EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.1.2018.

COM(2018) 42 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

O utjecaju međunarodnih aktivnosti za dobrobit životinja na konkurentnost europskih uzgajivača stoke u globaliziranom svijetu

1.Uvod

Europska unija (EU) oduvijek predvodi u razvoju kvalitetnog i znanstveno utemeljenog zakonodavnog modela zaštite dobrobiti životinja. Komisija je otpočetka shvatila da bi takav model trebalo distribuirati i na međunarodnoj razini da bi bio održiv.

Promicanje dobrobiti životinja i poštenog tržišnog natjecanje na svjetskoj razini i dalje je jedan od prioriteta Komisije u području dobrobiti životinja.

Opći je cilj međunarodnih aktivnosti Komisije u odnosu na dobrobit životinja promicanje vrijednosti EU-a u pogledu životinja, kako bi se podignula svijest i na svjetskoj razini prihvatili, posebno među trgovinskim partnerima EU-a, visoki standardi dobrobiti životinja, koji odražavaju model i načela EU-a. Poboljšanje standarda dobrobiti životinja u cijelom svijetu pridonosi i ostvarenju ravnopravnih tržišnih uvjeta između gospodarskih subjekata iz EU-a i trećih zemalja.

Strategijom EU-a za zaštitu i dobrobit životinja 2012.–2015. 1 Komisija je 2012. odlučila nastaviti svoje međunarodne aktivnosti u području dobrobiti životinja.

Komisija je navela da je odredbe o dobrobiti životinja potrebno uključiti u bilateralne trgovinske sporazume ili uspostaviti druge oblike suradnje te razviti konkretnu suradnju s trećim zemljama.

Komisija je također htjela ostati aktivna na multilateralnoj razini, posebno u Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE), u Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) te u okviru Europske politike susjedstva.

U strategiji EU-a predviđeno je donošenje ovog izvješća. Ono je važno jer uzima u obzir međunarodne aktivnosti 2 , 3 , 4   provedene u području dobrobiti životinja u zadnjih 15 godina.

2.ciljevi

Cilj je ovog izvješća preispitivanje glavnih međunarodnih aktivnosti što ih u vezi s dobrobiti životinja koje se koriste za proizvodnju hrane provodi Komisija uz potporu država članica EU-a.

Njime se ocjenjuje njihova uspješnost u promicanju standarda dobrobiti životinja na svjetskoj razini te analizira njihov doprinos ostvarenju ravnopravnih tržišnih uvjeta za gospodarske subjekte iz EU-a i trećih zemalja.

Stoga je cilj izvješća utvrditi koje su aktivnosti i koji politički instrumenti ostvarili najbolje rezultate od 2004. do 2016.

Ovo se izvješće temelji na „Studiji o učinku međunarodnih aktivnosti u području dobrobiti životinja” 5 (dalje u tekstu „studija”). Uzima u obzir i studiju „Assessing farmers' cost of compliance with EU legislation in the fields of environment, animal welfare and food safety” (Procjena troškova poljoprivrednika u pogledu usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a u području okoliša, dobrobiti životinja i sigurnosti hrane) 6 . Ta kasnija studija nije posvećena dobrobiti životinja, ali sadržava relevantne informacije za ovo izvješće.

3.međunarodne djelatnosti

Komisija provodi međunarodne aktivnosti u vezi s dobrobiti životinja na bilateralnoj i na multilateralnoj razini.

Multilateralne aktivnosti odnose se na aktivnosti u okviru međunarodnih međuvladinih organizacija koje djeluju na svjetskoj razini (npr. OIE, FAO).

Bilateralne aktivnosti odnose se na suradnju s pojedinačnim trećim zemljama ili regionalnim skupinama trećih zemalja kao što je Mercosur. Ta se suradnja može odvijati u okviru trgovinskih sporazuma ili na druge načine (vidjeti Prilog II.).

Ključni instrumenti za povećanje svijesti o dobrobiti životinja su inicijative osposobljavanja i izgradnje kapaciteta, kao što su program „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” 7 (BISH) te „Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija” (TAIEX) 8 , europski istraživački programi 9 i ciljani projekti.

3.1.opća razmatranja

Vijeće je 1995. ovlastilo 10 Komisiju za pregovore s ciljem zaključivanja sporazuma s trećim zemljama o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, među ostalim o pitanjima dobrobiti životinja povezanima s trgovinom.

Uz iznimku standarda za klanje 11 , standardi EU-a za dobrobit životinja odnose se samo na proizvodnju u EU-u, a ne na uvezene proizvode. Nadalje, na izvoz živih životinja izvan EU-a primjenjuju se samo određeni zahtjevi koji se odnose na prijevoz životinja 12 . Kad je riječ o ostalim standardima EU-a za dobrobit životinja, Komisija može samo ograničeno utjecati na treće zemlje. Dobrobit životinja nije izričito priznata kao bitna za trgovinu u okviru Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT). Slijedom toga, odredbe o dobrobiti životinja uključene u trgovinske sporazume uglavnom se odnose na suradnju, a ne na poštovanje zadanih uvjeta. Postignuća EU-a u tom području ovise o stupnju spremnosti trećih zemalja na suradnju.

3.2.multilateralne aktivnosti

Te su aktivnosti usmjerene na poticanje razvoja i donošenje međunarodnih standarda OIE-a te na suradnju s FAO-om.

Glavni ciljevi suradnje s OIE-om:

1.osigurati da se u standardima OIE-a o dobrobiti životinja što više odražavaju model i načela EU-a;

2.graditi konsenzus s trećim zemljama za donošenje tih standarda;

3.promicati i podupirati provedbu standarda OIE-a u trećim zemljama;

4.iskoristiti standarde OIE-a kao temelj za postizanje suglasja o dobrobiti životinja s trećim zemljama.

Od 2002. godine Komisija i države članice EU-a surađuju s OIE-om u svakoj fazi postupka utvrđivanja standarda, kao i u njihovoj provedbi u državama članicama OIE-a.

Glavni doprinos Komisije:

1.sudjelovanje u postupku utvrđivanja standarda radom u radnim skupinama i osiguravanjem usklađenih stajališta EU-a;

2.pružanje financijske potpore i suorganizacija OIE-ovih osposobljavanja kako bi se olakšala primjena međunarodnih standarda;

3.potpora razvoju i provedbi regionalnih strategija OIE-a o dobrobiti životinja.

Sve države članice EU-a članice su i OIE-a, a Komisija ima status promatrača. U ranoj fazi postupka utvrđivanja standarda Komisija sudjeluje u radu relevantnih skupina stručnjaka OIE-a 13 . Kada standardi budu spremni za donošenje, Komisija doprinosi s pomoću EU-ova koordinacijskog mehanizma „one voice”. Komisija doista ima važnu ulogu u predstavljanju jedinstvenih stajališta EU-a u svakoj fazi savjetovanja te u trenutku OIE-ova donošenja tih standarda.

Usto, koordinacijom stajališta s trećim zemljama članicama OIE-a Komisija olakšava donošenje tih standarda. Komisija podupire i zemlje članice OIE-a u postupku utvrđivanja standarda tako što, primjerice, organizira regionalne seminare za kontaktne točke OIE-a u području dobrobiti životinja. Nadalje, projektima suradnje 14 posvećenima jačanju veterinarskih službi, Komisija podupire regionalnu koordinaciju među afričkim zemljama i njihovo uključivanje u postupak utvrđivanja standarda OIE-a.

Kao rezultat toga, od 2002. usvojeno je 14 međunarodnih standarda za dobrobit životinja kao i vodeća načela (vidjeti Prilog I.). Nadalje, EU je u većini područja uspio u velikoj mjeri uskladiti OIE-ovih i EU-ovih standarda za dobrobit životinja 15 .

Za provedbu standarda Komisija podupire razvoj znanja i vještina među nadležnim tijelima trećih zemalja članica OIE-a. Od 2004. Komisija i financijski podupire organiziranje globalnih i regionalnih inicijativa OIE-a, a sudjeluje i u radu odbora koji utvrđuju njihove ciljeve i programe. Aktivnostima Komisije olakšana je provedba standarda OIE-a u trećim zemljama, osobito standarda za klanje i prijevoz.

Na regionalnoj razini Komisija je olakšala izradu regionalnih strategija OIE-a za dobrobit životinja 16  te sufinancirala organizaciju aktivnosti u pet regija OIE-a. Komisija financira aktivnosti platforme OIE-a za dobrobit životinja u Europi i ima ključnu ulogu u usmjeravanju prioriteta i aktivnosti Platforme 17 .

Prekretnica je bila 2017. kad je OIE uz potporu EU-a donio prvu globalnu strategiju o dobrobiti životinja. Njome se dobrobit životinja promiče u okviru drugih ključnih društvenih vrijednosti, kao što su socio-ekonomski razvoj i održivost. Nadalje, strategija OIE-a temelji se na razvoju i provedbi znanstveno utemeljenih standarda, izgradnji kapaciteta, obrazovanju te dijalogu s brojnim dionicima. Taj je pristup u skladu s vizijom EU-a i načelima dobrobiti životinja.

Komisija je također s FAO-om organizirala aktivnosti za izgradnju kapaciteta, kojima se dobrobit životinja promiče kao javno dobro i komponenta održive proizvodnje. Komisija je tako sudjelovala i u najvažnijim skupovima kao što je prvi „Sastanak stručnjaka FAO-a o izgradnji kapaciteta za provedbu dobre prakse u području dobrobiti životinja 18 ”. Komisija je pridonijela i razvoju platforme FAO-a za dobrobit životinja za uzgoj, virtualne platforme za razmjenu znanja brojnih dionika 19 . Komisija sudjeluje u uredništvu platforme FAO-a za dobrobit životinja koja je pridonijela podizanju svijesti o dobrobiti životinja u cijelom svijetu, među ostalim i na inicijativu Komisije.

3.3.bilateralne aktivnosti

Glavni ciljevi bilateralne suradnje:

1.podizanje svijesti i uspostava ujednačenog shvaćanja pitanja dobrobiti životinja;

2.razmjena stručnog znanja;

3.potpora partnerskim zemljama u razvoju i provedbi zakonodavstva i standarda dobrobiti životinja na temelju modela i načela OIE-a ili EU-a;

4.rasprave o pitanjima dobrobiti životinja koja utječu na trgovinu među strankama.

Glavni Komisijini instrumenti za ostvarenje tih ciljeva:

1.konferencije i međunarodni skupovi;

2.radionice za osposobljavanje i stručne misije;

3.zajednički istraživački programi usmjereni na lokalni kontekst;

4.tehnička pomoć.

Prvi bilateralni trgovinski sporazum u kojem se izrijekom spominje dobrobit životinja potpisan je s Čileom  20 2002. Odonda je suradnja u području dobrobiti životinja uključena u većinu bilateralnih trgovinskih sporazuma 21 , uključujući sanitarna i fitosanitarna pitanja, a dosljedno se predlaže u sve tekuće trgovinske pregovore.

Komisija ostvaruje suradnju i izvan trgovinskih sporazuma (vidjeti Prilog II.).

Standardi OIE-a često su temelj za međusobno razumijevanje s trećim zemljama. Ti standardi doista pružaju široko prihvaćen okvir za pokretanje i razvoj suradnje s trećim zemljama 22 .

Pitanje dobrobiti životinja oduvijek se na zahtjev EU-a uključuje u bilateralne trgovinske sporazume. Unutar ili izvan trgovinskih sporazuma, bilateralna suradnja ostvarila je tijekom godina konkretne rezultate. Često se osnivaju radne skupine s članovima iz EU-a i njegovih partnera (npr. Čilea i Novog Zelanda) za definiranje godišnjeg plana rada i odgovarajućih mjera. Čile je na taj način donio cjelovito nacionalno zakonodavstvo o dobrobiti životinja, a Novi Zeland i Kanada donijeli su jednakovrijedne propise o dobrobiti životinja u trenutku klanja.

I kratkoročnim su projektima postignuti opipljivi rezultati, npr. mjerama 23 provedenima 2014. u okviru instrumenta sektorskog dijaloga EU-a i Brazila u okviru Memoranduma o razumijevanju o dobrobiti životinja. Općenito, može se smatrati da se tim mjerama utjecalo na stajalište poljoprivrednika i industrije u raspravi o dobrobiti životinja: u nekim su slučajevima oni čak dobrovoljno preuzeli obveze koje se tiču dobrobiti životinja, npr. u pitanju grupnog smještanja krmača  24 .

3.4.istraživanje, tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta

Istraživačke aktivnosti

Komisija je financirala 15 projekata 25 u vezi s dobrobiti životinja u okviru Šestog i Sedmog okvirnog programa, u kojima su sudjelovale istraživačke ustanove iz trećih zemalja. Od njih je program Welfare Quality® 26 bio prvi veliki projekt EU-a o dobrobiti životinja kojim je uspostavljena dugogodišnja znanstvena mreža država članica EU-a i trećih zemalja.

Nadalje, od 2004. EFSA sudjeluje u izradi znanstvenih mišljenja o dobrobiti životinja, koja Komisija promiče u trećim zemljama. Komisija je omogućila i komunikaciju stručnjaka iz EFSA-e sa znanstvenicima iz partnerskih zemalja (npr. iz Novog Zelanda i Čilea).

Tim je aktivnostima osigurana znanstvena osnova za razvoj međunarodnih standarda i smjernica za dobrobit životinja.

Tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta

Program „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” (BTSF) i TAIEX glavni su instrumenti izgradnje kapaciteta. Osim toga, u okviru politike susjedstva korišteni su twinning projekti.

Program BTSF usmjeren je prema službenicima iz trećih zemalja koje izvoze hranu i životinje u EU. Ti su službenici zatim odgovorni za širenje stečenog znanja i provedbu osposobljavanja u kojem će prenositi znanje.

Programom BTSF pridonosi se izgradnji kapaciteta trećih zemalja:

1.programom BTSF World, namijenjenim trećim zemljama u kojima se i organizira, primjerice u obliku regionalnih radionica 27 i kontinuiranih misija osposobljavanja 28 ;

2.integracijom službenika iz trećih zemalja u tečajeve osposobljavanja organizirane za EU;

3.modulima za e-učenje.

BTSF obuhvaća teme u rasponu od temeljnih znanstvenih načela do specifičnog zakonodavstva EU-a i standarda OIE-a za dobrobit životinja, posebno u području klanja i prijevoza. Od 2004. do 2015. broj sudionika iz trećih zemalja u aktivnostima programa BTSF World posvećenima dobrobiti životinja narastao je na 1000.

TAIEX podupire uprave svih zemalja kandidatkinja i susjednih zemalja u usklađivanju, prijenosu i provedbi zakonodavstva EU-a 29 .

Od 2004. do 2015. TAIEX je financirao više od 60 projekata u području dobrobiti životinja, s više od 40 radionica i 16 stručnih misija. Uspješan je primjer takve radionice radionica održana 2015. u Libanonu 30 . Toj radionici organiziranoj u suradnji s OIE-om cilj je bio humaniji odnos prema životinjama u prijevozu i klanju.

U razdoblju pregleda dobrobit životinja bila je uključena u twinning projekte, posebno sa zemljama Balkana i s Ukrajinom.

3.5.UTJECAJ NA KONKURENTNOST

U ovom se odjeljku procjenjuje u kojoj su mjeri međunarodne aktivnosti u području dobrobiti životinja globalno pridonijele ostvarenju jednakih uvjeta za proizvođače iz EU-a i iz trećih zemalja.

Studija je procijenila konkurentnost sektorā EU-a pod utjecajem standarda dobrobiti životinja kao i učinak usklađenosti standarda dobrobiti životinja na četiri ključne dimenzije konkurentnosti:

1.produktivnost i troškovna konkurentnost;

2.pristup tržištu;

3.poremećaji u trgovini;

4.kapacitet za inovacije.

Metodologija analize konkurentnosti temelji se na četiri glavna izvora informacija: i. dostupna literatura, ii. razgovori s europskim poslovnim udruženjima, iii. trgovinski tokovi, iv. dva posebna istraživanja usmjerena na gospodarske subjekte iz EU-a i odabranih trećih zemalja.

Na temelju ograničenog broja odgovora na istraživanja, čini se da gospodarski subjekti iz EU-a i trećih zemalja sasvim različito vide utjecaj standarda za dobrobit životinja na konkurentnost.

Produktivnost i troškovna konkurentnost

Rezultati istraživanja upućuju na to da usklađenost sa zakonodavstvom/standardima o dobrobiti životinja podrazumijeva veće troškove proizvodnje za gospodarske subjekte bez obzira na njihov zemljopisni položaj.

Kad je riječ o konkurentnosti na tržištu EU-a i na međunarodnom tržištu, studija je istaknula znatne razlike u percepciji konkurentnosti kod gospodarskih subjekata iz EU-a i iz trećih zemalja. S jedne strane gospodarski subjekti iz EU-a smatraju da su zakonodavstvom o dobrobiti životinja stavljeni u znatno nepovoljniji položaj po troškovima i po tržišnim udjelima u EU-u i izvan njega. S druge strane, gospodarski subjekti iz trećih zemalja razlike u standardima dobrobiti životinja ne smatraju izvorom prednosti. Štoviše, studijom je utvrđeno da su u većini slučajeva troškovi usklađivanja sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja relativno niski u usporedbi s ostalim troškovima proizvodnje (kao što su hrana za životinje i rad). Za jaja i proizvode od jaja u studiji su navedeni dokazi da razlike u standardima dobrobiti životinja mogu dovesti do preusmjeravanja trgovine i premještanja proizvoda. Međutim, to se za uvoz u EU još nije ostvarilo zbog istovremenog postojanja sanitarnih i fitosanitarnih zahtjeva.

Vidljivo je iz literature 31 , 32 , 33   da se troškovna prednost u nekim trećim zemljama uglavnom temelji na troškovima za hranu za životinje i za rad te na dostupnosti prirodnih resursa. Čini se da razlike u standardima dobrobiti životinja imaju mnogo manji učinak 34 . Na primjer, podaci o proizvodnji brojlera pokazuju da u zemljama kao što su Brazil i Tajland konkurentna prednost postoji uglavnom zbog nižih troškova hrane za životinje i troškova rada i povoljnijih klimatskih uvjeta 35 . Ukratko, zbog povoljnijih strukturnih uvjeta u velikoj većini slučajeva gospodarski subjekti iz trećih zemalja ostat će konkurentniji čak i ako se primijene EU-ovi standardi dobrobiti životinja.

Međutim, unatoč činjenici da sektor mesa peradi i sektor svinja u EU-u podliježu sveobuhvatnom zakonodavstvu o dobrobiti životinja, oni su i dalje neto izvoznici u određenom broju tržišnih segmenata. Tijekom razdoblja razmatranog u izvješću EU je ojačao položaj vodećeg svjetskog izvoznika svinjskog mesa 36 . Nadalje, EU je treći svjetski izvoznik mesa peradi, ali je i glavni uvoznik proizvoda od mesa peradi. Isto tako, s približno 25 % ukupne trgovine u razdoblju od 2013. do 2015., EU je među najvećim izvoznicima jaja i proizvoda od jaja 37 . Nasuprot tome, u područjima koja nisu regulirana zakonodavstvom EU-a za određene životinjske vrste uloga EU-a malena je i on je neto uvoznik goveđeg i ovčjeg mesa. Istovremeno, Novi Zeland, jedan od vodećih svjetskih izvoznika ovčjeg mesa, ima visoke standarde dobrobiti životinja.

Stoga standardi dobrobiti životinja nisu ključni pokretač konkurentnosti na svjetskom tržištu jer na konkurentnost snažno utječu i drugi čimbenici (kao što su blizina tržištu, drugi proizvodni čimbenici, vrsta tržišnog segmenta te postojanje ili nepostojanje trgovinskih sporazuma).

Bez obzira na gore navedeno, sve veća svijest potrošača o održivim metodama proizvodnje u EU-u, što uključuje visoke standarde dobrobiti životinja, može poboljšati i već poboljšava položaj proizvoda iz EU-a na tržištu.

Gospodarski subjekti iz EU-a i trećih zemalja imaju različito stajalište o utjecaju standarda dobrobiti životinja na produktivnost. Gospodarski subjekti iz trećih zemalja navode da imaju veću produktivnost koja proizlazi iz usklađenosti sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja, a subjekti iz EU-a navode suprotno. I jedni i drugi smatraju da usklađenost sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja pozitivno utječe na kvalitetu proizvoda.

Pristup tržištu

Većina gospodarskih subjekata iz EU-a i iz trećih zemalja navela je da im je usklađenost sa zakonodavstvom i standardima olakšala pristup novim prodajnim mogućnostima.

Zbog čimbenika povezanih s dobrobiti životinja, postoji različita percepcija o pristupu tržištima izvan EU-a. Više od polovine ispitanika iz trećih zemalja kaže da je pristup međunarodnim tržištima poboljšan, ali ispitanici iz EU-poriču to poboljšanje.

Usklađenost sa zahtjevima EU-a za dobrobit životinja u trenutku klanja pridonijela je izjednačavanju uvjeta za pristup tržištu EU-a i smanjenju jaza između zemalja izvoznica i EU-a. Osim toga, gospodarski subjekti iz trećih zemalja smatraju da to ima pozitivan učinak na pristup najboljim izvoznim tržištima izvan EU-a. To pokazuje da je globalno promicanje standarda Unije o dobrobiti životinja prilika za valoriziranje tržišne vrijednosti proizvoda dobivenih u skladu s tim standardima. To je jedan od ciljeva platforme EU-a za dobrobit životinja 38 .

Poremećaji u trgovini

Studija je otkrila dva potencijalna slučaja poremećaja u trgovini proizašla iz razlika u zakonodavstvu o dobrobiti životinja između država članica EU-a i trećih zemalja. To se odnosi na jaja i proizvode od jaja te na izvoz živih goveda.

Što se tiče jaja i proizvoda od jaja, studija 39 je pokazala da je kašnjenje u provedbi zahtjeva EU-a za kokoši nesilice u susjednim zemljama, osobito u Ukrajini, moglo povećati troškove gospodarskim subjektima iz EU-a. No budući da zbog istovremenog postojanja sanitarnih čimbenika (npr. jednakovrijedni sustav kontrole salmonele) nije bilo izvoza u EU, to se nije pretvorilo u trgovinski poremećaj na tržištu konzumnih jaja. Poremećaji na tržištu proizvoda od jaja i dalje su ograničeni zbog kašnjenja provedbe kvota.

U pogledu izvoza živih goveda u treće zemlje 40 , gospodarski subjekti EU-a smatrali su da standardi dobrobiti životinja mogu poremetiti dugi prijevoz životinja (osobito morem). No studijom nije ustanovljen uvjerljiv dokaz da su različiti standardi dobrobiti životinja u pomorskom prometu utjecali na trgovinske tokove, niti da su naštetili konkurentskom položaju EU-a u analiziranim studijama slučaja.

Kapacitet za inovacije

Studija pokazuje da je bilo teško kvantificirati ekonomsku važnost tržišta proizvoda prihvatljivih kad je riječ o dobrobiti životinja. Podaci često nisu bili dostupni, a pri stavljanju na tržište i u percepciji potrošača druge su komponente (npr. ekološka održivost) kombinirane s dobrobiti životinja.

4.Zaključci

1.Komisija se zalaže za suradnju u pristupu promicanju dobrobiti životinja na međunarodnoj sceni.

2. Međunarodne aktivnosti u području dobrobiti životinja dugoročno su ulaganje koje se temelji na tri sljedeća koraka: podizanje svijesti, izgradnja kapaciteta i financiranje. Tijekom godina Komisija je takvim inicijativama dodijelila znatna sredstva.

3.Zajedno s državama članicama EU-a Komisija je imala istaknutu i odlučujuću ulogu u podizanju globalne svijesti o dobrobiti životinja i tako su ostvareni bitni rezultati.

4.Komisija se snažno zalaže za međunarodnu trgovinu utemeljenu na vrijednostima istaknutima u strategiji „Trgovina za sve” 41 . Komisija smatra da je promicanje dobrobiti životinja važno.

5.EU-ovi standardi dobrobiti životinja služe kao uzor i često nadahnjuju dobrovoljne inicijative za dobrobit životinja i unutar industrije.

6.Komisija je uspjela uključiti dobrobit životinja u dijalog s brojnim trećim zemljama.

7.Aktivnostima u suradnji s međunarodnim organizacijama EU-ov model zaštite dobrobiti životinja promiče se na multilateralnoj razini u velikom broju trećih zemalja.

8.EU ima ključnu ulogu u promicanju i podupiranju aktivnosti OIE-a. EU je osobito važan sudionik u postupku utvrđivanja standarda OIE-a i proaktivan je u poticanju aktivnog sudjelovanja nekoliko trećih zemalja.

9.Komisija je imala i ključnu ulogu u provedbi standarda OIE-a u trećim zemljama, osobito standarda o dobrobiti životinja u trenutku klanja i tijekom prijevoza.

10.Bilateralna suradnja poboljšala je odnos prema životinjama iz uzgoja u nekim trećim zemljama. Olakšala je provedbu uvoznih zahtjeva EU-a o standardima dobrobiti životinja u trenutku klanja.

11.Komisijinim istraživanjem, osposobljavanjem i izgradnjom kapaciteta koriste se tisuće stručnjaka. Tako se znatno povećalo znanje i vještine u području dobrobiti životinja, što je pomoglo u provedbi politika i standarda dobrobiti životinja u zemljama korisnicama.

12.Standardi dobrobiti životinja samo ograničeno utječu na konkurentnost proizvođača iz EU-a na svjetskim tržištima.

13.Ukupni troškovi usklađenosti sa standardima dobrobiti životinja i dalje su vrlo niski u usporedbi s ostalim troškovima proizvodnje koji štete globalnoj konkurentnosti i utječu na svjetske trgovinske tokove.

14.Promicanje standarda Unije o dobrobiti životinja na svjetskoj razini pridonosi ostvarenju dugoročnog cilja poboljšanja dobrobiti životinja u svijetu i smanjenja nepoštenih trgovačkih praksi. To je i prilika za bolje vrednovanje dodane tržišne vrijednosti proizvoda dobivenih u skladu s tim standardima.

(1)    COM(2012) 6, final/2.

(2)    COM(2002) 626 final.

(3)    COM(2006) 13 final.

(4)    Ocjena politike EU-a o dobrobiti životinja i moguće političke opcije za budućnost, https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/animals/docs/aw_arch_122010_full_ev_report_en.pdf

(5)     https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/dc039353-ca9c-11e7-8e69-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-49926262  

(6)     https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/external-studies/2014/farmer-costs/fulltext_en.pdf

(7)    https://ec.europa.eu/food/safety/btsf_en

(8)    https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/tenders/taiex_en

(9)    http://ec.europa.eu/research/index.cfm?pg=sitemap

(10)    Smjernice za pregovore o sporazumima između Europske zajednice i trećih zemalja o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.

(11)    Članak 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja.

(12)    Presuda Suda EU-a u predmetima C-424/13 i C-383/16.

(13)    Predstavnik Komisije bio je član OIE-ove radne skupine za dobrobit životinja.

(14)      Npr. projekt organizacija za utvrđivanje sanitarnih i fitosanitarnih standarda (PANSPO), studija, str. 42.

(15)    OIE-ovi standardi za svinje i kokoši nesilice još su u izradi.

(16)    Predstavnik Komisije bio je promatrač na sastancima Koordinacijske skupine za regionalnu strategiju za dobrobit životinja za Aziju, Daleki Istok i Oceaniju.

(17)    Platforma OIE-a za dobrobit životinja u Europi prvenstveno se bavi standardima OIE-a za prijevoz i klanje, te za kontrolu populacije pasa lutalica.

(18)    Sjedište FAO-a, Rim, rujan-listopad 2008., http://www.fao.org/ag/againfo/themes/animal-welfare/

(19)    http://www.fao.org/ag/againfo/themes/animal-welfare/en/

(20)    U sanitarno i fitosanitarno poglavlje Sporazuma o pridruživanju EU-u.

(21)    Ponovno se pregovara o veterinarskom sporazumu EU-a i Meksika.

(22)      Primjerice, formalna suradnja s Argentinom i Brazilom poziva se na standarde OIE-a. Bilateralni se rad oduvijek temeljio na standardima OIE-a.

(23)    Studija, str. 48.-50.

(24)    Studija, str. 48. i http://sectordialogues.org/ .

(25)    Studija, str. 29.

(26)    EU je u tom projektu sudjelovao s 14,6 milijuna EUR.

(27)    Kanada, Kina, Čile, Južna Koreja, Tajland, Brazil, Kostarika, Šri Lanka.

(28)    Tajland, Malavi, Lesoto, Čile, Brazil.

(29)    Studija, str. 36.

(30)      Radionica o dobrobiti životinja u trenutku klanja namijenjena većem broju korisnika, 9. i 10. ožujka 2015., na kojoj su sudjelovali Libanon, Turska, Jordan, Palestina, Egipat i Alžir.

(31)    Bilješka 6.:

(32)    Studija postupaka omamljivanja/usmrćivanja u klaonicama te njihovih gospodarskih, socijalnih i ekoloških posljedica, https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/animals/docs/aw_arch_report_parti_en.pdf  

(33)    Studija raznih metoda omamljivanja peradi, https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/animals/docs/aw_practice_slaughter_study_stunning_poultry_en.pdf  

(34)    Studija, str. 143.

(35)    Studija, str. 118.

(36)    Studija, str. 134.

(37)    Studija, str. 137.

(38)      Odluka Komisije C/2017/0280, SL C 31, 31.1.2017., str. 61.

(39)    Studija, str. 87., 93., 154.

(40)    Studija, str. 92., 93., 154., 167.

(41) COM(2015) 497.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.1.2018.

COM(2018) 42 final

PRILOZI

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

O utjecaju međunarodnih aktivnosti za dobrobit životinja na konkurentnost europskih uzgajivača stoke u globaliziranom svijetu

PRILOG I.

Popis međunarodnih standarda dobrobiti životinja koje je donio OIE

Kopnene životinje

Dobrobit životinja – Odjeljak 7. Kodeksa OIE-a o zdravlju kopnenih životinja

·Uvod u preporuke za dobrobit životinja (Definicija i vodeća načela)

·Pomorski prijevoz životinja

·Kopneni prijevoz životinja

·Prijevoz životinja zrakom

·Klanje životinja

·Usmrćivanje životinja u svrhu kontrole bolesti

·Kontrola populacije pasa lutalica

·Korištenje životinja u istraživačke i obrazovne svrhe

·Dobrobit životinja i sustavi uzgoja goveda za proizvodnju mesa

·Dobrobit životinja i sustavi uzgoja brojlera

·Dobrobit životinja i sustavi uzgoja mliječnih krava

·Dobrobit radnih kopitara

Vodene životinje

Dobrobit ribe iz uzgoja – Odjeljak 7. Kodeksa OIE-a o zdravlju akvatičnih životinja

·Uvod u preporuke za dobrobit ribe iz uzgoja

·Dobrobit ribe iz uzgoja tijekom prijevoza

·Aspekti dobrobiti životinja pri omamljivanju i usmrćivanju ribe iz uzgoja za prehranu ljudi

·Usmrćivanje ribe iz uzgoja u svrhu kontrole bolesti

Ostali dokumenti OIE-a

·Smjernice za upravljanje katastrofama i smanjenje rizika za zdravlje i dobrobit životinja i veterinarsko javno zdravlje

PRILOG II.

Bilateralni sporazumi s trećim zemljama koji uključuju dobrobit životinja i druge oblike tehničke suradnje u području dobrobiti životinja

Potpisani bilateralni trgovinski sporazumi

·Sporazum o pridruživanju između EU-a i Čilea

·Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA)  1

·Sporazum između EU-a i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima 2  

·Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje (FTA)

·Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike: u tijeku su razgovori sa Srednjom Amerikom o uspostavi regionalne radne skupine za dobrobit životinja te pripremi akcijskog plana u skladu s potpisanim sporazumom

·Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana

·Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Perua/Kolumbije

·Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine

·Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije

·Sporazum o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove

Drugi oblici tehničke suradnje u području dobrobiti životinja izvan trgovinskih sporazuma

·Forum o suradnji Europske komisije i Novog Zelanda u području dobrobiti životinja

·Forum o suradnji Europske komisije i Australije u području dobrobiti životinja

·Administrativni memorandum o razumijevanju Europske komisije i Brazila o dobrobiti životinja

·Administrativni dogovor Europske komisije i Argentine o tehničkoj suradnji u području dobrobiti životinja

Bilateralni trgovinski sporazumi u postupku potpisivanja

·Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura

·Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama

·Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana

·Novi Okvirni sporazum između EU-a i Armenije

(1)

   Prije CETA-e suradnja u području dobrobiti životinja provodila se u okviru Veterinarskog sporazuma između EU-a i Kanade. Iako dobrobit životinja u Veterinarskom sporazumu nije spomenuta, razmjenom službenih dopisa 2004. stranke su uključile dobrobit životinja u područje primjene tog sporazuma i dogovorile se o suradnji pod okriljem Zajedničkog upravljačkog odbora.

(2)

   Suradnja sa Švicarskom u području dobrobiti životinja nije formalizirana, ali sastanci se održavaju svake godine.