EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.6.2017.

COM(2017) 287 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Primjena Odluke 573/2014/EU o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ)

1. Uvod

Javne službe za zapošljavanje (JSZ) imaju vodeću ulogu u odgovaranju na izazove nezaposlenosti i isključenosti u Europi. U skladu s Odlukom br. 573/2014/EU 1 („Odluka”) Europski parlament i Vijeće uspostavili su Europsku mrežu javnih službi za zapošljavanje („Mreža”) u svibnju 2014. kao platformu za bliskiju suradnju tih organizacija. Ovim se izvješćem preispituje primjena te Odluke. U skladu s člankom 10. Odluke u izvješću se ocjenjuje doprinos Mreže ostvarivanju ciljeva Odluke 2 , kao i je li dosad ispunila svoje zadaće. U njemu se ispituje i kako je Mreža razvila i provela benchlearning – proces povezivanja usporedbi rezultata s uzajamnim učenjem 3 .

U odjeljku 2. izvješća ispituju se svi ciljevi Mreže i razmatraju aktivnosti koje je poduzela 4 . U odjeljku 3. preispituje se provedba inicijative za benchlearning te se opisuju njezina metodologija, dosadašnji rezultati i trenutačni razvoj događaja. U odjeljku 4. nalazi se zaključak izvješća i pouke izvučene u prve dvije i pol godine provedbe Odluke.

Upravljanje Mrežom

Mreža ima čvrstu upravljačku strukturu.

Odbor Mreže

Mreža ima Upravni odbor čiji su članovi šefovi JSZ-ova iz svake države članice EU-a, Norveške, Islanda te predstavnici Komisije. Odbor za zapošljavanje (EMCO) 5 ima status promatrača. Odbor se sastaje dvaput godišnje u državi članici koja predsjeda EU-om. Odbor utvrđuje strateške smjernice Mreže, raspravlja o kretanjima na tržištu rada i prati provedbu programa rada.

Savjetnici za pitanja europskih JSZ-ova (AFEPA)

Svaki član Odbora imenuje savjetnika za pitanja europskih JSZ-ova (AFEPA) koji pomaže u radu Mreže. Savjetnici se sastaju dvaput godišnje prije sastanaka Odbora kako bi preispitali aktivnosti Mreže i dogovorili nacrte mišljenja. Tajništvo EMCO-a pozvano je da sudjeluje na tim sastancima radi podupiranja suradnje između Mreže i EMCO-a.

Tajništvo Mreže

Odboru Mreže pomaže tajništvo koje osigurava Komisija (Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje). Tajništvo u suradnji s predsjednikom i zamjenicima predsjednika priprema sastanke Odbora te pomaže u provođenju godišnjeg programa rada. Osim toga, organizira i predsjeda sastancima savjetnika za pitanja europskih JSZ-ova.

2. Ocjena ispunjavanja ciljeva iz članka 3.

U ovom se odjeljku ispituju svi ciljevi iz članka 3. Odluke. Razmatraju se aktivnosti koje je poduzela Mreža. Neki su ciljevi iz članka 3. povezani, ako je to tematski primjereno (cilj pod točkom (a) s ciljem pod točkom (g) i cilj pod točkom (d) s ciljem pod točkom (e)).

2.1. Potpora ranjivim društvenim skupinama i integracija osoba isključenih s tržišta rada (cilj pod točkom (a) i cilj pod točkom (g))

Mreža pomaže osigurati dobro funkcioniranje tržišta rada u Europi. U tom je pogledu vrlo važno provoditi politike kojima se osobama koje su najudaljenije od tržišta rada olakšava pronalazak zaposlenja, a posebno mladima i dugotrajno nezaposlenim osobama, što je jedan od ključnih prioriteta europske politike zapošljavanja. Nadalje, Mreža se bavila uključivanjem izbjeglica i osoba s invaliditetom na tržište rada.

Nezaposlenost mladih

Mreža aktivno pridonosi mjerama EU-a za rješavanje nezaposlenosti mladih podupiranjem provedbe Jamstva za mlade 7 . Jamstvom za mlade želi se osigurati da sve osobe mlađe od 25 godina dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, stalno obrazovanje, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca nakon gubitka posla ili prekida obrazovanja. U mnogim su državama upravo JSZ-ovi ti koji prije svega provode mjere Jamstva za mlade i ujedno surađuju s velikim brojem partnera na provedbi tih aktivnosti.

U Preporuci o Jamstvu za mlade poziva se Mreža JSZ-ova da nastavi pratiti i redovito izvješćivati o kretanjima u vezi s izradom, provedbom i rezultatima programa Jamstvo za mlade. U Odluci se poziva Mrežu da promiče i razmjenjuje najbolje prakse o integraciji mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju. Mreža stoga prati kako JSZ-ovi provode Jamstvo za mlade – što se objavljuje u godišnjim izvješćima o toj temi 8 – i poduzela je nekoliko drugih aktivnosti uzajamnog učenja, kao i analitičkih aktivnosti. Primjerice, Mrežin Katalog praksi javnih službi za zapošljavanje za informiranje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju 9 uključuje primjere iz 17 JSZ-ova o različitim načinima na koje su se takve usluge pružale u Europi. U Mrežinu Katalogu mjera za provedbu Jamstva za mlade 10 navode se mjere koje JSZ-ovi mogu poduzeti kako bi poboljšali svoju ponudu usluga u okviru programa Jamstvo za mlade. Nadalje, 2016. je razvijen alat 11 kojim se JSZ-ovima pružaju konkretne smjernice kad je riječ o informiranju mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju.

U izvješću Komisije iz 2016. o Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih 12  smatra se da je većina JSZ-ova bolje usmjerila svoje usluge i ponudila više mladima. U izvješću se spominju i neki preostali izazovi za JSZ-ove, poput osiguravanja sposobnosti za izvođenje velikog broja potrebnih zadaća i jačanja strukturirane suradnje s poslodavcima.

Dugotrajna nezaposlenost

U Preporuci Vijeća o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada iz veljače 2016. 13 nalaže se da EMCO prati provedbu i da Mreža pridonese tome procesu.

Mreža je izradila i donijela standarde kvalitete kojima se utvrđuju minimalna, srednja i natprosječna očekivanja u pogledu uspostave jedinstvene kontaktne točke za korisnika i sporazuma o uključivanju na tržište rada. Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača 14 (EPSCO) podržalo je te standarde kvalitete. Osim toga, Mreža je provela istraživanje kako bi utvrdila dobre prakse JSZ-ova u pogledu rane intervencije i aktivacije nezaposlenih.

Mreža je od početka uključena u razvoj Preporuke o dugotrajno nezaposlenim osobama i pri njezinu je predstavljanju podnijela odgovor Mreže na savjetovanje.

Izbjeglice

Mnogi JSZ-ovi u Europi moraju ponuditi usluge sve većem broju izbjeglica i, u nekim slučajevima, tražiteljima azila. Iako se situacija u državama članicama uvelike razlikuje, postoje mnogi zajednički izazovi i važne mogućnosti za učenje iz inovativnih pristupa diljem Europe. Odbor Mreže razmatra situaciju povezanu s izbjeglicama i praksama država članica.

Mreža je u lipnju 2016. donijela svoja ključna razmatranja o uključivanju izbjeglica i tražitelja azila na tržište rada 15 . Utvrdila je četiri pitanja koja su osobito važna za integraciju izbjeglica i tražitelja azila: jezik, vještine i kvalifikacije, partnerstva i institucije te poslodavci. Organizirat će događaj posvećen uzajamnom učenju tijekom 2017. kako bi ispitala prakse JSZ-ova u tim područjima.

Osobe s invaliditetom

Mreža je usmjerena na uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada. To je ujedno bio i prioritet nizozemskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2016. Sastanak Odbora Mreže u lipnju 2016. u Amsterdamu bio je prilika za razmatranje inovativnih i naprednih pristupa u Nizozemskoj. Usto, Mreža je 2016. objavila analitički dokument o invaliditetu i uključivanju na tržište rada 16 u kojem se preispituju nedavne političke inicijative i razmatraju glavni načini pomaganja osobama s invaliditetom u traženju zaposlenja. Taj se dokument temelji na primjerima iz država članica u kojima su provedene velike reforme potpore koja se pruža osobama s invaliditetom.

2.2. Dostojan i održiv rad (cilj pod točkom (b))

Mreža je radila na osiguravanju djelotvornosti inicijativa za stvaranje dostojnog i održivog rada pridonošenjem savjetovanju o europskom stupu socijalnih prava, objavljivanjem Izvješća o dinamici tržišta rada i organiziranjem tematske radionice o reviziji održivog uključivanja na tržište rada. Uz posebne događaje posvećene toj temi, mnogi su se događaji posvećeni uzajamnom učenju u organizaciji Mreže neizravno na nju odnosili.

Europski stup socijalnih prava

Preporuka Komisije i Prijedlog za međuinstitucijsko proglašenje europskog stupa socijalnih prava 17 usmjereni su na pridavanje većeg značaja zapošljavanju i socijalnim aspektima te na prilagođavanje europskoga socijalnog modela izazovima 21. stoljeća. Tim se stupom utvrđuje opće pravo na pravodobnu i prilagođenu pomoć kako bi se poboljšalo zapošljavanje ili izgledi za samozapošljavanje, uključujući pravo na dobivanje potpore za traženje zaposlenja, osposobljavanje ili prekvalifikaciju. Za nezaposlene osobe stupom se utvrđuje i pravo na prilagođenu, neprekidnu i dosljednu potporu. Za dugotrajno nezaposlene osobe stupom se predviđa pravo na detaljnu individualnu procjenu najkasnije 18 mjeseci od gubitka posla. Kad je riječ o naknadi za nezaposlene, nezaposlene osobe imaju pravo na primjerenu potporu JSZ-ova pri (ponovnom) uključivanju na tržište rada i primjerenu naknadu za nezaposlene u razumnom trajanju, u skladu s njihovim doprinosima i nacionalnim pravilima o ispunjavanju uvjeta za primanje naknade.

Odbor Mreže je u prosincu 2016. dostavio doprinos savjetovanju Komisije. U njemu je izneseno stajalište da promjene u tehnologiji i socioekonomskom kontekstu uzrokuju izrazito velike promjene. Specifična područja politike koja su utvrđena uključuju vještine, obrazovanje i cjeloživotno učenje, sigurne promjene radnog mjesta, aktivnu potporu za zapošljavanje, integrirane socijalne pogodnosti i usluge, naknadu za nezaposlene, minimalni dohodak te naknadu za bolovanje. U kontekstu toga Mreža preispituje i svoju viziju za JSZ-ove do 2020. 18 kako bi se bolje odrazili novi trendovi i spremnost JSZ-ova da se prilagode i pomognu korisnicima pri suočavanju s tim promjenama.

Izvješće o dinamici tržišta rada

U Izvješću o dinamici tržišta rada EU-a iz 2016. 19 utvrđuju se kretanja koja utječu na tržište rada EU-a tijekom krize. Potom se analizira kako se tražitelji zaposlenja služe JSZ-ovima i kako su JSZ-ovi pomagali tražiteljima zaposlenja od 2007. do 2014. Njime se pruža uvid u mnoge načine na koje JSZ-ovi mogu upotrebljavati analizu podataka o promjenama kako bi pružali što djelotvornije usluge. Razmatra se i relativni doprinos JSZ-ova funkcioniranju tržišta rada u različitim državama članicama.

Tematska radionica o reviziji održivog uključivanja na tržište rada

U studenome 2016. održan je događaj posvećen uzajamnom učenju o održivom uključivanju na tržište rada. Skupina JSZ-ova potom je poželjela saznati više o inovacijama u norveškim JSZ-ovima. Tijekom posjeta Norveškoj službi za rad i socijalnu skrb (NAV) u siječnju 2017. ti JSZ-ovi mogli su saznati kako je NAV unaprijedio svoje digitalne usluge. Iz toga je proizašla učinkovitija uporaba resursa kad je riječ o vremenu koje savjetnici provedu s tražiteljima zaposlenja i fizičkom prostoru za sastanke, tako da se osoblje može usredotočiti na pružanje potpore tražiteljima zaposlenja sa složenijim potrebama. Takav pristup JSZ-ovima omogućava i bolju suradnju s poslodavcima kako bi djelotvorno usmjerili tražitelje zaposlenja. Jedinice za odnose s poslodavcima u svakom JSZ-u pomažu razviti jače veze. U NAV-u su objasnili i kako uspostavljaju mentorstvo nakon što tražiteljima zaposlenja pronađu radno mjesto te kako podupiru pojedince koji imaju zdravstvene probleme pri njihovu povratku na posao.

2.3. Bolje funkcioniranje tržišta rada (cilj pod točkom (c))

Suradnja među različitim dionicima namijenjena pružanju pomoći pri ulasku i ostanku na tržištu rada ključna je za osiguravanje uspješnih ishoda za tražitelje zaposlenja, zaposlenike i poslodavce diljem Europe. Mreža je u tu svrhu uključena u nekoliko inicijativa za promicanje snažnije suradnje, uključujući Partnerstvo među službama za zapošljavanje (PARES) i Konferenciju dionika o partnerstvima. Mreža je organizirala i događaje poput seminara o upravljanju promjenama, radionice o reviziji informatičke tehnologije i radionice o profiliranju, a pružila je i specifičnu tehničku pomoć kako bi JSZ-ovima pomogla da na primjer poboljšaju svoju sposobnost usklađivanja tražitelja zaposlenja sa slobodnim radnim mjestima. Suradnja s Europskom mrežom službi za zapošljavanje (EURES), koja je ponovno uspostavljena Uredbom (EU) br. 2016/589 20 , isto je tako s obzirom na nadležnost EURES-a bila ključna za poboljšanje funkcioniranja, kohezije i integracije tržišta rada u EU-u, uključujući na prekograničnoj razini.

Partnerstva među službama za zapošljavanje

Inicijativa PARES 21 trajala je od rujna 2011. do ožujka 2016. te joj je cilj bio poboljšati suradnju među javnim, privatnim i neprofitnim pružateljima usluga zapošljavanja, kao i utvrditi područja u kojima bi mogli pružati komplementarne usluge. Ta se inicijativa sastojala od triju aspekata rada: foruma za strateški dijalog za razmjenu i razvoj dobre prakse, poziva na podnošenje prijedloga i zajedničke baze podataka za prikupljanje korisnih materijala.

Održano je više strateških dijaloga o temama u rasponu od djelotvornih e-usluga do pružanja koordiniranih usluga. Na posljednjem događaju strateškog dijaloga PARES-a u veljači 2016. predstavnici JSZ-ova i općina iz 12 država sastali su se kako bi razmijenili iskustva i uvide u eksternalizaciju usluga. Delegati su razmijenili svoja stajališta i iskustva o radu s vanjskim pružateljima, uporabi modela naknade za izdvojene usluge te o izradi i ocjeni ponuda.

Konferencija dionika o partnerstvima

Mreža je 2015. održala konferenciju dionika o jačanju tržišta rada snažnijom suradnjom među partnerima. Na tom su se događaju okupili predstavnici JSZ-ova, dotičnih ministarstava, Europskog parlamenta, Europske komisije, privatnih službi za zapošljavanje, socijalnih partnera i nevladinih organizacija. Sudionici su razmatrali više područja, uključujući partnerstva s privatnim službama za zapošljavanje, doprinos Mreže europskom semestru, ulogu socijalnih partnera u reformi JSZ-ova, provedbu Jamstva za mlade, vodeću ulogu JSZ-ova među sudionicima na tržištu rada i upravljanje profesionalnim promjenama. Taj je događaj bio ključan za povećanje prepoznatljivosti i vrijednosti Mreže među njezinim dionicima.

Suradnja između JSZ-ova i privatnih službi za zapošljavanje (PrSZ)

Odbor Mreže je u prosincu 2016. podržao načela kojima se iznosi strategija i vizija za suradnju s privatnim službama za zapošljavanje na europskoj razini. Istaknuo je potrebu sklapanja partnerstava za JSZ-ove kako bi i dalje bili relevantni s obzirom na međusektorsku prirodu trenutačnih i budućih tržišta rada. Istaknuo je i da bi JSZ-ovi trebali nuditi raznolik raspon usluga. S obzirom na stalni pritisak da se učini više s manje resursa, to neće moći postići sami. Partnerstva predstavljaju način na koji će se korisnicima i dalje moći nuditi kvalitetne usluge. Odbor JSZ-ova složio se da će sudjelovati u raspravama o tom pitanju na budućim sastancima i pozivati dionike na te sastanke.

2.4. Bolje usklađivanje i bolja integracija tržišta rada (cilj pod točkom (d) i cilj pod točkom (e))

Jedan od ciljeva Mreže je prepoznavanje vještina koje nedostaju i bolje usklađivanje tražitelja zaposlenja s radnim mjestima. Poslodavci imaju središnju ulogu u napretku cjelokupnoga gospodarstva i u djelotvornom uključivanju tražitelja zaposlenja na tržište rada. Europski JSZ-ovi promiču produktivnost i zapošljivost odgovarajućom ponudom relevantnog znanja, vještina i kompetencija.

Kako bi to podržala, Mreža je uključena u mnogo različitih inicijativa za razmjenu informacija među JSZ-ovima o vještinama koje nedostaju i učenje o inovativnim praksama. One uključuju provođenje godišnje studije o deficitarnim slobodnim radnim mjestima i održavanje Europskog dana poslodavaca kako bi se potaknula bliskija suradnja između JSZ-ova i poslodavaca.

Studije o deficitarnim slobodnim radnim mjestima

Godine 2015. i 2016. provedene su dvije studije 22 , a njihov je cilj bilo prikupljanje podataka o deficitarnim zanimanjima u cijeloj Mreži. U tim je studijama razvijen i primijenjen model za prikupljanje i razmjenu podataka o deficitarnim zanimanjima u Europi te je u njoj sudjelovalo 26 JSZ-ova.

Druga studija koja se temeljila na podacima iz 2016. isto je tako uključivala usporedbu administrativnih podataka službi za zapošljavanje i podataka iz ankete o radnoj snazi. U tim se studijama prikazuje stanje u pogledu zanimanja koja nedostaju i kojih ima previše na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Isto se tako razmatra temelje li se ti nedostaci radne snage uistinu na manjku vještina ili na nestabilnim uvjetima zapošljavanja te na koji se način usklađivanje vještina može poboljšati.

Europski dan poslodavaca 

Kako bi se potaknula suradnja između JSZ-ova i poslodavaca, Mreža je u travnju 2016. organizirala prvi Europski dan poslodavaca 23 u svim državama članicama EU-a, Islandu i Norveškoj. S obzirom na uspjeh te inicijative, Odbor Mreže složio se da će održati idući Europski dan poslodavaca u jesen 2017. 

2.5. Mobilnost (cilj pod točkom (f))

Kako bi se riješilo pitanje potpore povećanoj dobrovoljnoj geografskoj i profesionalnoj mobilnosti radnika, Odbor Mreže odlučio je predložiti bliskiju suradnju s EURES-om. Mreža će razmotriti i kako može poduprijeti novu inicijativu Europskih snaga solidarnosti kao dio pristupa za pomoć pojedinačnim JSZ-ovima u ispunjavanju potreba poslodavaca i tražitelja zaposlenja u pogledu mobilnosti, a osobito mladih.

Suradnja s EURES-om i upravljačka struktura

Europska mreža službi za zapošljavanje (EURES) osnovana je 1993. i osmišljena za olakšavanje slobodnog kretanja radnika između 28 država EU-a, kao i Švicarske, Islanda, Lihtenštajna i Norveške.

Cilj EURES-a je povećati transparentnost tržišta rada na razini EU-a razmjenom podataka o slobodnim radnim mjestima i profila tražitelja zaposlenja. Usmjeren je i na poboljšanje pristupa uslugama potpore za tražitelje zaposlenja i poslodavce koji su zainteresirani za olakšavanje slobodnog kretanja radnika. S obzirom na ovlast JSZ-ova, EURES ima ključnu ulogu i JSZ-ovi su mu dosad najvažnije organizacije članice. Organizacije članice razmjenjuju informacije o tržištu rada te svakodnevno zajedno rade na usklađivanju i pronalaženju zaposlenja radnicima u drugim državama EU-a. Nova pravna osnova koja je utvrđena 2016. jača obvezu razmjene informacija i suradnje među različitim državama članicama u područjima kao što su naukovanja. Njome se utvrđuje i minimalni skup usluga potpore koji JSZ-ovi moraju pružiti. S obzirom na te nove obveze, mogu se očekivati važne sinergije koje će proizaći iz prilično bliske suradnje dviju mreža na aktivnostima u okviru njihovih ovlasti, a koje utječu na svakodnevno upravljanje JSZ-ovima.

Slijedom toga, Odbor Mreže se na sastanku u prosincu 2016. složio da će promicati bliskiju suradnju između Mreže JSZ-ova i EURES-a na europskoj razini. Predstavnik europske koordinacijske skupine EURES-a bit će pozvan na sastanke savjetnika za pitanja europskih JSZ-ova (AFEPA) kako bi pružio i dobio relevantne ažurirane informacije. Dogovoreno je i da će tajništvo JSZ-a i Europski ured za koordinaciju EURES-a blisko surađivati kako bi se pripremili za svoje sastanke.

Radna skupina za pravednu mobilnost

Odbor Mreže uspostavio je radnu skupinu o pravednoj mobilnosti usmjerenu na operativne aspekte suradnje JSZ-ova radi podupiranja mobilnosti. Ta je radna skupina izradila nacrt dokumenta za razmatranje koji su savjetnici za pitanja europskih JSZ-ova i Odbor razmotrili u prosincu 2015. Međutim, Mreža trenutačno nema zajedničko stajalište o pravednoj mobilnosti.

Europske snage solidarnosti

Europske snage solidarnosti pokrenute su u prosincu 2016., a cilj im je pružiti mladima u Europi priliku da volontiraju ili steknu stručno iskustvo (npr. u obliku posla ili pripravništva) u sektoru solidarnosti u vlastitoj državi članici ili u drugoj državi članici. JSZ-ovi su pridonijeli izradi te inicijative u okviru provedenog ciljanog savjetovanja s dionicima s obzirom na svoje iskustvo u usklađivanju mladih tražitelja zaposlenja s radnim mjestima, uključujući na prekograničnoj razini. Oni će biti jedni od ključnih igrača koji će pomoći u provođenju stručne dimenzije te inicijative, a neki JSZ-ovi već pomažu u pronalasku prvih stručnih angažmana u okviru prve faze Europskih snaga solidarnosti.

2.6. Evaluacija i ocjenjivanje aktivnih inicijativa na tržištu rada (cilj pod točkom (g))

Evaluacija aktivnih politika tržišta rada osobito je važna za JSZ-ove. Može im pomoći pri odlučivanju hoće li slijediti određene pristupe nakon početnog uvođenja i utvrđivanju praksi iz drugih država članica koje se mogu uspješno prenijeti.

Analitička izvješća

Mreža objavljuje više analitičkih izvješća i studija kojima se ispituju i ocjenjuju aktivne politike tržišta rada i njihova provedba. Na primjer, 2016. je objavila analitički dokument o pitanjima koja proizlaze iz kombiniranja aktivnih i pasivnih mjera za dugotrajno nezaposlene osobe. Daljnja izvješća uključuju studije o uključivanju bivših prijestupnika na tržište rada, usmjeravanju i podupiranju starijih radnika. Ti su dokumenti dostupni na internetskim stranicama Centra znanja Mreže 24 . Time se članovima i praktičarima omogućava da saznaju za inicijative u EU-u i ocijene njihov učinak.

Doprinos JSZ-ova pregledima multilateralnog nadzora koje provodi EMCO

Mreža je pridonijela i EMCO-ovim multilateralnim nadzornim pregledima aktivnih politika tržišta rada, Jamstva za mlade i dugotrajne nezaposlenosti. Na primjer, u pregledu Jamstva za mlade / zapošljavanja mladih iz prosinca 2015. prepoznata je važnost JSZ-ova u provedbi Jamstva za mlade te je potvrđena potreba za neprekidnim naporima u poboljšanju kapaciteta i učinkovitosti JSZ-ova.

3. Benchlearning

Benchlearning, sustavno kombiniranje benchmarkinga koji se temelji na pokazateljima uspješnosti s uzajamnim učenjem, inovativna je metoda koju su u Mreži prvi pokrenuli JSZ-ovi 25 . Cilj mu je poduprijeti sve JSZ-ove u poboljšanju njihove uspješnosti usporedbama i institucionalnim učenjem od drugih stručnjaka. JSZ-ovima omogućava uporabu kvalitativnog unutarnjeg i vanjskog ocjenjivanja čimbenika (pokretača) koji pospješuju učinak kako bi se podržao benchmarking. Rezultati se mogu upotrijebiti za aktivnosti uzajamnog učenja. Kako je utvrđeno u članku 4. Odluke, benchlearning je vrlo važan za aktivnosti Mreže.

Postupak ocjenjivanja benchlearningom i terenske posjete

Kako bi se postigla integrirana veza između benchmarkinga i aktivnosti uzajamnog učenja, tijekom prve dvije godine projekta benchlearninga provedena je strukturirana i sustavna analiza uspješnosti JSZ-ova. Bila je usmjerena na sedam područja uspješnosti 26 , koja su zatim raščlanjena na 29 čimbenika koji pospješuju učinak. U toj su analizi podaci o uspješnosti upotrijebljeni u kombinaciji s kontinuiranim postupkom samoprocjene, istorazinskog i stručnog pregleda JSZ-ova. Svaki je JSZ na strukturirani način razmotrio svoju uspješnost u odnosu na čimbenike koji pospješuju učinak. Nakon te samoprocjene skupina kolega, stručnjaka iz Komisije i vanjskih stručnjaka posjetila je JSZ-ove na središnjoj i lokalnoj razini kako bi provela vanjsko ocjenjivanje.

Do kraja srpnja 2016. posjećeni su JSZ-ovi u svim državama članicama, Islandu i Norveškoj, čime je završen prvi ciklus posjeta JSZ-ovima. Ishodi terenskih posjeta prikupljeni su u izvješću u kojem se svakom JSZ-u pruža skup posebnih preporuka kako bi im se pomoglo pri usmjeravanju njihovih nacionalnih planova za poboljšanje. Nastavno na to, JSZ-ovi godinu dana nakon posjeta podnose izvješća o promjenama.

Benchmarking

Kako bi se ostvarilo učenje temeljeno na dokazima, postignuta je transparentnost uspješnosti JSZ-ova prikupljanjem opsežnih podataka o rezultatima JSZ-ova i čimbenicima koji pospješuju učinak.

Kombinirane kvantitativne i kvalitativne analize pružaju inicijalne empiričke dokaze da sveukupno zrelije organizacije pokazuju sveukupno bolju uspješnost. U pogledu usporedbi uspješnosti, trebalo bi istaknuti da je u svakom području uspješnosti nekoliko JSZ-ova tijekom prvog ciklusa posjeta JSZ-ovima ocijenjeno zrelima ili dobro razvijenima. Dakle, postoji više prilika za proučavanje dobrih primjera iz istorazinskih JSZ-ova kako bi se pružila potpora organizacijskom razvoju.

U svrhu učenja u Mreži se razmjenjuje skup potencijalno prenosivih praksi koje su utvrđene tijekom ocjenjivanja.

Uzajamno učenje

Aktivnosti uzajamnog učenja usmjerene su na jačanje uspješnosti i modernizaciju JSZ-ova na temelju rezultata analize podataka i ocjenjivanja s pomoću benchlearninga u okviru JSZ-ova. Te se aktivnosti provode u različitim oblicima, poput razmjene iskustava, tematskih pregleda, konferencija, analitičkih dokumenata i alata (vidjeti aktivnosti navedene u odjeljku 2.). Uključuju i potporu za provedbu posebnih preporuka po državama članicama 27 .

Rezultati prvog ciklusa benchlearninga upotrijebljeni su za razvoj i usmjeravanje programa uzajamnog učenja Mreže, što je vidljivo iz njezina radnog programa za 2017. Iz primjene benchlearninga odabran je široki raspon tema, što omogućava sudjelovanje osoblja na različitim razinama u JSZ-ovima.

Drugi ciklus benchlearninga

Mreža je 2017. počela drugi ciklus posjeta JSZ-ovima. On se neometano nastavlja na prvi ciklus i temelji na vlastitim postignućima pružanjem potpore aktivnostima i inicijativama JSZ-ova za poboljšanje i modernizaciju. Ponovno se ocjenjuje svaki JSZ, s naglaskom na promjeni.

Model benchlearninga neznatno je prilagođen, no zadržan je osnovni program postupka. Osim toga, usredotočen je na promjene koje su JSZ-ovi planirali provesti i njihov napredak u provođenju tih promjena od njihova prvog ocjenjivanja. Time se svakom JSZ-u pomaže da pojedinačno provede mjere poboljšanja. JSZ-ovi će nakon drugog posjeta primiti izvješće s detaljnom ocjenom koja je usmjerena na područja promjene kojima se JSZ-ovi trenutačno bave te praktičnim prijedlozima za daljnja poboljšanja kako bi se održali stalni napredak i učenje.

Mreža je potpuno prigrlila benchlearning i svi su članovi posvećeni uključivanju u drugi ciklus posjeta JSZ-ovima. Povratna informacija iz upitnika o zadovoljstvu pokazuje da JSZ-ovi cijene visoku razinu stručnosti tima vanjskih ocjenjivača. Inicijativa benchlearninga smatra se jedinstvenom prilikom da JSZ-ovi ojačaju međuresornu i međusektorsku suradnju i učenje.

Projekt benchlearninga JSZ-ovima pruža priliku da dobiju povratne informacije od pouzdanih partnera u okolini uzajamne potpore, savjete kolega i suradnju temeljenu na povjerenju. To rezultira unutarnjom i vanjskom potporom. Unutarnjom, jer svi članovi Mreže mogu imati koristi od aktivnosti uzajamnog učenja, i vanjskom zato što donositeljima odluka u JSZ-ovima pruža dokaze koje mogu upotrijebiti da opravdaju promjene i poboljšanja.

Potpora članova Mreže za nastavak inicijative i njihova spremnost da sudjeluju kao ocjenjivači pri terenskim posjetama svjedoči o vrijednosti te inicijative za JSZ-ove i uspjehu prvog ciklusa benchlearninga.

4. Izgledi

Prethodno izneseni dokazi ukazuju na to da je Odluka potpuno provedena i da aktivnosti Mreže ispunjavaju ciljeve utvrđene Odlukom. Osim toga, iz prijašnjih godina primjene mogle bi se izvući neke preliminarne pouke koje bi mogle biti korisne za druge europske inicijative. One su prikazane u nastavku.

Jača suradnja JSZ-ova na europskoj razini

Pravnom uspostavom Mreže osigurana je platforma za uspješan razvoj i jačanje prethodno neslužbene mreže šefova JSZ-ova. Formalizirana struktura, utvrđeni ciljevi te redovitost i dinamična struktura sastanaka Odbora stvorili su zamah za bliskiju suradnju između država članica i nacionalnih JSZ-ova. To dokazuju ispunjeni program rada i aktivna uključenost svih članova u aktivnosti uzajamnog učenja, radne skupine i benchlearning.

Postoji snažna kultura uzajamne potpore i suradnje u Mreži te iz toga proizlaze inovacije u JSZ-ovima koji podupiru jedni druge. Međusobnom se potporom isto tako olakšava provedba preporuka u vezi s JSZ-ovima u pojedinačnim državama članicama, a te je preporuke izdalo Vijeće u okviru Europskog semestra. JSZ-ovi sve više upotrebljavaju Mrežu kako bi primali pomoć ili savjete drugih članova o određenim područjima politike izvan radnog programa.

Uspješan početak inicijative za benchlearning

Inovativna inicijativa za benchlearning, koju su vodili i oblikovali članovi Mreže, uspješno je provedena. Spremnost svih država članica da sudjeluju i u drugom ciklusu posjeta JSZ-ovima svjedoči o vrijednosti koju vide u benchlearningu, njegovoj uzajamnoj potpori i prilikama za učenje koje pruža, kao i prilagođenim preporukama za poboljšanje pojedinačnih JSZ-ova. Izvješća JSZ-ova, koja su nastavak aktivnosti benchlearninga, upućuju na poboljšanje uspješnosti. Time su utvrđene brojne inspirativne prakse država članica, kao i područja u kojima se JSZ-ovi mogu usredotočiti na razvoj, čime program rada Mreže poprima empirijsku preciznost.

Potreba za povećanom vidljivošću

JSZ-ovi su snažniji kada su ujedinjeni. Nedavnom suradnjom na pružanju jedinstvenog doprinosa JSZ-ova savjetovanju o socijalnom stupu pokazalo se da svi JSZ-ovi dijele zajedničke izazove i suočavaju se s istim promjenjivim kontekstom. Usto se pokazalo da ne samo da postoje mogućnosti za zajedničko djelovanje na rješavanju tih izazova, nego postoji i mogućnost za povećanje prepoznatljivosti donositeljima odluka zauzimanjem jednoglasnog stajališta. Kao što pokazuje velik raspon informacija koje posjeduje Centar znanja JSZ-ova o organizaciji JSZ-ova u Europi i uslugama koje nude, Mreža je vrlo produktivna u pogledu dostupnih resursa o svojim rezultatima. Mnogi od tih resursa predstavljaju šire koristi za istraživače i donositelje odluka. Veća vidljivost Mreže i njezinih rezultata osigurala bi da se ti resursi djelotvorno upotrebljavaju. Osim toga, odluka Odbora da dopusti objavljivanje podataka benchlearninga ojačala bi poslovne argumente za reformu.

5. Zaključak

Odluka se dosad uspješno provodila. Kao što je prikazano u ovom izvješću, postoje čvrsti dokazi da je Mreža usredotočena na sva područja utvrđena Odlukom. Mreža je u svojoj formaliziranoj strukturi dokazala da je djelotvorna u pružanju potpore nacionalnim JSZ-ovima u rješavanju pojedinačnih izazova s kojima se suočavaju. Njome se istodobno promiče suradnja u rješavanju zajedničkih pitanja i ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.

Projekt benchlearninga pokazao se osobito pozitivnom inovacijom zato što nacionalne institucije uz njegovu pomoć mogu imati vanjske referencije, primati konstruktivne povratne informacije od stručnjaka praktičara i uključiti se u prilagođene obrazovne aktivnosti s kolegama. S razvojem ciklusa benchlearninga JSZ-ovi će neprestano moći poboljšavati svoju organizaciju i usluge koje pružaju javnosti. Benchlearning ima potencijal za primjenu u širokom rasponu područja politike i inicijativa u EU-u u težnji za izvrsnošću.

Mreža ostvaruje ohrabrujući napredak na temelju svojih uspjeha te je i dalje relevantna za svoje članove. Spremnost njezinih članova na suradnju, razmjena dobre prakse i sudjelovanje u obrazovnim događajima svjedoči o njihovoj zajedničkoj želji za neprekidnim poboljšanjem te, u konačnici, pružanjem bolje i djelotvornije usluge svim građanima Europe. Mreža je usmjerila svoje aktivnosti na osam ciljeva koji su prikazani u Odluci. No to je nije spriječilo da reagira na nove izazove poput izbjegličke krize.

U skladu s Odlukom Mreža će biti aktivna do 31. prosinca 2020. U ovom se izvješću nalazi privremeno preispitivanje njezinih dosadašnjih aktivnosti. Iduće će se izvješće objaviti prije prestanka važenja Odluke. U pogledu budućih planova, radni program za 2017. ispunjen je aktivnostima za unapređenje ciljeva i potreba JSZ-ova. Takve će se aktivnosti nastaviti do gašenja Mreže.

(1)

  http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2014.159.01.0032.01.ENG

(2)

Kako je utvrđeno člankom 3.

(3)

S posebnim osvrtom na članak 4. točku 1. podtočku (a). U njemu se poziva Mrežu da razvije i provede benchlearning koji se temelji na dokazima među JSZ-ovima diljem Unije kako bi se odgovarajućom metodologijom uspoređivali rezultati njihovih aktivnosti u sljedećim područjima: doprinos smanjenju nezaposlenosti za sve dobne skupine; trajanje nezaposlenosti i neaktivnosti; popunjavanje slobodnih radnih mjesta; zadovoljstvo klijenata uslugama JSZ-ova. 

(4)

 Za trenutačne i buduće aktivnosti vidjeti program rada za 2017.: http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=17001&langId=en

(5)

  http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=115

(6)

Dostupna su godišnja izvješća o aktivnostima Mreže za 2015. i 2016.: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1100&langId=hr

(7)

  http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1079  

(8)

  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=16966&langId=en

(9)

  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=13728&langId=en

(10)

  http://ec.europa.eu/social/contentAdmin/BlobServlet?docId=13199&langId=en   

(11)

  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=16571&langId=en  

(12)

  http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1477901398883&uri=CELEX:52016DC0646  

(13)

  http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32016H0220%2801%29  

(14)

 http://www.consilium.europa.eu/hr/council-eu/configurations/epsco/

(15)

  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=16068&langId=en  

(16)

  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=16601&langId=en  

(17)

  https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr

(18)

 http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=9690&langId=en

(19)

  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=16334&langId=en

(20)

  http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2016.107.01.0001.01.ENG  

(21)

  http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=991

(22)

  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=16007&langId=en i  http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=17666&langId=en

(23)

  http://www.employersday.eu/

(24)

  http://ec.europa.eu/social/PESknowledgecentre

(25)

 Benchlearning JSZ-ova inspiriran je modelom izvrsnosti Europske zaklade za upravljanje kvalitetom (EFQM), holističkim alatom za ocjenjivanje djelotvornosti organizacija. Za posebnu svrhu benchlearninga u okviru europskih JSZ-ova razvijena je prilagođena primjena povezanog pristupa zajedničkog okvira za ocjenjivanje.

(26)

1. Strateško upravljanje učinkom; 2. Izrada operativnih procesa poput učinkovitog kanaliziranja / profiliranja tražitelja zaposlenja i prilagođenog korištenja aktivnim instrumentima tržišta rada; 3. Održivo aktiviranje i upravljanje prelascima; 4. Odnosi s poslodavcima; 5. Kreiranje i provođenje usluga JSZ-ova koje se temelje na dokazima; 6. Učinkovito upravljanje partnerstvima s dionicima; 7. Raspodjela resursa JSZ-ova.

(27)

  https://ec.europa.eu/info/strategy/european-semester/european-semester-timeline/eu-country-specific-recommendations_hr

(28)

Daljnji se primjeri mogu pronaći u godišnjem izvješću Europske mreže javnih službi za zapošljavanje za razdoblje od srpnja 2015. do prosinca 2016., http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=17000&langId=en