EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 6.2.2018.

COM(2018) 65 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom

VJERODOSTOJNA PERSPEKTIVA PROŠIRENJA I POJAČANA SURADNJA EU-a SA ZAPADNIM BALKANOM

U svojem govoru o stanju Unije 2017. predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker potvrdio je europsku budućnost zemalja zapadnog Balkana:

Ako želimo veću stabilnost u našem susjedstvu, onda moramo ponuditi i vjerodostojnu mogućnost proširenja zapadnom Balkanu. Jasno je da za vrijeme mandata ove Komisije i Parlamenta neće biti daljnjeg proširenja. Nijedna zemlja kandidatkinja nije spremna. No nakon toga Europska unija imat će više od 27 članica. Zemlje kandidatkinje moraju kao glavni prioritet u pregovorima odrediti vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava.

Šefovi država ili vlada EU-a dosljedno podupiru europski put regije, što su nedavno potvrdili u zaključcima Predsjednika Europskog vijeća iz ožujka 2017.:

Europsko vijeće […] ponovno je potvrdilo svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Pozdravljajući napredak koji su postigle zemlje u regiji, Europsko vijeće ističe da je EU i dalje predan i angažiran na svim razinama kako bi im pružilo potporu u provođenju reformi i projekata usmjerenih na EU.

Zapadni Balkan dio je Europe i zemljopisno je okružen državama članicama EU-a. Narodi EU-a i regije imaju zajedničku baštinu i povijest te budućnost koju određuju zajedničke mogućnosti i izazovi. EU je već dugo snažno angažiran u regiji. Od sastanka Europskog vijeća u Solunu 2003. podupire budućnost regije kao sastavnog dijela EU-a.

Zahvaljujući europskoj perspektivi regije, zemlje zapadnog Balkana uspjele su ostvariti opće političke i gospodarske reforme te poboljšati demokratske procese. Liberalizacijom viznog režima i znatno poboljšanom regionalnom suradnjom potiče se razvoj otvorenijih društava. U 2016. regija je zabilježila ukupnu vrijednost trgovine s EU-om od preko 43 milijarde eura, što je povećanje od 80 % od 2008., i ima potencijal znatnog daljnjeg rasta. Istodobno su poduzeća iz EU-a najveći ulagači u zapadni Balkan, s više od 10 milijardi EUR izravnih stranih ulaganja u regiji samo u proteklih pet godina. Međusobna povezanost i uzajamna ovisnost regije i Europske unije bila je očita tijekom migracijske krize. Zemlje u regiji u sve većoj mjeri nastupaju u svojstvu partnera na globalnoj razini.

Čvrsti izgledi za članstvo zapadnog Balkana u EU-u, utemeljeni na zaslugama, od interesa su za samu Uniju u političkom, sigurnosnom i gospodarskom pogledu. To je geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu na temelju zajedničkih vrijednosti i moćno sredstvo za promicanje demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava. Vjerodostojna perspektiva pristupanja ključni je pokretač promjena u regiji i na taj način jača našu zajedničku integraciju, sigurnost, prosperitet i društveno blagostanje te ima ključnu ulogu za promicanje pomirenja i stabilnosti.

Nadalje, EU-ova politika proširenja mora se provoditi u okviru šire strategije jačanja Unije do 2025. koju je izložio predsjednik Juncker u svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2017. To je ulaganje u sigurnost, gospodarski rast i utjecaj EU-a te u njegovu sposobnost da zaštiti svoje građane.

Međutim, naša Unija najprije mora postati jača i stabilnija, a tek onda veća. Komisija će stoga, u skladu s Planom za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju 1 , tijekom ove godine predložiti više inicijativa s ciljem poboljšanja demokratskog, institucijskog i političkog okvira za Uniju 2025., na temelju važećih Ugovora. Te će inicijative posebice uključivati prijedloge za poboljšanje učinkovitosti donošenja odluka u EU-u unaprjeđenjem postupka glasovanja kvalificiranom većinom u područjima kao što su vanjska politika ili pitanja unutarnjeg tržišta.

Do tog bi datuma EU mogao imati više od 27 članica Već su u tijeku pristupni pregovori s Crnom Gorom i Srbijom. Uz snažnu političku volju, stvarne i dugoročne rezultate u provedbi reformi i konačno rješavanje sporova sa susjedima te bi zemlje mogle biti spremne za članstvo u perspektivi do 2025. Riječ je o vrlo ambicioznoj perspektivi. Hoće li se ona ostvariti u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama i rezultatima svake zemlje.

Sve zemlje zapadnog Balkana sada moraju hitno udvostručiti napore, poduzeti mjere za provedbu ključnih reformi i ostvariti političku, gospodarsku i socijalnu preobrazbu u koju se moraju uključiti svi dionici iz čitavog političkog spektra te civilnog društva. Pristupanje EU-u mnogo je više od tehničkog procesa. To je generacijski odabir, zasnovan na temeljnim vrijednostima, za koji se svaka zemlja mora aktivnije angažirati, od vanjske i regionalne politike pa sve do gradiva koje će djeca učiti u školi.

Zemljama zapadnog Balkana sada se pruža povijesna prilika da svoju budućnost čvrsto i nedvojbeno vežu za Europsku uniju. Pritom će morati djelovati odlučno. Pristupanje jest i ostat će proces koji se temelji na zaslugama i u potpunosti ovisi o objektivnom napretku svake zemlje. Zemlje mogu dostići ili prestići jedna drugu ovisno o ostvarenom napretku.

Komisija je spremna započeti s izradom preporuka za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom na temelju ispunjenih uvjeta. Uz stalne napore i angažman Bosna i Hercegovina mogla bi postati kandidatkinja za pristupanje. Kosovo 2** ima priliku za održiv napredak na temelju provedbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te će moći napredovati na europskom putu kada to dopuste objektivne prilike.

Svakodnevni život na zapadnom Balkanu trebao bi postupno postati bliži životu u Europskoj uniji. U konačnici, građani teže tome da žive u zemljama snažne vladavine prava u kojima vladaju blagostanje i pravda, a korupcija je iskorijenjena. Ovom se Strategijom utvrđuje na koji način zemlje zapadnog Balkana, uz veću potporu EU-a, uključujući sudjelovanjem u određenim politikama i programima Unije, već mogu početi uživati veću stabilnost i blagostanje, što će im olakšati napredak na putu prema Europi.

I.VJERODOSTOJNA PERSPEKTIVA PROŠIRENJA ZAHTIJEVA VJERODOSTOJNE NAPORE I REFORME NA ZAPADNOM BALKANU 3

Zemlje zapadnog Balkana moći će pristupit Europskoj uniji nakon što se ispune kriteriji iz članka 49. Ugovora o Europskoj uniji, uključujući kopenhaške kriterije. Iako u ovom trenutku nijedna od tih zemalja ne ispunjava te kriterije, regija je od kraja 1990-ih prešla dugačak put. Općenito je ostvaren znatan napredak u provedbi reformi i prevladavanju razornog nasljeđa rata i sukoba. Međutim, da bi te zemlje mogle ispuniti sve uvjete za članstvo i ojačati demokraciju, potrebne su opsežne i uvjerljive reforme u ključnim područjima, među ostalim u području vladavine prava, tržišnog natjecanja te regionalne suradnje i pomirenja.

Prvo, treba znatno ojačati vladavinu prava. Danas su u tim zemljama vidljivi jasni elementi „zarobljavanja države” uključujući povezanost s organiziranim kriminalom i korupcijom na svim razinama vlasti i uprave, te snažna isprepletenost javnih i privatnih interesa. Sve to pridonosi osjećaju nekažnjivosti i nejednakosti. U velikoj je mjeri prisutno i političko uplitanje i kontrola medija. Neovisno pravosuđe s vidljivim ovlastima i odgovorne vlade i uprave od presudne su važnosti za ostvarenje trajnih društvenih promjena koje su nužne.

Drugo, kritični dijelovi gospodarstava regije nisu konkurentni, prisutno je preveliko i neopravdano uplitanje politike, a privatni sektor nedovoljno je razvijen. U ovom se trenutku za nijednu zemlju zapadnog Balkana ne može reći da ima djelotvorno tržišno gospodarstvo ili da je u stanju nositi se s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u Uniji. Unatoč ostvarenom napretku u provedbi reformi, još uvijek su prisutni brojni strukturni problemi koji utječu na tržišta rada, a posebno na mogućnosti zapošljavanja mladih.

Treće, između zemalja u regiji još uvijek postoje bitni neriješeni bilateralni sporovi. EU ne pristaje na unošenje tih sporova i nestabilnosti koju bi oni mogli prouzročiti. Prije pristupanja zemlje moraju se pronaći i provesti konačna i obvezujuća rješenja.

Naposljetku, pristupanje EU-u je izbor. Za to je potreban politički i društveni konsenzus i puna potpora građana. Čelnici ne smiju imati nikakve dvojbe oko toga gdje zapadni Balkan pripada i u kojem smjeru ide. To je nužno za pridobivanje i zadržavanje potpore vlastitih građana i građana EU-a te se mora jasno odražavati u komunikaciji i kontaktima čelnika s građanima.

Europski put zemalja zapadnog Balkana prate razne inicijative, kao što je Berlinski proces, 4 sektorske platforme poput energetske i prometne zajednice, te regionalni dionici, kao što je Vijeće za regionalnu suradnju.

Državna tijela zemalja, uz potporu društva, sada moraju preuzeti odgovornost i ispuniti poznate uvjete za pristupanje. Kako bi se ostvario ambiciozni najbolji mogući scenarij, treba odmah početi djelovati, U konačnici, građani regije će suditi o vlastitim vladama i njihovoj volji i sposobnosti da ostvare europske ambicije.

1.    Vladavina prava, temeljna prava, upravljanje

Provedba reformi u području vladavine prava, temeljnih prava i dobrog upravljanja još uvijek je najakutnije pitanje za zapadni Balkan. To je ujedno i ključno mjerilo prema kojem će EU procjenjivati izglede tih zemalja. Regija mora snažnije i vjerodostojnije prihvatiti te temeljne vrijednosti EU-a. Njihovo nepoštovanje djeluje destimulirajuće i na ulaganja i trgovinu. Jačanje vladavine prava nije samo institucijsko pitanje. Ono zahtijeva i preobrazbu društva.

Nužno je osigurati neovisnost, kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava. Neovisnost sudstva i sudaca od presudne je važnosti za osiguranje pravednosti i pozivanje na odgovornost izvršne i zakonodavne vlasti. To je preduvjet za svako demokratsko društvo utemeljeno na vladavini prava te njegov gospodarski razvoj.

Zemlje moraju beskompromisno iskorijeniti korupciju. Snažne i neovisne institucije imaju ključnu ulogu u sprječavanju korupcije i borbi protiv nje te u provedbi učinkovitijih istraga i kaznenog progona koji vode do pravomoćnih sudskih presuda koje se izvršavaju te sadržavaju odvraćajuće sankcije. Potrebno je znatno ojačati specijalizirane strukture kaznenog progona za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala te pravosudna tijela. To bi trebalo uključivati dodjelu specijalnih postrojbi policije državnim odvjetništvima. Trebalo bi donijeti i izvršavati mjere kao što su oduzimanje nezakonito stečene imovine, gubitak prava obavljanja javne dužnosti, stroža pravila za javne službenike te dostupni mehanizmi za informiranje i pritužbe građana.

Zemlje moraju uspostaviti i snažan okvir za sprječavanje korupcije. Potrebna je veća transparentnost u upravljanju javnim sredstvima, osobito u svim fazama postupka javne nabave, koja je osobito izložena korupciji. U zemljama zapadnog Balkana bilo je više slučajeva povjerljivog postupka nabave robe te je sklopljeno više važnih ugovora bez javnog natječaja. Postoje navodi o povlaštenom položaju lokalnih podizvođača s političkim vezama te o nezakonitim plaćanjima. Zemlje moraju znatno povećati transparentnost, konkurentnost i pravednost natječaja za javnu nabavu, ograničiti uporabu povjerljivih postupaka i uvesti zaštitne mjere za isključivanje političkog utjecaja na ponuditelje. Treba pustiti u punu primjenu transparentan i javno dostupan sustav e-nabave. To bi građanima trebalo omogućiti jasan uvid u način trošenja poreznog novca, od pokretanja natječaja do konačne provedbe ugovora. Od presudne je važnosti i odgovornost rukovoditelja te kultura unutarnje kontrole u javnim ustanovama.

Organizirani kriminal i dalje je čvrsto ukorijenjen na zapadnom Balkanu, bilo da je riječ o trgovanju ljudima, drogom ili oružjem ili o riziku od ulaska kriminala u političke i gospodarske sustave. Državna tijela moraju biti učinkovitija u razbijanju kriminalnih mreža i njihovih gospodarskih baza te sustavno provoditi financijske istrage i primjenjivati ciljanije alate, primjerice preventivno zamrzavanje prihoda ostvarenih kriminalnim aktivnostima, oduzimanje trećoj strani, obrnuti teret dokazivanja za posjedovanje određene imovine, oduzimanje bez presude radi suzbijanja problema nedokazanog porijekla imovine, obvezu objavljivanja svih podataka o vlasništvu poduzeća te poboljšanu pravosudnu suradnju. Što hitnije treba ostvariti konkretne i dugoročne rezultate u borbi protiv korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala.

Temeljna prava u načelu su zajamčena zakonodavstvom zemalja zapadnog Balkana, no potrebno je učiniti više kako bi se osigurala njihova puna provedba u praksi. Posebno se potrebno usredotočiti na zaštitu slobode izražavanja i neovisnosti medija kao stupova demokracije. Potrebno je poduzeti odlučne napore za zaštitu manjina i borbu protiv diskriminacije, osobito romske manjine i LGBTI zajednice. U slučaju Roma potrebno je snažnije poticati njihovu socijalnu uključenost. Osim toga, treba osigurati ravnopravnost žena i muškaraca i poduzeti mjere za suzbijanje obiteljskog nasilja.

Od presudne je važnosti jačanje funkcioniranja demokratskih institucija. To uključuje uspostavu konstruktivnog dijaloga unutar cijelog političkog spektra, posebice unutar parlamenata. Vlada mora osigurati da oporba u potpunosti može obavljati svoju ulogu, a oporba se mora konstruktivno uključiti u demokratski proces. Izbori trebaju biti slobodni i pravedni te se moraju ispravno provoditi preporuke izbornih promatračkih misija. Nužna je i suštinska reforma pravila o javnom i privatnom financiranju političkih stranaka.

Za jačanje upravljanja na svim razinama od ključne je važnosti reforma javne uprave. To uključuje poboljšanje kvalitete i odgovornosti uprave, povećanje profesionalnosti, depolitizaciju i transparentnost, među ostalim u postupku zapošljavanja i otpuštanja s dužnosti, transparentnije upravljanje javnim financijama i bolje usluge za građane. Potrebno je pronaći i odgovarajuću ravnotežu između središnje, regionalne i lokalne vlasti.

Vlade bi trebale osigurati da dionici mogu aktivno sudjelovati u reformi i procesu donošenja politika, primjerice uspostavom uključivih strukturiranih dijaloga o prioritetima reformi uz sudjelovanje osnaženog civilnog društva. Presudnu ulogu stoga ima poticajno okruženje za organizacije civilnog društva.

Sve navedene reforme i dalje imaju središnju ulogu na putu regije prema EU-u. Potreban i vjerodostojan napredak bit će ostvaren samo ako se postignu konkretni i održivi rezultati.

2.    Jačanje gospodarstva

Regija zapadnog Balkana ima znatan gospodarski potencijal. Regija bilježi veće stope rasta nego EU, sve je zanimljivije tržište za robu i usluge iz EU-a te postupno postaje dio europskih vrijednosnih lanaca. Stupanj gospodarske integracije s Unijom već je vrlo visok zahvaljujući sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju.

Međutim, potrebni su daljnji napori kako bi se povećala konkurentnost gospodarstava zapadnog Balkana, smanjila visoka nezaposlenost, posebice među mladima, povećao prosperitet i stvorile poslovne prilike, i to ne samo za lokalne aktere. Problem odljeva mozgova može se ublažiti jačanjem gospodarstva zasnovanog na vještinama te tako preobraziti u „kruženje mozgova”. Daljnjom modernizacijom regionalna će gospodarstva privući nova privatna ulaganja iz EU-a te će se povećati potražnja za robom i uslugama EU-a na zapadnom Balkanu. Potrebne strukturne reforme moraju biti poduprte odgovarajućim gospodarskim i fiskalnim politikama.

Gospodarstva regije suočavaju se s mnogim strukturnim slabostima te problemom neučinkovitih i nefleksibilnih tržišta, niske produktivnosti, ograničenog pristupa financijskim sredstvima, nejasnih vlasničkih prava i kompleksnog regulatornog okruženja, što za posljedicu ima nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Općenito gledano, razine ulaganja i stope rasta nedostatne su za značajno smanjenje razlike u odnosu na EU. Gospodarski razvoj dodatno otežava ukorijenjena siva ekonomija. I dalje je prisutna prenaglašena uključenost države i neprimjereno političko uplitanje u gospodarstvo, a politika tržišnog natjecanja i druge popratne politike još uvijek su preslabe. Potrebno je odlučnije provoditi strukturne reforme utvrđene u programima gospodarskih reformi. Treba dati prioritet mjerama za rješavanje socijalnih problema i problema strukturne nezaposlenosti. Treba nastaviti s procesom privatizacije na potpuno transparentan način. Reforma državnih poduzeća treba biti prioritetna zadaća te se moraju poduzeti mjere za suzbijanje korupcije. Slabosti u području vladavine prava i loše funkcioniranje institucija i dalje su prepreka potencijalu rasta i konkurentnosti.

Uspješna gospodarska integracija unutar regije i integracija s EU-om bit će moguća samo uz poboljšanu povezivost. Još uvijek nije ispunjen velik broj obveza iz regionalnih sporazuma. Zemlje moraju u cijelosti poštovati Ugovor o energetskoj zajednici i Ugovor o prometnoj zajednici te pravila EU-a koja se odnose na Europski zajednički zračni prostor, kojima su se obvezali na preuzimanje pravne stečevine u području energije i prometa i donošenje pripadajućih standarda (npr. okoliš i tržišno natjecanje) znatno prije pristupanja.

Regija bi trebala osigurati i provedbu postojećih sporazuma i obveza, primjerice u kontekstu Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, koji bi trebalo reformirati tako da bude prilagođen potrebama regije. Donošenje višegodišnjeg akcijskog plana za razvoj regionalnog gospodarskog prostora, koji su čelnici zapadnog Balkana dogovorili u srpnju 2017., obećavajući je korak: njegovom će se provedbom dalje ojačati trgovina, ulaganja i mobilnost unutar regije i između regije i EU-a. To će pridonijeti uključivanju tržišta u europske i globalne lance vrijednosti i potaknuti digitalizaciju gospodarstava regije. Osim toga, ubrzat će se razvoj poduzetništva i vještina, istraživanje i inovacije te pametan rast.

3.    Primjena EU-ovih propisa i standarda

Ključna pitanja kao što su vladavina prava, temeljna prava, jačanje demokratskih institucija, reforma javne uprave te gospodarski razvoj i konkurentnost i dalje su glavni prioriteti procesa proširenja. Ti su prioriteti temelj za sve zemlje koje žele postati članice kojim se jamči da zemlja raspolaže potrebnim administrativnim i pravosudnim kapacitetima nužnima za pravilnu primjenu propisa i standarda EU-a, ne samo u zakonodavstvu, već i u praksi.

Još treba mnogo toga učiniti na svim razinama po pitanju usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, uspostave ili izgradnje pripadajućih institucije te osiguranja kapaciteta za provedbu, bilo u pogledu propisa o jedinstvenom tržištu, socijalne politike, pravne stečevine u području energije i prometa ili u pogledu EU-ova prava o okolišu.

Provedba obveza koje proizlaze iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i drugih sektorskih sporazuma pomoći će u pripremama za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU-u. Zemlje bi trebale u cijelosti iskoristiti znatnu tehničku pomoć koja im je dostupna, osobito potporu pri uspostavi institucija u okviru Instrumenta za tehničku pomoć i razmjenu informacija.

4.        Pomirenje, dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja kao preduvjeti za pristupanje

Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ključni su za napredak zemalja na njihovu europskom putu. Uz postojeće regionalne inicijative, kao što je Vijeće za regionalnu suradnju, novi zamah dali su formati političke suradnje koje je pokrenula regija i koji uključuju suradnju do najviše razine, te nedavni sastanci na vrhu. Trebalo bi nastaviti koristiti te mogućnosti kako bi se pridonijelo daljnjoj političkoj stabilizaciji te kako bi se otvorile gospodarske mogućnosti.

Osim poboljšane regionalne suradnje, za učvršćivanje mira i osiguravanje trajne stabilnosti u regiji potrebni su i daljnji napori za postizanje pomirenja. Još uvijek treba vremena kako bi zacijelile rane iz 1990-ih. Međutim, nakon 25 godina, vrijeme je da se pristupi rješavanju otvorenih pitanja s novom odlučnošću. Sve se zemlje moraju jasno obvezati, riječima i djelovanjem, na prevladavanje nasljeđa prošlosti postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja mnogo prije pristupanja EU-u.

Regionalna suradnja, dobrosusjedski odnosi i pomirenje ne mogu se nametnuti izvana. Čelnici u regiji moraju preuzeti punu odgovornost i svojim djelovanjem biti primjer drugima. Moraju izbjegavati i osuditi sve izjave i postupke koji bi mogli potaknuti međuetničke napetosti te se moraju aktivno boriti protiv nacionalističkog diskursa. U EU-u nema mjesta huškačkoj retorici, a pogotovo ne uzdizanju ratnih zločinaca s bilo koje strane. Proces tranzicijskog pravosuđa još nije dovršen. Potrebno je hitno pristupiti rješavanju neriješenih osjetljivih pitanja kao što je postupanje u predmetima ratnih zločina, među ostalim punom suradnjom s Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove i Posebnim sudom za ratne zločine na Kosovu, pitanje sudbine nestalih osoba, izbjeglica i interno raseljenih osoba te otkrivanje i uklanjanje zaostalih mina u regiji.

Veću važnost treba dati ulozi obrazovanja, osobito u smislu poticanja veće tolerancije, promicanja europskih vrijednosti i jačanja kohezije društva. Zapadni Balkan mora više ulagati u svoje mlade generacije, buduće građane EU-a, i dati im perspektivu za budućnost, a ne prošlost. Trebalo bi poboljšati i suradnju u području kulture s regijom i unutar regije.

EU-ova politika proširenja mora nastaviti izvoziti stabilnost. EU stoga ne može i neće uvoziti bilateralne sporove. Njih što hitnije moraju riješiti odgovorne strane. Ozračje dobrosusjedskih odnosa olakšat će ostvarenje tog cilja koje će istodobno biti pokazatelj stvarnog stanja njihovih odnosa. Granični sporovi koji nisu riješeni bilateralno moraju se bezuvjetno uputiti na obvezujuću konačnu međunarodnu arbitražu, čije presude obje stranke moraju u potpunosti primjenjivati i poštovati prije pristupanja te uzeti u obzir pri izradi ugovora o pristupanju. Komisija će obratiti posebnu pozornost na postupak rješavanja tih sporova i prema potrebi pružati potporu. Sve se zemlje moraju suzdržati od zlouporabe neriješenih pitanja u postupku pristupanja EU-u. U načelu, vodeći kandidati za pristupanje EU-u imaju strateški interes da budu zagovornici, a ne oni koji će otežavati težnje svojih susjeda. Zemlje u regiji ovise jedna o drugoj i brže će ostvariti napredak ako na tom putu budu pomagale jedna drugoj.

Bez djelotvorne i potpune normalizacije odnosa između Beograda i Prištine s pomoću dijaloga uz posredovanje EU-a ne može se ostvariti trajna stabilnosti u regiji. Srbija i Kosovo moraju hitno sklopiti sveobuhvatni, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa kako bi mogli napredovati na svojem zasebnom europskom putu.

5.    Sljedeći koraci na europskom putu zapadnog Balkana

U narednim godinama sve zemlje zapadnog Balkana imat će priliku napredovati na svojem europskom putu na temelju vlastitih zasluga te brzinom kojom ih budu ostvarivale. U tom procesu trenutačno prednjače Crna Gora i Srbija. Preostale etape koje moraju ispuniti na putu prema članstvu prikazane su u nastavku. Albanija i bivša jugoslavenska republika Makedonija ostvarile su znatan napredak na svojem europskom putu te je Komisija spremna započeti s izradom preporuka za otvaranje pristupnih pregovora na temelju ispunjenih uvjeta. Komisija će započeti s izradom mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine nakon što primi sveobuhvatne i potpune odgovore na svoj upitnik. Uz stalne napore i angažman Bosna i Hercegovina mogla bi postati kandidatkinja za pristupanje. Kosovo ima priliku za održiv napredak na temelju provedbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te će moći napredovati na svojem europskom putu kada to dopuste objektivne prilike. Kosovo će imati znatne koristi i od konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom.

5.1. Indikativni prikaz koraka koje Crna Gora i Srbija moraju poduzeti za završetak procesa pristupanja u perspektivi do 2025.

U ovom se odjeljku navode ključni koraci i uvjeti koje je potrebno ispuniti u pristupnim pregovorima s obzirom na moguće pristupanje 2025. Ovaj prikaz služi isključivo u indikativne svrhe i temelji se na najboljem mogućem scenariju. Ne podrazumijeva automatizam; proces jest i ostat će objektivan i temeljen na zaslugama. Svrha je pokazati koliko će brzo trebati donijeti i provesti prethodno navedene reforme za preustroj da bi se ovaj scenarij ostvario. Svaka će se zemlja zasebno ocjenjivati na temelju vlastitih zasluga u skladu s postignutim napretkom u ispunjavanju utvrđenih uvjeta.

ØIspunjenje privremenih referentnih mjerila:

Ključna je još veća usredotočenost na ispunjavanje privremenih referentnih mjerila u području vladavine prava. Te je zahtjeve i uvjete Komisija već jasno istaknula u svojim redovnim izvješćima. Čelnici zemalja sada se moraju odlučno i s većom predanošću uhvatiti u koštac s postojećim izazovima. Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom (poglavlje 35.) te hitno sklopiti sveobuhvatni, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa. 

ØUtvrđivanje zajedničkih stajališta EU-a u ključnim područjima:

Komisija će pripremiti komunikaciju s procjenama učinka budućeg pristupanja na ključna područja politike kao što su poljoprivreda, kohezijska politika i proračun. To će zemljama članicama omogućiti da utvrde zajednička stajališta EU-a u pregovorima o relevantnim poglavljima uz puno razumijevanje mogućeg učinka te da prema potrebi utvrde prijelazne mjere. Primjena načela slobodnog kretanja radnika na nove države članice problem je koji jednako zabrinjava građane EU-a i građane zapadnog Balkana. Stoga će u pregovorima trebati odrediti prirodu prijelaznih mjera u tom području. U slučaju Srbije bit će potreban znatan napredak u provedbi sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom.

ØZavršni pregovori:

Nakon što se ispune sva mjerila za zatvaranje svih poglavlja, uključujući vjerodostojne i održive rezultate u provedbi reformi, posebno u području vladavine prava, države članice moći će se dogovoriti o zatvaranju cjelokupnih pregovora na međuvladinoj konferenciji. To će zahtijevati kontinuirani i trajni napredak u pogledu programa reformi. U slučaju Srbije bit će potrebna trajna provedba sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg sporazuma s Kosovom kao potvrda potpune normalizacije odnosa.

ØPotpisivanje ugovora o pristupanju:

Po zaključenju pregovora s jednom ili više zemalja može se potpisati ugovor o pristupanju nakon mišljenja Komisije, suglasnosti Europskog parlamenta i odluke Vijeća o prihvatu novih država članica.

ØPristupanje:

Nakon ratifikacije sporazuma o pristupanju u svim državama članicama EU-a te u zemlji ili zemljama pristupnicama, uzimajući u obzir nacionalne ustavne zahtjeve svake zemlje, može uslijediti pristupanje.

II.ZA VJERODOSTOJNU PERSPEKTIVU PROŠIRENJA POTREBNA JE POTPORA EUROPSKE UNIJE

Perspektiva proširenja za zapadni Balkana u prvom je redu u rukama samih zemalja. EU sa svoje strane mora ostati vjerodostojan, čvrst i pravedan te poboljšati svoje politike kako bi mogao bolje podupirati proces preobrazbe u regiji. Mora ispunjavati svoje obveze kako zapadni Balkan bude ispunjavao svoje, jer to je u strateškom interesu same Europe.

U nastavku, te u akcijskom planu u prilogu, naveden je niz vodećih inicijativa koje predstavljaju znatno poboljšanje suradnje EU-a sa zemljama zapadnog Balkana, u obostranom interesu. Za te će inicijative biti potrebna konkretna potpora europskih institucija i država članica EU-a.

EU-ova politika proširenja i proces stabilizacije i pridruživanja te alati i instrumenti koji se njima osiguravaju i dalje ostaju temelj potpore koju EU pruža zapadnom Balkanu. Komisija će nastojati osigurati bolju koordinaciju svih relevantnih aktivnosti, među ostalim i u suradnji s drugim dionicima, uključujući međunarodne financijske institucije, te nastaviti promicati odgovornost regije, što je ključno za njezin razvoj.

EU bi trebao pojačati suradnju sa zapadnim Balkanom u području politika te se posebno usredotočiti na područja od zajedničkog interesa kao što su pravosuđe i unutarnji poslovi, uključujući sigurnost i borbu protiv organiziranog kriminala, gospodarstvo i jedinstveno tržište, energija, prometna i digitalna politika, socijalna politika, obrazovanje, istraživanje i inovacije te vanjski poslovi i obrana.

Suradnja u tim područjima potaknula bi se intenzivnijim sudjelovanjem zapadnog Balkana u neformalnim vijećima te redovitim kontaktima na ministarskoj razini. Komisija će sa svoje strane prema potrebi uključiti predstavnike sa zapadnog Balkana u tehničke odbore i radne skupine Komisije. Nakon sastanka na vrhu o zapadnom Balkanu održanom u Sofiji u svibnju 2018. čelnici EU-a trebali bi nastaviti suradnju s čelnicima zemalja zapadnog Balkana, među ostalim organiziranjem sastanaka na vrhu.

Relevantne unutarnje politike EU-a i programe financiranja trebalo bi proširiti na zapadni Balkan te zemljama regije pružiti potporu kako bi mogle ostvariti veću korist od sudjelovanja u tim programima i mrežama EU-a.

Komisija će poboljšati svoju tehničku pomoć zemljama zapadnog Balkana kako bi im pomogla da se usklade sa zakonodavstvom EU-a i osiguraju njegovu učinkovitu provedbu u praksi. Poboljšat će se i razmjena informacija s upravama u regiji te raditi na daljnjem olakšavanju formata izravnih kontakata građana kao što su lokalna partnerstva općina iz regije s općinama zemalja EU-a.

Radi ostvarivanja zajedničkog interesa za jačanje sigurnosti, trebalo bi proširiti i produbiti strukturirane dijaloge u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike te zajedničke sigurnosne i obrambene politike uz veće sudjelovanje u EU-ovim misijama i operacijama diljem svijeta, prema potrebi s pojedinačnim partnerima, te dalje povećati sudjelovanje u aktivnostima povezanima s hibridnim prijetnjama, obavještajnim aktivnostima, pitanjima svemira i obrane te reformom sektora sigurnosti. U tom kontekstu zemlje zapadnog Balkana moraju ubrzati usklađivanje sa svim stajalištima vanjske politike EU-a, uključujući restriktivne mjere. Pristupanje EU-u izbor je koji podrazumijeva prihvaćanje načela, vrijednosti i ciljeva koje Unija nastoji promicati u svojem susjedstvu i šire, uključujući potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

1.Veća potpora vladavini prava

Trebalo bi pojačati napore za usmjeravanje reformi u području vladavine prava u regiji kako bi se zemljama pružila potpora u ambicioznim mjerama koje moraju poduzeti. Instrumente razvijene tijekom pregovora s Crnom Gorom i Srbijom u okviru poglavljâ o vladavini prava trebalo bi primjenjivati i u drugim zemljama zapadnog Balkana kao poticaj za rano donošenje ključnih reformi. To će uključivati analizu zakonodavstva i prakse u tom području, na temelju čega će se izraditi detaljni akcijski planovi s utvrđenim prioritetnim pitanjima, te pomno praćenje provedbe i konkretnih rezultata.

Velika se korist može ostvariti od povećanog doprinosa država članica i stručnjaka u podupiranju i vršenju pritiska radi provedbe reformi. Trebalo bi provesti detaljniju procjenu vladavine prava te savjetodavne misije proširiti na cijeli zapadni Balkan, nastavljajući se na iskustvo iz prijašnjih savjetodavnih misija. Trebalo bi poboljšati praćenje provedbe i izvršenja, među ostalim s pomoću sustavnijih stručnih pregleda za svaki predmet pojedinačno koje organizira Komisija uz sudjelovanje stručnjaka iz država članica. Trebalo bi uvesti i praćenje sudskih postupaka u području teških kaznenih dijela korupcije i organiziranog kriminala. Trebalo bi započeti s izradom pokazatelja provedbe reformi. Napredak u provedbi reforme pravosuđa treba mjeriti djelotvornošću pravde koju sustav može osigurati svojim građanima i poduzećima.

U pregovaračkim okvirima za Crnu Goru i Srbiju poseban je naglasak stavljen na potrebu da se reforme u području vladavine prava počnu provoditi u što je moguće ranijoj fazi pregovora. Komisija preporučuje da se bolje iskoriste mogućnosti koje pružaju pregovarački okviri. U skladu s time, trebalo bi zahtijevati znatan napredak u području vladavine prava, a osobito konkretne rezultate u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kao uvjet za privremeno zatvaranje razgovora o tehničkim pitanjima u okviru drugih poglavlja pristupnih pregovora.

ØKomisija će objediniti te aktivnosti u vodećoj inicijativi za jačanje vladavine prava na zapadnom Balkanu.

2.Jačanje suradnje u području sigurnosti i migracija

Pojačana strateška i operativna suradnja između EU-a i zapadnog Balkana u području sigurnosti, uključujući putem relevantnih agencija, ključna je za djelotvoran i efikasan odgovor na postojeće sigurnosne i terorističke prijetnje kojima su izloženi Unija i regija zapadnog Balkana. Potrebno je pojačati i suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva te razmjenu informacija na nacionalnoj i regionalnoj razini među partnerima na zapadnom Balkanu.

Mnogo toga je već poduzeto na razini EU-a kako bi se pomoglo u izgradnji kapaciteta na zapadnom Balkanu te olakšala međunarodna policijska i pravosudna suradnja na suzbijanju prijetnji od organiziranog kriminala i terorizma, uključujući radikalizaciju koja dovodi do nasilnog ekstremizma, problem stranih terorističkih boraca i trgovanje vatrenim oružjem i eksplozivima. Tu bi suradnju trebalo dodatno ojačati na temelju uspješnih inicijativa u području sigurnosti i borbe protiv terorizma te poduprijeti kontinuiranim dijalogom o sigurnosnoj politici između Unije i zapadnog Balkana. Partneri na zapadnom Balkanu trebali bi na ad hoc osnovi više sudjelovati u odgovarajućim raspravama o sigurnosnoj politici koje se odvijaju u EU-u.

Agencije EU-a 5 , uz podršku Interpola, i dalje će imati istaknutu ulogu u jačanju strateške i operativne suradnje u području policije i pravosuđa, uključujući upućivanjem časnika za vezu Europola u regiju i dodatnim promicanjem zajedničkih istražnih timova. Trebalo bi dovršiti sporazume o suradnji s Eurojustom čim budu doneseni potrebni standardi zaštite podataka.  

Pojačana suradnja u borbi protiv terorizma i radikalizacije trebala bi uključivati jačanje strateških, zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta u partnerskim zemljama i temeljiti se na posebnim dijalozima o borbi protiv terorizma i zajedničkim akcijskim planovima te nastavak uporabe stručnog znanja o borbi protiv terorizma na zapadnom Balkanu. Trebalo bi poboljšati suradnju u kontekstu povezanosti unutarnje i vanjske sigurnosti uz pomoć agencija EU-a i Interpola, uključujući razmjenu informacija o stranim terorističkim borcima i proširenje podrške Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji na zapadni Balkan. Usklađenost i sinergiju mjera trebalo bi osigurati putem inicijative za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu.

Operativna suradnja u borbi protiv različitih oblika organiziranog kriminala u kontekstu ciklusa politike trebala bi se sve više proširiti na zapadni Balkan. Posebna će se pozornost posvetiti pružanju veće potpore izgradnji kapaciteta u području kibersigurnosti i borbe protiv kiberkriminaliteta. Pojačat će se suradnja s relevantnim agencijama EU-a kao što su Europol i Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnosti.

Istovremeno je od ključne važnosti dodatno pojačati stratešku i operativnu suradnju sa zapadnim Balkanom u području migracija i upravljanja granicama. To uključuje osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjenu relevantnih informacija (npr. analize rizika), povećanu kontrolu granica, osiguravanje učinkovite provedbe politika ponovnog prihvata i vraćanja te borbu protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja migranata. Nužno je i jačanje međunarodne i regionalne suradnje (uključujući s agencijama EU-a 6 i odgovarajućim časnicima za vezu u regiji) te daljnja konsolidacija kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama.

Stoga Komisija predlaže da se nastavi s postupkom sklapanja sporazumâ o statusu europske granične i obalne straže s partnerima iz zapadnog Balkana, kojima se predviđaju jasan pravni okvir i zaštitne mjere za tješnju operativnu suradnju. To bi trebalo uključivati mogućnost uvođenja i provedbe zajedničkih operativnih aktivnosti nadležnih nacionalnih tijela država članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana zajedno s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu. U tom će području biti jednako važno produbiti regionalnu suradnju i pojačati razmjenu informacija između Unije i zapadnog Balkana.

Kako bi se pratile razne aktivnosti koje će agencije EU-a poduzeti u vezi sa zapadnim Balkanom, Komisija namjerava osnovati i koordinirati EU-ovu međuagencijsku radnu skupinu u skladu s njihovim pripadajućim nadležnostima.

ØKomisija će objediniti te aktivnosti u vodećoj inicijativi za pojačanu suradnju u području sigurnosti i migracija na zapadnom Balkanu.

3.Potpora društveno-gospodarskom razvoju

Ulaganje u zapadni Balkan ulaganje je u Europu. Ulaganja će se povećati samo u slučaju boljeg gospodarskog upravljanja i strukturnih reformi provedenih radi povećanja konkurentnosti. Mjerama u nastavku podupire se taj cilj te povećavaju rast i broj radnih mjesta, osobito za mlade u regiji. Okvirni sporazum o ulaganju za zapadni Balkan koji će se financirati iz Instrumenta pretpristupne pomoći sve će više biti u središtu poticanja ulaganja u regiji. Zbog toga će biti proširen kako bi se još više privukla i koordinirala bilateralna ulaganja donatora i međunarodnih financijskih institucija. Predviđeno je povećano financiranje u području prometa, energetike, socijalnih pitanja, okoliša i razvoja privatnog sektora, uključujući digitalno gospodarstvo. Kako bi povezala društveno-gospodarski razvoj regije s ulagačkim prioritetima Unije, Komisijin je cilj znatno poboljšati pružanje jamstava na temelju Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan radi privlačenja privatnih ulaganja u regiju, uz osiguranje potpune komplementarnosti s postojećim inicijativama. Uzimajući u obzir sljedeći višegodišnji financijski okvir, zapadni Balkan trebao bi biti odgovarajuće obuhvaćen i u eventualnim budućim aranžmanima za vanjsko kreditiranje.

Regionalni gospodarski prostor ključan je korak za nastavak gospodarske integracije EU-a i zapadnog Balkana te povećanje privlačnosti regionalnog tržišta. Komisija će i dalje podupirati razvoj gospodarske integracije unutar regije, uključujući mobiliziranjem svojeg stručnog znanja kako bi pomogla u provedbi akcijskog plana o regionalnom gospodarskom prostoru, osobito u područjima obuhvaćenima pravnom stečevinom EU-a.

Iako je vrijednost trgovine između EU-a i zapadnog Balkana 2016. iznosila više od 43 milijarde EUR, postoji znatan potencijal za daljnji rast. Kako bi se taj potencijal ostvario, Komisija će nastaviti poticati trgovinu između EU-a i zapadnog Balkana. To će uključivati razvoj programa uzajamnog priznavanja na temelju srednjoeuropskog područja slobodne trgovine i regionalnog gospodarskog prostora (npr. ovlašteni gospodarski subjekti). Članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji preduvjet je za pristupanje EU-u te može potaknuti gospodarski rast i značajna ulaganja u regiji. Komisija će nastaviti pomagati Bosni i Hercegovini i Srbiji u procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Razvojem snažnog privatnog sektora pod vodstvom poduzetnikâ iz regije i iz EU-a bolje će se iskoristiti dinamičnost mladih u regiji i stimulirati uzajamno korisna gospodarska integracija. Nastavit će se poticati povezivanje poslovne dijaspore u EU-u i poduzetnika u EU-u i na zapadnom Balkanu, među ostalim putem programa EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća. Potrebne su mjere za povećanje pristupa financijskim sredstvima i iskorištavanje potencijala za rast malih i srednjih poduzeća. U cilju poticanja poduzetništva i inovacija, Komisija će uvesti sustav potpore za prijenos tehnologije i novoosnovana poduzeća u cijeloj regiji te podupirati napore usmjerene na pametnu specijalizaciju i kružno gospodarstvo. Okvirni programi EU-a već su otvoreni za zapadni Balkan. Kako bi se osiguralo njegovo učinkovitije sudjelovanje trebalo bi predvidjeti daljnju integraciju u postojeće mreže znanja u EU-u, uključujući istraživanje i izgradnju kapaciteta za inovacije. Suradnja se može dalje razvijati u okviru drugih inicijativa, uključujući makroregionalne strategije EU-a.

Komisija će podupirati profesionalnost i neovisnost dužnosnika zaduženih za javnu nabavu te raditi na jačanju nadzornih mehanizama kako bi se omogućilo praćenje cijelog natječajnog ciklusa. Da bi ti napori bili djelotvorni, potrebna je snažna politička volja za borbu protiv korupcije.

Godišnji postupak ocjene programa gospodarskih reformi pod vodstvom Komisije sa svim zemljama zapadnog Balkana ključan je instrument za potporu modernizaciji njihovih gospodarstava i ostvarivanje bolje gospodarske koordinacije s EU-om. Komisija će pojačati taj postupak, približiti ga još više postojećem europskom semestru za države članice EU-a i pružiti napredniju tehničku pomoć.

Europski stup socijalnih prava odražava načela i prava koji su ključni za pravedna tržišta rada i sustave socijalne skrbi koji dobro funkcioniraju. S pomoću nove pojačane socijalne dimenzije za zapadni Balkan Komisija će podupirati zapošljavanje i socijalnu politiku u regiji, potičući odgovarajuće sudjelovanje svih razina vlasti, socijalnih partnera i civilnog društva. To će uključivati povećanu usmjerenost na zapošljavanje i socijalne reforme putem boljeg praćenja relevantnih politika, među ostalim u kontekstu programa gospodarskih reformi. U svrhu razmjene mišljenja Komisija predlaže godišnji sastanak ministara EU-a i zapadnog Balkana o socijalnim pitanjima i zapošljavanju. Trebalo bi predvidjeti veću financijsku pomoć u socijalnom sektoru, osobito ulaganja u obrazovanje i zdravlje radi poticanja socijalne uključenosti.

Trebalo bi pružiti veću potporu obrazovanju, osobito strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i vještinama te izobrazbi učitelja i predškolskom obrazovanju. Udvostručit će se financiranje u okviru programa Erasmus+ kako bi se pomoglo još većem broju mladih sa zapadnog Balkana da studiraju i steknu iskustvo u EU-u, čime se pridonosi gospodarskom razvoju i promiču zajedničke vrijednosti. Uspostavit će se pilot-program za mobilnost učenika i učitelja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u bliskoj suradnji s dionicima, uključujući Europsku zakladu za osposobljavanje.

ØKomisija će objediniti te aktivnosti u vodećoj inicijativi za potporu društveno-gospodarskom razvoju na zapadnom Balkanu.

4.Povećanje povezanosti

Poboljšanje povezanosti unutar zapadnog Balkana strateški je interes za obje strane. Povećanje broja prometnih i energetskih veza omogućit će veću konkurentnost, gospodarski rast i sigurnost opskrbe, a istodobno je važan preduvjet za gospodarsku integraciju unutar zapadnog Balkana. Ugovor o energetskoj zajednici i Ugovor o prometnoj zajednici te Europski zajednički zračni prostor osiguravaju napredne regulatorne okvire koji, uz snažnu političku suradnju u regiji, mogu uvelike olakšati povezivanje unutar regije.

Zapadni Balkan geografski je okružen državama članicama EU-a i politički je prioritet povezati i infrastrukturu između EU-a i zapadnog Balkana te ubrzati razvoj međupovezanih transeuropskih mreža u području prometa, energetike i digitalnih usluga. Ulaganje u infrastrukturne mreže omogućuje stvarne koristi koje jasno prepoznaju građani i poduzeća i u EU-u i na zapadnom Balkanu. Osim povećanog financiranja tih mreža i stvaranja novog programa jamstava za privatna ulaganja Komisija će nastojati osigurati i učinkovitiju primjenu postojećih odredaba Instrumenta za povezivanje Europe za zemlje zapadnog Balkana. Komisija će istražiti mogućnosti za pojednostavnjivanje njihova sudjelovanja u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

Energetska unija sa zapadnim Balkanom: Radi jačanja EU-ove energetske unije, sve njezine dimenzije trebalo bi proširiti na zapadni Balkan: podupiranje energetske sigurnosti, integracije tržišta i energetske tranzicije, uključujući energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora. U tom kontekstu svaka bi zemlja trebala dovršiti sve potrebne reforme te pojednostavniti svoje politike u potpunosti u skladu s pet stupova energetske unije. Trebalo bi poduprijeti izgradnju kapaciteta energetskih regulatora i operatora prijenosnih sustava na zapadnom Balkanu tako da u potpunosti mogu sudjelovati u mrežama na razini EU-a. Potrebno je uložiti napore u dovršetak regionalnog tržišta električne energije na zapadnom Balkanu te osigurati njegovu integraciju u EU-ovo unutarnje tržište električne energije.

Ususret istinskoj prometnoj uniji sa zapadnim Balkanom: Provedba Ugovora o prometnoj zajednici koji je stupio na snagu 2017. bit će ključan korak koji vodi do postupne integracije regije u prometno tržište EU-a. Već postoje sporazumi o prioritetnim prometnim koridorima između EU-a i zapadnog Balkana kao dijela transeuropske prometne mreže. Njih sada treba pretočiti u stvarnost kako bi se osiguralo da pridonose povećanju konkurentnosti cijelog kontinenta. Uz ulaganja, prioritet je i usklađivanje s operativnim standardima EU-a. Među ostalim ključnim reformama to će zahtijevati pojačane mjere za uklanjanje administrativnih uskih grla i prepreka na granicama u cilju poboljšanja integriranog cestovnog i željezničkog prometa. Potrebna je nova željeznička strategija radi uključivanja zapadnog Balkana u glavnu mrežu i tržište EU-a te za promicanje otvaranja regionalnog željezničkog tržišta. Nadalje, bit će potrebni ciljani napori za smanjenje nerazmjerno velikog broja smrtnih slučajeva na cestama s pomoću nove strategije za sigurnost u cestovnom prometu.

ØKomisija će objediniti te aktivnosti u vodećoj inicijativi za podupiranje povezivanja na zapadnom Balkanu.

5.Pokretanje digitalne agende za zapadni Balkan

Razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a pridonosi razvoju poduzeća, poticanju rasta, povećanju produktivnosti, promicanju inovacija, preobrazbi javnih usluga i poboljšanju kvalitete života građana. Nužno je da zapadni Balkan bude uključen u napore EU-a za prihvaćanje tehnoloških promjena kako bi mogao koristiti digitalne alate i osigurati uspješnu i održivu budućnost za svoje građane.

Zajedno s partnerima na zapadnom Balkanu Komisija će pokrenuti digitalnu agendu za zapadni Balkan, uključujući plan za lakše smanjivanje troškova roaminga. Poduprijet će se uvođenje širokopojasnog pristupa na zapadnom Balkanu. Potrebno je razvijati digitalno društvo te će se stoga potpora pružati osobito e-upravi, e-nabavi i uslugama e-zdravstva te razvoju digitalnih vještina. Komisija će podupirati izgradnju kapaciteta u području povjerenja i sigurnosti te digitalizacije industrije na zapadnom Balkanu kako bi se osiguralo da digitalne inovacije koriste svim sektorima. Te napore dopunit će povećana potpora za donošenje, provedbu i izvršavanje pravne stečevine u području jedinstvenog digitalnog tržišta.

ØKomisija će objediniti te aktivnosti u vodećoj inicijativi za digitalnu agendu za zapadni Balkan.

6.Potpora pomirenju i dobrosusjedskim odnosima

Održavanje dobrosusjedskih odnosa i pomirenje zahtijevaju visok stupanj vlastite odgovornosti na zapadnom Balkanu te bi napore u tom smislu u prvom redu morale poduzeti zemlje regije. Dobrosusjedski odnosi trebali bi se nastaviti jačati inicijativama u području regionalne suradnje. Komisija je spremna nastaviti podupirati tu suradnju, bilo u pogledu plana povezivanja, u okviru skupine „zapadnobalkanske šestorke” (WB6) i inicijativa koje okupljaju šefove država i vlada iz regije, ili u pogledu drugih inicijativa koje jačaju njihovu odgovornost u regionalnoj suradnji.

Komisija će dodatno proširiti potporu na inicijative za pomirenje, uključujući one koje su usmjerene na tranzicijsko pravosuđe i nastoje prevladati nasljeđe nedavnog sukoba. Nastavit će se podupirati rad Mehanizma za međunarodne kaznene sudove i Posebnog suda za ratne zločine na Kosovu. Komisija će istražiti i kako najbolje unaprijediti napore Međunarodnog odbora Crvenog križa i Međunarodnog odbora za nestale osobe u poticanju regionalne suradnje na rješavanju problema nestalih osoba te razmotriti što se još može učiniti kako bi se smanjio problem mina.

Potpora obrazovanju i potencijalu mladih na Balkanu ključna je za daljnji razvoj regije i preduvjet je mirnog suživota i pomirenja. Osim u području obrazovanja, suradnja će se pojačati i u području kulture, mladih i sporta. Proširit će se područje djelovanja i obuhvat Regionalnog ureda za suradnju mladih. Uz povećano financiranje u okviru programa Erasmus+, Komisija će nastaviti njegovati kulturne veze s regijom, što će uključivati rad na zaštiti kulturne baštine zapadnog Balkana i promicanju njegovih kulturnih i kreativnih industrija.

ØKomisija će objediniti te aktivnosti u vodećoj inicijativi za potporu pomirenju i dobrosusjedskim odnosima na zapadnom Balkanu.

III.PRIPREMA EU-A ZA NOVE ČLANOVE

1.    Institucijska pitanja

Sam EU treba osigurati da će na institucijskoj razini biti spreman prihvatiti nove države članice nakon što ispune utvrđene uvjete. Da bi se mogla proširiti, Unija najprije mora postati jača i stabilnija.

Primjena glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću ključan je alat koji omogućuje da se potrebne odluke donose u Europskoj uniji s 27 članica. Kako bi se osiguralo učinkovito odlučivanje bit će potrebno barem zadržati područja politika o kojima se u Vijeću glasuje kvalificiranom većinom. U trećem tromjesečju 2018. Komisija će donijeti komunikacije o mogućnosti daljnjeg proširenja upotrebe glasovanja kvalificiranom većinom.

Članstvo u Europskoj uniji znači prihvaćanje i promicanje njezinih vrijednosti. Pri razmatranju budućnosti Europske unije potrebno je uspostaviti učinkovitiji mehanizam kako bi se osiguralo da se mogu poduzeti učinkovite mjere za borbu protiv sustavne prijetnje ili sustavnog kršenja tih vrijednosti od strane bilo koje države članice EU-a. U listopadu 2018. Komisija će predstaviti inicijativu za jačanje vladavine prava u Europskoj uniji. Ugovori o pristupanju mogli bi pružiti pravnu osnovu za uspostavu takvog mehanizma u okviru Ugovorâ.

Pristupanje zemalja zapadnog Balkana utjecat će na postojeće institucijske aranžmane u EU-u. Prijedlozi za suočavanje s tim institucijskim izazovima bit će potrebni prije zatvaranja pregovora. Pri razmatranju institucijskih aranžmana za sljedeće proširenje trebalo bi uzeti u obzir buduće članstvo drugih zemalja zapadnog Balkana. Konkretnije, upotreba glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću ključan je alat koji omogućuje da se potrebne odluke donose u Europskoj uniji s 27 članica.

Moraju se uspostaviti i posebni aranžmani i neopozive obveze kako bi se osiguralo da nove države članice nisu u mogućnosti blokirati pristupanje drugih kandidatkinja sa zapadnog Balkana. Bit će potrebni i posebni aranžmani u odnosu na nacionalne jezike budućih država članica.

Mnogo prije završetka općih pregovora o pristupanju, Komisija će procijeniti kako će pristupanje nove države članice utjecati na ključna područja politika, kao što su poljoprivreda, kohezijska politika i proračun. To će državama članicama omogućiti da utvrde zajednička stajališta EU-a za relevantna poglavlja uz puno razumijevanje vjerojatnog utjecaja te da poduzmu sve mjere za ublažavanje rizika.

2.    Osiguravanje financijskih sredstava za uspješno pristupanje

Instrumentom pretpristupne pomoći podupiru se pripreme za pristupanje zapadnog Balkana te se olakšava regionalna i prekogranična suradnja. U razdoblju 2007.–2017. EU je uložio više od 8,9 milijardi EUR u regiju putem Instrumenta pretpristupne pomoći. U 2018. predviđeno je 1,07 milijardi EUR. Financiranje putem Instrumenta pretpristupne pomoći bit će još prilagođenije potrebama zemalja. Za provedbu te strategije bit će potrebna veća financijska sredstva. Komisija stoga predviđa postupno povećanje potpore u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za zapadni Balkan do 2020. u mjeri u kojoj je to omogućeno preraspodjelama u postojećoj omotnici Instrumenta pretpristupne pomoći.

Uzimajući u obzir iskustvo iz prethodnih proširenja, trebalo bi predvidjeti postupan i neometan prelazak iz pretpristupnog statusa u status države članice kako bi se omogućio razvoj potrebnog apsorpcijskog kapaciteta. To bi trebalo uključivati postupno povećanje sredstava Instrumenta pretpristupne pomoći u novom višegodišnjem financijskom okviru prije pristupanja, uz postupno uključivanje izdataka nakon pristupanja. To će zapravo značiti da nova država članica ne može očekivati da će dobiti puni iznos sredstava EU-a odmah nakon pristupanja, ali će njezin pristup pretpristupnim sredstvima biti u skladu s time znatno povećan prije pristupanja.

Postrožit će se uvjeti povezani s našom bilateralnom pomoći. Veća financijska sredstva u aktualnom i sljedećem višegodišnjem financijskom okviru trebala bi biti povezana s napretkom u provedbi temeljnih reformi i izgradnji dobrosusjedskih odnosa.

S obzirom na relativno niske razine bruto domaćeg proizvoda i stanovništva u regiji, očekuje se vrlo ograničen učinak pristupanja zemalja zapadnog Balkana na proračun EU-a. Međutim proširenja Europske unije podrazumijevaju troškove i dodatne izdatke za sve države članice. Višegodišnji financijski okvir odražava političke prioritete EU-a. U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, u koji će biti uključene posebne odredbe o proširenju, morat će se uzeti u obzir potrebe za pripremu pristupanja. Ako neki kandidati budu spremni za pristupanje tijekom trajanja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, tada će se izvršiti potrebne prilagodbe.

3.    Komunikacija

Da bi proces pristupanja bio uspješan, komunikacija o njegovim mogućnostima i izazovima mora biti jasnija u regiji i u EU-u. Odgovornost pružanja odgovarajućih informacija građanima i poduzećima prije svega je u rukama vlada na zapadnom Balkanu, kao i postizanje nacionalnog konsenzusa o njihovu strateškom cilju.

Na strani EU-a zadaća je država članica da obavješćuju svoje građane i pruže im činjenice o mogućnostima i izazovima tog procesa. Komisija će poduprijeti te napore pojačanom strateškom komunikacijom u tim zemljama i u Uniji te osigurati vidljivost politike proširenja.

IV.ZAKLJUČCI

EU odavno podržava europsku perspektivu zapadnog Balkana. Budućnost regije kao sastavnog dijela EU-a u političkom je, sigurnosnom i gospodarskom interesu same Unije. Politika proširenja EU-a sastavni je dio šire strategije jačanja Unije do 2025. Uz snažnu političku volju, stvarne i održive rezultate u provedbi reformi i konačno rješavanje sporova sa susjedima Srbija i Crna Gora mogle bi dotad biti spremne za članstvo. Pristupanje jest i ostat će proces koji se temelji na zaslugama te u potpunosti ovisi o objektivnom napretku svake zemlje.

Kako bi se ispunili jasno utvrđeni kriteriji članstva i u njihovu vlastitom interesu, zemlje zapadnog Balkana trebaju provesti sveobuhvatne reforme u ključnim područjima. Moraju znatno ojačati vladavinu prava, temeljna prava i upravljanje. Pravosudnim reformama, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala te reformom javne uprave trebaju postići konkretne rezultate, a funkcioniranje demokratskih institucija trebaju ozbiljno poboljšati. Gospodarske reforme moraju se odlučno nastaviti te se mora pristupiti rješavanju strukturnih slabosti, niske konkurentnosti i visoke nezaposlenosti.

Mnogo prije pristupanja EU-u sve zemlje moraju se riječima i djelovanjem nedvosmisleno obvezati na prevladavanje nasljeđa prošlosti postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja, osobito graničnih sporova. Srbija i Kosovo trebaju sklopiti sveobuhvatan, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa kako bi obje zemlje mogle napredovati na svojem europskom putu.

EU će znatno povećati svoju potporu procesu preobrazbe na zapadnom Balkanu. Komisija je predvidjela akcijski plan za potporu preobrazbi zapadnog Balkana, koji je priložen ovoj strategiji. On uključuje šest vodećih inicijativa usmjerenih na posebna područja od interesa i za EU i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući niz novih mjera u područjima od velikog zajedničkog interesa:

U ožujku 2018. službe Komisije sazvat će prvi sastanak za koordinaciju s državama članicama u bliskoj suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje radi rasprave o akcijskom planu i mehanizmima za operativnu suradnju za njegovu provedbu.

Nakon što ispune nužne uvjete EU treba biti spreman prihvatiti nove članice, među ostalim s institucijskog i financijskog stajališta. Komisija će znatno prije pristupanja pripremiti procjene učinka u ključnim područjima politika. Kako bi se osigurala odgovarajuća financijska sredstva za potporu toj strategiji i neometan prelazak u status članica, Komisija predlaže postupno povećanje sredstava u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i osiguravanje odgovarajuće odredbe u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru kako bi se uzela u obzir moguća pristupanja. Da bi se osiguralo učinkovito donošenje odluka bit će potrebno barem zadržati i razmotriti proširenje područja politika na koje se primjenjuje glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću. Trebalo bi uspostaviti učinkovitiji sustav za reagiranje na sustavne prijetnje ili kršenja vladavine prava u bilo kojoj državi članici EU-a. Pojačat će se komunikacijske aktivnosti.

Europska perspektiva zapadnog Balkana jasna je i nedvojbena, a uvjeti i kriteriji za članstvo u EU-u jasno su utvrđeni. Ovom strategijom EU će moći pružiti dosad najveću potporu tom cilju. Pred tim je zemljama još mnogo posla kako bi mogle ispuniti te kriterije. Vlade moraju osigurati uključivije procese reformi koji će obuhvatiti sve dionike i društvo u cjelini. Najvažnije od svega, čelnici u regiji moraju nedvosmisleno pokazati svoju stratešku orijentaciju i predanost. Oni su ti koji u konačnici moraju preuzeti odgovornost za ostvarivanje te povijesne prilike.

(1) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/roadmap-factsheet-tallinn_en.pdf

(2) * Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(3) Komisija će donijeti svoju redovitu komunikaciju o politici proširenja EU-a zajedno s opsežnim izvješćima za zemlje u travnju 2018.

(4) Posljednji sastanak na vrhu Berlinskog procesa održan je u Trstu u srpnju 2017.

(5) Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL).

(6) Relevantan je rad navedenih agencija, kao i Europskog potpornog ureda za azil.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 6.2.2018.

COM(2018) 65 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom

PRILOG