52018AE2256

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52018AE2256 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AE2256

Help

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade” (COM(2018) 269 final)

EESC 2018/02256

SL C 62, 15.2.2019, p. 142–147 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

15.2.2019

Službeni list Europske unije

C 62/142

(COM(2018) 269 final)

(2019/C 62/24)

Izvjestitelj:	Michael McLOUGHLIN
Suizvjestitelj:	Adam ROGALEWSKI

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 18.6.2018.
Pravni temelj:	članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	116/4/2

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027. (u daljnjem tekstu strategija), a posebno uspostavljanje službe koordinatora EU-a za mlade u okviru strategije.

1.2.

Odbor smatra kako bi, s obzirom na svoju međusektorsku narav, strategija trebala biti u većoj mjeri povezana s postojećim programima EU-a kao što su Erasmus+, Garancija za mlade i Europske snage solidarnosti.

1.3.

EGSO smatra da bi radi postizanja rezultata strategija trebala biti usmjerena na sljedeća tri cilja:

—	međusektorski pristup, uz sveobuhvatno razmatranje potreba i prava mladih,

—	novi koordinator EU-a za mlade trebao bi prvenstveno voditi međusektorske aktivnosti i biti na višem položaju,

—	politiku EU-a za mlade trebalo bi uključiti u proces europskog semestra u cilju veće usmjerenosti na postizanje rezultata, osobito u međusektorskim područjima.

1.4.

EGSO smatra da bi područje primjene strategije trebalo proširiti mjerom usmjerenom na zaštitu i podupiranje mladih, kao i na osiguravanje njihovih prava, znanja i vještina kako bi se mogli suočiti s globalnim izazovima kao što su digitalizacija, klimatske promjene i porast populizma.

1.5.

EGSO smatra da u okviru strategije trebaju postojati težnje na visokoj razini za međusektorskim radom u pogledu drugih relevantnih područja politike EU-a, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravlje, migracije i jednakost.

1.6.

Odbor preporučuje da se u strategiji posveti više pažnje pitanjima zapošljavanja koja utječu na mlade, posebice u smislu rasprave o budućnosti rada, kao i o drugim socijalnim pitanjima kao što su mentalno zdravlje, jednakost i obrazovanje.

1.7.

Iako se slaže s Komisijom da bi strategija trebala promicati demokraciju, EGSO smatra da bi također trebala promicati širi građanski angažman, uključujući glasovanje, volontiranje, nevladine organizacije pod vodstvom mladih, demokraciju na radnom mjestu i socijalni dijalog.

1.8.

Odbor je uvjeren da je uključivanje mladih u postupke donošenja odluka potrebno promicati i izvan jednokratnih događanja. Nadalje, tijekom daljnjeg razvoja Dijaloga s mladima potrebno je poboljšati ulogu volonterskih organizacija mladih i nacionalnih vijeća mladih te iskoristiti dodatne mogućnosti. Institucije EU-a trebale bi preuzeti vodstvo u tom pogledu, s EGSO-om na čelu institucija koje osiguravaju veću uključenost mladih na razini EU-a.

1.9.

Potrebno je poticati veće financiranje rada s mladima i dugoročna ulaganja u javne usluge, osobito u slučajevima kada je u području javnih usluga došlo do rezova.

1.10.

Strategija mora odražavati pristup koji se temelji na pravima, na primjer polazeći od Konvencije UN-a o pravima djeteta kada je to primjenjivo.

1.11.

U okviru strategije više pažnje treba posvetiti mladim ženama i djevojčicama, mladim pripadnicima skupine LGBTIQ+, mladima s invaliditetom te mladim migrantima i izbjeglicama.

1.12.

Trebalo bi zahtijevati veću uzlaznu konvergenciju među državama članicama u odnosu na politiku za mlade, kao i nacionalne planove za slična područja koji bi je omogućili. Kako bi se to postiglo potrebno je ojačati postupak odabira pokazatelja započet u prethodnoj strategiji.

1.13.

S obzirom na trenutačnu uključenost mladih, EGSO predlaže da Europski portal za mlade koristi što je moguće više internetskih alata.

1.14.

Iako pozdravlja posebnu, novu strategiju EU-a za mlade, EGSO snažno preporučuje uključivanje mladih u cjelokupni rad svih različitih glavnih uprava (GU) Europske komisije.

2. Kontekst

2.1.

Predložena strategija treći je okvir koji je predložio EU usmjeren na populaciju mladih u Europi. Nova strategija usmjerena je na tri područja djelovanja: uključivanje, povezivanje i osnaživanje, za razliku od osam područja djelovanja iz Strategije EU-a za mlade za razdoblje 2010. – 2018.: zapošljavanje i poduzetništvo, socijalna uključenost, sudjelovanje, obrazovanje i osposobljavanje, zdravlje i dobrobit, volonterske aktivnosti, mladi i svijet, kreativnost i kultura.

2.2.

Najvažnije promjene u novoj strategiji obuhvaćaju: uspostavljanje koordinatora EU-a za mlade, zamjena strukturiranog dijaloga s mladima Dijalogom EU-a s mladima i reduciranje niza prethodnih ciljeva njihovom pretvorbom u međusektorske trendove usmjerene na otvaranje komunikacijskih kanala između mladih i kreatora politika.

2.3.

Kao i u prethodnim strategijama, Garancija za mlade nije obuhvaćena strategijom te predstavlja dio Europskog socijalnog fonda plus.

2.4.

U području strategije postoje brojne inicijative na nacionalnoj razini i razini EU-a. Značajan rad provodi se u okviru programa Erasmus+, Garancije za mlade, Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda. Druga naznačena relevantna područja su Program vještina i Europske snage solidarnosti. Istodobno, druge politike imaju velik utjecaj na mlade u takozvanim međusektorskim područjima (npr. promet, socijalna pitanja, zdravlje, vanjsko djelovanje i poljoprivreda). Osim toga, sve države članice imaju vlastite pristupe politikama za mlade i drugim pitanjima koja imaju utjecaj na mlade.

2.5.

Pitanja mladih ugrađena su u europski stup socijalnih prava, Program UN-a za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te druge ciljeve.

2.6.

EGSO je već usvojio mnoga mišljenja o pitanjima povezanima s mladima, kao što su mišljenja o Inicijativi za zapošljavanje mladih (1), Garanciji za mlade (2), Europskim snagama solidarnosti (3) te u novije vrijeme, Europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (4). Također je iz perspektive civilnog društva ocijenio provedbu politika EU-a za zapošljavanje mladih u odabranih šest država članica, uglavnom Garancije za mlade.

2.7.

Na EGSO-ovom savjetovanju za ovo mišljenje koje su vodili mladi izražene su velike neizvjesnosti. Stajalište je mladih da je pritisak velik, a prihvaćenost onih koji odaberu drugačiji put ili rano prekinu školovanje slaba. Neki od njih govorili su o tome da već kao tinejdžeri moraju početi razmišljati o mirovinama. Uključivanje u svijet rada i dalje predstavlja izazov, a izraženo je i nezadovoljstvo zbog diskriminacije mladih u pogledu manje plaće za isti rad, samo na temelju dobi. Stanovanje i prijevoz također su kritična pitanja, zajedno s digitalizacijom i problemima povezanima s priznavanjem i vrednovanjem vještina stečenih putem neformalnog učenja.

3. Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja ovu strategiju. Smatra da bi to trebao biti sveobuhvatan plan koji vodi do djelotvornih željenih rezultata i pruža dodatnu vrijednost za mlade, predstavlja više od zbroja svojih sastavnih dijelova te je djelotvorniji od skupa različitih mjera. EGSO smatra kako je potrebno da strategija bude u većoj mjeri povezana s postojećim programima EU-a kao što su Erasmus+, Garancija za mlade ili Europske snage solidarnosti.

3.2.

Ideja sveobuhvatnog pristupa pitanjima politika u posljednje je vrijeme postala prihvaćena i uobičajena je na razini EU-a i država članica. To je dobrodošlo zbog uviđanja da se socijalni problemi ne mogu uvijek besprijekorno uklopiti u administrativne kategorije. Međutim, ukidanje tradicionalnih uloga odjela, proračuna i kultura izrazito je zahtjevno te je potrebno zajamčiti da sveobuhvatni pristup ne postane određena vrsta univerzalnog lijeka u situacijama kada je problem pretežak ili kreatori politika jednostavno žele izabrati druge opcije.

3.3.

EGSO smatra da bi provedba politike EU-a za mlade trebala biti prisutnija i održivija na razini EU-a i država članica kako bi je se na ispravan način procijenilo, primjerice u okviru europskog semestra i pregleda socijalnih pokazatelja.

3.4.

Općenito, pristup predložene strategije mora se u većoj mjeri temeljiti na pravima. To je važno područje jer je Konvencija UN-a o pravima djeteta (koja naravno ne obuhvaća sve one u kategoriji mladih) tako osmišljena i jer omogućava redovite preglede uspješnosti država na temelju dogovorenih parametara. Sama priroda rada s mladima i uloga volonterskog sektora dobro su razrađene u prijedlozima, što je od ključnog značaja s obzirom na nove pristupe „radu s mladima” prisutne na međunarodnoj razini koji su u većoj mjeri instrumentalistički.

3.5.

EGSO smatra da bi cilj strategije trebao biti promicanje stvarne uzlazne konvergencije između država članica u području politika za mlade. To je osobito slučaj s obzirom na činjenicu da sve države članice dobivaju znatna sredstva EU-a (npr. Erasmus). U drugim područjima financiranja EU-a primjenjuje se pristup sufinanciranja kojim se promiču konvergencija i širi zajednički pristup na razini EU-a. Odbor je uvjeren da se iz toga mnogo može naučiti za potrebe strategije.

3.6.

Iako se slaže s Komisijom u pogledu ključne uloge osoba koje rade s mladima i njihove jedinstvene koristi za mlade pri njihovu ulasku u svijet odraslih, EGSO naglašava da kvaliteta rada s mladima uvelike ovisi o financiranju javnih službi. Zbog rezova u javnom sektoru i zamrzavanja plaća u pojedinim državama članicama kvaliteta rada osoba koje rade s mladima ne samo da se pogoršala, već postoje i brojna nepopunjena radna mjesta u tom sektoru. Stoga EGSO poziva na veća ulaganja u javne službe.

3.7.

Neovisno o tome, Komisija s pravom ističe da države članice moraju izdvojiti vlastita sredstva za politike za mlade. Prijedlozi o praćenju financiranja u tom su pogledu iznimno ohrabrujući, no oni moraju obuhvatiti rad država članica i druga međusektorska područja politika. EGSO smatra kako bi se praćenje trebalo provoditi u suradnji sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva na svim razinama.

3.8.

Odbor se slaže s Komisijom da države članice trebaju istražiti inovativne i alternativne oblike demokratskog sudjelovanja. Međutim, EGSO čvrsto vjeruje da je potrebna veća potpora, uključujući financijsku potporu, postojećim oblicima društvenog angažmana kao što su volontiranje, vijeća mladih, sudjelovanje u organizacijama civilnog društva, sindikatima ili radničkim vijećima. Mladi su budućnost Europe i stoga ih treba poticati da sudjeluju na lokalnim i europskim izborima te da budu aktivni u svim oblicima građanskog i političkog angažmana.

3.9.

EGSO smatra da, u okviru područja primjene strategije koja je usmjerena na tri područja djelovanja (UKLJUČIVANJE, POVEZIVANJE, OSNAŽIVANJE), posljednje od njih treba proširiti zadaćama čiji je cilj zaštititi i podupirati mlade ljude i pružiti im vještine potrebne za suočavanje s globalnim izazovima kao što su digitalizacija, klimatske promjene i rastući populizam. Budući da je jedan od prioriteta EU-a „zaštita” njegovih građana, Odbor smatra da bi mladi, kao i odrasli, također trebali biti uključeni u taj prioritet. Mladi bi također trebali imati koristi od koncepta „digitalne pravde” koji EGSO promiče (5), čiji je cilj zaštititi europske građane od negativnih aspekata digitalne revolucije, ili unutar šireg okvira „pravednog prijelaza” koji je usvojio ILO.

Mladi i tržište rada

3.10.

Iako bi strategija trebala biti jasna i ne sadržavati brojne ciljeve, Odbor smatra da bi u okviru trenutačne strategije veću pozornost trebalo obratiti na socijalna pitanja i pitanja zapošljavanja koja utječu na mlade, posebice u smislu rasprave o budućnosti rada. Među ostalim, ona uključuju digitalizaciju, platforme, rascjepkanost i kazualizaciju tržišta rada, koje imaju velik utjecaj na mlade.

3.11.

Istodobni rad i studij postali su svakodnevica mnogih mladih osoba. Stoga EGSO smatra kako bi buduće politike EU-a za mlade trebale promicati demokraciju na radnom mjestu, između ostalog promicanjem socijalnog dijaloga i zaštitom prava mladih u pogledu zapošljavanja. Prema mladima na tržištu rada treba postupati na isti način kao prema odraslom stanovništvu, posebno u pogledu primanja jednake minimalne plaće (6), pristupa mirovinama i zaštite od nesigurnih ugovora o radu (rad bez ugovorene satnice), kao i od neplaćenog pripravničkog staža ili lažnog samozapošljavanja. Glas mladih mora se čuti i u društvu i na njihovim radnim mjestima. Nadalje, trebalo bi snažnije poticati sudjelovanje mladih u predstavničkim strukturama na radnom mjestu (sindikati i radnička vijeća), kao što je slučaj u pojedinim državama članicama koje imaju posebna predstavnička vijeća mladih na radnim mjestima.

3.12.

Neki su mladi također roditelji, a politike EU-a poput nove direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života relevantne su za one koji kombiniraju rad s obrazovanjem i brinu o svojoj rodbini. Nema sumnje da će zbog digitalizacije radnih mjesta mladi biti u drugačijoj situaciji od svojih roditelja u pogledu zapošljavanja. EGSO predlaže da se u strategiji više pažnje obrati na socijalne politike i politike zapošljavanja, s obzirom na važnost koju politike tržišta rada imaju za živote mladih naraštaja.

3.13.

Tržište rada posebno je važno jer je nezaposlenost u godinama nakon gospodarske krize 2008. godine u mnogim zemljama najviše pogodila mlade. Iako se stopa nezaposlenosti mladih smanjila, broj mladih bez posla bio je gotovo duplo veći od broja zaposlenih mladih (7). U mnogim su slučajevima nedavno otvorena radna mjesta koja su niže kvalitete ili pružaju slabiji pristup ugovorima o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom u usporedbi s radnim mjestima iz razdoblja prije krize (npr. ugovori o radu na određeno vrijeme, ugovori o radu bez ugovorene satnice).

Obrazovanje i zdravlje mladih

3.14.

Cilj je strategije da mišljenje nezastupljenih mladih osoba dopre do političara. Kako bi se to postiglo potrebne su dodatne mjere za društvenu integraciju mladih koji su u većoj mjeri udaljeni od tržišta rada i obrazovnog sustava. Unatoč blagom poboljšanju u pogledu broja mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi), 10,9 % osoba u dobi 15 do 24 godine i 17,7 % osoba u dobi od 25 do 29 godina još uvijek se nalazilo u toj situaciji 2017. godine. Poboljšanje vještina i kompetencija ima pozitivan učinak na zapošljivost mladih, ali taj čimbenik sam po sebi neće odrediti rast zaposlenosti. Takvo isključivanje ima značajan utjecaj na živote i težnje mladih, jer može dovesti do siromaštva i socijalne isključenosti. Osim toga, javna tijela snose trošak zbog toga što ne omogućuju obrazovanje ili zapošljavanje NEET-ova, što prema procjeni Eurofounda (2012., 2014.) iznosi 1,2 % nacionalnog BDP-a. Također postoji veća vjerojatnost da će populacija NEET-ova poduprijeti ekstremističke i ksenofobne ideologije.

3.15.

U članku 4. europskog stupa socijalnih prava navodi se: „Mladi imaju pravo na kontinuirano obrazovanje, naukovanje, pripravništvo ili pouzdanu ponudu za posao u razdoblju od četiri mjeseca nakon gubitka posla ili prekida obrazovanja.” Strategija za mlade treba doprinijeti ostvarenju tog načela, osobito promicanjem jačanja civilnog društva i saveza socijalnih partnera za oblikovanje i praćenje različitih politika koje se provode na tom području. Posebnu pozornost treba posvetiti strategijama informiranja kako bi se potaklo mlade koji su u većoj mjeri udaljeni od tržišta rada da se vrate zaposlenju ili obrazovanju.

3.16.

Stoga je u okviru Europske strategije za mlade potrebno uvesti paneuropsku strategiju koja bi obuhvatila te skupine. Za uspješnost tog nastojanja ključna je bliska suradnja nacionalnih tijela, europskih socijalnih partnera, nacionalnih vijeća mladih i sektora mladih.

3.17.

Mladi uglavnom provode velik dio svog vremena u redovnom ili izvanrednom obrazovanju, što je još jedno područje ograničenih nadležnosti na razini EU-a, osim osiguravanja toga da „svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada”, kako se navodi u prvom načelu europskog stupa socijalnih prava. Ponovno je riječ o području koje je bilo obuhvaćeno namjenskim stupom prethodne strategije.

3.18.

Mentalno zdravlje mladih osnova je rada i bilo kakve profesionalne interakcije s mladima. Općenito, zdravstvo je nadležnost države članice, ali mentalno zdravlje aspekt je javnog zdravlja, koje je u nadležnosti EU-a te bi trebalo biti istaknuto u međusektorskom radu predviđenom strategijom. Stoga posebnu pozornost treba obratiti na probleme poput tjeskobe, depresije i stope samoubojstava među mladima.

3.19.

Sve je više primjera najboljih praksi u pogledu rada s mladima na razini država članica. Slično tome, pokazalo se da rad s mladima ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje mladih. EGSO smatra da u okviru strategije treba posvetiti više pozornosti području mentalnog zdravlja mladih.

3.20.

Slično tome, brojne nacionalne politike usmjerene su na tjelesno zdravlje mladih. U tom području postoji veći broj razloga za zabrinutost. Porast pretilosti u djetinjstvu i mladosti još je jedan od razloga za zabrinutost, kao i zlouporaba opojnih sredstava i legalnih droga. Iako se pristupi država članica još uvijek mogu uvelike razlikovati, u međusektorskom pristupu koji se bavi problemima mladih ne mogu se zanemariti ta pitanja te im se treba posvetiti na temelju relevantnih ovlasti EU-a. Ta su područja bila namjenski stupovi prethodne strategije i važno je u okviru međusektorskog rada održati snažnu usmjerenost na njih.

Jednakost

3.21.

Postoji snažna poveznica između rada s mladima, politike za mlade i jednakosti. EU je u tom području poduzeo znatan broj mjera te je u svim državama članicama na snazi odgovarajuće zakonodavstvo. Unatoč tome, mladi se i dalje suočavaju s brojnim slučajevima diskriminacije, primjerice u pogledu stanovanja i usluga na koje se više oslanjaju od ostalih, primjerice javni prijevoz. Zakoni o jednakosti često su usmjereni na starije osobe. U državama članicama EU-a postoji devet temelja za zabranu diskriminacije. Trebamo osigurati da mladi koji su izloženi toj vrsti diskriminacije budu na odgovarajući način obuhvaćeni Strategijom EU-a za mlade. Iako postoje brojne skupine kojima treba posvetiti više pozornosti u predmetnom dokumentu, izdvojili bismo sljedeće:

—	mladi s invaliditetom,

—	mladi migranti i izbjeglice,

—	mlade žene i djevojčice,

—	mladi pripadnici skupine LGBTIQ+.

3.22.

Mnoge politike EU-a koje se bave mladima u posljednje su vrijeme usmjerene na problem radikalizacije. Međutim, integracija mora biti dio šireg raspona mjera koje se nude mladima i to treba naglasiti u okviru strategije. Ona se također prirodno uklapa u programe za zapošljavanje mladih.

4. Posebne napomene

4.1.

EGSO pozdravlja uspostavljanje službe koordinatora EU-a za mlade, koji bi trebao saslušati stajališta mladih i utjecati na međusektorsku dimenziju politike za mlade. Naglasak bi trebao biti na potonjem. Koordinator bi također trebao poticati i olakšavati slične procese na razini država članica te bi se stoga trebao priključiti svakom sudjelovanju Komisije na sastancima Vijeća.

4.2.

Prijedlozi nacionalnih akcijskih planova u području koje se odnosi na mlade također su izrazito dobrodošli. Potrebni su jasni ciljevi, praćenje i napredak u pružanju potpore mladima. EGSO odlučno podupire stajalište Komisije da je potrebna veća povezanost između financiranja i nacionalnih akcijskih planova.

4.3.

Uvelike je dobrodošao prelazak sa strukturiranog dijaloga na uključiviji Dijalog s mladima. Međutim, potrebna je veća uključenost, koja bi se mogla postići proširenjem vrste i prirode uključenih organizacija te dodavanjem novih skupina. Volonterske organizacije mladih i nacionalna vijeća mladih i dalje bi trebali biti u samom središtu tog djelovanja jer su bliski mladima i imaju neizmjerno iskustvo.

4.4.

Konsolidacija Europskog portala za mlade kao jedinstvene digitalne pristupne točke za suradnju mladih s EU-om dobrodošla je, no posebnu pažnju trebalo bi posvetiti dostupnosti tog portala putem besplatne internetske veze i pristupu računalima, osobito za skupine mladih u nepovoljnom položaju u državama članicama. Komisija također mora pratiti stalno kretanje mladih na platformama društvenih medija.

4.5.

Prijedlozi ukazuju na činjenicu da su mladi u prednosti kada je riječ o tehnološkim promjenama. Međutim, također treba napomenuti da postoje i mladi koji su isključeni iz digitalnog svijeta. Osobe koje rade s mladima također moraju biti svjesne dobrih i loših strana tehnološke uključenosti mladih (npr. problemi s mentalnim zdravljem i izazovi povezani s lažnim vijestima).

4.6.

Iako je mobilnost osnovna europska vrijednost i temelj programa za mlade, ona može imati i loše strane, posebice u zemljama u kojima dolazi do emigracije, smanjenja broja stanovnika ili „odljeva mozgova” te „odljeva radne snage”. Međutim, možda postoji mogućnost poboljšanja tog problema u vidu iskorištavanja potencijala nove populacije migranata i izbjeglica u Europi.

4.7.

EGSO smatra značajnima prijedloge Komisije o vrednovanju informalnog i neformalnog učenja. Bilo bi poticajno vidjeti osmišljene predloške u području koje se odnosi na mlade, ali i drugdje.

4.8.

Na sreću danas postoji veći broj događanja za mlade u kojima sudjeluju institucije EU-a, stoga bi njihova ukupna procjena bila od koristi. Također bi trebalo provjeriti postoji li mogućnost veće sinergije među njima. Prednost strukturiranog dijaloga je tome što je to trajan, a ne jednokratan događaj. Trajna uključenost mladih u odluke koje utječu na njih treba biti prioritet i važno je da to bude sastavni dio svih područja politike, a ne samo politike za mlade. Institucije koje organiziraju jednokratna događanja trebale bi se usmjeriti na trajnu uključenost mladih u svoj rad.

4.9.

Odbor smatra kako je snažna uloga neovisnih informacija za mlade važna u doba lažnih vijesti i pretjeranog oslanjanja na internetske alate. Odnos s odraslim osobama od povjerenja i dalje bi trebao biti ključna značajka rada s mladima i politike za mlade.

4.10.

Prema mišljenju EGSO-a, strategija, zajedno s drugim politikama usmjerenima na generaciju mladih, trebala bi biti važno oruđe za rješavanje problema antieuropskih stajališta i populizma među mladima.

4.11.

Iako pozdravlja posebnu, novu strategiju EU-a za mlade, EGSO snažno preporučuje uključivanje mladih u cjelokupni rad svih različitih glavnih uprava (GU) Europske komisije.

Bruxelles, 18. listopada 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) SL C 268, 14.8.2015., str. 40.

(2) SL C 271, 19.9.2013., str. 101.

(3) SL C 81, 2.3.2018., str. 160.

(4) SL C 262, 25.7.2018., str. 41.

(5) SL C 237, 6.7.2018., str. 1.

(6) SL C 125, 21.4.2017., str. 10.

(7) SL C 125, 21.4.2017., str. 10.

Top

Choose the experimental features you want to try