EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.11.2017.

COM(2017) 667 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA EMPTY

Postizanje prosperiteta trgovinom i ulaganjima
Ažuriranje zajedničke strategije EU-a o pomoći za trgovinu iz 2007.

Updating the 2007 Joint EU Strategy on Aid for Trade

Postizanje prosperiteta trgovinom i ulaganjima
Ažuriranje zajedničke strategije EU-a o pomoći za trgovinu iz 2007.

1Uvod

Pomoć za trgovinu odnosi se na pružanje pomoći kako bi se poduprli napori koje partnerske zemlje ulažu u razvoj gospodarskih kapaciteta i širenje svoje trgovine radi povećanja rasta i smanjenja siromaštva. Otkad ga je 2005. uvela Svjetska trgovinska organizacija (WTO), taj je koncept postao dobro uhodani instrument razvojne suradnje kojim se zemlje u razvoju podupiru u ostvarivanju koristi od trgovine. Obuhvaća veliki broj područja, uključujući donošenje trgovinskih politika, propise i norme povezane s trgovinom, gospodarsku infrastrukturu (npr. energetika, promet, telekomunikacije) i izgradnju proizvodnih kapaciteta u izvoznim sektorima kao što su poljoprivreda, ribarstvo i proizvodnja 1 .

Kao odgovor WTO-u, EU je 2007. oblikovao svoju strategiju o pomoći za trgovinu 2 „Poboljšanje potpore EU-a za potrebe povezane s trgovinom u zemljama u razvoju” kao zajednički odgovor EU-a i njegovih država članica kojim se zemljama u razvoju, a posebno najmanje razvijenim zemljama, pomaže u integraciji u sustav globalne trgovine koji se zasniva na pravilima te učinkovitijoj upotrebi trgovine za poticanje rasta i smanjenje siromaštva.

Deset godina kasnije gospodarske su se okolnosti znatno promijenile pojavom sve složenijih globalnih lanaca vrijednosti. Jednako se tako temeljito izmijenio i politički kontekst, kako na globalnoj razini – posebno s Programom održivog razvoja do 2030. 3 – tako i na razini EU-a s Globalnom strategijom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a 4 , novim Europskim konsenzusom o razvoju 5 te strategijom „Trgovina za sve” 6 .

Svrha je ove Komunikacije ažurirati postojeću strategiju o pomoći za trgovinu s obzirom na navedeni razvoj događaja. Njome se predlaže integrirani pristup pomoći i ulaganju za trgovinu usmjeren na rezultate, kojim će se široki spektar dostupnih instrumenata politike EU-a na najbolji mogući način iskoristiti za povećanje njihova ukupnog učinka na rast i smanjenje siromaštva. Težište je na stvaranju brojnijih i boljih radnih mjesta te na najpotrebitijim zemljama, posebno najmanje razvijenim zemljama.

2EU-ova pomoć za trgovinu u posljednjih deset godina

EU i njegove države članice u posljednjih su deset godina postali najveći svjetski pružatelji pomoći za trgovinu, pridonoseći trećinu ukupnog svjetskog iznosa 7 . Od 2007. do 2015. ukupne EU-ove obveze iz pomoći za trgovinu povećale su se za više od 85 %, te su dosegle 96,79 milijardi EUR. Samo 2015. obveze su iznosile rekordnih 13,16 milijardi EUR. Važan element koncepta pomoći za trgovinu jest pomoć povezana s trgovinom 8 (TRA) čiji je ciljani iznos od 2 milijarde EUR ostvaren 2008., dvije godine prije planiranog roka. Do 2015. godišnji je iznos dosegao znatnih 2,8 milijardi EUR, čime se ukupni iznos pomoći u razdoblju 2007.–2015. popeo na 21,5 milijardi EUR. Od tog ukupnog iznosa 37 % dodijeljeno je afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP). Potpora najmanje razvijenim zemljama ostala je stabilna u apsolutnom smislu te je dosegla gotovo 18 milijardi EUR u razdoblju 2007.–2015. (19 % ukupne pomoći za trgovinu EU-a), dok se u relativnom smislu smanjila jer se ukupna EU-ova pomoć za trgovinu proširila.

Kad je riječ o kvaliteti, u okviru pomoći EU-a povezane s trgovinom postignuti su znatni rezultati u većini prioritetnih područja. U kontekstu najmanje razvijenih zemalja i nestabilnih situacija, pružanjem pomoći često se uspjelo stabilizirati ili čak proširiti obujam trgovine 9 Putem pomoći EU-a za trgovinu pozitivni rezultati ostvareni su i u okviru regionalnih ili tematskih višegodišnjih inicijativa, kao što je EU-ovo podupiranje kapaciteta zemalja AKP-a za integraciju u multilateralni sustav trgovine te pripreme za sklapanje sporazumâ o gospodarskom partnerstvu 10

Istodobno je u okviru pomoći za trgovinu postignut tek ograničen uspjeh u promicanju i diversifikaciji trgovine u najsiromašnijim zemljama te u nestabilnim situacijama. Unatoč znatnoj potpori i bescarinskom pristupu tržištu EU-a za gotovo sve njihove proizvode 11 , najmanje razvijene zemlje i nestabilne zemlje ostale su na marginama svjetskog gospodarstva 12 . Udio proizvodnje najmanje razvijenih zemalja od 12 % 2015. i dalje je bio znatno ispod prosjeka zemalja u razvoju od 20 %. Deficit trgovinske razmjene robe i usluga najmanje razvijenih zemalja snažno se povećao između 2006. i 2015. sa 7,3 na 104,2 milijarde USD, dok je njihov udio u svjetskom izvozu 2015. i dalje iznosio manje od 1 %, pri čemu one čine 12,8 % svjetskog stanovništva.

3Promjenjivo svjetsko gospodarstvo i kontekst politike

Globalizacija gospodarskih aktivnosti nije nova pojava, ali se pokretači i trendovi globalizacije brzo mijenjaju 13 .

Jedan od ključnih aktualnih trendova pojava je globalnih i regionalnih lanaca vrijednosti, pri čemu se međunarodne mreže proizvodnje sve više temelje na trgovini među poduzećima i unutar poduzeća. Važnost usluga u međunarodnoj trgovini sve je veća, a digitalizacija oblikuje svjetsko gospodarstvo na nove načine, od kojih brojni tek trebaju biti otkriveni. Međutim, glavni je problem to što je sudjelovanje brojnih zemalja u razvoju u globalnim lancima vrijednosti i digitalizaciji i dalje zanemarivo. Industrijalizacija, produktivnost i diversifikacija gospodarstava brojnih zemalja u razvoju ostaju ograničene jer i dalje ovise o slabo plaćenoj radnoj snazi, izvozu sirovina i jeftinoj primarnoj proizvodnji. Zbog toga su potrebne velike reforme i ulaganja što se neće moći pokriti samo službenim tokovima financiranja.

Promijenio se i kontekst politike. Akcijski plan iz Adis Abebe 14 , koji je donesen 2015., usmjeren je na sredstva potrebna za provedbu Programa održivog razvoja do 2030., koji je dogovoren ubrzo nakon toga U njima se naglašava važnost međunarodne trgovine i ulaganja privatnog sektora kao sredstva provedbe u kombinaciji sa službenom razvojnom pomoći (ODA). Programom do 2030. uspostavljena je nova i univerzalna razvojna paradigma za buduće godine koja se temelji na integraciji i međuovisnosti svih 17 ciljeva održivog razvoja te 169 podciljeva u pogledu tri dimenzije održivog razvoja: gospodarske, društvene i ekološke.

U okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 15 zahtijevaju se strukturne promjene u sustavima proizvodnje i trgovine radi stvaranja gospodarstva s niskim emisijama ugljika otpornog na klimatske promjene koje se može prilagoditi klimatskim promjenama i ublažiti ih. Prelaskom na kružno gospodarstvo pružaju se nove inovacijske i gospodarske mogućnosti koje bi zemlje u razvoju trebale dodatno iskoristiti.

Taj se izmijenjeni kontekst odražava u dvije temeljne inicijative politike EU-a. U prvoj inicijativi, Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, zagovara se aktivna i povezana Unija koja na najbolji mogući način iskorištava široki spektar instrumenata politike koji su joj na raspolaganju, a među kojima se ističu razvojni i trgovinski alati.

Drugom inicijativom, novim Europskim konsenzusom o razvoju 16 , obuhvaćena je promjena paradigme iz Programa do 2030. u politiku razvojne suradnje EU-a. Konsenzus je usmjeren na smanjenje siromaštva u skladu s načelima učinkovite razvojne suradnje, a njime se poziva na postizanje sinergije među politikama, bolju koordinaciju i usklađenost među dionicima i instrumentima EU-a te promicanje trgovine i odgovornog ulaganja u zemlje u razvoju radi potpore održivom razvoju na temelju smjernica utvrđenih u Komunikaciji o trgovini, rastu i razvoju 17 koje su ažurirane Komunikacijom „Trgovina za sve” iz 2015.

Iz tog obnovljenog konteksta politike proizlaze dva važna aspekta. Prvo, sredstva službene razvojne pomoći trebalo bi usmjeriti tamo gdje su potrebe najveće, posebno u najmanje razvijene zemlje i nestabilne zemlje. Drugo, težište se pomiče prema više strateškoj upotrebi službene razvojne pomoći kao katalizatora 18 za mobilizaciju javnih i privatnih financijskih tokova, kao što su oni u okviru novog EU-ovog Plana za vanjska ulaganja (EIP). U budućnosti će više javnog i privatnog ulaganja postati sastavni dio potpore EU-a za potrebe povezane s trgovinom i proizvodnim kapacitetima.

4Usklađeni i učinkoviti daljnji koraci

S obzirom na promjenjivi gospodarski i politički kontekst, vrijeme je za reviziju EU-ove pomoći za trgovinu. Pritom se mora težiti pružanju potpore partnerskim zemljama u njihovim naporima za postizanje napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i za postizanje održivog prosperiteta povećanjem trgovine i ulaganja. U usporedbi sa sadašnjim praksama, to zahtijeva sljedeće temeljne promjene:

I.smanjenje postojeće fragmentiranosti i povećanje učinka poluge pomoći za trgovinu bolje informiranom i koordiniranom provedbom;

II.povećanje učinka EU-ove pomoći za trgovinu osiguranjem potpune usklađenosti i najboljim mogućim iskorištavanjem instrumenata u okviru vanjskih politika EU-a, posebno novog EIP-a, trgovinskih sporazuma i trgovinskih programa;

III.veća usredotočenost na socijalnu i ekološku dimenziju održivosti uz uključivi gospodarski rast;

IV.bolje razlikovanje među zemljama s posebnim naglaskom na najmanje razvijene zemlje i nestabilne situacije;

V.bolje praćenje i izvješćivanje.

4.1Smanjenje fragmentiranosti, povećanje učinka poluge

Trenutačno se trošenje sredstava iz EU-ove pomoći za trgovinu odvija na previše decentraliziran i fragmentiran način. Na primjer, 2015. je 13,6 milijardi EUR EU-ove pomoći za trgovinu činilo trećinu ukupne službene razvojne pomoći EU-a koja je dodijeljena donošenjem približno 3 000 odluka o financiranju koje su obuhvatile gotovo 90 oznaka namjene Odbora OECD-a za razvojnu pomoć, zbog čega je bilo zahtjevno osigurati optimalnu usklađenost i učinkovitost 19 .

Stoga je važno bolje kombinirati široku lepezu instrumenata za financiranje razvoja (bilateralni, regionalni, tematski itd.) i modaliteta pomoći (tehnička pomoć, bespovratna sredstva, proračunska potpora, twinning, kombiniranje itd.) na razini EU-a i na razini država članica. To bi se trebalo nadopuniti aktivnostima davanja zajmova međunarodnih i europskih razvojnih financijskih institucija u zemljama u razvoju kako bi se osigurali integriraniji i sveobuhvatniji odgovori na potrebe partnerskih zemalja povezane s trgovinom i proizvodnim kapacitetima.

Ako EU želi biti uspješan u pružanju znatnog doprinosa ostvarenju ciljeva održivog razvoja, mora se više usredotočiti na poticanje privatnih ulaganja. U okviru Plana za vanjska ulaganja (EIP) za Afriku i europsko susjedstvo primjenjivat će se integrirani pristup. Uvest će se inovativni mehanizmi za podjelu rizika s novim Europskim fondom za održivi razvoj, uključujući jamstvo za mobilizaciju kapitala, u kombinaciji s tehničkom pomoći i reformama za poboljšanje ulagačke klime.

U skladu s razvojnim strategijama partnerskih zemalja i regija te u okviru njih proaktivno će se tražiti sinergije s trgovinskim sporazumima i programima EU-a. Oni su postali važan pokretač odnosa EU-a sa zemljama u razvoju 20 jer nude mogućnosti pristupa tržištu koje lokalna mala i srednja poduzeća žele iskoristiti. Nadalje, pružaju poticaje za reforme na kojima se može temeljiti razvojna suradnja, čime će se u okviru EU-ove pomoći za trgovinu promicati pozitivna dinamika provedbe sporazumâ od samog početka te tako pridonijeti njihovoj uspješnosti. EU-ove pomoć za trgovinu upotrijebit će se i za poboljšanje razvojnog potencijala drugih politika EU-a.

4.2Povećanje važnosti

Učinkovitije usmjeravanje EU-ove pomoći za trgovinu zahtijeva sustavnu upotrebu raspoloživih dijagnostičkih alata u području trgovine i ulaganja. Pristupom koji se temelji na dokazima omogućit se će pravilno razumijevanje lanaca vrijednosti i tržišta koja su niža u lancu kako bi se s vladama partnerskih zemalja mogao voditi informiraniji dijalog o politikama, što će dovesti do boljeg planiranja i učinka projekata.

Uspostavit će se mehanizmi stvarnog sudjelovanja dionika, pri čemu je potreban strukturirani dijalog s privatnim sektorom radi utvrđivanja reformi u poslovnom i trgovinskom okruženju kojima se olakšavaju ulaganja i stvaranje radnih mjesta. Civilno društvo i socijalni partneri imaju ključnu ulogu u podržavanju prioriteta kao što su stvaranje radnih mjesta za mlade, ekonomsko osnaživanje žena, dostojanstven rad i standardi zaštite okoliša. Akteri u području istraživanja i inovacija ključni su za promicanje ulaganja i stvaranje radnih mjesta. Unutar svoje nadležnosti, lokalna tijela isto tako imaju snažan utjecaj na stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje i dostojanstven rad te na učinkovitost i upravljanje lokalnim agencijama odgovornima za provedbu propisa.

Osim smjernica dobivenih primjenom pristupa temeljenog na dokazima i sudjelovanju dionika, u određenim je područjima potrebno razmotriti šire trendove i pitanja.

Lanci vrijednosti pokretač su koji zemljama u razvoju omogućuje bolju integraciju u regionalnu i globalnu trgovinu. EU-ova pomoć za trgovinu više će se strateški usmjeriti na pomaganje partnerskim zemljama da razviju lance vrijednosti i da napreduju u njima 26 .

Kvalitetna infrastruktura važno je područje EU-ove pomoći za trgovinu za uklanjanje ograničenja na strani ponude i necarinskih prepreka. Obuhvaća regulatorne i operativne aspekte normizacije, akreditacije, ocjenjivanja sukladnosti i nadzora tržišta. Izgradnja kapaciteta regulatora i nadležnih tijela, sustava sigurnosti hrane i laboratorijske opreme kao i pružanje tehničke pomoći proizvođačima te MSP-ovima u poštovanju tehničkih propisa, privatnih normi, mjera za sigurnost hrane te sanitarnih i fitosanitarnih mjera učinkovit su pokretač trgovine i ulaganja ako im se pristupi na način koji se temelji na tržišnim zahtjevima.

Digitalizacija je čimbenik koji omogućuje pristup vanjskim tržištima te integraciju u globalne lance vrijednosti. Digitalne inovacije već su dokazale svoj potencijal u pružanju rješenja za lokalne probleme, smanjenju troškova trgovine i stvaranju novih poslovnih prilika 27 . Tehnološki trendovi pomažu inovativnim MSP-ovima pri ulasku na tržište. U okviru EU-ove pomoći za trgovinupoticat će se ulaganja u digitalne tehnologije i usluge, informatizaciju, e-upravu i logistiku e‑trgovine, kao i pružanje tehničke pomoći vladama u utvrđivanju politika i okvira pogodnih za prekograničnu e-trgovinu.

Olakšavanje trgovine dodatno je dobilo na važnosti stupanjem na snagu Sporazuma o olakšavanju trgovine, najvažnijeg multilateralnog trgovinskog sporazuma od osnivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) 1995. EU i njegove države članice obvezali su se mobilizirati 400 milijuna EUR pomoći za olakšavanje trgovine u razdoblju od pet godina nakon njegova stupanja na snagu, uključujući projekte za poboljšanje carinskih sustava zemalja u razvoju. U okviru EU-ove pomoći za trgovinu prvenstvo će se dati odredbama Sporazuma o olakšavanju trgovine svrstanih u kategoriju „C” 28 .

Općenito, u okviru EU-ove pomoći za trgovinu zadržat će se fleksibilnost kako bi se mogle obuhvatiti implikacije koje za razvojnu suradnju imaju teme WTO-a povezane s tekućim pregovorima i postojećim obvezama, uključujući oslobođenja za usluge najmanje razvijenih zemalja, te nove teme kako se one pojavljuju.

4.1Napredak u području ljudskih prava i održivog razvoja

Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već je i ključno za gospodarski razvoj. Gospodarstva u kojima se ženama pružaju bolje mogućnosti imaju veći potencijal za rast i konkurentnost. U okviru EU-ove pomoći za trgovinu nastavit će se ispunjavati obnovljena i proširena obveza EU-a u pogledu ravnopravnosti spolova te, posebno, ekonomskog osnaživanja žena 33 .

Uključivost će biti u središtu EU-ove pomoći za trgovinu zbog toga što EU u području razvojne suradnje primjenjuje pristup utemeljen na pravima, kojim se isto tako promiču sudjelovanje, nediskriminacija, jednakost i pravičnost, transparentnost i odgovornost 34 . To će uključivati poboljšanu analizu učinka inicijativa u području trgovine i ulaganja na ljudska prava.

U okviru EU-ove pomoći za trgovinu uzet će se u obzir četiri stupa Programa za dostojanstven rad (norme i prava na radu, stvaranje radnih mjesta i razvoj poduzetništva, socijalna zaštita i socijalni dijalog) 35 .
Pomoć će se temeljiti na proširenim mogućnostima koje pružaju „nova generacija” sporazumâ EU-a o slobodnoj trgovini i Program za dostojanstven rad obvezujućim socijalnim i ekološkim odredbama sadržanima u poglavljima o trgovini i održivom razvoju 36 .

Održivost okoliša isto će tako biti u središtu pomoći za trgovinu. Financiranje u području klime te zeleno i kružno gospodarstvo zemljama u razvoju pružaju mogućnosti za preskakanje etapa u području trgovine, rasta i zapošljavanja te će poboljšati društvenu i ekološku otpornost. EU-ova pomoć za trgovinu upotrijebit će se za potporu zemljama u razvoju pri prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika otporno na klimatske promjene.

Održivost kao dio temeljnih strategija poduzeća, promicanje poštene i etičke trgovine te odgovorne poslovne prakse – među ostalim u pogledu održivih lanaca vrijednosti – u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima snažno će pridonijeti provedbi Programa do 2030 37 .

4.2Razlikovanje među zemljama

Intervencije u okviru pomoći za trgovinu EU-a trebaju biti bolje prilagođene kontekstu različitih zemalja. To će pomoći u utvrđivanju odlučujućih čimbenika i najboljih pokretača održivog razvoja te najboljeg mogućeg redoslijeda reformi u cilju odgovarajućeg usmjeravanja potpore EU-a.

Veći udio pomoći za trgovinu EU-a bit će usmjeren u najmanje razvijene zemlje kako bi im se pomoglo u postizanju cilja održivog razvoja koji se odnosi na udvostručavanje njihova udjela u globalnom izvozu 42 . Povećavanje izvoza najmanje razvijenih zemalja na tržište EU-a zahtijeva povećanje pomoći i privatnih ulaganja na temelju analize ograničenja i potreba na strani ponude. 43

Sukobi i nestabilnost glavni su pokretači migracija. U situacijama sukoba i nestabilnosti ključno je podupiranje otpornosti, uključivog i održivog rasta te dostojanstvenih radnih mjesta, što će zahtijevati pažljivo određivanje prioriteta za intervencije. Pružanje potpore sigurnosti opskrbe hranom, osnovnim potrebama i hitnim programima za stvaranje radnih mjesta i dalje bi trebalo biti prioritet. 44 EU-ova pomoć za trgovinu pridonijet će i izgradnji otpornosti te postaviti temelje za održiv gospodarski razvoj uz istodobno jačanje infrastrukture, radno intenzivnih sektora i intervencija.

Diferenciraniji pristup EU-ove pomoći za trgovinu primijenit će se i na naprednije zemlje u razvoju koje su iskoristile prednosti bilateralne suradnje s EU-om od 2014. 45 Suradnja s tim zemljama usmjerit će se na područja od zajedničkog interesa, uključujući pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini i integraciju gospodarstava u usponu u svjetska tržišta, kao i na suradnju sa zemljama europskog susjedstva koja se temelji na zajednički utvrđenim prioritetima partnerstva.

4.3Sveobuhvatnije praćenje i izvješćivanje

Poboljšat će se postojeća sredstva analize i predstavljanja učinka intervencija u okviru pomoći za trgovinu, dok će pristup izvješćivanju biti kvalitativniji i usmjereniji na rezultate uz manju vremensku razliku između obveza iz pomoći za trgovinu i izvješćivanja o poduzetim mjerama. Konkretno, povezivanjem pokazatelja uspješnosti EU-ove pomoći za trgovinu s onima u okviru povezanih instrumenata, kao što su EIP ili trgovinski sporazumi, dobit će se bolji uvid u njezin ukupni učinak.

Informacijski sustavi i alati 48 moderniziraju se kako bi se omogućilo bolje prikupljanje, analiza i širenje stečenih iskustava u skladu s Okvirom EU-a za rezultate međunarodne suradnje i razvoja 49 . Time će se povećati i jednostavnost te učinkovitost raščlambi relevantnih nedavnih aktivnosti po pojedinim zemljama i područjima trgovine koje mogu poslužiti kao izvor informacija i podržati politički dijalog te nove intervencije u okviru pomoći za trgovinu.

EU će nastaviti podupirati procese usmjerene na uvažavanje sve veće uloge drugih tokova financiranja osim službene razvojne pomoći kako bi se osigurao širi doprinos EU-a trgovini, ulaganjima i proizvodnim kapacitetima partnerskih zemalja koji je potaknula njegova službena razvojna pomoć.

(1)

Područjem primjene pomoći za trgovinu obuhvaćeno je gotovo 100 oznaka namjene Odbora OECD-a za razvojnu pomoć (DAC). Oznaka namjene oznaka je od pet znamenaka koja služi za zapisivanje podatka o namjeni (odredišni sektor) pojedinačnih aktivnosti pomoći. Oznakama namjene određuje se posebno područje gospodarske ili socijalne strukture korisnika pomoći čiji se razvoj namjerava potaknuti prijenosom sredstava. (http://www.oecd.org/dac/aft/aid-for-tradestatisticalqueries.htm ).

(2)

Zaključci Vijeća 14470/07 (http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2008/november/tradoc_141470.pdf); COM(2007) 163 final.

(3)

Rezolucija koju je Opća skupština donijela 25. rujna 2015. Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030. (https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld ).

(4)

http://europa.eu/globalstrategy/sites/globalstrategy/files/eugs_review_web.pdf

(5)

COM(2016) 740 final.

(6)

COM(2015) 497 final „Trgovina za sve – prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”; vidjeti i izvješće o napretku u njezinoj provedbi – COM(2017) 491 final.

(7)

253 milijarde EUR globalne pomoći za trgovinu u razdoblju 2007.–2014. (EU 33 %, Japan 19 %, SAD 10 %). Izvor: godišnja izvješća o praćenju EU-ove pomoći za trgovinu.

(8)

Pomoć povezana s trgovinom odnosi se na glavna trgovinska pitanja i uključuje sljedeće kategorije oznaka namjere Odbora OECD-a za razvojnu pomoć: Trgovinska politika i propisi (331xx, osim 33150) i Razvoj trgovine (240xx, 25010, 311xx, 312xx, 313xx, 321xx, 322xx, 323xx, 33210, svi s pokazateljem razvoja trgovine).

(9)

Strateška evaluacija pomoći EU-a povezane s trgovinom pružene trećim zemljama, na temelju uzorka od 23 zemlje i pet regionalnih organizacija. https://ec.europa.eu/europeaid/strategic-evaluation-eu-trade-related-assistance-third-countries-2004-2010_en.

(10)

Završna evaluacija ključnih programa trgovinske pomoći EU-a za zemlje AKP-a (2015.), uključujući: „Integracija u multilateralni sustav trgovine i potpora integriranom okviru”, „Instrument za izgradnju institucionalnih trgovinskih kapaciteta u svim zemljama AKP-a (Trade.Com)”, „Izgradnja kapaciteta kojom se podupire priprema sporazumâ o gospodarskom partnerstvu”. https://europa.eu/capacity4dev/public-priv_sector-trade-regio_int/document/trade-assistance-through-multiple-partnerships-findings-evaluation-three-eu-funded-trade-as

(11)

EU je najvažnije izvozno tržište za robu iz najmanje razvijenih zemalja s udjelom od 25,1 % svjetskog izvoza najmanje razvijenih zemalja 2016., što je porast u odnosu na 21,4 % 2007. (Izvor: EUROSTAT – MMF (13.10.2017.)). Udio najmanje razvijenih zemalja u ukupnom uvozu u EU i dalje je nizak unatoč rastu: 2,16 % ukupnog uvoza u EU 2016. u usporedbi sa 1,44 % 2007. (Izvor: EUROSTAT – Comext (13.10.2017.))

(12)

Izvješće o najmanje razvijenim zemljama za 2016., UNCTAD (http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/ldc2016_en.pdf)

(13)

Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije, Europska komisija, COM(2017) 240 od 10. svibnja 2017.

(14)

Zaključni dokument donesen na trećoj Međunarodnoj konferenciji o financiranju za razvoj (Adis Abeba, Etiopija, srpanj 2015.), koji je Opća skupština UN-a podržala u rezoluciji 69/313 od 27. srpnja 2015.

(15)

Ishod Konferencije o klimatskim promjenama u Parizu (COP21) koji je stupio na snagu 4. studenoga 2016.

(16)

https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/european-consensus-on-development-final-20170626_en.pdf.

(17)

COM(2012) 22 final „Trgovina, rast i razvoj – prilagođavanje trgovinske i ulagačke politike državama koje najviše trebaju pomoć”.

(18)

Europsko izvješće o razvoju (2015.): Kombiniranje financiranja i politika za provedbu razvojnog programa za razdoblje nakon 2015. kojim bi se uvele korjenite promjene (ODI, ECDPM, GDI/DIE, Sveučilište u Ateni i Southern Voice Network).

(19)

Od 2012. do 2017. više od 250 projekata bilo je usmjereno na reforme gospodarskog upravljanja i ulagačke klime u subsaharskoj Africi. U budućnosti će se usklađenost osigurati, među ostalim, integriranim pristupom u okviru EIP-a.

(20)

Zemlje u razvoju koje ispunjuju uvjete za razvojnu suradnju s EU-om potpisnice su trgovinskih sporazuma s EU-om ili korisnice općeg sustava povlastica EU-a.

(21)

Proračunskom potporom zemljama u razvoju pomaže se u naporima koje ulažu u mobilizaciju domaćih resursa, povećava transparentnost i odgovornost, poboljšavaju politike javnih ulaganja i njihova provedba te ulagačka klima i poslovno okruženje.

(22)

Temelj ove mjere bit će novi EIP za Afriku i zemlje europskog susjedstva. Kombinirano financiranje i provedba odgovarajućih političkih i regulatornih reformi (treći stup o ulagačkoj klimi) osiguravaju integrirani pristup koji vrijedi i za ostale zemlje u razvoju.

(23)

Sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini uspostavljaju se pododbori u okviru kojih oba potpisnika raspravljaju o napretku provedbe u područjima kao što su tehničke prepreke trgovini, trgovina i održivi razvoj, sanitarna i fitosanitarna pitanja, pitanja carina i olakšavanja trgovine. Informacije koje generiraju ti pododbori mogu pridonijeti utvrđivanju potreba na koje se može odgovoriti u okviru pomoći za trgovinu.

(24)

Infrastruktura, politike, proizvodni kapaciteti, usklađenost sa standardima itd.

(25)

Carine, pravila o podrijetlu, kvote, sanitarna i fitosanitarna pitanja itd.

(26)

Dobrom upotrebom pomoći za trgovinu u tom sektoru od 2008. Côte d'Ivoire i Gana odmaknule su se od izvoza sirovog kakaa u zrnu na izvoz lokalno prerađenih proizvoda od kakaa. Izvoz čokolade, kakaova maslaca, kakaove paste i kakaova praha u EU u manje od osam godina povećao se 2,5 puta u Côte d'Ivoire te 4,5 puta u Gani.

(27)

Komisijin SWD(2017) 157 „Digital4Development: uključivanje digitalnih tehnologija i usluga u razvojnu politiku EU-a”.

(28)

Obavijesti o obvezama iz kategorije C sadržavaju odredbe koje je zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja odredila za provedbu na dan nakon prijelaznog razdoblja i za koje je potrebno stjecanje sposobnosti za provedbu pružanjem pomoći za jačanje sposobnosti (izvor: WTO).

(29)

 Na primjer, lanci vrijednosti kave, kakaa i pamuka, u kojima su za stvaranje dodane vrijednosti potrebna ulaganja na nižoj razini.

(30)

 Na primjer, platforma Održivog poslovanja za Afriku (SB4A) u okviru EIP-a te jačanje mreža poslovnih grupacija/gospodarskih komora iz EU-a.

(31)

Primjer je Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) u okviru kojeg se prijavljuju pošiljke hrane i hrane za životinje koje su odbijene na vanjskim granicama EU-a nakon što su ispitane te je utvrđen rizik za zdravlje.

(32)

 Mehanizam za savjetovanje s civilnim društvom

(33)

Na primjer, promicanjem ekonomskog osnaživanja žena kroz pristup financiranju, savjetodavnim uslugama, ženskim poslovnim mrežama i digitalnim rješenjima za društvenu i financijsku uključenost.

(34)

 SWD(2014) 152 „Paket instrumenata za pristup utemeljen na pravima kojim su obuhvaćeni svi elementi ljudskih prava u razvojnoj suradnji EU-a”

(35)

http://www.ilo.org/global/topics/decent-work/lang--en/index.htm 

(36)

Te odredbe uključuju poštovanje ključnih međunarodnih normi i sporazuma u području rada i zaštite okoliša, održivu uporabu prirodnih resursa i promicanje korporativne društvene odgovornosti, odgovorno upravljanje lancima vrijednosti, programe osiguranja održivosti (npr. ekološko označivanje) te inicijative za poštenu i etičku trgovinu.

(37)

Primjer EU-ove potpore razvoju lanaca nabave pravedne trgovine bio je EU-ov doprinos održivom razvoju putem intervencija na području pravedne trgovine u sektoru pamučne industrije u Indiji, Nepalu i Šri Lanci. Uspostavljene su trgovinske veze između lokalnih MSP-ova i aktera iz EU-a na području pravedne trgovine u okviru kojih je vrijednost pravedne trgovine pamukom dosegla gotovo 2 milijuna EUR od čega je koristi imalo gotovo 1000 poljoprivrednika udruženih u 175 proizvođačkih skupina.

(38)

SWD(2015) 182 final. Zajednički radni dokument službi: „Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena: Promijeniti život djevojčica i žena putem vanjskih odnosa EU-a 2016.–2020.” Konkretno, ciljevi u pogledu pristupa dostojanstvenom radu za žene svih dobi te ravnopravnog pristupa financijskim uslugama, proizvodnim resursima, uključujući zemljište, trgovini i poduzetništvu.

(39)

U tijeku su pregovori nekoliko članica WTO-a.

(40)

Ta načela i smjernice uključuju Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Trostranu deklaraciju o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada, inicijativu UN-a „Global Compact”, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te međunarodne standarde o odgovornim ulaganjima i odgovornom poslovnom ponašanju.

(41)

Na primjer, u industriji odjeće, drvnoj industriji, industriji vađenja minerala i ostalim industrijama u kojima su rizici posebno visoki.

(42)

Točka 90. Akcijskog plana iz Adis Abebe te podciljevi održivog razvoja 8.a i 17.11.

(43)

Industrijalizacija u Africi i najmanje razvijenim zemljama, Izvješće UNIDO-a Razvojnoj radnoj skupini G20, 2016.

(44)

Referentni dokument br. 17. – Djelovanje u situacijama sukoba i nestabilnosti – priručnik za osoblje EU-a, prosinac 2014. https://europa.eu/capacity4dev/public-fragility/document/operating-situations-crisis-and-fragility-eu-staff-handbook.

(45)

U okviru Instrumenta za razvojnu suradnju te zemlje i dalje imaju koristi od razvojne suradnje na regionalnoj razini.

(46)

Osnovno stanje: prosječno 18% od 2010. do 2015. Izvor: Izvješće o praćenju EU-ove pomoći za trgovinu za 2017.

(47)

Ne ugrožavati zaštitu, ne povećavati postojeće nejednakosti te voditi računa o namjernim i o nenamjernim posljedicama intervencija u okviru pomoći za trgovinu.

(48)

Očekuje se da će postupno uvođenje novog operativnog sustava Komisije početi 2018.

(49)

SWD(2015) 80 final.