EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.11.2017.

COM(2017) 772 final

2017/0309(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Prijedlogom se pridonosi jednom od deset političkih prioriteta koje je Komisija utvrdila za razdoblje od 2015. do 2019., odnosno postizanju „područja pravosuđa i temeljnih prava utemeljenog na uzajamnom povjerenju”. Uzajamno povjerenje utjelovljeno je u načelu solidarnosti na kojem se temelji Odluka br. 1313/2013/EU i ovim će se prijedlogom pojačati, zajedno s načelima zajedničke odgovornosti i nadležnosti.

Predložene promjene potpuno su u skladu s širim ciljem izgradnje „Europe koja štiti” prema kojem su napori Komisije bili usmjereni posljednjih godina, a bit će usmjereni i u budućnosti. Prijedlog se temelji na pozitivnim rezultatima koji su dosad ostvareni postojećim okvirom i njime se planiraju ispraviti njegovi nedostaci s pomoću pojačanih odredaba kako bi se nastavilo podupiranje, koordinacija i dopunjavanje djelovanja država članica u tom području.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Mjere predviđene u okviru revidiranog Mehanizma Unije za civilnu zaštitu usklađene su s općim ciljem Unije da osigura da se svim relevantnim politikama i instrumentima EU-a pridonosi jačanju kapaciteta Unije za upravljanje rizikom od katastrofa, od prevencije katastrofa do pripravnosti za katastrofe, odgovora na njih i oporavka od njih. On se temelji i na cilju iz članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji o podupiranju solidarnosti među državama članicama.

Posebna pozornost posvećuje se osiguravanju bliske koordinacije i usklađenosti s djelovanjima koja se provode u okviru drugih politika EU-a, kao što su prilagodba klimatskim promjenama, i s instrumentima u području prevencije katastrofa i smanjenja rizika od katastrofa, kao što su kohezijska politika, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlja te migracijska i sigurnosna politika. Prijedlogom se također nastoje uspostaviti snažnije sinergije s politikom humanitarne pomoći, posebno u okviru odgovora na hitne situacije izvan Unije.

Nijednim zakonodavnim aktom u okviru drugih politika Unije trenutačno se ne mogu ostvariti ciljevi koji se žele ostvariti ovim prijedlogom. Stoga ne bi trebalo biti preklapanja djelovanja na terenu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 196. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Savjetovanja s dionicima

Nedostaci koji se žele ukloniti ovim prijedlogom utvrđeni su na temelju praktičnog iskustva i rezultata sveobuhvatnog savjetovanja s dionicima koje je nedavno provedeno u okviru privremene evaluacije Mehanizma Unije za civilnu zaštitu 7 . Opći cilj tog savjetovanja bio je da se svim uključenim dionicima pruži prilika da izraze svoja stajališta o uspješnosti Mehanizma Unije za civilnu zaštitu tijekom prve polovine njegove provedbe. Posebni ciljevi bili su sljedeći:

(a)prikupiti stajališta i mišljenja europskih građana o dosad ostvarenim rezultatima Mehanizma Unije za civilnu zaštitu;

(b)utvrditi važnost različitih prioriteta za upravljanje rizikom od katastrofa kako ih se doživljava u cijelom EU-u;

(c)prikupiti ciljane povratne informacije i tehničke savjete od primarnih dionika Mehanizma Unije za civilnu zaštitu;

(d)prikupiti dokaze kojima će se poduprijeti privremena evaluacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za svaki od glavnih evaluacijskih kriterija.

U aktivnosti savjetovanja uključene su četiri glavne skupine dionika:

–subjekti koji provode Mehanizam Unije za civilnu zaštitu: tijela država članica za civilnu zaštitu koja za Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije na raspolaganje stavljaju module i/ili stručnjake; druga tijela država članica za civilnu zaštitu; tijela za civilnu zaštitu u zemljama sudionicama 8 ,

–subjekti na koje Mehanizam Unije za civilnu zaštitu utječe: države domaćini koje su primile potporu iz Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (EU, zemlje pristupnice, zemlje europskog susjedstva i ostale treće zemlje), Europski parlament, Odbor regija, lokalna tijela vlasti,

–subjekti s iskazanim interesom za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu: ostala tijela država članica, ostala tijela zemalja sudionica, agencije UN-a, Svjetska banka, NVO-i, privatni sektor, zaklade itd.,

–subjekti koji imaju stručno znanje relevantno za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (npr. upravljanje rizikom od katastrofa). sveučilišta/centri izvrsnosti i skupine za strateško promišljanje, uglavnom u zemljama sudionicama.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Privremenu evaluaciju na kojoj se temelji ovaj prijedlog proveo je vanjski evaluator u razdoblju od rujna 2016. do lipnja 2017. Ona se temeljila na doprinosima zaprimljenima tijekom razgovora sa zemljama sudionicama (Odbor za civilnu zaštitu, Radna skupina Vijeća za civilnu zaštitu, sastanci glavnih direktora) i njome su uzete u obzir informacije prikupljene tijekom otvorenog javnog savjetovanja, tematsko izvješće Europskog revizorskog suda o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i Izvješće Komisije o ostvarenom napretku i preostalim nedostacima u Europskom kapacitetu za odgovor na hitne situacije.

Evaluacija se sastojala od tri faze:

i.početka, koji uključuje uredsku provjeru aktivnosti u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i informativne razgovore s referentima;

ii.istraživanja, koje uključuje ciljano savjetovanje s glavnim dionicima Mehanizma Unije za civilnu zaštitu 9 s pomoću internetskih anketa, osobnih i telefonskih razgovora, kao i tri studije slučaja (šumski požari u Cipru, modulska vježba u Estoniji, migracijska kriza);

iii.analize i sinteze, uključujući triangulaciju podataka, razrađivanje zaključaka i preporuka i izrada nacrta.

Provedeno je prethodno navedeno tromjesečno internetsko otvoreno javno savjetovanje (studeni 2016. – veljača 2017.) u kojemu je 130 ispitanika iz cijele Europe iznijelo povratne informacije o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu. Izvješće o rezultatima otvorenog javnog savjetovanja objavljeno je krajem ožujka 2017. 10

Procjena učinka

Nije provedena procjena učinka koja bi popratila ovaj prijedlog budući da se predložene promjene moraju žurno provesti zbog nedostataka u ključnim kapacitetima na europskoj razini, što je posebno pokazala sezona borbe protiv šumskih požara 2017. Takvi nedostaci znatno su utjecali na odgovor EU-a na katastrofe i rezultirali velikim brojem žrtava, snažnim gospodarskim učincima i štetom za okoliš.

•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Predložena revizija ograničenog je područja primjene i prirode, njome se uspostavlja ravnoteža interesa država članica i razmjerna je onome što je operativno potrebno.

Budući da je ovo revizija postojećeg zakonodavstva, Komisija je razmatrala prilike za pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja. Iako je utvrđen niz mjera pojednostavnjenja, kako je objašnjeno u nastavku, nije ih bilo moguće kvantificirati zbog ograničene dostupnosti podataka u kratkom vremenskom okviru.

Ovim prijedlogom smanjuje se administrativno opterećenje uvođenjem posebnog upućivanja na uporabu jediničnih iznosa, paušalnih iznosa i fiksnih stopa u vezi sa sufinanciranjem troškova prijevoza. Nadalje, njime se pojednostavnjuju postojeći administrativni postupci usklađivanjem pravila za sufinanciranje.

Ovim prijedlogom u načelu se nastoje ažurirati operativni postupci kako bi se osiguralo da su primjereni svrsi, hitri te da se mogu jednostavno razumjeti i primjenjivati, čime bi se osiguralo da države članice mogu pristupiti potpori i pomoći iz Mehanizma Unije kada im je ona potrebna. Na primjer, nedavne katastrofe pokazale su da Unija možda nije dostatno opremljena za hitne situacije s učinkom velikih razmjera koji istodobno utječe na nekoliko država članica (npr. šumski požari, ekstremne vremenske nepogode, velike poplave, potresi, epidemije (kao što je ebola), teroristički napadi). U takvim okolnostima države članice ne mogu uvijek ponuditi pomoć.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

–jačanje zajedničke sposobnosti država članica i Unije za odgovor na katastrofe stvaranjem namjenske pričuve kapaciteta za odgovor pod zapovjedništvom i kontrolom Komisije (rescEU),

–više stope sufinanciranja (75 %) kapaciteta koji su stavljeni na raspolaganje europskim udruženim kapacitetima. To uključuje troškove prilagodbe, popravljanja, prijevoza i operativne troškove;

–jačanje usredotočenosti na prevenciju i jačanje dosljednosti s drugim ključnim politikama EU-a i

–jačanje suradnje sa susjednim zemljama.

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje pojedinih odredaba prijedloga

–stvaranjem namjenske pričuve sredstava: rescEU. Ovim prijedlogom izričito se dopušta Komisiji da stječe vlastite operativne kapacitete i da uspostavi mehanizme za osiguravanje brzog pristupa tim kapacitetima u cilju stvaranja namjenske pričuve sredstava kojom će se omogućiti pokrivanje postojećih nedostataka na nacionalnoj razini. Kapaciteti koji se iznajmljuju ili zakupljuju na temelju sporazuma EU-a ili kupuju uz potpuno financiranje EU-a postali bi dio sustava rescEU. Svi troškovi tih kapaciteta bili bi u cijelosti pokriveni financiranjem EU-a, koji bi zadržao operativno zapovjedništvo i kontrolu nad tim sredstvima i odlučivao o njihovu raspoređivanju nakon aktivacije Mehanizma. Dodatni kapaciteti utvrdit će se u dogovoru sa stručnom skupinom sustava rescEU,

–jačanjem Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije u koji države članice mogu prethodno namijeniti nacionalne kapacitete za odgovor (npr. otkrivanje i uzorkovanje KBRN-a, pročišćavanje vode, borba protiv šumskih požara na tlu, spašavanje u slučaju poplava uporabom brodova ili drugih kapaciteta poput mobilnih laboratorija), koji će i dalje biti najvažniji dio Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i sada će se nazivati „Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu”. Ovim prijedlogom revidira se sustav inicijativa za namjenu sredstava u Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu povećanjem stopa sufinanciranja i vrsta prihvatljivih troškova. U skladu s novim prijedlogom, za sredstva namijenjena Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu svi troškovi nastali tijekom operacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u Uniji bit će pokriveni 75 %, uključujući troškove prilagodbe, popravka, prijevoza i operativne troškove.

2017/0309 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 196.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), koji je uređen Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 12 , jača se suradnja između Unije i država članica i olakšava koordinacija u području civilne zaštite u cilju poboljšanja odgovora Unije na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(2)Mehanizmom Unije promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, istodobno prepoznajući primarnu odgovornost država članica za prevenciju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, pripravnost za te katastrofe i odgovor na njih.

(3)Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu se dogoditi bilo gdje na svijetu, često bez upozorenja. Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem sve su češće, ekstremnije i složenije, a pogoršavaju ih učinci klimatskih promjena, neovisno o nacionalnim granicama. Katastrofe mogu imati ogromne posljedice za ljude, okoliš i gospodarstvo.

(4)Nedavno iskustvo pokazalo je da se oslanjanjem na dobrovoljne ponude uzajamne pomoći koje se koordiniraju u okviru Mehanizma Unije i čije se pružanje njime olakšava ne može uvijek osigurati dostupnost dostatnih kapaciteta za prikladno zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi pogođenih katastrofama, kao ni odgovarajuća zaštita okoliša i imovine. To se posebno događa kada katastrofe koje se ponavljaju istodobno pogađaju države članice i kada zajednički kapacitet nije dovoljan.

(5)Prevencija je od ključne važnosti za zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene rizika i sažetke svojih planova za upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osigurao cjelovit pristup upravljanju katastrofama u okviru kojeg se povezuju mjere prevencije rizika, pripravnosti i odgovora. Nadalje, Komisija bi trebala moći tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti povezane s određenim katastrofama, posebice zato da bi Unija mogla pružiti najveću moguću potporu za upravljanje rizikom od katastrofa. Trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje i pojačati politike prevencije, među ostalim osiguravanjem nužnih veza s drugim ključnim politikama i instrumentima Unije, posebno europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013 13 .

(6)Potrebno je pojačati zajedničku sposobnost pripremanja za katastrofe i odgovora na njih, posebno s pomoću uzajamne potpore u Europi. Povrh jačanja mogućnosti koje se već nude u okviru Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije („EERC” ili „dobrovoljno udruženi kapaciteti”), koji se dalje u tekstu nazivaju „Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu”, Komisija bi trebala uspostaviti i rescEU. rescEU bi trebao uključivati kapacitete za odgovor na hitne situacije kako bi se moglo odgovarati na šumske požare, velike poplave i potrese te poljsku bolnicu i medicinske timove u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije koji se mogu brzo rasporediti.

(7)Unija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama kada raspoloživi kapaciteti nisu dostatni za djelotvoran odgovor na katastrofe tako što će pridonijeti financiranju sporazuma o najmu ili zakupu za osiguravanje brzog pristupa takvim kapacitetima ili financiranju njihove kupovine. Time bi se znatno poboljšala djelotvornost Mehanizma Unije osiguravanjem dostupnosti kapaciteta u slučajevima kada se djelotvoran odgovor na katastrofe ne bi mogao osigurati na neki drugi način, posebno u slučaju katastrofa s učincima velikih razmjera koji utječu na znatan broj država članica. Unija bi svojom nabavom kapaciteta trebala omogućiti stvaranje ekonomija razmjera i bolju koordinaciju odgovora na katastrofe.

(8)Za jačanje Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu potrebno je pojačano financiranje Unije za pokrivanje troškova prilagodbe i popravka kapaciteta i operativnih troškova.

(9)Kako bi se mogle pojačati učinkovitost i djelotvornost osposobljavanja i vježbi i pojačati suradnja među nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu država članica, nužno je uspostaviti Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite koja se temelji na postojećim strukturama.

(10)Kako bi se postiglo funkcioniranje kapaciteta rescEU-a, trebalo bi osigurati dodatna odobrena sredstva za financiranje djelovanja u okviru Mehanizma Unije.

(11)Trebalo bi pojednostavniti postupke Mehanizma Unije kako bi se osiguralo da države članice mogu pristupiti pomoći i kapacitetima koji su potrebni za što brži odgovor na prirodne katastrofe i na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(12)Kako bi se u najvećoj mjeri mogli iskoristiti postojeći financijski instrumenti te kako bi se države članice mogle poduprijeti u pružanju pomoći, posebno kao odgovor na katastrofe izvan Unije, trebalo bi predvidjeti odstupanje od članka 129. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 14 u slučajevima kada se financiranje odobrava u skladu s člancima 21., 22. i 23. Odluke br. 1313/2013/EU.

(13)Važno je osigurati da države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi djelotvorno spriječile prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i ublažile njihove učinke. Odredbama bi se trebale pojačati veze između mjera prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma Unije. Trebalo bi osigurati usklađenost s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o prevenciji katastrofa i upravljanju rizikom od katastrofa, među ostalim za prekogranične preventivne mjere i odgovor na prijetnje kao što su ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju 15 . Jednako tako trebalo bi osigurati usklađenost s međunarodnim obvezama kao što su Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030., Pariški sporazum i Program za održivi razvoj do 2030.

(14)Delegiranje ovlasti dodijeljenih Komisiji u skladu s Odlukom br. 1313/2013/EU trebalo bi izmijeniti kako bi se osigurao kapacitet za djelotvornu potporu u hitnim situacijama za Europsku uniju (rescEU). Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati na Komisiju kako bi se mogle utvrditi dodatne vrste kapaciteta za odgovor na temelju utvrđenih rizika i uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti.

(15)Budući da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(16)Odluku br. 1313/2013/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka br. 1313/2013/EU mijenja se kako slijedi:

1.članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (e):

„(e)povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama.”

(b) stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)napredak u provedbi okvira za prevenciju katastrofa, koji se mjeri brojem država članica koje su Komisiji dostavile svoje procjene rizika, procjenu svoje sposobnosti za upravljanje rizikom i sažetak svojih planova za upravljanje katastrofama, kako je navedeno u članku 6.;”

(2)u članku 4. dodaje se sljedeća točka 12.:

„12. „zemlja sudionica” znači treća zemlja koja sudjeluje u Mehanizmu Unije u skladu s člankom 28. stavkom 1.”

3.u članku 5. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)poduzeti mjere za poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa i olakšavati razmjenu znanja, rezultata znanstvenih istraživanja, najboljih praksi i informacija, uključujući među državama članicama koje imaju zajedničke rizike;”

4.članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)izraditi procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini te ih dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018. i svake tri godine nakon toga;

(b)izraditi i usavršiti svoje planove upravljanja rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini na temelju procjena rizika iz točke (a) i uzimajući u obzir procjenu svojih sposobnosti za upravljanje rizikom iz točke (c) i prikaz rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c);”

(b)dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„Sažetak relevantnih elemenata planova upravljanja rizikom dostavlja se Komisiji zajedno s informacijama o odabranim preventivnim mjerama i mjerama pripravnosti do 31. siječnja 2019. i svake tri godine nakon toga. Nadalje, Komisija može tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti kojima su obuhvaćeni i kratkoročni i dugoročni napori. Unija bi trebala primjereno uzeti u obzir napredak koji su države članice ostvarile u pogledu prevencije katastrofa i pripravnosti za katastrofe kao dio bilo kojeg budućeg mehanizma ex ante uvjetovanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.”

(c)dodaje se sljedeća točka (e):

„(e)Komisija može uspostaviti i posebne mehanizme savjetovanja za jačanje odgovarajućeg planiranja i koordinacije prevencije i pripravnosti među državama članicama koje su izložene sličnim vrstama katastrofa.”

4.u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Komisija i države članice surađuju kako bi poboljšale planiranje operacija odgovora na katastrofe u okviru Mehanizma Unije, uključujući putem izrade scenarija za odgovor na katastrofe na temelju procjena rizika iz članka 6. točke (a) i prikaza rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), prikaza razmještaja sredstava i izrade planova za raspoređivanje kapaciteta za odgovor.”

5.članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu”

(b) stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.Uspostavljaju se Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu. Sastoje se od prethodno namijenjenih udruženih kapaciteta za odgovor država članica te uključuju module, druge kapacitete za odgovor i stručnjake.

2.Komisija na temelju utvrđenih rizika definira vrste i broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”). Komisija prati napredak prema ostvarenju ciljeva kapaciteta i preostale nedostatke i potiče države članice da te nedostatke uklone. Komisija može podupirati države članice u skladu s člankom 20. točkom i. i člankom 21. stavcima 1. i 2.”

(c)stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„7.Kapaciteti za odgovor koje države članice stave na raspolaganje Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije nakon zahtjeva za pomoć putem ERCC-a, osim ako se države članice suočavaju s iznimnom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća.

8.U slučaju raspoređivanja, kapaciteti za odgovor država članica ostaju pod njihovim zapovjedništvom i kontrolom i one ih mogu povući ako se suočavaju s iznimnom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća i zbog koje te kapacitete za odgovor ne mogu staviti na raspolaganje. U tim slučajevima savjetuju se s Komisijom.

Komisija putem ERCC-a, prema potrebi, olakšava koordinaciju među različitim kapacitetima za odgovor, u skladu s člancima 15. i 16.”

(d)dodaje se sljedeći stavak 10.:

„10.Upućivanja na Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije, EERC i dobrovoljno udružene kapacitete shvaćaju se kao upućivanja na Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu.”

6.članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„rescEU

1.rescEU se uspostavlja kako bi se pružila pomoć kada postojeći kapaciteti ne omogućuju učinkovit odgovor na katastrofe.

2.rescEU se sastoji od sljedećih kapaciteta:

(a)    kapaciteta za gašenje šumskih požara iz zraka;

(b)    kapaciteta za crpljenje crpkama visokog kapaciteta;

(c)    kapaciteta za potragu i spašavanje u gradovima;

(d)    poljskih bolnica i timova za hitnu medicinsku pomoć.

3.Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati i/ili na neki drugi način ugovoriti kapacitete za raspoređivanje u slučajevima iz stavka 1., u skladu s financijskim pravilima Unije.

4.Na temelju utvrđenih rizika i uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi mogla definirati vrste kapaciteta za odgovor koji su potrebni povrh onih iz stavka 2. ovog članka i u skladu s time revidirati sastav sustava rescEU. Osigurava se dosljednost s drugim politikama Unije.

Kada, u slučaju katastrofe ili neizbježne katastrofe, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.

5.Komisija definira zahtjeve kvalitete za kapacitete za odgovor koji su dio sustava rescEU. Zahtjevi kvalitete temelje se na uspostavljenim međunarodnim normama, ako takve norme već postoje.

6.Komisija osigurava raspoloživost kapaciteta iz stavka 2. u okviru Mehanizma Unije i mogućnost njihova raspoređivanja.

7.Kapaciteti sustava rescEU dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije na temelju zahtjeva za pomoć preko ERCC-a. Odluku o njihovu raspoređivanju donosi Komisija, koja zadržava zapovjedništvo i kontrolu nad kapacitetima sustava rescEU.

8.U slučaju raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU, Komisija se s državom članicom koja zahtijeva pomoć dogovara o njihovom operativnom raspoređivanju. Država članica koja zahtijeva pomoć olakšava operativnu koordinaciju svojih kapaciteta i aktivnosti rescEU-a tijekom operacija.

9.Komisija putem ERCC-a, prema potrebi, omogućuje koordinaciju među različitim kapacitetima za odgovor, u skladu s člancima 15. i 16.

10.Ako Komisija nabavlja opremu, kao što je oprema za gašenje šumskih požara iz zraka, kupnjom, unajmljivanjem ili zakupljivanjem, osigurava se sljedeće:

(a)u slučaju kupnje opreme, u sporazumu između Komisije i države članice predviđa se njezina registracija u toj državi članici;

(b)u slučaju unajmljivanja i zakupljivanja, oprema se registrira u državi članici.

11.Države članice obavješćuju se o operativnom stanju kapaciteta rescEU-a putem CECIS-a.”

7.umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a
Izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća

Komisija svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o operacijama i napretku ostvarenom u skladu s člancima 11. i 12.”

8.u članku 13. naslov i prva rečenica stavka 1. zamjenjuju se sljedećim:

„Mreža znanja Unije u području civilne zaštite

1. Komisija uspostavlja mrežu relevantnih dionika i ustanova u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama koji zajedno s Komisijom čine Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite.

Mreža obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, prema potrebi:”

9.u članku 15. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Kada katastrofa izbije unutar Unije ili postoji neposredna opasnost od njezina izbijanja, pogođena država članica može uputiti zahtjev za pomoć putem ERCC-a. Zahtjev mora biti što je moguće precizniji. Zahtjev za pomoć istječe nakon najviše 90 dana, osim ako su ERCC-u dostavljeni novi elementi koji opravdavaju potrebu za trajnom ili dodatnom pomoći.”

10.u članku 16. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Kada katastrofa izbije izvan Unije ili postoji neposredna opasnost od njezina izbijanja, pogođena zemlja može uputiti zahtjev za pomoć putem ERCC-a. Pomoć se također može zatražiti putem ili od strane Ujedinjenih naroda i njegovih agencija ili relevantnih međunarodnih organizacija. Zahtjev za pomoć istječe nakon najviše 90 dana, osim ako su ERCC-u dostavljeni novi elementi koji opravdavaju potrebu za trajnom ili dodatnom pomoći.”

11.u članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Financijska omotnica za provedbu Mehanizma Unije za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 631 566 000 EUR u tekućim cijenama.

Iznos od 480 630 000 EUR u tekućim cijenama proizlazi iz naslova 3. „Sigurnost i građanstvo” višegodišnjeg financijskog okvira, a iznos od 150 936 000 EUR u tekućim cijenama iz naslova 4. „Globalna Europa”.”

12.umeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a
Vidljivost

Svakom pomoći ili financiranjem koji se pružaju u skladu s ovom Odlukom osigurava se prikladna vidljivost Unije, uključujući isticanjem simbola Unije za kapacitete iz članka 11., članka 12. i članka 21. stavka 2. točke (c).”

13.članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. točka (j) zamjenjuje se sljedećim:

„(j)uspostava sustava rescEU, upravljanje njime i njegovo održavanje u skladu s člankom 12.;”

(b)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)troškove koji su potrebni za nadogradnju ili popravak kapaciteta za odgovor do stanja spremnosti i raspoloživosti koje omogućuje da budu razmješteni u okviru Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu, u skladu sa zahtjevima kvalitete Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu i, prema potrebi, preporukama izrađenima u procesu certifikacije („troškovi prilagodbe”). Ti troškovi prilagodbe mogu uključivati troškove koji se odnose na operabilnost modula, interoperabilnost modula i drugih kapaciteta za odgovor, autonomiju, samodostatnost, prevozivost, troškove pakiranja i druge nužne troškove, pod uvjetom da se ti troškovi posebno odnose na sudjelovanje kapaciteta u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu.

Troškovi prilagodbe mogu obuhvaćati sljedeće:

i. 75 % prihvatljivih troškova u slučaju nadogradnje, ako iznos ne prekoračuje 50 % prosječnog troška razvoja kapaciteta;

ii. 75 % prihvatljivih troškova u slučaju popravka.

Kapaciteti za odgovor koji se financiraju u skladu s točkama i. i ii. stavljaju se na raspolaganje u okviru Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu na najmanje 5, odnosno 10 godina, osim ako je njihov gospodarski životni vijek kraći.

Troškovi prilagodbe mogu se sastojati od jediničnih troškova ili paušalnih iznosa određenih prema vrsti kapaciteta.”

ii. točka (d) briše se.

(c) dodaju se sljedeći stavci:

„3.Financijska pomoć za djelovanje iz stavka 1. točke (j) obuhvaća sve troškove koji su nužni kako bi se mogla osigurati raspoloživost i mogućnost raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU u okviru Mehanizma Unije kada se raspoređuju u slučaju katastrofe ili neposredne opasnosti od katastrofa u Uniji ili zemlji sudionici.

Troškovi iz prvog podstavka uključuju, prema potrebi, sljedeće:

(a)troškove povezane s kupnjom, unajmljivanjem i/ili zakupljivanjem kapaciteta sustava rescEU;

(b)troškove povezane s operativnošću kapaciteta sustava rescEU, uključujući troškove prijevoza;

(c)troškove povezane s nabavom usluga javnih ili privatnih subjekata koje su nužne za operativnost kapaciteta sustava rescEU.

4.Troškovi iz stavka 3. točke (a) mogu se sastojati od jediničnih troškova, paušalnih iznosa ili fiksnih stopa određenih po kategoriji ili vrsti kapaciteta, prema potrebi.”

14.članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a) naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Prihvatljiva djelovanja povezana s opremom i operacijama”

(b) stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Iznos financijske pomoći Unije za sredstva namijenjena za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu ograničena su na najviše 75 % operativnih troškova kapaciteta, uključujući troškove prijevoza, u slučaju katastrofe ili neposredne opasnosti od katastrofe u Uniji ili zemlji sudionici.

3. Financijskom pomoći Unije za prijevoz može biti pokriveno najviše 75 % ukupnih prihvatljivih troškova povezanih s prijevozom kapaciteta koji su prethodno namijenjeni za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu kada se raspoređuju u slučaju katastrofe ili neposredne opasnosti od katastrofe izvan Unije kako je navedeno u članku 16.

4. Financijskom pomoći Unije za sredstva za prijevoz povezana s kapacitetima koji su prethodno namijenjeni za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu u skladu s člankom 11. može, povrh toga, biti obuhvaćeno najviše 100 % ukupnog prihvatljivog troška opisanog u točkama (a), (b), (c) i (d) ako je to nužno kako bi udruživanje pomoći država članica bilo operativno djelotvorno i ako se troškovi odnose na jedno od sljedećeg:

(a)kratkoročni najam skladišnih kapaciteta radi privremene pohrane pomoći država članica s ciljem olakšavanja njezina koordiniranog prijevoza;

(b) prijevoz iz države članice koja nudi pomoć u državu članicu koja olakšava koordinirani prijevoz te pomoći;

(c)prepakiranje pomoći država članica kako bi se maksimalno iskoristili raspoloživi prijevozni kapaciteti ili ispunili određeni operativni zahtjevi; ili

(e)lokalni prijevoz, provoz i skladištenje udružene pomoći s ciljem osiguravanja koordinirane isporuke na konačno odredište u zemlji koja upućuje zahtjev.”

(e) dodaje se sljedeći stavak:

„8.    Troškovi prijevoza mogu se sastojati od jediničnih troškova, paušalnih iznosa ili fiksnih stopa utvrđenih prema kategoriji troška.”

15. u članku 26. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    Djelovanja za koja se dodjeljuje financijska pomoć u okviru ove Odluke ne primaju pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije. Odstupajući od toga, financijska pomoć odobrena u skladu s člancima 21., 22. i 23. ove Odluke ne sprječava financiranje iz drugih instrumenata Unije u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Odluci.

Komisija osigurava da joj podnositelji zahtjeva za financijsku pomoć u skladu s ovom Odlukom i korisnici takve pomoći dostave informacije o financijskoj pomoći primljenoj iz drugih izvora, uključujući glavni proračun Unije, te o tekućim zahtjevima za takvu pomoć.

2.    Traže se sinergije i komplementarnost s drugim instrumentima Unije kao što su oni kojima se podupiru kohezijska politika, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlja te migracijska i sigurnosna politika. Kada je riječ o odgovoru na humanitarne krize u trećim zemljama, Komisija osigurava komplementarnost i usklađenost djelovanja koja se financiraju u okviru ove Odluke i djelovanja koja se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1257/96.”

16.u članku 28. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Međunarodne organizacije, regionalne organizacije ili zemlje koje su dio europske politike susjedstva mogu surađivati u aktivnostima u okviru Mehanizma Unije ako to dopuštaju relevantni bilateralni ili multilateralni sporazumi.”

17.u članku 32. stavku 1. točke (g) i (h) zamjenjuju se sljedećim:

„(g)    uspostavi sustava rescEU, upravljanju njime i njegovu održavanju, kako je predviđeno u članku 12., uključujući kriterije za odluke o raspoređivanju i operativne postupke;

(h)    uspostavi i organizaciji Mreže znanja Unije u području civilne zaštite, kako je predviđeno u članku 13.”

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 16  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 17  

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻    Financijski utjecaj od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

X Provedba s razdobljem osnivanja od 1.1.2018 do 31.12.2020.

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 18  

X Izravno upravljanje Komisije:

X koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije

◻    preko izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

X Neizravno upravljanje povjeravanjem zadataka izvršenja proračuna:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

X međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti koje)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizik/rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola te procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

X    Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje administrativnih odobrenih sredstava kako je objašnjeno u nastavku:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih potencijala, kako je objašnjeno u nastavku:*

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

* Navedene brojke mogu se dopuniti s dodatnih 15 EPRV-a koji će se osigurati preraspodjelom iz drugih GU-ova na temelju poziva na iskaz interesa.

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

X    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira. Preraspodijelit će se sljedeći iznosi:

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost

3.2.5.Doprinos trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih osoba u financiranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

◻    na vlastita sredstva

◻    na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračunavanja utjecaja na prihode.

(1)    ICF, „Privremena evaluacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za razdoblje 2014. – 2016.”, Završno izvješće, kolovoz 2017. (dalje u tekstu: privremena evaluacija). Završno izvješće o privremenoj evaluaciji dostupno je ovdje: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0460&from=hr

(2)    Europski revizorski sud, Tematsko izvješće (2016.), Koordinacija odgovora na katastrofe izvan EU-a u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu bila je uglavnom djelotvorna. Dostupno na: https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR16_33/SR_DISASTER_RESPONSE_HR.pdf

(3)    Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o ostvarenom napretku i preostalim nedostacima u Europskom kapacitetu za odgovor na hitne situacije, 17.2.2017.

(4)    Vidjeti bilješku 2.

(5)    Vidjeti bilješku 3.

(6)    Radni dokument službi, Pregled rizika od prirodnih i ljudskim djelovanjem uzrokovanih katastrofa s kojima bi se Europska unija mogla suočiti, 23.5.2017., SWD(2017) 176 final.

(7)    Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o privremenoj evaluaciji Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za razdoblje 2014.   – 2016., 30.8.2017., COM(2017) 460 final.

(8)    Bivša jugoslavenska republika Makedonija, Island, Crna Gora, Norveška, Srbija i Turska.

(9)    Sudjelovali su sljedeći dionici: tijela za civilnu zaštitu iz 26 zemalja sudionica (ZS) (internetske ankete); tijela za civilnu zaštitu iz 17 zemalja sudionica (razgovori); nacionalni koordinatori za osposobljavanje iz 21 zemlje sudionice (internetske ankete); 137 stručnjaka koji su sudjelovali u programu razmjene stručnjaka i 23 voditelja projekata koji su se financirali putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu iz 13 zemalja sudionica (internetske ankete); 14 međunarodnih partnera, uključujući agencije UN-a, OECD, Svjetsku banku, Crveni križ itd. (razgovori); 15 glavnih uprava i službi EU-a (razgovori).

(10)    Izvješće je dostupno na:  http://ec.europa.eu/echo/EUCPM-consult_en .

(11)

   Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002. (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(12)    Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(13)    Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(14)    Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str 1.).

(15)    Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.).

(16)    ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.

(17)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

(18)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(19)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(20)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine

(21)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(22)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(23)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(24)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj izgrađenih km cesta itd.)

(25)    Kako je opisano u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”

(26)    Kako je opisano u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”

(27)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(28)    UO = ugovorno osoblje; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci.

(29)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(30)    U prvom redu za strukturne fondove, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za ribarstvo (EFR).

(31)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.