—

uzimajući u obzir svoje brojne prethodne rezolucije o stanju u Venezueli, posebno onu od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli (1), onu od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli (2), onu od 12. ožujka 2015. o stanju u Venezueli (3) i onu od 8. lipnja 2016. o stanju u Venezueli (4),

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čija je potpisnica i Venezuela,

—

uzimajući u obzir Međuameričku demokratsku povelju, donesenu 11. rujna 2001.,

—

uzimajući u obzir Ustav Venezuele, a posebno njegove članke 72. i 233.,

—

uzimajući u obzir pismo o Venezueli (5) organizacije Human Rights Watch od 16. svibnja 2016. upućeno glavnom tajniku Organizacije američkih država Louisu Almagru Lemesu,

—

uzimajući u obzir izjavu Zeida Raada Al-Husseina, visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, od 31. ožujka 2017. o odluci Vrhovnog suda Venezuele o preuzimanju zakonodavnih ovlasti od Nacionalne skupštine,

—

uzimajući u obzir upozorenja iznesena u izvješćima Organizacije američkih država od 30. svibnja 2016. i od 14. ožujka 2017. o Venezueli i poziv njezina glavnog tajnika na hitno sazivanje Stalnog vijeća, u skladu s člankom 20. Demokratske povelje, radi rasprave o političkoj krizi u Venezueli,

—

uzimajući u obzir pismo potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 27. ožujka 2017. o sve težoj i ozbiljnoj političkoj, gospodarskoj i humanitarnoj krizi u Venezueli,

—

uzimajući u obzir izjavu Organizacije američkih država koju je 13. ožujka 2017. potpisalo 14 njezinih država članica i u kojoj se od Venezuele zahtijeva da, među ostalim, hitno zakaže izbore, oslobodi političke zatvorenike i prizna podjelu vlasti predviđenu Ustavom,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Stalnog vijeća OAD-a od 3. travnja 2017. o nedavnim događanjima u Venezueli,

—

uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da je Vrhovni sud Venezuele 27. ožujka 2017. donio odluku prema kojoj se sve zakonodavstvo koje donese Nacionalna skupština proglašava neustavnim; budući da je 29. ožujka 2017. Vrhovni sud Venezuele donio odluku kojom je Nacionalnu skupštinu proglasio odgovornom za nepoštovanje suda, poništivši njezino sveukupno zakonodavno djelovanje i preuzevši zakonodavnu ulogu;

B.

budući da se odlukama Vrhovnog suda Venezuele krši i podjela vlasti zajamčena Ustavom i obveza svih sudaca da poštuju i jamče integritet venezuelskog Ustava (članak 334);

C.

budući da te odluke nemaju ustavnu osnovu, bez obzira na to radi li se o ovlastima dodijeljenima Nacionalnoj skupštini (članak 187. Ustava) ili onima dodijeljenima Ustavnom odjelu Vrhovnog suda (članak 336. Ustava);

D.

budući da je državna odvjetnica Luisa Ortega Díaz, koju je imenovala venezuelska vlada, osudila odluku Vrhovnog suda ocijenivši je kao kršenje ustavnog poretka; budući da je predsjednik Nicolás Maduro kao rezultat međunarodnih reakcija i brojnih zahtjeva zatražio od Vrhovnog suda da preispita odluku kojom su Nacionalnoj skupštini oduzete sve ovlasti i da je Vrhovni sud 1. travnja 2017. donio novu odluku kojoj je poništio prethodnu;

E.

budući da je Vrhovni sud već ranije proglasio nepoštovanje suda od strane Nacionalne skupštine i presudom br. 808 1. kolovoza 2016. i 5. rujna 2016. poništio njezino djelovanje;

F.

budući da je venezuelska oporbena Koalicija demokratskog jedinstva (Mesa de la Unidad Democrática) osvojila 112 zastupničkih mjesta u jednodomnoj Nacionalnoj skupštini sa 167 mjesta, što predstavlja dvotrećinsku većinu, dok je Ujedinjena socijalistička stranka Venezuele osvojila 55 zastupničkih mjesta; budući da je Vrhovni sud spriječio četiri zastupnika u Nacionalnoj skupštini (od kojih je njih troje iz oporbe) da stupe na dužnost, čime je oporbi oduzeo dvotrećinsku većinu;

G.

budući da je zbog nedavnih slučajeva arbitrarnog oduzimanja slobode broj političkih zatvorenika porastao na više od stotinu, uključujući velike političke vođe kao što su Leopoldo López, Antonio Ledezma, Daniel Ceballos i Yon Goicoechea;

H.

budući da je venezuelskom oporbenom vođi koji se dvaput kandidirao za predsjednika Henriqueu Caprilesu zabranjeno obnašanje političkih dužnosti u razdoblju od 15 godina; budući da je ta odluka utemeljena na navodnim optužbama u vezi s „administrativnim nepravilnostima” tijekom njegova obnašanja dužnosti guvernera savezne države Mirande;

I.

budući da venezuelske sigurnosne snage, uključujući nacionalnu gardu i policiju, kao i neregularne oružane skupine, od početka prosvjeda opetovano primjenjuju brutalnu silu nad mirnim prosvjednicima, među ostalim i nad članovima Kongresa, koji se protive odluci o poništenju ovlasti Nacionalne skupštine, i budući da je to dovelo do više od 20 smrtnih slučajeva, dok su brojne osobe ranjene, a mnogi su uhićeni;

J.

budući da je 3. travnja 2017., 17 od 21 države članice Stalnog vijeća Organizacije američkih država izrazilo duboku zabrinutost zbog neustavne izmjene demokratskog poretka u Venezueli; budući da su neke zemlje u regiji nedavno izrazile volju da olakšaju proces posredovanja u Venezueli, čime se otvorila mogućnost za ostvarenje napretka;

K.

budući da je vlada obustavila lokalne i regionalne izbore zakazane za prosinac 2016. i spriječila održavanje referenduma o opozivu, što je ustavna odredba kojom se omogućuje da 20 % izbornog tijela zatraži svrgavanje nepopularnog predsjednika, usprkos tome što su bili ispunjeni svi ustavni preduvjeti;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.