih zadaća, te ga šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu. Konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima mora se objaviti;

(d)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo u skladu s člankom 30.;

(e)donosi strategiju borbe protiv prijevara, razmjernu riziku od prijevare, uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti;

(f)donosi unutarnja pravila za sprječavanje sukoba interesa i upravljanje sukobima interesa u odnosu na svoje članove, članove skupine dionika kao i članove radnih i stručnih skupina Nadzornog tijela uspostavljenih u skladu s člankom 17. stavkom 2. te svake godine na svojoj internetskoj stranici objavljuje izjavu o sukobu interesa članova upravnog odbora;

(g)donosi i redovito ažurira planove komunikacije i širenja informacija iz članka 37. stavka 3. na temelju analize potreba;

(h)donosi svoj poslovnik;

(i)donosi poslovnike radnih i stručnih skupina Nadzornog tijela uspostavljenih u skladu s člankom 17. stavkom 2.;

(j)u skladu sa stavkom 2. u odnosu na osoblje Nadzornog odbora izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu nadležnom za sklapanje ugovora o radu 72 („ovlasti tijela za imenovanje”);

(k)donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(l)uspostavlja, prema potrebi, službu za unutarnju reviziju;

(m)imenuje izvršnog direktora i, prema potrebi, produljuje njegov mandat ili ga razrješava dužnosti u skladu s člankom 32.;

(n)imenuje računovodstvenog službenika koji podliježe Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika te je potpuno neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(o)određuje postupak za izbor članova skupine dionika uspostavljene u skladu s člankom 24. i njihovih zamjenika te ih imenuje;

(p)osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješća unutarnje i vanjske revizije i evaluacija te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

(q)donosi sve odluke o osnivanju unutarnjih odbora ili drugih tijela Nadzornog tijela te, prema potrebi, njihovoj izmjeni, uzimajući u obzir potrebe Nadzornog tijela u pogledu aktivnosti te dobro financijsko upravljanje;

(r)odobrava nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela iz članka 25. prije nego što ga se podnese Komisiji na mišljenje;

(s)uzimajući u obzir mišljenje Komisije dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa i u skladu s člankom 25. donosi jedinstveni programski dokument Nadzornog tijela.

2.Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se odgovarajuće ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

3.Upravni odbor može u iznimnim okolnostima odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru kao i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Članak 20.

Predsjednik upravnog odbora

1.Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa i nastoji postići ravnopravnost spolova. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova upravnog odbora s pravom glasa.

Ako se u prvom krugu glasanja ne postigne dvotrećinska većina, organizira se drugi krug u kojem se predsjednik i zamjenik predsjednika biraju običnom većinom glasova članova upravnog odbora s pravom glasa.

Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2.Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje četiri godine. Njihov se mandat može obnoviti jednom. Međutim, ako im članstvo u upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum.

Članak 21.

Sastanci upravnog odbora

1.Predsjednik saziva sastanke upravnog odbora.

2.Izvršni direktor Nadzornog tijela sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

3.Upravni odbor održava najmanje dva redovita sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na zahtjev predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4.Upravni odbor saziva sastanke sa skupinom dionika najmanje jednom godišnje.

5.Upravni odbor može na sastanke kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

6.Članovima upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu s njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

7.Nadzorno tijelo upravnom odboru osigurava tajništvo.

Članak 22.

Pravila upravnog odbora o glasanju

1.Ne dovodeći u pitanje članak 19. stavak 1. točku (b) i članak 32. stavak 8. upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

2.Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa njegov zamjenik ima pravo iskoristiti pravo glasa.

3.Predsjednik sudjeluje u glasanju.

4.Izvršni direktor ne sudjeluje u glasanju.

5.Poslovnikom upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana i okolnosti u kojima se za glasanje trebaju primijeniti pisani postupci.

Odjeljak 2.

Izvršni direktor

Članak 23.

Odgovornosti izvršnog direktora

1.Izvršni direktor upravlja Nadzornim tijelom. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru.

2.Izvršni direktor izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti kada ga se pozove da to učini. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

3.Izvršni direktor pravni je zastupnik Nadzornog tijela.

4.Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Nadzornom tijelu ovom Uredbom. Izvršni direktor posebno je odgovoran za sljedeće:

(a)svakodnevno upravljanje Nadzornim tijelom;

(b)provedbu odluka koje donese upravni odbor;

(c)pripremu nacrta jedinstvenog programskog dokumenta i njegovo podnošenje upravnom odboru na odobrenje;

(d)provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvješćivanje upravnog odbora o njegovoj provedbi;

(e)izradu konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima Nadzornog tijela i njegovo dostavljanje upravnom odboru na ocjenu i donošenje;

(f)pripremu plana djelovanja na temelju zaključaka unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i evaluacija kao i istraga koje provodi OLAF te za podnošenje izvješća o napretku Komisiji dva puta godišnje i redovito upravnom odboru;

(g)zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a te, ako su utvrđene nepravilnosti, osiguravanje povrata pogrešno isplaćenih iznosa i prema potrebi nametanje djelotvornih, razmjernih i odvraćajućih administrativnih i novčanih kazni;

(h)izradu strategije Nadzornog tijela za borbu protiv prijevara i njezino podnošenje upravnom odboru na odobrenje;

(i)pripremu financijskih pravila primjenjivih na Nadležno tijelo i njihovo podnošenje upravnom odboru;

(j)izradu nacrta izvješća Nadzornog tijela o procjeni prihoda i rashoda te izvršenje njegova proračuna;

(k)provedbu mjera koje utvrdi upravni odbor radi ispunjavanja obveza zaštite podataka na temelju Uredbe (EZ) br. 45/2001.

5.Izvršni direktor odlučuje je li potrebno postaviti jednog člana osoblja ili više njih u jednu državu članicu ili više njih. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, upravnog odbora i predmetne države članice odnosno predmetnih država članica. U toj se odluci utvrđuje opseg aktivnosti koje će obavljati taj lokalni ured tako da se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručivanje administrativnih zadaća Nadzornog tijela. Mogao bi biti potreban sporazum o sjedištu s predmetnom državom članicom odnosno predmetnim državama članicama.

Odjeljak 3.

Skupina dionika

Članak 24.

Osnivanje i sastav skupine dionika

1.Kako bi se olakšalo savjetovanje s relevantnim dionicima te iskoristilo njihovo stručno znanje u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, uz Nadzorno tijelo osniva se skupina dionika sa savjetodavnim funkcijama.

2.Skupina dionika, konkretno, može Nadzornom tijelu dostavljati mišljenja i savjete o pitanjima povezanima s primjenom i provedbom prava Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom.

3.Skupinom dionika predsjeda izvršni direktor te se ona sastaje najmanje dvaput godišnje na inicijativu izvršnog direktora ili na zahtjev Komisije.

4.Skupina dionika sastoji se od šest predstavnika socijalnih partnera na razini Unije koji u jednakoj mjeri predstavljaju sindikate i organizacije poslodavaca te dva predstavnika Komisije.

5.Članove skupine dionika kandidiraju njihove organizacije, a imenuje ih upravni odbor. Upravni odbor, prema istim uvjetima kao i članove, imenuje i zamjenike članova, koji automatski zamjenjuju članove koji su odsutni ili spriječeni. U mjeri u kojoj je to moguće poštuje se odgovarajuća ravnoteža spolova te se osigurava primjerena zastupljenost MSP-ova.

6.Nadzorno tijelo skupini dionika osigurava tajništvo. Skupina dionika donosi svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa. Poslovnik podliježe odobrenju upravnog odbora.

7.Nadzorno tijelo objavljuje mišljenja i savjete skupine dionika te rezultate njihovih savjetovanja, osim u slučaju potrebe poštovanja zahtjeva povjerljivosti.

Poglavlje IV.

Utvrđivanje i struktura proračuna Nadzornog tijela

Odjeljak 1.

Jedinstveni programski dokument Nadzornog tijela

Članak 25.

Godišnje i višegodišnje programiranje

1.Izvršni direktor svake godine sastavlja jedinstveni programski dokument, koji posebno sadržava višegodišnje i godišnje programiranje, u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 1271/2013 73 te uzimajući u obzir smjernice Komisije.

2.Upravni odbor svake godine do 30. studenoga donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz stavka 1. Taj dokument, kao i svaku njegovu kasniju ažuriranu verziju, najkasnije 31. siječnja iduće godine prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije te se, ako je potrebno, u skladu s tim prilagođava.

3.U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati, uključujući pokazatelje uspješnosti. On sadržava i opis djelovanja koja će se financirati te okvirne financijske i ljudske resurse dodijeljene svakom djelovanju. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu su jasno navedene zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu. Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako Nadzornog tijelo dobije novu zadaću.

Svaka znatna izmjena godišnjeg programa rada donosi se po istom postupku kao i prvotni godišnji program rada. Upravni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

4.U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. U njemu se ujedno za svaku aktivnost prikazuju okvirni ljudski i financijski resursi koji se smatraju potrebnima za postizanje utvrđenih ciljeva.

Strateški program ažurira se prema potrebi, posebno s obzirom na nalaze evaluacije iz članka 41.

Članak 26.

Utvrđivanje proračuna

1.Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Nadzornog tijela za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, te ga šalje upravnom odboru.

2.Upravni odbor na temelju privremenog nacrta procjene iz stavka 1. donosi nacrt procjene prihoda i rashoda Nadzornog tijela za sljedeću financijsku godinu.

3.Nacrt procjene prihoda i rashoda Nadzornog tijela šalje se Komisiji najkasnije 31. siječnja svake godine.

4.Komisija nacrt procjene šalje proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.

5.Komisija na temelju nacrta procjene u nacrt općeg proračuna Unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i za iznos doprinosa koji će se naplatiti iz općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos Nadzornom tijelu.

7.Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Nadzornog tijela.

8.Upravni odbor donosi proračun Nadzornog tijela. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

9.Na svaki projekt povezan sa zgradama koji će vjerojatno imati znatne posljedice na proračun Nadzornog tijela primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe (EU) br. 1271/2013.

Odjeljak 2.

Predstavljanje, izvršenje i kontrola proračuna Nadzornog tijela

Članak 27.

Struktura proračuna

1.Procjene svih prihoda i rashoda Nadzornog tijela pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Nadzornog tijela.

2.Proračun Nadzornog tijela mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.

3.Ne dovodeći u pitanje druge izvore, u prihode Nadzornog tijela ubrajaju se:

(a)doprinosi Unije;

(b)svi dobrovoljni doprinosi država članica;

(c)svi doprinosi trećih zemalja koje sudjeluju u radu Nadzornog tijela, u skladu s člankom 43.;

(d)moguće financiranje Unije na temelju sporazuma o delegiranju ili u obliku ad hoc bespovratnih sredstava u skladu s financijskim pravilima Nadzornog tijela iz članka 30. i odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru politike Unije;

(e) naknade za publikacije i sve ostale usluge koje pruža Nadzorno tijelo.

4.Rashodi Nadzornog tijela uključuju plaće osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja.

Članak 28.

Izvršenje proračuna

1.Proračun Nadzornog tijela izvršava izvršni direktor.

2.Izvršni direktor svake godine proračunskom tijelu šalje sve informacije koje su relevantne za nalaze postupaka evaluacije.

Članak 29.

Financijsko izvješćivanje i razrješnica

1.Računovodstveni službenik Nadzornog tijela mora računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka iduće financijske godine dostaviti privremeni financijski izvještaj.

2.Računovodstveni službenik Nadzornog tijela mora računovodstvenom službeniku Komisije, na način i u formatu koje ovaj zatraži, do 1. ožujka iduće financijske godine dostaviti i propisane računovodstvene informacije za potrebe konsolidacije.

3.Nadzorno tijelo mora Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka iduće financijske godine dostaviti izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju.

4.Nakon što primi primjedbe Revizorskog suda o privremenom financijskom izvještaju Nadzornog tijela, računovodstveni službenik Nadzornog tijela sastavlja završni financijski izvještaj Nadzornog tijela, za koji je sam odgovoran. Izvršni direktor upravnom odboru podnosi završni financijski izvještaj na mišljenje.

5.Upravni odbor daje mišljenje o završnom financijskom izvještaju Nadzornog tijela.

6.Izvršni direktor najkasnije 1. srpnja iduće financijske godine Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu šalje završni financijski izvještaj zajedno s mišljenjem upravnog odbora.

7.Poveznica na internetske stranice na kojima je dostupan završni financijski izvještaj Nadzornog tijela objavljuje se u Službenom listu Europske unije najkasnije 15. studenoga iduće financijske godine.

8.Izvršni direktor mora Revizorskom sudu do 30. rujna dostaviti odgovor na njegove primjedbe. Izvršni direktor taj odgovor šalje i upravnom odboru i Komisiji.

9.Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev podnosi sve podatke potrebne za nesmetanu provedbu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu u skladu s člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe.

10.Na temelju preporuke Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru s obzirom na izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 30.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona ne smiju odstupati od Delegirane uredbe (EU) 1271/2013, osim ako je to odstupanje izričito potrebno za rad Nadzornog tijela i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost.

Poglavlje V.

Osoblje

Članak 31.

Opće odredbe

Na osoblje Nadzornog tijela primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika 74 te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije za provedbu tog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Članak 32.

Izvršni direktor

1.Izvršni direktor zapošljava se kao privremeni djelatnik Nadzornog tijela u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Upravni odbor imenuje izvršnog direktora s popisa kandidata koje je predložila Komisija nakon provođenja otvorenog i transparentnog postupka odabira.

3.Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom Nadzorno tijelo zastupa predsjednik upravnog odbora.

4.Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije kraja tog razdoblja Komisija provodi procjenu u kojoj uzima u obzir evaluaciju uspješnosti izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Nadzornog tijela.

5.Upravni odbor, djelujući na prijedlog Komisije u kojem se uzima u obzir procjena iz stavka 4., može mandat izvršnog direktora produljiti jednom, za najviše pet godina.

6.Izvršni direktor kojemu je produljen mandat ne može na kraju posljednjeg mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

7.Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti isključivo na temelju odluke upravnog odbora na prijedlog Komisije.

8.Upravni odbor donosi odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora dvotrećinskom većinom glasova članova koji imaju pravo glasa.

Članak 33.

Nacionalni časnici za vezu

1.Svaka država članica imenuje jednog nacionalnog časnika za vezu kojeg upućuje u Nadzorno tijelo i koji će raditi u njegovu sjedištu u skladu s člankom 34.

2.Nacionalni časnici za vezu pridonose obavljanju zadaća Nadzornog tijela, posebice tako što olakšavaju suradnju i razmjenu informacija iz članka 8. stavka 1. te djeluju kao kontaktne točke Nadzornog tijela za pitanja iz svoje države članice i uspostavljaju veze sa svojom državom članicom, bilo izravnim odgovaranjem na ta pitanja ili povezivanjem s državnom upravom svoje države članice.

3.Nacionalni časnici za vezu moraju u skladu sa zakonom svoje države članice biti ovlašteni tražiti informacije od predmetnih tijela.

Članak 34.

Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje

1.Osim nacionalnih časnika za vezu, Nadzorno tijelo može se u bilo kojem području za koje je nadležno koristiti drugim upućenim nacionalnim stručnjacima ili drugim osobljem koje nije zaposleno u Nadzornom tijelu.

2.Upravni odbor donosi potrebne provedbene mehanizme za upućene nacionalne stručnjake, uključujući nacionalne časnike za vezu.

Poglavlje VI.

Opće i završne odredbe

Članak 35.

Povlastice i imuniteti

Na Nadzorno tijelo i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Članak 36.

Jezični režim

1.Na Nadzorno tijelo primjenjuju se odredbe utvrđene u Uredbi Vijeća br. 1 75 .

2.Usluge prevođenja potrebne za rad Nadzornog tijela pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 37.

Transparentnost, zaštita osobnih podataka i komunikacija

1.Na dokumente koje čuva Nadzorno tijelo primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001. Upravni odbor, u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka, donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2.Upravni odbor utvrđuje mjere za ispunjavanje obveza utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 45/2001, posebice mjere koje se odnose na imenovanje službenika za zaštitu podataka u Nadzornom tijelu te mjere u pogledu zakonitosti obrade podataka, sigurnosti aktivnosti obrade te informiranja i prava osoba čiji se podaci obrađuju.

3.Nadzorno tijelo može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti. Dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smije se ugroziti učinkovito izvršavanje zadaća iz članka 5. Komunikacijske aktivnosti provode se u skladu s relevantnim komunikacijskim planovima i planovima za širenje informacija koje donosi upravni odbor. 

Članak 38.

Borba protiv prijevara

1.Radi lakše borbe protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 883/2013, u roku od šest mjeseci otkad započne s radom Nadzorno tijelo pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Nadzornog tijela uz upotrebu obrasca iz Priloga tom Sporazumu.

2.Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i provjera na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su od Nadzornog tijela primili sredstva Unije.

3.OLAF smije provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financiralo Nadzorno tijelo u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1073/1999 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96.

4.Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Nadzornog tijela o bespovratnim sredstvima sadržavaju odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima.

Članak 39.

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

Nadzorno tijelo donosi sigurnosna pravila istovjetna sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, među ostalim odredbe o razmjeni, obradi i pohrani takvih podataka, u skladu s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 76 i 2015/444 77 .

Članak 40.

Odgovornost

1.Ugovorna odgovornost Nadzornog tijela uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju svake arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je Nadzorno tijelo sklopilo.

3.U slučaju izvanugovorne odgovornosti Nadzorno tijelo u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njegove službe ili osoblje.

4.Sud Europske unije nadležan je u sporovima koji se odnose na naknadu štete iz stavka 3.

5.Osobna odgovornost osoblja prema Nadzornom tijelu uređena je odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

Članak 41.

Evaluacija

1.Najkasnije pet godina nakon datuma iz članka 51. te svakih pet godina nakon toga Komisija ocjenjuje rad Nadzornog tijela s obzirom na njegove ciljeve, mandat i zadaće. Evaluacija je posebno usmjerena na moguću potrebu za izmjenom mandata Nadzornog tijela te na financijske učinke takve izmjene, uključujući daljnjim sinergijama i usklađivanjem s agencijama koje djeluju u području zapošljavanja i socijalne politike.

2.Ako Komisija smatra da daljnje postojanje Nadzornog tijela više nije opravdano s obzirom na ciljeve, mandat i zadaće koji su mu dodijeljeni, ona može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni ili stavi izvan snage.

3.Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravni odbor o nalazima evaluacije. Nalazi evaluacije moraju se objaviti.

Članak 42.

Administrativne istrage

Aktivnosti Nadzornog tijela podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 43.

Suradnja s trećim zemljama

1.U mjeri u kojoj je to nužno za postizanje ciljeva utvrđenih ovom Uredbom te ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadležno tijelo može surađivati s nacionalnim tijelima trećih zemalja na koje se primjenjuje odgovarajuće pravo Unije o mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

U tu svrhu Nadzorno tijelo, uz prethodno odobrenje Komisije, može dogovarati radne aranžmane s tijelima trećih zemalja. Tim se aranžmanima ne smiju stvarati pravne obveze za Uniju i njezine države članice.

2.Nadzorno tijelo otvoreno je za sudjelovanje trećih zemalja koje su u tu svrhu s Unijom sklopile sporazume.

U skladu s odgovarajućim odredbama aranžmana iz stavka 1. drugog podstavka dogovaraju se aranžmani u kojima se posebno navode priroda, opseg i način na koji će navedene treće zemlje sudjelovati u radu Nadzornog tijela, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama Nadzornog tijela, financijskim doprinosima i osoblju. Kad je riječ o osoblju, aranžmani moraju uvijek biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

3.Komisija osigurava da Nadzorno tijelo djeluje u okviru svojeg mandata i postojećeg institucionalnog okvira sklapanjem odgovarajućeg radnog aranžmana s izvršnim direktorom Nadzornog tijela.

Članak 44.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.Potrebni dogovori o smještaju Nadzornog tijela u državi članici domaćinu, zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji, utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Nadzornog tijela i države članice u kojoj se sjedište nalazi, koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja upravnog odbora i najkasnije u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe.

2.Država članica domaćin Nadzornog tijela mora osigurati najbolje moguće uvjete kako bi se omogućilo nesmetano i učinkovito funkcioniranje Nadzornog tijela, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Članak 45.

Početak aktivnosti Nadzornog tijela

1.Nadzorno tijelo započinje s radom u roku od godine dana od stupanja na snagu ove Uredbe.

2.Komisija je odgovorna za uspostavu i početno funkcioniranje Nadzornog tijela dok ono ne ojača operativni kapacitet za izvršavanje vlastitog proračuna. U tom smislu:

(a)dok izvršni direktor ne preuzme dužnosti nakon što ga je imenovao upravni odbor u skladu s člankom 32., Komisija može odrediti dužnosnika Komisije koji će djelovati kao privremeni izvršni direktor i obavljati dužnosti izvršnog direktora;

(b)odstupajući od članka 19. stavka 1. točke (j) te do donošenja odluke iz članka 19. stavka 2. privremeni izvršni direktor ima ovlasti tijela za imenovanje;

(c)Komisija može ponuditi pomoć Nadzornom tijelu, posebno upućivanjem dužnosnika Komisije koji će obavljati aktivnosti Nadzornog tijela pod odgovornošću privremenog izvršnog direktora ili izvršnog direktora;

(d)privremeni izvršni direktor može, nakon odobrenja upravnog odbora, odobriti sva plaćanja pokrivena sredstvima predviđenima u proračunu Nadzornog tijela te može, nakon donošenja plana radnih mjesta Nadzornog tijela, sklapati ugovore, uključujući ugovore o zapošljavanju osoblja.

Članak 46.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 883/2004 [u pogledu odredbi koje se trenutačno revidiraju Komisija će svoj prijedlog uskladiti nakon donošenja revidirane uredbe]

Uredba (EZ) br. 883/2004 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. umeće se sljedeća točka (na):

„(na) ‚Europsko nadzorno tijelo za rad’ znači tijelo osnovano [Uredbom o osnivanju Nadzornog tijela] iz članka 74.;”;

(2)u članku 72. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)    utvrđuje čimbenike koje treba uzeti u obzir za sastavljanje izvješća o troškovima koje snose ustanove država članica na temelju ove Uredbe i za donošenje godišnjih financijskih izvještaja među tim ustanovama, koja se temelje na izvješću Europskog nadzornog tijela za rad iz članka 74.”;

(3)članak 73. briše se;

(4)članak 74. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 74.

Europsko nadzorno tijelo za rad

1. Europsko nadzorno tijelo za rad podupire provedbu ove Uredbe u skladu sa svojim zadaćama utvrđenima u [Uredbi o osnivanju Nadzornog tijela].

2. U cilju podupiranja rada Administrativne komisije na financijskim pitanjima Europsko nadzorno tijelo za rad:

(a)provjerava metode određivanja i izračunavanja godišnjih prosječnih troškova koje predočavaju države članice;

(b)prikuplja potrebne podatke i radi izračune potrebne za donošenje godišnjeg obračuna potraživanja svake države članice;

(c)podnosi Administrativnoj komisiji periodična izvješća o rezultatima primjene ove Uredbe i provedbene uredbe, posebno u pogledu financijskog aspekta;

(d)dostavlja podatke i izvješća koji su Administrativnoj komisiji potrebni za donošenje odluka na temelju članka 72. točke (g);

(e)daje eventualne relevantne prijedloge Administrativnoj komisiji, uključujući one koji se odnose na ovu Uredbu, u skladu s točkama (a), (b) i (c);

(f)obavlja sve aktivnosti, analize ili zadatke u pogledu pitanja koja mu upućuje Administrativna komisija.

3. U cilju podupiranja rada Administrativne komisije na tehničkim pitanjima, Europsko nadzorno tijelo za rad predlaže Administrativnoj komisiji zajednička pravila strukture za funkcioniranje službi za obradu podataka, posebno s obzirom na sigurnost i uporabu standarda. Europsko nadzorno tijelo za rad dostavlja izvješća i obrazloženo mišljenje prije nego što Administrativna komisija donese odluke na temelju članka 72. točke (d).

4. U slučaju spora između ustanova ili tijela u pogledu primjene ove Uredbe i provedbene uredbe, Europsko nadzorno tijelo za rad posredovat će u skladu s [članak 13. o posredovanju iz Uredbe o osnivanju Nadzornog tijela].”;

(5)u članku 76. stavku 6. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je u razumnom roku nemoguće naći rješenje, dotična tijela mogu zatražiti intervenciju Europskog nadzornog tijela za rad.”.

Članak 47.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 987/2009 [u pogledu odredbi koje se trenutačno revidiraju Komisija će svoj prijedlog uskladiti nakon donošenja revidirane uredbe]

Uredba (EZ) br. 987/2009 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. stavku 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) ‚Europsko nadzorno tijelo za rad’ znači tijelo iz članka 74. osnovne uredbe.”;

(1)u članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako dotične ustanove ne postignu dogovor, nadležna tijela mogu sa spornim pitanjem izaći pred Europsko nadzorno tijelo za rad najranije mjesec dana nakon datuma na koji je ustanova koja je primila dokument podnijela svoj zahtjev. Europsko nadzorno tijelo za rad nastoji pomiriti stavove u skladu s postupcima navedenima u [Uredbi o osnivanju Nadzornog tijela – članak 13. o posredovanju].”;

(2)u članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako dotične ustanove ili tijela ne postignu dogovor, nadležna tijela mogu sa spornim pitanjem izaći pred Europsko nadzorno tijelo za rad najranije mjesec dana nakon datuma na koji se pojavila razlika u stavovima iz stavaka 1. ili 2. Europsko nadzorno tijelo za rad nastoji pomiriti stavove u skladu s postupcima navedenima u [Uredbi o osnivanju Nadzornog tijela – članak 13. o posredovanju].”;

(3)članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.

Obavješćivanje o prosječnim godišnjim troškovima

1. Europsko nadzorno tijelo za rad obavješćuje se o prosječnom godišnjem trošku po osobi u svakoj dobnoj skupini za određenu godinu najkasnije do kraja druge godine nakon godine o kojoj je riječ.

2. Prosječni godišnji troškovi o kojima je poslana obavijest u skladu sa stavkom 1. objavljuju se svake godine u Službenom listu Europske unije nakon odobrenja Administrativne komisije.

3. Ako država članica ne može dostaviti obavijest o prosječnim troškovima za određenu godinu u roku iz stavka 1., do istog roka mora zatražiti odobrenje Administrativne komisije i Europskog nadzornog tijela za rad da može upotrijebiti prosječne godišnje troškove za tu državu članicu kako je objavljeno u Službenom listu Europske unije za godinu koja prethodi određenoj godini za koju nije dostavljena obavijest. Pri traženju tog odobrenja država članica mora navesti razloge zašto ne može dostaviti obavijest o prosječnim godišnjim troškovima za godinu o kojoj je riječ. Ako Administrativna komisija nakon razmatranja mišljenja Europskog nadzornog tijela za rad odobri zahtjev države članice, ti se navedeni prosječni godišnji troškovi ponovno objavljuju u Službenom listu Europske unije.

4. Odstupanje iz stavka 3. ne odobrava se za uzastopne godine.”;

(4)u članku 67. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Europsko nadzorno tijelo za rad olakšava konačno zaključenje računa u slučajevima kad se namirenje ne može postići u roku navedenom u stavku 6. te na obrazloženi zahtjev jedne od stranaka daje svoje mišljenje o sporu u roku od šest mjeseci od mjeseca u kojemu je to pitanje izneseno pred njega.”;

(5) članak 69. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 69.

   Godišnji obračun

1. Administrativna komisija utvrđuje stanje potraživanja za svaku kalendarsku godinu u skladu s člankom 72. točkom (g) osnovne uredbe, na temelju izvješća Europskog nadzornog tijela za rad. U tu svrhu tijela za vezu priopćavaju Europskom nadzornom tijelu za rad, u rokovima i u skladu s postupcima koje je Nadzorno tijelo utvrdilo, iznose potraživanja koja su prijavljena, namirena ili osporena (vjerovnički položaj) te iznose potraživanja koja su zaprimljena, namirena ili osporena (dužnički položaj).

2. Administrativna komisija može obaviti sve odgovarajuće provjere statističkih i računovodstvenih podataka koji su korišteni kao osnova za izradu godišnjeg obračuna potraživanja predviđenog stavkom 1., posebno kako bi osigurala da ona budu u skladu s pravilima utvrđenim ovom glavom.”.

Članak 48.

Izmjene Uredbe (EU) br. 492/2011

Uredba (EU) br. 492/2011 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 26. dodaje se sljedeći stavak:

„Europsko nadzorno tijelo za rad, osnovano [Uredbom o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad] sudjeluje na sastancima Savjetodavnog odbora kao promatrač, pružajući tehnički doprinos i stručno znanje ako je to potrebno.”;

(2)brišu se članci od 29. do 34.;

(3)članak 35. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 35.

Poslovnik Savjetodavnog odbora koji je bio na snazi 8. studenoga 1968. nastavlja se primjenjivati.”;

(4) članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.

Administrativni troškovi Savjetodavnog odbora uključeni su u opći proračun Europske unije u dijelu koji se odnosi na Komisiju.”.

Članak 49.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/589

Uredba (EU) 2016/589 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) organiziranju mreže EURES između Komisije, Europskog nadzornog tijela za rad i država članica;”;

(b)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) suradnji između Komisije, Europskog nadzornog tijela za rad i država članica u području razmjene relevantnih dostupnih podataka o slobodnim radnim mjestima, molbama za posao i životopisima;”;

(c)točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) promicanju mreže EURES na razini Unije djelotvornim komunikacijskim mjerama koje poduzimaju Komisija, Europsko nadzorno tijelo za rad i države članice.”;

(2)u članku 3. dodaje se sljedeći stavak 8.:

„8. ‚Europsko nadzorno tijelo za rad’ znači tijelo osnovano na temelju [Uredbe o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad]”;

(3)u članku 4. stavku 2. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija, Europsko nadzorno tijelo za rad te članovi i partneri EURES-a određuju načine na koje bi to, s obzirom na svoje obveze, osigurali.”;

(4)članak 7. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) Europski koordinacijski ured, koji se osniva pri Europskom nadzornom tijelu za rad i koji je nadležan za pružanje pomoći mreži EURES u obavljanju njezinih aktivnosti;”;

(b)dodaje se sljedeća točka (e):

„(e) Komisiju.”;

(5)članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Europski koordinacijski ured pomaže mreži EURES u obavljanju njezinih aktivnosti, posebno razvijanjem i provedbom, u bliskoj suradnji s nacionalnim koordinacijskim uredima i Komisijom, sljedećih aktivnosti:”,

ii.u točki (a) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i. kao vlasnik sustava portala EURES i povezanih IT usluga, definiranje potreba korisnika i poslovnih zahtjeva koje treba dostaviti Komisiji radi funkcioniranja i razvoja portala, uključujući sustave i postupke za razmjenu slobodnih radnih mjesta, molbi za posao, životopisa i popratne dokumentacije te drugih informacija, u suradnji s drugim relevantnim informativnim i savjetodavnim službama ili mrežama te inicijativama u Uniji;”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Europskim koordinacijskim uredom upravlja Europsko nadzorno tijelo za rad. Europski koordinacijski ured uspostavlja redoviti dijalog s predstavnicima socijalnih partnera na razini Unije.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Europski koordinacijski ured u savjetovanju s Koordinacijskom skupinom iz članka 14. i Komisijom izrađuje svoje višegodišnje programe rada.”;

(6)u članku 9. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) suradnju s Komisijom, Europskim nadzornim tijelom za rad i državama članicama u popunjavanju slobodnih radnih mjesta u okviru određenom poglavljem III.;”;

(7)u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Koordinacijska skupina sastoji se od predstavnika na odgovarajućoj razini Europskog koordinacijskog ureda, Komisije i nacionalnih koordinacijskih ureda.”;

(8)članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 29.

Razmjena informacija o tokovima i oblicima

Komisija i države članice prate i objavljuju tokove i oblike mobilnosti radne snage u Uniji na temelju izvješća Europskog nadzornog tijela za rad, koristeći se statističkim podacima Eurostata i dostupnim nacionalnim podacima.”.

Članak 50.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2009/17/EZ i Odluka (EU) 2016/344 stavljaju se izvan snage.

Upućivanja na Odluku 2009/17/EZ i Odluku (EU) 2016/344 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 51.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Prilog – Zakonodavni financijski izvještaj „Agencije”

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela]

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse [tijela]

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

⌧ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 78  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i dodana je vrijednosti koju bi inače države članice ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski utjecaj od GGGG do GGGG

⌧ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja 86

–provedba s razdobljem uspostave od 2019. do 2023.,

–nakon čega od 2023. slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja

◻ Izravno upravljanje Komisije putem

–◻    izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

⌧ tijelima iz članaka 208. i 209.;

◻ tijelima javnog prava;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Predviđene metode kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Svi su izračuni napravljeni u skladu s pretpostavkom da će Nadzorno tijelo biti smješteno u Bruxellesu jer još nije određeno gdje će biti njegovo sjedište. Trajanje početnog razdoblja procjenjuje se na pet godina te bi Nadzorno tijelo trebalo ostvariti puni operativni kapacitet 2023. Ukupni proračun Nadzornog tijela od tada će se svake godine povećavati za 2 % radi usklađivanja s inflacijom. Plaćanja su usklađena s preuzetim obvezama jer u ovoj fazi još nije odlučeno hoće li se glava 3. odnositi na nediferencirana ili diferencirana odobrena sredstva.

Postojeće aktivnosti koje trenutačno provodi Komisija u okviru programa EaSI prenijet će se na agenciju 2019. i 2020. Portal EURES prenijet će se tek 2020. Odgovarajući iznosi stavljeni na raspolaganje Nadzornom tijelu iz EaSI-ja su 6,300 milijuna EUR 2019. i 10,187 milijuna EUR 2020., ili ukupno 16,487 milijuna EUR do kraja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. Iznos stavljen na raspolaganje Nadzornom tijelu iz prerogativa „Slobodno kretanje radnika” 2019. i 2020. je 1,287 milijuna EUR godišnje, odnosno ukupno 2,574 milijuna EUR do kraja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020.

Uz to, kako bi se financirale aktivnosti koje se odnose na promet a koje će provoditi Nadzorno tijelo, iznosi koje je Glavna uprava MOVE stavila na raspolaganje Nadzornom tijelu su 1,360 milijuna EUR 2019. i 2,720 milijuna EUR 2020., odnosno ukupno 4,080 milijuna EUR do kraja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020.

Detaljni podaci o preraspodjeli

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva Nadzornog tijela

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Buduće Nadzorno tijelo ima tri ključna cilja: (a) olakšati pristup pojedinaca i poslodavaca informacijama o njihovim pravima i obvezama te pristup relevantnim uslugama, (b) poduprijeti suradnju među državama članicama u prekograničnoj provedbi relevantnog zakonodavstva Unije, uključujući olakšavanje zajedničkih inspekcija, i (c) posredovati i olakšavati pronalaženje rješenja u slučajevima prekograničnih sporova među nacionalnim tijelima ili poremećaja na tržištu rada.

Zbog operativnih i financijskih razloga ciljevi su raspoređeni u dvije kategorije:

·posebni cilj br. 1 – olakšati pristup pojedinaca i poslodavaca informacijama o njihovim pravima i obvezama te pristup relevantnim uslugama,

·posebni ciljevi br. 2 i 3 – poduprijeti suradnju među državama članicama u prekograničnoj provedbi relevantnog zakonodavstva Unije, uključujući olakšavanje zajedničkih inspekcija, i posredovati i olakšavati pronalaženje rješenja u slučajevima prekograničnih sporova među nacionalnim tijelima ili poremećaja na tržištu rada.

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse Nadzornog tijela

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Radna mjesta

Treba napomenuti da bi prenošenje na Nadležno tijelo postojećih aktivnosti koje trenutačno provodi Komisija vrlo vjerojatno podrazumijevalo premještanje otprilike 10 radnih mjesta u Nadzorno tijelo. Međutim, datum premještanja i kategorija osoblja ne mogu se procijeniti u ovoj fazi. Broj osoblja bi se u skladu s time smanjio, uzimajući pritom u obzir kategoriju osoblja.

Očekivani utjecaj na osoblje (dodatni ekvivalenti punog radnog vremena) – plan radnih mjesta

Očekivani utjecaj na osoblje (dodatno) – vanjsko osoblje

Troškovi osoblja prilagođeni su tako da se broji kao da je novozaposleno osoblje tijekom godine zaposlenja zaposleno 6 mjeseci. Ustaljeno poslovanje predviđeno je za 2023., uz 100 % osoblja koje se broji od 1. siječnja 2023.

Planiranje zapošljavanja razlikuje se ovisno o kategoriji osoblja:

·za privremeno osoblje procjenjuje se da će zapošljavanje 69 osoba trajati četiri godine počevši od 2019.;

·za ugovorno osoblje procjenjuje se da će zapošljavanje 15 osoba biti završeno u roku od dvije godine počevši od 2019.;

·za upućene nacionalne stručnjake procjenjuje se da će zapošljavanje 60 stručnjaka započeti 2019. i biti završeno u roku od četiri godine.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa za matičnu glavnu upravu

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalent punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–⌧    Prijedlog je u skladu s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom i može uključivati upotrebu posebnih instrumenata kako je definirano u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013. 88

–◻    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 89 .

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–⌧    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

na vlastita sredstva

na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1)    Novi početak za Europu: Moj program za radna mjesta, rast, pravednost i demokratske promjene, 10 prioriteta Komisije za razdoblje 2015.–2019.: https://ec.europa.eu/commission/priorities_hr .

(2)    Pregled europskog stupa socijalnih prava dostupan je ovdje: https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr .

(3)    Standardno istraživanje Eurobarometra br. 88 – Mišljenje javnosti o Europskoj uniji, prosinac 2017.

(4)    COM(2016) 128 final, COM(2016) 815 final, COM(2017) 278 final, COM(2017) 277 final i COM(2017) 281.

(5)    Godišnje izvješće za 2016. o mobilnosti radne snage unutar EU-a, drugo izdanje, svibanj 2017.

(6)    Godišnje izvješće za 2017. o mobilnosti radne snage unutar EU-a.

(7)    Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2016. o socijalnom dampingu u Europskoj uniji (2015/2255(INI)).

(8)    Rezolucija Europskog parlamenta od 14. siječnja 2014. o učinkovitoj inspekciji rada kao strategiji za poboljšanje radnih uvjeta u Europi (2013/2112(INI)).

(9)    Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava (2016/2095(INI)).

(10)    Vijeće, Opći pristup u vezi s Prijedlogom direktive o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika, 13612/17, 24. listopada 2017.

(11)    Govor o stanju Unije 2017. dostupan je na: https://ec.europa.eu/commission/state-union-2017_hr  

(12)    COM(2016) 128 final.

(13)    COM(2016) 815 final.

(14)    COM(2017) 0278 final.

(15)    COM(2017) 277 final i COM(2017) 281.

(16)    Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).

(17)    Direktiva 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika (SL L 128, 30.4.2014., str. 8.).

(18)    Uredba (EU) 589/2016 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. travnja 2016. o Europskoj mreži službi za zapošljavanje (EURES), pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada i izmjeni uredaba (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 1296/2013 (SL L 107, 22.4.2016., str. 1.).

(19)    Odluka (EU) 2016/344 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o uspostavi Europske platforme za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada (SL L 65, 11.3.2016., str. 12.).

(20)    Novi početak za Europu: Moj program za radna mjesta, rast, pravednost i demokratske promjene – Političke smjernice za iduću Europsku komisiju, dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/publications/president-junckers-political-guidelines_hr

(21)    Pregled ključnih načela jedinstvenog tržišta dostupan je na: https://ec.europa.eu/commission/priorities/internal-market_hr  

(22)    Prijedlog COM(2017) 256 Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika kao izvora informacija, postupaka, usluga podrške i otklanjanja poteškoća te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012.

(23)    Preporuka Komisije 2013/461/EU od 17. rujna 2013. o načelima kojima se uređuje mreža SOLVIT (SL L 249, 19.9.2013., str. 10.).

(24)    Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a, COM(2017) 534.

(25)    SWD(2018) 68.

(26)    Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije o decentraliziranim agencijama: https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf .

(27)    Tematsko izvješće br. 6/2018 – „Slobodno kretanje radnika – temeljna je sloboda zajamčena, ali boljim usmjeravanjem financijskih sredstava EU-a doprinijelo bi se mobilnosti radnika” – dostupno je na stranici Europskog revizorskog suda: https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=44964  

(28)    SEC(2018) 144.

(29)    Za pojedinosti o savjetovanju s Odborom za nadzor regulative vidjeti Prilog 1. Izvješću o procjeni učinka SWD(2018) 68.

(30)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(31)    Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(32)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 оd 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).

(33)    Smjernice za bolju regulativu, SWD(2017) 350.

(34)    SL C […], […], str. […].

(35)    SL C […], […], str. […].

(36)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br. 987/2009 o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 (COM(2016) 815 final).

(37)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (COM(2017) 11 final).

(38)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (COM(2016) 128 final).

(39)    Uredba (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (SL L 141, 27.5.2011., str. 1.).

(40)    Direktiva 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika (SL L 128, 30.4.2014., str. 8.).

(41)    Uredba (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. travnja 2016. o Europskoj mreži službi za zapošljavanje (EURES), pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada i izmjeni uredaba (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 1296/2013 (SL L 107, 22.4.2016., str. 1.).

(42)    Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).

(43)    Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.).

(44)    Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1. ispravak SL L 200, 7.6.2004., str. 1.).

(45)    Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 284, 30.10.2009., str. 1.).

(46)    Uredba (EU) br. 1231/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o proširenju primjene Uredbe (EZ) br. 883/2004 i Uredbe (EZ) br. 987/2009 na državljane trećih zemalja koji tim uredbama još nisu obuhvaćeni isključivo na temelju svog državljanstva (SL L 344, 29.12.2010., str. 1.). 

(47)    Uredba Vijeća (EEZ) br. 1408/71 od 14. lipnja 1971. o primjeni sustava socijalne sigurnosti na zaposlene osobe i njihove obitelji koji se kreću unutar Zajednice (SL L 149, 5.7.1971., str. 2.).

(48)    Uredba Vijeća (EEZ) br. 574/72 od 21. ožujka 1972. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EEZ) br. 1408/71 o primjeni sustava socijalnog osiguranja na zaposlene osobe, samozaposlene osobe i članove njihovih obitelji koji se kreću unutar Zajednice (SL L 74, 27.3.1972., str. 1.).

(49)    Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).

(50)    Direktiva 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 o socijalnom zakonodavstvu koje se odnosi na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 35.).

(51)    Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).

(52)    COM(2017) 278 – Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa.

(53)    Uredba [Jedinstveni digitalni pristupnik – COM(2017) 256].

(54)    Odluka br. 573/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) (SL L 159, 28.5.2014., str. 32.).

(55)    Europska poduzetnička mreža, https://een.ec.europa.eu/

(56)    Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a, COM(2017) 534.

(57)    Preporuka Komisije od 17. rujna 2013. o načelima rada SOLVIT-a (SL L 249, 19.9.2013., str. 10.).

(58)    Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45.).

(59)    COM(2016) 824 final i COM(2016) 823 final.

(60)    Vijeće, djelomičan opći pristup od 26. listopada 2017. o Prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br. 987/2009 o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 13645/1/17.

(61)    Predmet C-236/88 EU:C:1990:303, točka 17., predmet C-202/97 EU:C:2000:75, točke 57.–58., predmet C-178/97 EU:C:2000:169, točke 44.–45., predmet C-2/05 EU:C:2006:69, točke 28.–29., predmet C-12/14 EU:C:2016:135, točke 39.–41., predmet C-359/16 EU:C:2018:63, točke 44.–45.

(62)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Europski okvir za interoperabilnost – strategija provedbe – COM(2017) 134 final.

(63)    Odluka (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA2) kao sredstva modernizacije javnog sektora (SL L 318, 4.12.2015., str. 1.).

(64)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(65)

   Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.) – trenutačno se revidira u okviru COM(2017) 8 final.

(66)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(67)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(68)    Odluka Komisije 2009/17/EZ od 19. prosinca 2008. o osnivanju Odbora stručnjaka za upućene radnike (SL L 8, 13.1.2009., str. 26.).

(69)    Odluka (EU) 2016/344 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o uspostavi Europske platforme za jačanje suradnje u rješavanju neprijavljenog rada (SL L 65, 11.3.2016., str. 12.).

(70)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europski okvir za interoperabilnost – strategija provedbe – COM(2017) 134 final.

(71)    Odluka (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA2) kao sredstva modernizacije javnog sektora (SL L 318, 4.12.2015., str. 1.).

(72)    Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(73)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).

(74)    SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

(75)    Uredba br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).

(76)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(77)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(78)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(79)     https://ec.europa.eu/commission/publications/president-junckers-political-guidelines_hr

(80)    [Upućivanje na evaluaciju dodati kada bude dostupno]

(81)    Uredba [Jedinstveni digitalni pristupnik – COM(2017) 256].

(82)    Odluka br. 573/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) (SL L 159, 28.5.2014., str. 32.).

(83)    Pregled aktivnosti Europske poduzetničke mreže dostupan je na: https://een.ec.europa.eu/

(84)    Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a, COM(2017) 534.

(85)    Preporuka Komisije 2013/461/EU od 17. rujna 2013. o načelima kojima se uređuje mreža SOLVIT (SL L 249, 19.9.2013., str. 10.).

(86)    Financijski aspekti ovog prijedloga neće dovoditi u pitanje prijedlog Komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir.

(87)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(88)    Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(89)    Vidjeti članke 11. i 17. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020.

(90)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.