Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AR3951

    Mišljenje Europskog odbora regija o Programu Digitalna Europa (2021. – 2027.)

    COR 2018/03951

    SL C 86, 7.3.2019, p. 272–281 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    7.3.2019   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 86/272

    Mišljenje Europskog odbora regija o Programu Digitalna Europa (2021. – 2027.)

    (2019/C 86/14)

    Izvjestitelj:

    Markku MARKKULA (FI/EPP), član gradskog vijeća Espooa

    Referentni dokumenti:

    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027.

    COM(2018) 434 final

    Radni dokument službi Komisije, Sažetak procjene učinka priložen dokumentu Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa

    SWD(2018) 306 final

    Radni dokument službi Komisije, Procjena učinka priložena dokumentu Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027.

    SWD(2018) 305 final

    I.   PREPORUKE ZA AMANDMANE

    Amandman 1.

    Članak 2. – točka (e)

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    (e)

    „digitalnoinovacijski centar” znači pravna osoba određen a ili odabran a u otvorenom i konkurentnom postupku kako bi izvršava la zadaće u okviru Programa, osobito pružanje pristupa tehnološkom stručnom znanju i sredstvima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije.

    (e)

    „digitalnoinovacijski centar” znači pravna osoba ili konzorcij pravnih osoba određen ili odabran u otvorenom i konkurentnom postupku kako bi izvršava o zadaće u okviru Programa, osobito pružanje pristupa tehnološkom stručnom znanju i sredstvima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije.

    Obrazloženje

    Kod uspostavljanja mreže digitalnoinovacijskih centara važno je pokriti sve regije; cilj je da svaka regija ima digitalnoinovacijski centar. Mogućnost da digitalnoinovacijski centar vodi konzorcij ojačala bi osnovu mreže kroz uključivanje više dionika, kao što su sveučilišta, istraživački centri, inovacijski centri itd.

    Postupak ocjenjivanja trebao bi osigurati da mreža ostane regionalno i tematski uravnotežena uz istodobno pružanje visokokvalitetnih usluga. Postupak odabira subjekata kandidata treba se provesti imajući na umu cijelu mrežu kako bi se mogle stvoriti učinkovite sinergije među digitalnoinovacijskim centrima. To je još jedan dobar razlog da se pruži prilika konzorciju pravnih osoba da upravlja digitalnoinovacijskim centrom.

    Zahtjev da se treba raditi o pravnoj osobi nameće nepotrebna ograničenja, zbog čega je potrebno osigurati više slobodnog prostora u pogledu uređenja. U interesu jednostavnih struktura, koordinacija bi se također mogla dodijeliti pravnoj osobi u konzorciju ili mreži pravnih osoba.

    Amandman 2.

    Članak 3. – stavak 1.

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    Opći je cilj Programa sljedeći: podupirati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva i društva te usmjeriti njezine koristi prema europskim građanima i poduzećima. Programom će se:

    Opći je cilj Programa sljedeći: podupirati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva i društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te usmjeriti njezine koristi prema europskim građanima i poduzećima. Programom će se:

    (a)

    ojačati europski kapaciteti u ključnim područjima digitalne tehnologije putem sveobuhvatne primjene,

    (a)

    ojačati europski kapaciteti u ključnim područjima digitalne tehnologije putem sveobuhvatne primjene,

    (b)

    povećati njihovo širenje i prihvaćanje u područjima od javnog interesa i u privatnom sektoru.

    (b)

    povećati njihovo širenje i prihvaćanje u područjima od javnog interesa i u privatnom sektoru,

     

    (c)

    ubrzati digitalna transformacija jačanjem suradnje na lokalnoj razini i izgradnjom europskih partnerstava.

    Obrazloženje

    U skladu s načelom supsidijarnosti, program Digitalna Europa treba uzeti u obzir višerazinsko upravljanje. Ciljevi programa Digitalna Europa mogu se postići učinkovitom provedbom na razini gradova i regija, uz blisku suradnju sa sveučilištima, drugim obrazovnim ustanovama i istraživačkim institucijama, kao i s lokalnom industrijom. Višerazinsko upravljanje važno je kako bi se premostio europski inovacijski jaz. Primjerice, europski ekosustavi računalstva visokih performansi mogu se uz pomoć programa Digitalna Europa proširiti na sve segmente znanstvenih i industrijskih lanaca vrijednosti.

    Amandman 3.

    Članak 5. – točka (d) nova i točka (e) nova

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    Umjetna inteligencija

    Umjetna inteligencija

    Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 2 Umjetna inteligencija nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

    Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 2 Umjetna inteligencija nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

    (d)

    poboljšanje kvalitete i količine podataka za potporu i ubrzavanje digitalne transformacije kako bi se stvorila ekonomija digitalnih platformi;

    (e)

    proširenje uporabe tehnologija, razvoj inovativnih poslovnih modela, veća osviještenost korisnika te manje vremena potrebno od inovacije do tržišta;

    Obrazloženje

    Transformacija prema ekonomiji platformi predstavlja rezultat digitalizacije. Trebamo stvoriti povoljne uvjete za rješavanje ovih i drugih velikih društvenih izazova. Potrebno je u obzir uzeti razvoj uloge gradova, građana i poslovnog svijeta.

    U tom razvoju, od ključne su važnosti nužna kvaliteta i količina podataka. Kao prvo, potrebno je osigurati odgovarajuće parametre kako bismo mogli mjeriti kvalitetu podataka. Kao drugo, mogu se razviti algoritmi za ocjenjivanje kvalitete podataka, prepoznavanje izvanprosječnih vrijednosti podataka koje se isključuju iz analize te za ispravljanje informacija s ciljem dobivanja konkretnijih odgovora od algoritama. Kao treće, može se poboljšati kvaliteta podataka s mjerama koje doprinose potpunosti, usporedivosti i rokovima za tokove podataka koji se koriste u digitalnim uslugama utemeljenima na umjetnoj inteligenciji, na nacionalnoj i podnacionalnoj razini upravljanja.

    Te mjere nisu izričito navedene u programu Digitalna Europa, iako se u tekstu upućuje na cjelovitost podataka i povjerljivost podataka, kao i na opću ulogu softvera i biblioteka algoritama.

    Kvaliteta i cjelovitost podataka također trebaju biti popraćene mjerama za očuvanje cjelovitosti prava pojedinaca na svoje podatke i osiguravanje kvalitete u pogledu mogućnosti da se zadrži odgovarajuća razina zaštite informacija i osobnih podataka.

    Amandman 4.

    Članak 7.

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima koja se podupiru ovim programom i time pridonosi povećanju europske kadrovske baze, poticanju veće profesionalnosti, osobito u pogledu računalstva visokih performansi, analitike velikih podataka, kibersigurnosti, tehnologija distribuirane glavne knjige, robotike i umjetne inteligencije. Financijskom intervencijom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

    Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima koja se podupiru ovim programom uz jamčenje pravednog postupanja s obzirom na spol i time pridonosi povećanju europske kadrovske baze, poticanju veće profesionalnosti, osobito u pogledu računalstva visokih performansi, analitike velikih podataka, kibersigurnosti, tehnologija distribuirane glavne knjige, robotike i umjetne inteligencije. Financijskom intervencijom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

    (a)

    pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi dugotrajnog osposobljavanja i tečajeva za studente, IT profesionalce i radnu snagu;

    (a)

    pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi dugotrajnog osposobljavanja i tečajeva za studente, IT profesionalce i radnu snagu;

    (b)

    pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva za poduzetnike, voditelje malih poduzeća i radnu snagu;

    (b)

    pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva za poduzetnike, voditelje malih poduzeća i radnu snagu;

    (c)

    pružanje potpore za osposobljavanje na radnom mjestu i pripravništvo za studente, mlade poduzetnike i osobe s visokoškolskom diplomom.

    (c)

    pružanje potpore za osposobljavanje na radnom mjestu i pripravništvo za studente, mlade poduzetnike i osobe s visokoškolskom diplomom.

    Obrazloženje

    Važno je osigurati da budući sustavi stjecanja digitalnih vještina u obzir uzimaju i rodnu perspektivu, čime se osigurava uključivo digitalno društvo budućnosti.

    Amandman 5.

    Članak 8. – stavak 1. – točke (a), (g) i (j) nove

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

    Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost

    Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 5 Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost moraju se postići sljedeći operativni ciljevi:

    Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 5 Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost moraju se postići sljedeći operativni ciljevi:

    (a)

    osiguravanje da javni sektor i područja od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, promet, energetika, okoliš, kulturni i kreativni sektori, mogu upotrebljavati najnovije digitalne tehnologije, osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost te imati pristup njima;

    (a)

    osiguravanje da javni sektor i područja od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, urbanističko planiranje, promet, energetika, prirodni resursi, šumarstvo, hrana, okoliš, kulturni i kreativni sektori, mogu upotrebljavati najnovije digitalne tehnologije, osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju , informacijsku sigurnost i kibersigurnost te imati pristup njima;

    (g)

    osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na razini Unije za promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima, kao i dijeljenje i uključivanje najboljih praksi ;

    (g)

    osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini za promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima kao i zajedničko pronalaženje novih digitalnih rješenja, dijeljenje najboljih praksi i uključivanje kulture usporednog učenja ;

     

    (j)

    uključivanje aktivnosti uvođenja u okviru programa Digitalna Europa u regionalne strategije pametne specijalizacije, program Obzor Europa i druge velike europske inicijative i partnerstva.

    Obrazloženje

    Urbanističko planiranje, šumarstvo i hranu potrebno je uključiti pod točku (a) s obzirom na to da su važni za cjelokupni društveni razvoj. Pametna i održiva digitalna rješenja u područjima održivog upravljanja urbanim razvojem, prirodnih resursa, proizvodnje hrane i šumarstva igraju stratešku ulogu u rješavanju različitih okolišnih izazova povezanih s klimatskim promjenama.

    Kao što je OR istaknuo u prioritetima svojeg aktualnog mandata 2015. – 2020., za ostvarenje potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta potrebni su pristup odozdo prema gore, poduzetnički način razmišljanja i ciljana ulaganja.

    Amandman 6.

    Članak 13. – stavak 3. (novi)

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    Sinergijski učinci s drugim Unijinim programima

    Sinergijski učinci s drugim Unijinim programima

     

    3.     Program će podržati regionalnu i europsku suradnju te partnerstva kako bi se unaprijedila inovativna digitalna rješenja i osigurale sinergije s regionalnim strategijama.

    Obrazloženje

    OR ističe da se u procjeni učinka u više navrata upućuje na politike i programe EU-a kao što su EFRR, ESF+, Instrument za povezivanje Europe itd. koji su ključni za postizanje ciljeva programa Digitalna Europa. Korištenje sinergije među instrumentima EU-a i lokalnim/regionalnim mehanizmima te financiranjem izrazito je naglašeno u politici EU-a. Međutim, programom Digitalna Europa ne predviđaju se jasni postupci i mehanizmi za osmišljavanje interakcije među tim instrumentima na svim razinama vlasti. Nigdje se ne spominju partnerstva ili odredbe o višerazinskom upravljanju. Stoga je potrebno u ovaj članak uključiti važnu ulogu regija. Europska komisija u svojoj politici naglašava ključnu ulogu regionalnih strategija pametne specijalizacije kao prirodan instrument za povećanje suradnje na regionalnoj razini i izgradnju europskih partnerstava. To se treba podržati u programu Digitalna Europa.

    Amandman 7.

    Članak 16. – stavci 1., 2., 3. i 4.

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    Digitalnoinovacijski centri

    Europski digitalnoinovacijski centri

    1.   Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža digitalnoinovacijskih centara.

    1.   Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža europskih digitalnoinovacijskih centara. Centri u okviru ove mreže imaju značajnu regionalnu ulogu u proširenju suradnje na europskoj razini.

    2.   Za potrebe uspostave mreže iz stavka 1. svaka država članica imenuje subjekte kandidate s pomoću otvorenog i konkurentnog postupka na temelju sljedećih kriterija:

    2.   Za potrebe uspostave mreže iz stavka 1. svaka država članica imenuje subjekte kandidate s pomoću otvorenog i konkurentnog postupka na temelju sljedećih kriterija:

    (a)

    odgovarajućih kompetencija povezanih s funkcijama digitalnoinovacijskih centara;

    (a)

    odgovarajućih kompetencija povezanih s funkcijama digitalnoinovacijskih centara, uključujući kapacitete i kompetencije u pogledu istraživanja i razvoja, infrastrukture, zaštite podataka, sigurnosti te inovacija;

    (b)

    odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture;

    (b)

    odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture;

    (c)

    operativnih i pravnih sredstava za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih pravila upravljanja koja su utvrđena na razini Unije;

    (c)

    operativnih i pravnih sredstava za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih pravila upravljanja koja su utvrđena na razini Unije;

    (d)

    odgovarajućih financijskih jamstava, koja po mogućnosti izdaje javno tijelo, koja odgovaraju razini sredstava Unije kojima će upravljati.

    (d)

    odgovarajućih financijskih jamstava, koja po mogućnosti izdaje javno tijelo, koja odgovaraju razini sredstava Unije kojima će upravljati;

     

    (e)

    usklađivanje s regionalnim strategijama.

    3.   Komisija donosi odluku o odabiru subjekata koji čine početnu mrežu. Te subjekte Komisija odabire među subjektima kandidatima koje su države članice odredile na temelju kriterija navedenih u stavku 2. i sljedećih dodatnih kriterija:

    3.   Komisija donosi odluku o odabiru subjekata koji čine početnu mrežu. Te subjekte Komisija odabire među subjektima kandidatima koje su države članice odredile na temelju kriterija navedenih u stavku 2. i sljedećih dodatnih kriterija:

    (a)

    sredstava dostupnih za financiranje početne mreže;

    (a)

    sredstava dostupnih za financiranje početne mreže;

    (b)

    potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područja od javnog interesa te sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost.

    (b)

    potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područja od javnog interesa te sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost diljem EU-a i država članica .

    4.   Dodatni digitalnoinovacijski centri odabiru se na temelju otvorenog i konkurentnog postupka na način kojim se osigurava najveća geografska pokrivenost širom Europe. Broj subjekata u mreži mora biti proporcionalan broju stanovnika određene države članice te mora postojati najmanje jedan digitalnoinovacijski centar po državi članici. Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju najudaljenije regije EU-a, mogu se imenovati posebna tijela za odgovaranje na njihove potrebe.

    4.   Dodatni digitalnoinovacijski centri odabiru se na temelju otvorenog i konkurentnog postupka na način kojim se osigurava najveća geografska pokrivenost širom regija Europe. Broj subjekata u mreži mora biti proporcionalan broju stanovnika određene države članice te mora postojati najmanje jedan digitalnoinovacijski centar po državi članici. Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju slabo naseljene i najudaljenije regije EU-a, mogu se imenovati posebna tijela za odgovaranje na njihove potrebe.

    Obrazloženje

    U pogledu ubrzavanja digitalne transformacije, digitalnoinovacijski centri ne samo da razvijaju, već i stavljaju na raspolaganje inovativne tehnologije i doprinose njihovom širenju u javnoj upravi i privatnom sektoru te podupiru razvoj uloge gradova i regija. Osim omogućavanja pristupa tim rješenjima, digitalnoinovacijski centri mogli bi pridonijeti izgradnji primjerenog kapaciteta za različite skupine dionika u provedbi inovativnih tehnoloških rješenja u okviru njihovih digitalnih platformi i podržati osmišljavanje posebnih infrastruktura digitalnih usluga uz pomoć usluga analize podataka. Iz tih razloga potrebno je istaknuti snažnu europsku dimenziju digitalnoinovacijskih centara te nazvati ih europskim digitalnoinovacijskim centrima.

    Kapaciteti i kompetencije u vrednovanju tehnologija te korištenje najnovijeg znanja u području istraživanja i razvoja ključni su kriteriji za odabir najboljih subjekata kandidata.

    U procjeni učinka jasno se navodi da će digitalnoinovacijski centri imati značajnu regionalnu dimenziju (osobito za MSP-ove). Međutim, to se ne odražava u zakonodavnom prijedlogu. Osnova za uspjeh digitalnoinovacijskih centara trebala bi biti učinkovita regionalna suradnja koja se temelji na regionalnim strategijama kao što su RIS3.

    Kod uspostavljanja mreže digitalnoinovacijskih centara važno je u dovoljnoj mjeri pokriti sve regije; cilj je da svaka regija ima digitalnoinovacijski centar.

    Postupak ocjenjivanja trebao bi osigurati da mreža ostane regionalno i tematski uravnotežena uz istodobno pružanje visokokvalitetnih usluga. Postupak odabira subjekata kandidata treba se provesti imajući na umu cijelu mrežu kako bi se mogle stvoriti učinkovite sinergije među digitalnoinovacijskim centrima.

    Amandman 8.

    Članak 20. – stavak 1. – točke (d) i (e) nova

    Prijedlog Komisije

    Amandman OR-a

    Kriteriji za dodjelu

    Kriteriji za dodjelu

    Kriteriji za dodjelu definiraju se u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga, uzimajući u obzir barem sljedeće elemente:

    Kriteriji za dodjelu definiraju se u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga, uzimajući u obzir barem sljedeće elemente:

    (a)

    zrelost djelovanja u razvoju projekta;

    (a)

    zrelost djelovanja u razvoju projekta;

    (b)

    pouzdanost predloženog plana provedbe;

    (b)

    pouzdanost predloženog plana provedbe;

    (c)

    poticajni učinak potpore Unije javnim i privatnim ulaganjima, ako je primjenjivo;

    (c)

    poticajni učinak potpore Unije javnim i privatnim ulaganjima, ako je primjenjivo;

    (d)

    potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja;

    (d)

    sinergijsku upotrebu različitih financijskih instrumenata i potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja;

    (e)

    ako je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš te dostupnost;

    (e)

    ako je primjenjivo, integraciju projekta s regionalnim strategijama;

    (f)

    ako je primjenjivo, transeuropsku dimenziju;

    (f)

    ako je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš te dostupnost;

    (g)

    ako je primjenjivo, uravnoteženu geografsku raspodjelu u cijeloj Uniji, uključujući najudaljenije regije;

    (g)

    ako je primjenjivo, transeuropsku dimenziju;

    (h)

    ako je primjenjivo, prisutnost plana za dugoročnu održivost.

    (h)

    ako je primjenjivo, uravnoteženu geografsku raspodjelu u cijeloj Uniji, uključujući najudaljenije regije;

     

    (i)

    ako je primjenjivo, prisutnost plana za dugoročnu održivost.

    Obrazloženje

    OR ističe da se 70 % zakonodavstva EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini te naglašava sinergije među različitim programima EU-a, financijskim instrumentima i regionalnim strategijama. Regionalne strategije pametne specijalizacije pokazale su se korisnim i važnim instrumentima za gospodarsku preobrazbu i dijeljenje najboljih praksi putem europskih partnerstava.

    II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

    EUROPSKI ODBOR REGIJA

    1.

    		 pozdravlja zakonodavni prijedlog Europske komisije za novi program Digitalna Europa. Ovo je prvi put da je Komisija predložila paket mjera koji digitalizaciju, istraživanje i inovacije uključuje u glavne programe EU-a te u širi društveni razvoj diljem Europe. Ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi programa Digitalna Europa potrebno je uzeti u obzir u svim mjerama kako bi se ubrzao razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta;

    2.

    		 ističe ključnu ulogu građana, poduzeća i vještina u ostvarivanju najvećih mogućih koristi od jedinstvenog digitalnog tržišta. U pogledu provedbe programa Digitalna Europa, OR naglašava da su za dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a potrebni također jasan i stabilan pravni okvir te povoljni uvjeti kako bi se poticale inovacije, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove dinamike tržišta;

    3.

    		 ističe ključnu ulogu programa Digitalna Europa koji postaje čvrst program za ulaganja i razvoj s ciljem iskorištavanja prilika potrebnih za postizanje potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta. Glavno je pitanje kako možemo osigurati dovoljnu privlačnost programa Digitalna Europa da gradovi i regije, uključujući njihovu industriju, sveučilišta i građane kroz znatno povećanje javnih i privatnih ulaganja u ljudski i fizički kapital ubrzaju digitalnu i gospodarsku transformaciju diljem Europe;

    4.

    		 ističe važnost uklanjanja regulatornih prepreka, smanjenja birokracije i modernizacije propisa EU-a, što uz potrebu za poboljšanjem spremnosti privatnih i javnih sektora na provođenje digitalnih inovacija predstavlja ključni faktor u osiguravanju izrazito konkurentne europske industrije;

    5.

    		 pozdravlja ulaganja u okviru programa Digitalna Europa u naprednu digitalnu infrastrukturu visokog kapaciteta kao što su 5G mreže, koje su potrebne za uvođenje digitalnih usluga i tehnologija u cijeloj Europi. Širokopojasni pristup internetu ima ključnu ulogu u razvoju inovativnih i konkurentnih digitalnih usluga, zbog čega OR poziva na brzu standardizaciju tehnologija 5G kako bi se osigurala interoperabilnost telekomunikacijskih mreža;

    6.

    		 naglašava ključnu ulogu gradova i regija u pružanju digitalnih usluga građanima te stvaranju i upravljanju digitalnom infrastrukturom kao što je generiranje podataka. Digitalne usluge nude prilike za društvene inovacije, poduzetništvo te otvaranje novih poduzeća i radnih mjesta;

    7.

    		 traži da program Digitalna Europa odražava i jamči digitalizaciju javne uprave i usluga kako bi se gradovima omogućilo da odgovore na društvene potrebe. To zahtijeva interoperabilnost na razini EU-a i pristup podacima, tehnologiji i znanju;

    8.

    		 naglašava važnost kvalitete i količine podataka, što je ključno za postizanje ciljeva programa Digitalna Europa. U prethodnim mišljenjima OR-a naglašena je uloga gradova i regija u usklađivanju, prikupljanju, osiguravanju kvalitete, pristupu i korištenju podataka, kao i u osiguravanju sigurne i interoperabilne digitalne infrastrukture za prekogranični prijenos podataka u digitalnom gospodarstvu;

    9.

    		 naglašava važnost umjetne inteligencije kao tehnologije budućnosti u pogledu poticanja održivog rasta i savladavanja društvenih izazova. Stoga je potrebno ojačati umjetnu inteligenciju te osigurati kvalitetu podataka i osobnu privatnost i istodobno omogućiti anonimno rudarenje podataka, strojno učenje i temelj za prepoznavanje uzoraka;

    10.

    		 uviđa da podatkovne biblioteke umjetne inteligencije pružaju ključni doprinos za oblikovanje inteligentnih javnih usluga. Međutim, loša kvaliteta podataka može utjecati na očekivani učinak i djelotvornost usluga, smanjujući tako potencijalnu korist od umjetne inteligencije. Visokokvalitetni podaci ključni su kako bi se omogućilo javnima upravama da na temelju empirijskih dokaza i korištenja mogućnosti analize podataka oblikuju i provode politike te prate učinak politika koje su usvojile. Time bi se povećala transparentnost i odgovornost javnog djelovanja i doprinijelo jačanju djelotvornosti politika. Podaci će imati golem utjecaj u stvaranju kulture znanja, u kojoj dokaz postaje temelj uprave i postupka donošenja politika koji su pametniji i usmjereni na građane;

    11.

    		 poziva na prikladno uključivanje nekoliko aktualnih mjera podatkovnog gospodarstva i društva koje se temelji na podacima u program Digitalna Europa. Te mjere bile su tema raznih paketa mjera o podacima u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta: Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva (COM(2017/9), Okvir za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (2017/0228) i ove godine treći paket mjera o podacima. Treći paket mjera o podacima uključuje komunikaciju „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” koja se bavi pitanjem pristupa podacima u privatnom sektoru u svrhe javnog interesa (uključujući popis ključnih načela razmjene podataka između poduzeća i javnih tijela) te uključuje smjernice o razmjeni podataka privatnog sektora. Usporedno s tim, Komisija je usvojila prijedlog za preinaku Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (Direktiva PSI);

    12.

    		 ističe rezultate dijaloga Komisije s dionicima o komunikaciji „Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva”, posebice pronalazak snažne potpore za neregulatorne mjere za povećanje i organizaciju pristupa podacima među poduzećima i njihovu ponovnu uporabu. Tako se primjerice, u pogledu digitalne transformacije zdravstvene skrbi, javnim savjetovanjem istražila potreba za političkim mjerama promicanja digitalnih inovacija za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi diljem Europe (potreba kojoj se Odbor posebno posvetio);

    13.

    		 poziva na uporabu zajedničkih poduzeća, zajednica znanja i inovacija EIT-a i drugih inicijativa EU-a, kao i europskih partnerstava među regijama, kao mehanizama za provedbu programa Digitalna Europa. Pametna i održiva digitalna rješenja imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini i u rješavanju velikih društvenih izazova kao što su klimatske promjene. Ta rješenja zahtijevaju visokokvalitetno računalstvo visokih performansi (HPC), rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji i kibersigurnost. Gradove i regije treba poticati do postanu predvodnici u sudjelovanju u programu Digitalna Europa, posebice u pogledu testiranja novih načina rada. Primjerice, digitalizacija ima sve veću važnost u urbanističkom planiranju, osobito putem informacijskog modeliranja na regionalnoj razini;

    14.

    		 napominje da se potpuna korist od ulaganja u digitalne tehnologije i platforme treba proširiti na europsku razinu. Ulaganje u nadarene profesionalce nužan je preduvjet za to, iako samo po sebi nije dovoljno. Građane je potrebno osposobiti i opremiti odgovarajućim digitalnim vještinama. Potrebne su posebne mjere za prekvalifikaciju odraslih kako bi oni mogli primijeniti svoje specifične vještine na nove digitalne zadaće. Prenošenje naprednih digitalnih vještina na učenike u europskim obrazovnim sustavima obavezno je ulaganje kako bi se očuvala kvaliteta buduće radne snage u Europi. Očita je sve veća važnost obrazovanja na području područja STEAM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i prirodoslovlje). Provedba programa Digitalna Europa treba se odvijati u sinergiji s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje;

    15.

    		 naglašava da je prilikom prelaska na ekonomiju digitalnih platformi važno osigurati da pružanje javnih i privatnih usluga bude usmjereno na korisnika, digitalno i interoperabilno i u skladu s načelom „samo jednom” s obzirom na nacionalne, regionalne i lokalne vlasti;

    16.

    		 uviđa da se digitalne platforme vlada ne navode izričito u pravnom tekstu programa Digitalna Europa. Međutim, koncept tih platformi povezan je s ciljem br. 5 programa, koji se odnosi na interoperabilnost i provedbu digitalnih tehnologija od strane vlada i privatnog sektora. To je također navedeno u Prilogu 2. u pogledu aktivnosti povezanih s interoperabilnosti usluga javne uprave, primjenom načela „samo jednom” i infrastrukturom digitalnih usluga;

    17.

    		 poziva na izgradnju digitalnih platformi na temelju generičkih ponovno upotrebljivih rješenja za digitalnu autentifikaciju, povjerenje i sigurne usluge. Njih se može kombinirati s naprednim ponovno upotrebljivim rješenjima koja se temelje na podatkovnim metodama koje pokreće umjetna inteligencija. Time će se osigurati da javne usluge budu međusobno povezane diljem različitih područja politika i razina vlasti. To također može doprinijeti tome da usluge javne uprave postanu pametnije, prilagođene posebnim potrebama korisnika i dostupne na internetskim i mobilnim platformama;

    18.

    		 preporučuje da se prekogranična upotreba digitalnih tehnologija kombinira s uklanjanjem pravnih i drugih prepreka toj suradnji. Ovdje OR upućuje na članak 8. „Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost”;

    19.

    		 naglašava važnost uspostave mreže digitalnoinovacijskih centara koja pokriva sve regije. Iako se u procjeni učinka jasno navodi da će digitalnoinovacijski centri imati značajnu regionalnu dimenziju (osobito za MSP-ove), to se ne odražava u zakonodavnom prijedlogu. Odabir digitalnoinovacijskih centara treba biti otvoren i pouzdan postupak, koji ne uključuje samo jedan centar, već, po potrebi, mrežu centara u svakoj državi članici. Digitalnoinovacijske centre treba odabirati na nacionalnoj razini na način koji je regionalno i tematski uravnotežen. Mreža digitalnoinovacijskih centara trebala bi biti usko povezana s drugim mrežama kao što su primjerice EIT Digital i Europska poduzetnička mreža;

    20.

    		 naglašava važnost umjetne inteligencije te veza s tehnologijama kao što su extended reality (XR), virtualna stvarnost (VR), proširena stvarnost (AR), 3D tehnologija i robotika, koje će činiti novi temelj globalnog poslovanja, ekonomije platformi i platformi za učenje. To doprinosi osiguravanju jednakog pristupa raznim obrazovnim i kulturnim sadržajima te stvaranju inovativnih platformi za prijenos znanja za prekvalifikaciju radnika. Nadalje, time će se poduprijeti održivi razvoj jer se znatno smanjuje potreba za materijalnim dobrima, putovanjem i emisijama ugljika;

    21.

    		 ističe važnost i ulogu sigurnosti u digitalnom području i naglašava ulogu gradova i regija u borbi protiv kiberkriminaliteta i u zaštiti sigurnosti podataka;

    22.

    		 pozdravlja odredbe o pridruživanju trećih zemalja programu, posebice u pogledu uključivanja digitalizacije u aktivnosti namijenjene postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. To znači isticanje dodane vrijednosti mentaliteta suradnje i otvorenosti u području inovacija te usvajanja inovacija. Usmjeravanjem pozornosti na održivi razvoj, specifična priroda revolucije u IKT-u omogućava EU-u da preuzme snažnu globalnu ulogu u području tehnološkog znanja za blagostanje;

    23.

    		 uviđa da je prijedlog Komisije u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

    Bruxelles, 5. prosinca 2018.

    Predsjednik Europskog odbora regija

    Karl-Heinz LAMBERTZ

    Top