EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.3.2018.

COM(2018) 97 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Akcijski plan o financiranju održivog rasta

Kontekst     

Donošenjem 2015. Pariškog sporazuma 1 o klimatskim promjenama i Programa održivog razvoja UN-a do 2030. 2 vlade iz cijeloga svijeta odabrale su održiviji put za naš planet i naše gospodarstvo. Središnji je dio Programa održivog razvoja UN-a do 2030. 17 ciljeva održivog razvoja. U sljedećih 15 godina ti će nam ciljevi poslužiti kao vodič za pripremu budućnosti koja će osiguravati stabilnost, zdravi planet, pravedna, uključiva i otporna društva te prosperitetna gospodarstva. Pariški sporazum, koji je u prosincu 2015. potpisalo 195 zemalja, prvi je opći, globalni klimatski sporazum usmjeren na prilagodbu i jačanje otpornosti na klimatske promjene te ograničenje globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 °C.

Održivost i prijelaz na niskougljično kružno gospodarstvo s učinkovitijim iskorištavanjem resursa ključni su za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva EU-a. Održivost je već dugo u središtu projekta Europske unije te je njezina socijalna i okolišna dimenzija priznata u Ugovorima EU-a 3 . EU se zalaže za razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih i budućih generacija, a istovremeno otvaraju nove mogućnosti zapošljavanja i ulaganja te osigurava gospodarski rast. Mnogi od prioriteta Komisije 4 za razdoblje 2014.–2020. pridonose ostvarenju energetskih i klimatskih ciljeva Unije te provedbi Programa održivog razvoja UN-a do 2030. Komisija priprema i dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.” te je pokrenula platformu s više dionika u cilju razmjene najbolje prakse u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja.

Budući da se sve češće suočavamo s katastrofalnim i nepredvidivim posljedicama klimatskih promjena i iscrpljivanja resursa, potrebno je hitno djelovati kako bi se javne politike prilagodile novoj stvarnosti. Financijski sustav u tome ima ključnu ulogu. U tijeku je njegova reforma kako bi se uzele u obzir pouke iz financijske krize te u tom smislu on može biti dio rješenja u smjeru postizanja zelenijeg i održivijeg gospodarstva. Za preusmjeravanje privatnoga kapitala na održivija ulaganja potrebno je iz temelja promijeniti način funkcioniranja financijskog sustava. To je nužno ako EU želi razviti održiviji gospodarski rast, osigurati stabilnost financijskog sustava i poticati veću transparentnost i dugoročnost u gospodarstvu. Takvo je razmišljanje ključno i za EU-ov projekt unije tržišta kapitala (CMU) 5 .

Komisija je krajem 2016. osnovala stručnu skupinu na visokoj razini za održivo financiranje koja je 31. siječnja 2018. objavila svoje završno izvješće 6 u kojem je predstavila sveobuhvatnu viziju o tome kako izraditi strategiju održivog financiranja EU-a. U tom se izvješću navodi da održivo financiranje obuhvaća dva hitna prioriteta: 1. poboljšanje doprinosa financija održivom i uključivom rastu financiranjem dugoročnih potreba društva, 2. jačanje financijske stabilnosti uključivanjem okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika (ESG) u odluke o ulaganju. U izvješću se predlaže osam ključnih preporuka, više međusektorskih preporuka te mjere usmjerene na posebne sektore financijskog sustava. Ovaj akcijski plan temelji se na preporukama skupine radi izrade strategije EU-a za održivo financiranje.

1.Financiranje u korist održivijeg svijeta

Financiranjem se osiguravaju sredstva za gospodarske aktivnosti i time podupire gospodarstvo, a naposljetku i zapošljavanje i rast. Odluke o ulaganju obično se temelje na nekoliko čimbenika, no oni povezani s okolišnim i socijalnim aspektima često nisu dovoljno uzeti u obzir jer se za te rizike očekuje da će se ostvariti tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Važno je shvatiti da je uzimanje u obzir dugoročnijih interesa u pogledu održivosti ekonomski opravdano te da nužno ne dovodi do nižih povrata za ulagatelje.

„Održivo financiranje” općenito se odnosi na postupak uzimanja u obzir okolišnih i socijalnih aspekata u odlukama o ulaganju, što dovodi do većeg ulaganja u dugoročnije i održive djelatnosti. Konkretno, okolišni aspekti odnose se na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te općenito na okoliš 7 i s njime povezane rizike (npr. prirodne katastrofe 8 ). Socijalni aspekti mogu se odnositi na pitanja nejednakosti, uključivosti, radnih odnosa te ulaganja u ljudski kapital i zajednice. Okolišni i socijalni aspekti često su isprepleteni jer klimatske promjene mogu posebno dovesti do pogoršanja postojećih sustava nejednakosti. Upravljanje javnim i privatnim institucijama, uključujući strukture upravljanja, odnose među zaposlenicima i naknade izvršnim tijelima igra ključnu ulogu u uključivanju socijalnih i okolišnih aspekata u postupak odlučivanja 9 . 

Ovaj akcijski plan za održivo financiranje dio je širih nastojanja za povezivanje financija s posebnim potrebama europskog i globalnoga gospodarstva u korist planeta i društva. Konkretno, ciljevi su akcijskog plana sljedeći:

1.preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima u cilju ostvarivanja održivog i uključivog rasta;

2.upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa, uništavanja okoliša i socijalnih pitanja; te

3.poticanje transparentnosti i dugoročnosti u financijskim i gospodarskim aktivnostima.

1.1. Preusmjeravanje tokova kapitala prema održivijem gospodarstvu

Trenutačne razine ulaganja nisu dovoljne za podupiranje ekološki i socijalno održivog gospodarskog sustava. Europa mora nadoknaditi godišnji manjak ulaganja od gotovo 180 milijardi EUR kako bi ostvarila ciljeve EU-a u pogledu klime i energije do 2030. 10 Prema procjenama Europske investicijske banke (EIB) ukupni manjak ulaganja u prometnu i energetsku infrastrukturu te infrastrukturu za upravljanje resursima dosegnuo je zapanjujući godišnji iznos od 270 milijardi EUR. 11 Tom manjku ulaganja pridonosi i nedovoljno poznavanje ulagatelja u pogledu toga što je održivo ulaganje, a to je i prepreka financiranju socijalne infrastrukture koja je potrebna za rješavanje pitanja nejednakosti i uključivosti.

Preoblikovanjem europskoga gospodarstva u zeleniji, otporniji i kružni sustav neće se samo smanjiti naš ekološki otisak na planet i riješiti problem postojećih nejednakosti, nego će se i potaknuti konkurentnost povećanjem učinkovitosti postupaka proizvodnje i smanjenjem troškova pristupa i upravljanja resursima.

EU se zalaže za tu promjenu te se obvezao da će najmanje 20 % svojeg proračuna izravno namijeniti rashodima povezanima s klimom. 12 Primjerice, već je 2017. gotovo trećina ulaganja mobiliziranih u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) bila usmjerena na energetiku, projekte za zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursa te socijalnu infrastrukturu. U okviru EFSU-a 2.0 fond se produljuje do 2020. te se njegovi ciljevi ulaganja povećavaju na 500 milijardi EUR, od čega je najmanje 40 % sredstava namijenjeno za infrastrukturu i inovacije u cilju potpore projektima u području klimatske politike. No, očito je da su nužne dodatne mjere kako bi se još više ulaganja usmjerilo na održive sektore.

1.2.Uključivanje održivosti u upravljanje rizikom

Uključivanjem okolišnih i socijalnih ciljeva u donošenje odluka o financiranju želi se ograničiti financijski utjecaj okolišnih i socijalnih rizika. Primjerice, globalni porast temperature za 2 °C mogao bi destabilizirati europsko gospodarstvo i financijski sustav.

Financijski sektor trenutačno ne uzima uvijek u obzir okolišne i klimatske rizike na odgovarajući način. Veći broj prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenom znači da se osiguravajuća društva moraju pripremiti za veće troškove. Banke će također biti izložene većim gubicima zbog niže profitabilnosti društava koja su najviše izložena klimatskim promjenama ili u velikoj mjeri ovisna o smanjenim prirodnim resursima. Od 2000. do 2016. godišnji broj katastrofa uzrokovanih vremenom u cijelom svijetu povećao se za 46 % 13 , a gospodarski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim uvjetima na globalnoj razini su se od 2007. do 2016. povećali za 86 % (117 milijardi EUR 2016.) 14 . To je zabrinjavajući trend jer je gotovo 50 % izloženosti banaka europodručja riziku izravno ili neizravno povezano s rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena 15 . Sve je jača svijest o drugim pitanjima povezanima s okolišem kao prijetnji sadašnjim poslovnim modelima 16 .

Socijalni faktori, kao što su loši radni uvjeti i rastuće nejednakosti, mogu imati konkretne posljedice za financijske institucije, uključujući pravne rizike. Ugled društava koja, primjerice, ne poštuju međunarodne standarde rada, bit će narušen. Pravna šteta i narušen ugled mogu u konačnici dovesti do financijskih gubitaka. Slično tomu, rastuća nejednakost u dohocima može negativno utjecati na dugoročan stabilan rast: istraživanje MMF-a pokazalo je da su sve veće nejednakosti i slabi rast povezani 17 .

1.3. Poticanje transparentnosti i dugoročnosti 

Transparentnost djelatnosti tržišnih sudionika ključna je za dobro funkcioniranje financijskog sustava. Korporativna transparentnost u pitanjima održivosti nužna je kako bi se subjektima financijskih tržišta omogućilo da na pravilan način procijene dugoročnu sposobnost stvaranja vrijednosti društava i njihovo upravljanje rizicima za održivost. Korporativno izvješćivanje nije djelotvorno ako dugoročniji rizici nisu potpuno transparentni te zbog toga ne mogu biti uzeti u obzir. Korporativna transparentnost u pogledu održivosti omogućit će ne samo informiranje sudionika na tržištu nego i doprinijeti usmjeravanju poduzeća na put održivijeg i dugoročnijeg poslovanja.

Povećana transparentnost, poduprijeta inovativnim tehnologijama, građanima omogućuje usporedbu uspješnosti poduzeća u pogledu održivosti, a malim ulagateljima donošenje utemeljenih odluka o ulaganju. U tom smislu Komisija pozdravlja i potiče privatne inicijative o objavljivanju kojima se promiču lako dostupne informacije o održivom financiranju.

Održivost i dugoročnost usko su povezane. Dugoročnost je praksa donošenja odluka s dugoročnim ciljevima ili posljedicama. Ulaganja u ostvarivanje okolišnih i socijalnih ciljeva iziskuju dugoročnu usmjerenost, no današnje su tržišne prakse često usredotočene na ostvarivanje visokih prinosa u kratkom roku. Stoga je glavni cilj programa održivosti smanjiti neopravdani pritisak za ostvarivanje kratkoročnog uspjeha u financijskom i gospodarskom odlučivanju, prije svega povećanjem transparentnosti kako bi veliki i mali ulagatelji mogli donositi utemeljenije i odgovornije odluke o ulaganju.

2.Preusmjeravanje tokova kapitala prema održivijem gospodarstvu

2.1.Jedinstveni sustav klasifikacije održivih aktivnosti 

Preusmjeravanje tokova kapitala prema održivijim gospodarskim aktivnostima mora se temeljiti na zajedničkom shvaćanju toga što znači „održivo”. Jedinstvenim sustavom klasifikacije EU-a – ili taksonomijom – pojasnit će se koje se aktivnosti mogu smatrati „održivima”. To je u ovoj fazi najvažnija i najhitnija mjera ovog akcijskog plana. Jasne upute o aktivnostima za koje se smatra da doprinose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te postizanju okolišnih i socijalnih ciljeva pomoći će u informiranju ulagatelja. Njima će se pružati detaljne informacije o relevantnim sektorima i aktivnostima na temelju kriterija provjere, pragova i parametara. To je ključan korak u podupiranju priljeva kapitala u održive sektore kojima je potrebno financiranje. Taksonomija EU-a postupno će se uključiti u zakonodavstvo EU-a kako bi se pružila veća pravna sigurnost.

Zbog složenosti i izrazito tehničke prirode pripreme takvog sustava klasifikacije trebat će vremena da se izradi potpuna taksonomija održivosti EU-a kojom bi se obuhvatili klimatski, okolišni i socijalni aspekti. Osim toga, bit će nužno osigurati kontinuirano praćenje kako bi se uzeo u obzir razvoj ciljeva politike EU-a i drugi aspekti, kao što su tržišni, ekološki i tehnološki razvoj. Stoga Komisija predlaže postupan pristup, pri čemu bi se započelo taksonomijom aktivnosti u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama te određenih aktivnosti zaštite okoliša. U drugoj će se fazi u taksonomiju uključiti preostale okolišne i socijalne aktivnosti, uz priznavanje da jedan aspekt održivosti ne smije štetiti drugim povezanim rizicima ili ciljevima.

2.2. Standardi i oznake za održive financijske proizvode

Oslanjajući se na buduću taksonomiju održivosti EU-a standardima i oznakama EU-a za održive financijske proizvode zaštitio bi se integritet financijskih tržišta i povjerenje u njihovu održivost te omogućio lakši pristup ulagateljima koji traže te proizvode. Primjerice, zelene obveznice omogućuju subjektima (poduzeća, banke, vladine organizacije itd.) da pozajmljuju novac od ulagatelja kako bi financirali ili refinancirali „zelene” projekte, imovinu ili poslovne aktivnosti. Iako se tržište zelenih obveznica brzo širi, još uvijek čini manje od 1 % ukupnih nedospjelih obveznica u cijelom svijetu 18 . Na temelju sadašnje najbolje prakse europski standard dostupan sudionicima na tržištu omogućio bi da se više ulaganja usmjeri prema zelenim projektima i činio bi osnovu razvoja pouzdanog označavanja financijskih proizvoda.

Sustavi označivanja mogu biti posebno korisni za male ulagatelje koji bi željeli izraziti svoje preferencije o ulaganjima u održive aktivnosti. Tim bi se sustavima mogao olakšati izbor malih ulagatelja ako ih se postupno uključi u alate kao što su web-mjesta za usporedbu ili usluge financijskog planiranja, koji se trenutno razvijaju u okviru Komisijina Akcijskog plana za financijske usluge namijenjene potrošačima. Ankete pokazuju da mali ulagatelji žele u svojim ulaganjima sve više uzimati u obzir klimatske, okolišne i socijalne aspekte 19 . No zbog nedostatka označenih financijskih proizvoda ulagatelji možda neće izravno usmjeriti svoja sredstva u održiva ulaganja. Komisija smatra da bi moglo biti korisno na osnovi primjeni Uredbe o znaku za okoliš EU-a uspostaviti dobrovoljan sustav označivanja na razini EU-a. Trebalo bi utvrditi kriterije za posebne financijske proizvode koji se nude malim ulagateljima (kao što su upakirani investicijski proizvod za male ulagatelje i proizvodi osiguranja). Komisija će razmotriti i korist sustava označivanja za društveno odgovorne financijske proizvode, kao što su društveno odgovorna ulaganja 20 , oslanjajući se na iskustvo europskih fondova za socijalno poduzetništvo.

2.3.Poticanje ulaganja u održive projekte

Preduvjet za prijelaz na održiviji gospodarski model jest mobiliziranje privatnog kapitala za održive projekte, osobito za infrastrukturu. Prema podacima OECD-a infrastruktura je odgovorna za oko 60 % emisija stakleničkih plinova 21 . S obzirom na potrebe ulaganja u održivu infrastrukturu ključan je kontinuirani razvoj odgovarajućih okvira za poticanje privatnih ulaganja pored javnih fondova.

Međutim, kapacitet za izradu i provedbu projekata uvelike se razlikuje unutar EU-a i među sektorima. Veća savjetodavna i tehnička pomoć doprinijela bi većem broju održivih projekata. Pored velikih infrastrukturnih projekata za prijelaz na čistu energiju potrebna su odgovarajuća sredstva i za manje, raspršene projekte 22 .

U okviru Plana ulaganja za Europu Komisija je, pored bespovratnih sredstava 23 , znatno povećala financijsku i tehničku potporu ulaganjima u održivu infrastrukturu, osobito s pomoću EFSU-a i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. EFSU se pokazao ključnim za privlačenje privatnih ulaganja za strateške projekte u cijelom EU-u te je njime mobilizirano gotovo 265 milijardi EUR ukupnih ulaganja 24 . Nakon uspješnih prvih godina djelovanja EFSU je nedavno produžen do 2020. (EFSU 2.0) te je njegov cilj ulaganja povećan na pola bilijuna eura. Osim toga, EFSU 2.0 bit će još više usmjeren na održive projekte te će najmanje 40 % financijskih sredstava tog fonda biti namijenjeno infrastrukturi i inovacijama za potporu projektima u okviru klimatske politike. Europski savjetodavni centar za ulaganja, točka pristupa EU-a potpori za ulaganja, također će osigurati veći savjetodavni kapacitet na regionalnoj i lokalnoj razini radi promicanja projekata s klimatskim, okolišnim i socijalnim učinkom.

Paralelno s time, provedbom Plana za vanjska ulaganja EU-a (EIP) potaknut će se održiva ulaganja u partnerskim zemljama, počevši od Afrike i susjedstva EU-a. Očekuje se da će EIP mobiliziranjem javnih i privatnih sredstava s pomoću Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR) potaknuti više od 44 milijardi EUR ulaganja do 2020. te će pružati tehničku pomoć u vezi s projektima ulaganja i poticati povoljnu ulagačku klimu i poslovno okruženje. Taj je instrument osmišljen uzimajući u obzir održivi razvoj te će svi projekti imati jasnu dimenziju održivosti, primjerice podupiranjem održive poljoprivrede i povezivosti te otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta.

Komisija je u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. za raspravu čelnicima Europske unije iznijela ideju o uspostavi jedinstvenog investicijskog fonda kojim bi se obuhvatili svi tržišni instrumenti EU-a kako bi se dodatno povećala učinkovitost potpore EU-a ulaganjima 25 . Oslanjajući se na uspješnu provedbu EFSU-a takvim bi se fondom mogla pružati financijska potpora i povezana tehnička pomoć za privlačenje privatnih ulaganja, među ostalim za održivu infrastrukturu. Jedinstvenim investicijskim fondom, koji je pokriven proračunskim jamstvom EU-a, mogli bi se podupirati prioriteti ulaganja i pojednostavniti interakcija između ulagatelja, korisnika, Europske komisije, provedbenih partnera, kao što su EIB i nacionalne razvojne banke, te potencijalnih novih partnera kao što su zaklade i filantropske organizacije. Kao nastavak Europskog savjetodavnog centra za ulaganja takva bi potpora mogla uključivati komponentu pomoći pri razvoju projekata kako bi se nastavilo s povećanjem kapaciteta za razvoj održivih projekata.

2.4.Aspekt održivosti u financijskom savjetovanju

Investicijska društva i distributeri osiguranja pružanjem savjeta mogu imati središnju ulogu u preusmjeravanju financijskog sustava prema održivosti. Prije savjetodavnog postupka ti su posrednici dužni procijeniti ciljeve ulaganja klijenta i njegovu toleranciju na rizik kako bi preporučiti primjerene financijske instrumente ili proizvode osiguranja. Međutim pri savjetovanju često nisu dovoljno uzete u obzir preferencije ulagatelja i korisnika u pogledu održivosti. 

U skladu s Direktivom o tržištima financijskih instrumenata (MiFID II) i Direktivom o distribuciji osiguranja investicijska društva i distributeri osiguranja dužni su pri savjetovanju ponuditi „primjerene” proizvode kojima se odgovara na potrebe njihovih klijenata. Zbog toga bi ta društva klijente trebala pitati o njihovim preferencijama (kao što su okolišni, socijalni i upravljački čimbenici) i uzeti ih u obzir pri procjeni raspona financijskih instrumenata i proizvoda osiguranja koje će im preporučiti, odnosno u postupku odabira proizvoda i procjene primjerenosti.

2.5.Referentna mjerila održivosti

Referentna mjerila jesu indeksi koji imaju središnju ulogu u utvrđivanju cijena financijskih instrumenata i drugih relevantnih sredstava u financijskom sustavu. To su korisni instrumenti za ulagatelje jer omogućuju praćenje i mjerenje uspješnosti te raspodjelu sredstava u skladu s time.

Tradicionalna referentna mjerila pokazuju status quo te njihove metodologije stoga tek u ograničenoj mjeri uzimaju u obzir ciljeve održivosti. Kao takva nisu prikladna za mjerenje uspješnosti održivih ulaganja. Kao odgovor na to, pružatelji indeksa razvili su okolišna, socijalna i upravljačka referentna mjerila kako bi se obuhvatili ciljevi održivosti, ali nedostatak transparentnosti njihovih metoda smanjuje njihovu pouzdanost. Potrebne su transparentnije i pouzdanije metode za indekse održivosti kako bi se smanjili rizici manipulativnog zelenog marketinga 26 . Primjerice, pouzdana metodologija za indeks niskougljičnih ulaganja trebala bi biti usklađena s ciljevima iz Pariškog sporazuma kako bi se poboljšala procjena uspješnosti fondova za niskougljična ulaganja.

3.Uključivanje održivosti u upravljanje rizikom

3.1.Održivost u istraživanju tržišta i kreditnim rejtinzima 

Posljednjih su godina pružatelji usluga istraživanja tržišta i agencije za procjenu održivosti pojačale svoje napore za ocjenjivanje okolišne, socijalne i upravljačke uspješnosti poduzeća te njihove sposobnosti da upravljaju rizicima u pogledu održivosti. Takvim se ocjenama pridonosi održivijoj raspodjeli kapitala i poboljšava protok informacija između izdavatelja i ulagatelja. Budući da nema široko prihvaćenih tržišnih standarda za ocjenjivanje uspješnosti poduzeća u pogledu održivosti posebno je važna transparentnost metodologije kojom se koriste pružatelji usluga istraživanja. Osim toga, neki dionici smatraju da usmjerenost pružatelja usluga istraživanja u području održivosti na vrlo velike izdavatelje negativno utječe na privlačnost manjih izdavatelja institucijskim ulagateljima.

Važan su element funkcionalnih financijskih tržišta i kreditni rejtinzi jer ulagateljima pružaju ocjene kreditne sposobnosti poduzeća i javnih institucija. Agencije za kreditni rejting posluju na visoko koncentriranom tržištu i svoje ocjene kreditnog rejtinga donose na temelju relevantnih dostupnih informacija. Međutim nije jasno u kojoj se mjeri u obzir uzimaju čimbenici održivosti. Komisija prati kretanja na tržištu kreditnog rejtinga i prepoznaje potrebu za boljim razumijevanjem i većom transparentnosti načina na koji agencije za kreditni rejting uzimaju u obzir čimbenike održivosti. Komisija će pozvati ESMA-u da promiče rješenja kojima će se osigurati da agencije za kreditni rejting u potpunosti uzimaju u obzir održivost i dugoročne rizike te će nastaviti dijalog o tim pitanjima sa svim relevantnim dionicima, među ostalim i o mogućem osnivanju nove agencije za kreditni rejting koja bi ispunjavala taj cilj.

3.2. Obveze institucijskih ulagatelja i upravitelja imovinom u pogledu održivosti 

Obveze institucijskih ulagatelja i upravitelja imovinom da postupaju u najboljem interesu svojih krajnjih ulagatelja/korisnika utvrđene su u nekoliko zakonodavnih instrumenata EU-a 27 Ta se obveza uobičajeno naziva „fiducijarna dužnost”. Međutim, postojeća pravila EU-a o obvezama institucijskih ulagatelja i upravitelja imovinom da u postupku odlučivanja o ulaganjima u obzir uzimaju čimbenike održivosti i povezane rizike nisu dovoljno jasna ni dosljedna u svim sektorima.

Podaci upućuju na to da institucijski ulagatelji i upravitelji imovinom i dalje u postupku ulaganja ne uzimaju sustavno u obzir čimbenike održivosti i povezane rizike. Osim toga, institucijski ulagatelji i upravitelji imovinom svojim klijentima u dovoljnoj mjeri ne otkrivaju uzimaju li u svojim postupcima odlučivanja čimbenike održivosti i na koji način. Krajnji ulagatelji stoga možda neće dobiti sve potrebne informacije ako u svojim odlukama o ulaganju žele u obzir uzeti aspekte održivosti. Zbog toga ulagatelji ne uzimaju dovoljno u obzir učinak rizika u pogledu održivosti pri ocjeni dugoročnije uspješnosti svojih ulaganja.

3.3.Bonitetni zahtjevi za banke i osiguravajuća društva 

Banke, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi glavni su izvor vanjskog financiranja u europskom gospodarstvu i važno sredstvo usmjeravanja štednje u ulaganja. Na taj bi se način mogla osigurati kritična masa ulaganja potrebna za premošćivanje jaza radi prelaska na održivije gospodarstvo. Međutim, banke, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi mogu također biti izloženi rizicima povezanima s neodrživim gospodarskim razvojem. Primjerice, neke procjene upućuju na to da je trenutačno najmanje polovina imovine banaka u europodručju 28 izložena rizicima povezanima s klimatskim promjenama. Na te su rizike za financijsku stabilnost upozorila i makrobonitetna nadzorna tijela 29 .

Stoga je u bonitetnim propisima potrebno bolje razmotriti rizike povezane s klimatskim promjenama i drugim okolišnim čimbenicima uz oprezno kalibriranje kojim se ne bi ugrozila vjerodostojnost i učinkovitost bonitetnog okvira EU-a koji se temelji na riziku. Komisija će na temelju buduće europske taksonomije održivosti ocijeniti je li moguće donijeti primjerenije kapitalne zahtjeve koji bi bolje odražavali rizik održive imovine koju drže banke i osiguravajuća društva. Takav bi pomoćni faktor trebalo postupno uvoditi, u skladu s razvojem taksonomije EU-a. Primjerice, Komisija će u svojem kalibriranju uzeti u obzir sve dostupne dokaze o povezanosti između ušteda ostvarenih energetskom učinkovitošću i uspješnosti hipotekarnih kredita 30 .

Komisija će u analizi bazelskih preporuka iz prosinca 2017. posebnu pozornost posvetiti i mogućem negativnom učinku na kreditiranje, ulaganja i ostale aktivnosti europskih banaka, koje su ključne za održivo financiranje.

4.Poticanje transparentnosti i dugoročnosti 

4.1.Objavljivanje i računovodstvo 

Korporativnim izvješćivanjem o aspektima održivosti ulagateljima i dionicima omogućuje se da ocijene dugoročnu sposobnost stvaranja vrijednosti poduzeća i njihovu izloženost rizicima u pogledu održivosti. Direktivom EU-a o objavljivanju nefinancijskih informacija obvezuju se veliki subjekti od javnog interesa da od 2018. objavljuju bitne informacije o ključnim okolišnim, socijalnim i upravljačkim aspektima i načinu na koji upravljaju rizicima koji iz njih proizlaze 32 . Direktivom se poduzećima omogućuje da informacije o održivosti objavljuju na fleksibilan način. S vremenom je potrebno postići ravnotežu između fleksibilnosti i standardizacije objavljivanja koja je neophodna za izradu podataka potrebnih za donošenje odluka o ulaganju. Kad je riječ o objavljivanju podataka u financijskom sektoru, poželjno je povećati transparentnost upravitelja imovinom i institucijskih ulagatelja, uključujući način na koji uzimaju u obzir rizike u pogledu održivosti i svoje izloženosti rizicima povezanima s klimatskim promjenama.

Sve je veća zabrinutost da se postojećim računovodstvenim pravilima ne potiče odlučivanje o održivim ulaganjima. U rezoluciji Europskog parlamenta o Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja (MSFI) 9, donesenoj 6. listopada 2016., 33 izražena je zabrinutost zbog posljedica koje bi novi računovodstveni standard o financijskim instrumentima (MSFI 9) mogao imati na dugoročna ulaganja. Komisija smatra da je važno osigurati da se računovodstvenim standardima izravno ili neizravno ne odvraćaju održiva i dugoročna ulaganja. U tom je smislu potrebno razmotriti mogućnost fleksibilnijeg odobravanja MSFI-jeva kad god bi se konkretnom prilagodbom moglo pogodovati dugoročnim ulaganjima.

4.2. Korporativno upravljanje i neopravdana kratkoročna perspektiva tržišta kapitala 

Korporativno upravljanje može znatno pridonijeti održivijem gospodarstvu jer poduzećima omogućuje donošenje strateških mjera potrebnih za razvoj novih tehnologija, razvoj poslovnih modela i poboljšanje poslovanja. Time bi se poboljšale prakse upravljanja rizicima i konkurentnost poduzeća, što bi dovelo do otvaranja radnih mjesta i poticanja inovacija. Strategije korporativnog upravljanja mnogih poduzeća teže tom cilju, čak i ako se ne mogu uvijek jednostavno uspoređivati.

Usprkos naporima više europskih poduzeća neopravdani kratkoročni tržišni pritisci mogu otežati produljenje vremenske perspektive u korporativnom odlučivanju. Korporativni direktori mogu se pretjerano usmjeriti na kratkoročnu financijsku uspješnost i zanemariti prigode i rizike koji proizlaze iz aspekata okolišne i socijalne održivosti. Zbog toga interakcije između pritisaka tržišta kapitala i inicijativa unutar poduzeća mogu dugoročno dovesti do nepotrebnih izloženosti rizicima u pogledu održivosti. Komisija će nastaviti dijalog sa svim relevantnim dionicima radi temeljitije analize ovog pitanja.

5.Provedba akcijskog plana

Odlučne i ambicioznije politike koje odgovaraju na izazove klimatskih promjena, uništavanja okoliša, iscrpljivanja resursa i socijalne održivosti mogu biti uspješne samo ako se pri njihovoj provedbi pravilno određuju prioriteti i slijed provedbe.

Ovim se akcijskim planom posebno ističe važnost i hitnost izrade taksonomije EU-a, kojom bi se osigurale jedinstvene definicije i pružile pouzdane i usporedive informacije o održivim ulaganjima. To je preduvjet za mjere kao što su standardi, oznake, kalibriranje bonitetnih zahtjeva i upotreba referentnih mjerila za niske emisije ugljika. Taksonomija EU-a nadopunjuje provedbu mjera kao što su korporativno objavljivanje ili financijsko savjetovanje 36 . Rad na taksonomiji započet će u području ublažavanja klimatskih promjena, a njegov će se opseg postupno širiti na prilagodbu tim promjenama i druga okolišna pitanja te, u kasnijoj fazi, na socijalnu održivost. U tom se pristupu odražava hitnost djelovanja radi ublažavanja klimatskih promjena i ostvarivanja naših dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva.

U provedbenoj strategiji kombiniraju se nezakonodavne i zakonodavne mjere s novim mjerama i vrlo preciznim izmjenama postojećih pravila. Usporedno sa zakonodavnim mjerama, nezakonodavnim bi se mjerama osigurala prilagodljivost i smanjila administrativna opterećenja 37 . Komisija će se pobrinuti da se svi relevantni učinci zakonodavstva o financijskim uslugama u pogledu održivosti primjereno ocijene u ogovarajućim ocjenama učinka, javnim savjetovanjima i ex-post evaluacijama, u skladu sa smjernicama i paketom instrumenata za bolju regulativu 38 .

Za neometanu provedbu ovog akcijskog plana, kao i praćenje ostvarivanja njegovih triju glavnih ciljeva, bit će potrebna odgovarajuća tehnička potpora i čvrsta struktura upravljanja uz stručno znanje potrebno za sva područja održivog razvoja.

Kratkoročno se akcijskim planom europska nadzorna tijela pozivaju da pruže odgovarajuću izravnu potporu njegovoj provedbi izvršavanjem konkretnih zadaća, u skladu sa smjernicama iz ove strategije. Konkretno, europska nadzorna tijela trebala bi izraditi smjernice za učinkovito uključivanje aspekata održivosti u relevantno zakonodavstvo EU-a o financijskim uslugama i pomoći pri utvrđivanju postojećih nedostataka. Ona bi trebala i promicati konvergenciju pri provedbi aspekata održivosti u pravu EU-a. Komisija će ocijeniti buduće financiranje europskih nadzornih tijela u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2020. Kratkoročno bi europska nadzorna tijela trebala imati važnu ulogu pri utvrđivanju rizika koje čimbenici održivosti predstavljaju za financijsku stabilnosti i izvješćivanju o njima. To bi se moglo postići razvojem zajedničke metodologije EU-a za analize relevantnih scenarija, koja bi se kasnije mogla razviti u testiranje otpornosti za klimu/okoliš.

Komisija će dugoročno, uzimajući u obzir učinak koji novi sustav klasifikacije (taksonomija) bude imao na provedbu ovog akcijskog plana i kako bi se osigurala prilagodljivost u duljem razdoblju, razmotriti uspostavu stabilnije strukture upravljanja, koja će početi djelovati nakon uspostave zakonodavnog okvira za taksonomiju. Ta bi struktura upravljanja bila javno-privatna platforma koja bi povezivala stručnjake i tržišne sudionike s tijelima javnog sektora, kao što su europska nadzorna tijela, Europska agencija za okoliš, Europska investicijska banka i Eurostat. Platforma bi se osobito upotrebljavala za praćenje ključnih kretanja kako bi se osiguralo postupno povećanje i prilagodljivost taksonomije EU-a. Vremenom bi platforma mogla poslužiti i za druge zadaće potrebne za ostvarivanje ciljeva ovog akcijskog plana. Platforma bi mogla i savjetovati Komisiju o budućim mjerama za održivo financiranje te poslužiti kao središnji forum za raspravu između donositelja politika i drugih relevantnih dionika. Platforma bi informiranjem i olakšavanjem budućeg djelovanja osigurala da održivost ostane stalno obilježje izrade politika u duljem razdoblju.

6.Daljnji koraci

Ovim akcijskim planom znatno će se pridonijeti ostvarivanju Pariškog klimatskog sporazuma i ciljeva održivog razvoja iz Komunikacije Komisije „Budući koraci za održivu europsku budućnost: Europske mjere za održivost.” U govoru o stanju u Uniji 2017. predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je da želi da Europa bude predvodnik borbe protiv klimatskih promjena. Nakon odluke Sjedinjenih Država da se povuku iz Pariškog sporazuma iz 2015., sve je jača potreba za globalnim vodstvom inicijative za održivi razvoj. Europa je u dobrom položaju da preuzme ulogu svjetskog predvodnika i da na taj način postane odabrano odredište za održiva ulaganja kao što su niskougljične tehnologije.

Komisija smatra da financijski sektor ima glavnu ulogu u ostvarivanju tih temeljnih okolišnih i socijalnih ciljeva jer će za ostvarivanje takvih promjena trebati mobilizirati velike količine privatnog kapitala. Komisija će pritom nastojati svesti na najmanju mjeru posljedice rizikâ za financijsku stabilnost, koji proizlaze iz okolišnih i socijalnih pitanja, na financijski sustav i građane koji trpe posljedice znatnog negativnog učinka klimatskih promjena. To bi europskim poduzećima pomoglo da zadrže konkurentnost u globalnom gospodarstvu koje se mijenja.

Međutim Europska unija ne može sama ostvariti tu dugotrajnu promjenu. Za to je potreban usklađen napor na globalnoj razini. Utvrđivanjem referentnih mjerila za održivo financiranje Komisija u ovom akcijskom planu poziva i druge sudionike, među ostalim države članice, 39 nadzorna tijela, privatni sektor i velike države koje nisu članice EU-a, da poduzmu odlučne mjere za promicanje i usmjeravanje promjena na svojim područjima. Svrha je akcijskog plana da postane nacrt za buduće rasprave na međunarodnim forumima radi promicanja obnovljenog pristupa održivijem upravljanju financijskim sustavom. Komisija će poticati rasprave o ovom akcijskom planu na postojećim forumima kao što su Odbor za financijsku stabilnost, skupina G20, skupina G7, Ujedinjeni narodi i Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO).

Komisija će 2019. podnijeti izvješće o provedbi ovog akcijskog plana. Strategija iznesena u ovom akcijskom planu prvi je bitni korak na putu prema održivosti, no ona se mora nadopuniti mjerama u drugim područjima 40 , koje zahtijevaju udružene napore svih relevantnih aktera kako bi se ostvario sav njezin potencijal.

Prilog I. – Uloga taksonomije EU-a u akcijskom planu

Prilog II. – Rokovi za provedbu

Prilog III. – Plan rada za inicijative iznesene u ovom akcijskom planu 

Ovaj prilog sadržava pregled inicijativa iz akcijskog plana. Tablice u nastavku pokazuju, ako je to već utvrđeno, je li mjera u obliku zakonodavnog prijedloga (Z), mjere 2. razine (R2) ili nezakonodavne mjere (NZ).

Prilog IV. – Vizualizacija mjera

(1)

Vidjeti zaključke o kojima je dogovor postignut u prosincu 2015. na http://unfccc.int/paris_agreement/items/9485.php

(2)

  https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld

(3)

 Vidjeti, među ostalim, članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i ulogu okolišnih i socijalnih pitanja u međunarodnoj suradnji (članak 21. UEU-a).

(4)

 Ti prioriteti obuhvaćaju Paket mjera za čist zrak ( http://ec.europa.eu/environment/air/clean_air/index.htm ), Paket o kružnom gospodarstvu ( http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/implementation_report.pdf ), Strategiju energetske unije ( http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:1bd46c90-bdd4-11e4-bbe1-01aa75ed71a1.0001.03/DOC_1&format=PDF ) uključujući paket „Čista energija za sve Europljane”, Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama ( https://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what_en ), Novi program vještina za Europu ( http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016DC0381&from=EN ), Europski stup socijalnih prava ( https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-20-principles_en ), razvoj „načela financiranja plavoga gospodarstva” i Plan ulaganja za Europu ( https://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan-europe-juncker-plan_en ).

(5)

  https://ec.europa.eu/info/publications/mid-term-review-capital-markets-union-action-plan_en

(6)

  https://ec.europa.eu/info/publications/180131-sustainable-finance-report_en

(7)

 Npr. obuhvaćaju onečišćenje zraka i vode, iscrpljivanje resursa i gubitak biološke raznolikosti.

(8)

 Jedan od četiri prioriteta za djelovanje na temelju Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa usmjeren je na ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa i jačanje otpornosti.

(9)

 Upravljanje je alat s pomoću kojeg se okolišni i socijalni ciljevi mogu uključiti u odluke o javnim i privatnim ulaganjima. Primjerice, pravila o naknadama izvršnih tijela ili poticaji rukovoditeljima da zaštite prava dioničara alati su kojima se osigurava jednakost među različitim dionicima poduzeća, odnosno rukovoditelja, radnika, dioničara itd. U tom smislu upravljanjem se s pomoću suzbijanja nejednakosti unutar poduzeća ostvaruje socijalni cilj.

(10)

 Ta se procjena odnosi na prosječni godišnji manjak ulaganja za razdoblje od 2021. do 2030. na temelju projekcija modela PRIMES kojima se Europska komisija koristila u procjeni učinka Prijedloga Direktive o energetskoj učinkovitosti (2016.), http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1483696687107&uri=CELEX:52016SC0405 .  

(11)

 Vidjeti EIB, „Obnova konkurentnosti EU-a”, 2016. Ta procjena, koja se odnosi na razdoblje do 2020., obuhvaća ulaganja u modernizaciju prometa i logistike, unaprjeđenje energetskih mreža, povećanje ušteda energije i udjela obnovljivih izvora energije te poboljšanje upravljanja resursima, uključujući vodu i otpad.

(12)

 Europska komisija, Klimatska politika, https://ec.europa.eu/clima/policies/budget_en

(13)

Izvješće Lancet 2017., str .7.

(14)

129 milijardi USD, prema izvješću Lancet 2017. b Ostry et al, 2014.: https://www.imf.org/external/pubs/ft/sdn/2014/sdn1402.pdf

(15)

Battiston, S., A. Mandel, I. Monasterolo, F. Schutze i G. Visentin, „Klimatski test otpornosti financijskog sustava”, Nat. Clim. Chang., svezak 7, br. 4, str. 283.–288., travanj 2017.

(16)

 U izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o globalnim rizicima 2018. gubitak biološke raznolikosti i urušavanje ekosustava te nestašica vode navedeni su među deset najvećih globalnih rizika.

(17)

 Ostry et al, 2014.: https://www.imf.org/external/pubs/ft/sdn/2014/sdn1402.pdf

(18)

Studijska skupina za zelene financije skupine G20, Objedinjeno izvješće skupine G20 o zelenim financijama, 2016.

(19)

Vidi „Francuzi i društveno odgovorna ulaganja: rezultati 8. nacionalne ankete Ipsosa za Vigeo Eiris i FIR”; Natixis Gobal Asset Management, „Mind Shift – Getting past the screens of responsible investing”, 2017.; i Schroders, „Global perspectives on sustainable investing”, 2017.

(20)

 Fondovi za društveno odgovorno ulaganje ili fondovi za održiva i odgovorna ulaganja jesu fondovi koji u svoje postupke donošenja odluka o ulaganju uključuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike.

(21)

 OECD, Ulaganje u klimu, ulaganje u rast, 2017.

(22)

 To se posebno odnosi na poboljšanje energetske učinkovitosti, primjerice u zgradama, te na uvođenje obnovljivih izvora energije. Komisija je predložila mjere za poticanje takvih ulaganja u okviru paketa „Čista energija za sve Europljane”.

(23)

 Kao što je Instrument za povezivanje Europe.

(24)

Od veljače 2018.

(25)

 Komunikacija Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” – Doprinos Europske komisije neslužbenom sastanku čelnika 23. veljače 2018.

(26)

 Upotreba marketinga za prikazivanje proizvoda, djelatnosti ili politika organizacije kao ekološki prihvatljivih iako to nisu.

(27)

 Uključujući Solventnost II, IORP II, UCITS, AIFMD i MiFID II.

(28)

Battiston et al.; za opsežniji pregled literature vidjeti ESRB (2016) Too late, too sudden: https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/asc/Reports_ASC_6_1602.pdf .

(29)

 ESRB (2016) Too late, too sudden: https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/asc/Reports_ASC_6_1602.pdf .

(30)

 Pokrenuto je više tržišnih inicijativa radi prikupljanja relevantnih podataka za detaljniju procjenu rizika povezanih s održivim ulaganjima. Primjerice, inicijativa EeMAP, koja se financira sredstvima EU-a, bavi se dokazivanjem povezanosti između energetske učinkovitosti zgrada i uspješnosti hipotekarnih kredita.

(31)

 Članci 77.f i 111. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja.

(32)

Na temelju podataka za financijsku godinu 2017. velikih društava s više od 500 zaposlenih uvrštenih na regulirana tržišta kao i neuvrštenih banaka i osiguravajućih društava.

(33)

  http://www.europarl.europa.eu/oeil-mobile/fiche-procedure/2016/2898(RSP)

(34)

  https://www.fsb-tcfd.org/

(35)

 To će se učiniti u okviru analize kriterija europskog javnog dobra koju provodi EFRAG.

(36)

U Prilogu I. prikazana je ključna uloga taksonomije EU-a u odnosu na razne mjere iznesene u ovom akcijskom planu.

(37)

U Prilogu II. pojašnjavaju se rokovi i slijed ključnih mjera iznesenih u ovom akcijskom planu.

(38)

  https://ec.europa.eu/info/better-regulation-guidelines-and-toolbox_hr

(39)

 Komisija će osnovati posebnu stručnu skupinu za održivo financiranje iz država članica.

(40)

 Kao što su okoliš (uključujući prirodni kapital), socijalna dimenzija, morski resursi i poljoprivreda.