EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.2.2017.

COM(2017) 78 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o ostvarenom napretku i preostalim nedostacima u Europskom kapacitetu
za odgovor na hitne situacije

SADRŽAJ

Sažetak    

1.    Uvod    

2.    Resursi na raspolaganju za misije EU-a    

3.    Potencijalno znatni nedostatci u kapacitetu EU-a za odgovor na katastrofe    

3.1.    Zrakoplovi za gašenje šumskih požara    

3.2.    Skloništa i povezana pomoć    

4.    Vrste resursa za koje su potrebne dodatne procjene    

4.1.    Resursi potrebni u kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim katastrofama    

4.2.    Europska zdravstvena jedinica    

4.3.    Daljinski upravljani zrakoplovni sustavi    

4.4.    Komunikacijski timovi    

5.    Zaključak    

Prilog – Pregled resursa i nedostataka u EERC-u    

Sažetak

Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije (eng. European Emergency Reponse Capacity, EERC) uspostavljen je kako bi se pripremilo EU za različite vrste mogućih katastrofa. Sastoji se od različitih resursa za civilnu zaštitu koje države sudionice u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu stavljaju na raspolaganje za potrebe operacija odgovora na hitne situacije u EU-u.

Od uspostave EERC-a 16 je država sudionica stavilo na raspolaganje 77 resursa (npr. timove za potragu i spašavanje, zdravstvene timove, sustave za pročišćavanje vode itd.) koji su sada dostupni za operacije EU-a diljem svijeta. Stoga su ispunjeni brojni ciljevi EERC-a, odnosno ciljevi u pogledu kapaciteta EERC-a, sadržani u zakonodavstvu EU-a.

Još uvijek postoje nedostatci kad je riječ o 1. zrakoplovima za gašenje šumskih požara i 2. skloništima. Pitanje jesu li u neke druge vrste resursa dostupne u dostatnoj količini trebalo bi dodatno procijeniti. Riječ je o (a) resursima koji su potrebni u slučaju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih katastrofa, (b) velikim poljskim bolnicama i kapacitetima za medicinsku evakuaciju u okviru Europske zdravstvene jedinice, (c) daljinski upravljanim zrakoplovnim sustavima i (d) komunikacijskim timovima. Možda će trebati revidirati i neke od trenutačnih ciljeva u pogledu kapaciteta kako bi se uzele u obzir promjenjive procjene rizika i operativno iskustvo.

Komisija potiče države sudionice na rješavanje preostalih nedostataka EERC-a te na aktivnu potporu postupka revizije i moguće prilagodbe i/ili nadopune trenutačnih ciljeva u pogledu kapaciteta EERC-a tijekom 2017.

1.Uvod

S obzirom na sve veći broj rizika s kojima se suočava svijet, EU treba biti spreman odgovoriti na različite vrste mogućih katastrofa. Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije (EERC) uspostavljen je 2013. u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (eng. Union Civil Protection Mechanism, UCPM) radi poboljšanja razine pripravnosti sustava civilne zaštite u Uniji. 1 Države sudionice UCPM-a po prvi puta mogu niz resursa za odgovor na hitne situacije učiniti dostupnim za hitno raspoređivanje u okviru operacija EU-a. Registriranjem nacionalnih resursa u EERC-u države sudionice obvezuju se da će oni biti dostupni za operacije odgovora EU-a nakon zahtjeva za pomoć podnesenog Komisijinom Koordinacijskom centru za odgovor na hitne situacije.

EERC jedna je od glavnih inovacija iz zadnje revizije zakonodavstva EU-a o civilnoj zaštiti. Zahvaljujući njemu dogodio se prijelaz s uglavnom reaktivnog i ad hoc koordinacijskog sustava na organizaciju odgovora EU-a na katastrofe koja ima povećanu predvidljivost, unaprijed je planirana i usklađena. U tom je kontekstu važno napomenuti da je opću djelotvornost UCPM-a, posebno kad je riječ o koordinaciji odgovora na katastrofe, nedavno pohvalio Europski revizorski sud. 2

EERC je dobro prihvaćen i ubrzano se razvija od pokretanja u listopadu 2014. Do listopada 2016. Belgija, Češka Republika, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska (odnosno 16 država sudionica u UCPM-u) stavile su EERC-u na raspolaganje resurse za civilnu zaštitu. 3 Kako bi se osigurala visoka kvaliteta tih resursa, Komisija upravlja namjenskim postupkom certifikacije. 4 Vrste i količine ključnih kapaciteta za odgovor koje su minimalno potrebne za učinkovito djelovanje EERC-a nazivaju se „ciljevi u pogledu kapaciteta” EERC-a. Utvrđeni su na temelju prepoznatih rizika od katastrofa, a njihovu primjerenost periodički procjenjuju Komisija i države sudionice. 5 Budući da se ciljeve u pogledu kapaciteta smatra minimalnima, u EERC-u je moguće registrirati veću količinu resursa.

Kako bi bio pripremljen na suočavanje s katastrofama, EU mora kritički ocijeniti vlastite kapacitete za odgovor. U ovom se izvješću procjenjuje ostvareni napredak k postizanju ciljeva u pogledu kapaciteta EERC-a i važnost preostalih nedostataka kapaciteta. Osim običnog numeričkog uspoređivanja ciljeva i postignuća, ovo se izvješće oslanja i na iskustvo stečeno u okviru UCPM-a u posljednje dvije godine. To znači da je potrebna srednjoročna revizija ili prilagodba ciljeva u pogledu kapaciteta.

2.Resursi na raspolaganju za misije EU-a

Od predstavljanja EERC-a u listopadu 2014. do krajnjeg datuma dogovorenog za potrebe ovog izvješća (1. listopada 2016.), 16 je država sudionica stavilo EERC-u na raspolaganje 77 kapaciteta za odgovor. 6 Oni uključuju module za civilnu zaštitu, timove za tehničku pomoć i potporu, kao i druge kapacitete za odgovor. Stavljanjem tih resursa na raspolaganje ispunjeni su brojni ciljevi u pogledu kapaciteta EERC-a. Detaljan pregled nalazi se u prilogu (stupci 2 – 3).

Kako bi se utvrdilo postoje li nedostatci u kapacitetu EU-a za odgovor na katastrofe u područjima u kojima (još) nisu ispunjeni ciljevi u pogledu kapaciteta EERC-a, Komisija je zatražila od država sudionica da utvrde postoje li dodatni resursi izvan EERC-a koji bi mogli biti odmah dostupni za misije EU-a. 27 zemalja dostavilo je informacije 7 , a detaljan pregled nalazi se u prilogu (stupac 4).

Kad god su izvan EERC-a dostupni resursi za uklanjanje nedostataka unutar EERC-a, u ovom se izvješću zaključuje da nema nedostataka u sveukupnom kapacitetu za odgovor EU-a. Međutim, važno je napomenuti da za resurse izvan EERC-a postoje manja jamstva u pogledu njihove dostupnosti i kvalitete nego što je to slučaj s resursima registriranima u EERC-u. Moduli registrirani u EERC-u moraju biti dostupni za polazak/operacije u pogođenoj zemlji u roku od određenog broja sati te moraju biti podvrgnuti postupku certifikacije u koji su uključeni pregledi dokumentacije, obuka i vježbe. To se ne može zajamčiti u slučaju resursa izvan EERC-a.

3.Potencijalno znatni nedostatci u kapacitetu EU-a za odgovor na katastrofe

U prve dvije godine postojanja EERC je uspješno upotrijebljen u odgovoru na krizno stanje nastalo zbog ebole u zapadnoj Africi (2014.), šumske požare u Grčkoj (2015.), šumske požare u Cipru, Francuskoj i Portugalu (2016.), potres u Ekvadoru (2016.), izbijanje žute groznice u Demokratskoj Republici Kongo (2016.) i uragan Matthew u Haitiju (2016.). Bez obzira na to, otkriveni su određeni nedostatci. Komisija je utvrdila dva potencijalno znatna nedostatka: zrakoplove za gašenje šumskih požara te skloništa i povezanu pomoć.

3.1.    Zrakoplovi za gašenje šumskih požara

Rizik od šumskih požara ovisi o brojnim čimbenicima kao što su klimatski uvjeti, vegetacija, prakse upravljanja šumama itd. Najugroženija područja u EU-u općenito su južna i jugoistočna Europa, iako su posljednjih godina pogođene i druge regije (npr. Västmanland u Švedskoj 2014.), a količina i raširenost šumskih požara mogu se znatno razlikovati iz godine u godinu, ovisno o sezonskim meteorološkim uvjetima.

Početni cilj u pogledu kapaciteta EERC-a za module za gašenje šumskih požara bio je postavljen na dva. Francuska je naknadno registrirala jedan modul. Nadalje, Komisija je sufinancirala jedan zrakoplov za gašenje požara kojim upravlja Italija kao „kapacitet za ublažavanje” tijekom sezone šumskih požara 2016. To znači da je zrakoplov bio dio EERC-a tijekom ljeta 2016., a Komisija je financirala troškove za stanje pripravnosti kako bi osigurala njegovu dostupnost u slučaju većih katastrofa. Oba su se resursa pokazala vrlo korisnima.

Ipak, događaji u ljeto 2016., a posebno šumski požari u Portugalu, pokazali su da postoje operativne potrebe i da je politički važna dostupnost većeg broja zrakoplova za gašenje šumskih požara u EERC-u. Portugal je zatražio pomoć u okviru UCPM-a kad je cijela francuska flota zrakoplova za gašenje šumskih požara (uključujući jedan modul registriran u EERC-u) bila izvan upotrebe zbog tehničkih razloga, a rezervni zrakoplov Komisije bio je raspoređen na Korziku. Iako je rezervni zrakoplov EERC-a preusmjeren s Korzike u Portugal, zbog općeg nedostatka zrakoplova za gašenje požara u UCPM-u Portugal je morao prihvatiti pomoć Maroka (dva zrakoplova Canadair) i Rusije (dva zrakoplova Beriev).

Stoga su moduli za gašenje šumskih požara u okviru kojih se upotrebljavaju zrakoplovi utvrđeni kao znatan nedostatak i Komisija potiče države sudionice na poduzimanje mjera za njegovo rješavanje.

3.2.    Skloništa i povezana pomoć

Cilj u pogledu kapaciteta EERC-a koji se odnosi na sklonište uključuje dva privremena kampa za hitne situacije i 100 jedinica skloništa s dodatnim kapacitetom te dodatnih šest oprema za skloništa. Međutim, trenutačno ne postoji nijedan privremeni kamp za hitne situacije, a samo je jedna jedinica skloništa s dodatnim kapacitetom registrirana u EERC-u. Čini se da je i izvan EERC-a dostupna tek mala količina pomoći povezane sa skloništima (vidjeti prilog).

Nadalje, tijekom izbjegličke/migracijske krize u Europi brzo je postalo jasno da nije jednostavno omogućiti skloništa kad su sve države sudionice istovremeno izložene pritisku. Državne zalihe brzo su potrošene, a na vrhuncu krize europsko komercijalno tržište našlo se pod znatnim pritiskom, što je za posljedicu imalo znatna kašnjenja u isporuci spremnika i povećanje cijena. Suradnja s vojskom samo je djelomično pomogla.

Kapacitet za brzu mobilizaciju znatne pomoći u pogledu skloništa ključan je u različitim scenarijima navedenima u profilima rizika država sudionica. Dobrovoljna uzajamna pomoć na ad hoc osnovi možda nije najučinkovitiji i najisplativiji način osiguravanja pristupa tim kapacitetima, posebno kad su potrebni u nekoliko država sudionica istovremeno.

Stoga je Komisija utvrdila da su skloništa i povezana pomoć potencijalni znatni nedostatak i potiče države sudionice da pokrenu rasprave o najboljim načinima njegova rješavanja.

4.Vrste resursa za koje su potrebne dodatne procjene

U nekim bi slučajevima pitanje jesu li u neke druge vrste resursa dostupne u dostatnoj količini trebalo dodatno procijeniti. Riječ je o resursima koji su potrebni u slučaju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (eng. chemical, biological, radiological, nuclear – CBRN) katastrofa; velikim poljskim bolnicama i kapacitetima za medicinsku evakuaciju u okviru Europske zdravstvene jedinice; daljinski upravljanim zrakoplovnim sustavima; komunikacijskim timovima.

4.1.    Resursi potrebni u kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim katastrofama

EU mora biti dostatno opremljen za suočavanje s kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim katastrofama. Zbog nedavne eskalacije terorističkih aktivnosti na području Europe i u njezinoj okolini mogla bi biti opravdana buduća revizija ciljeva u pogledu kapaciteta u području katastrofa te vrste.

Trenutačno u EERC-u nisu registrirani dostatni kapaciteti za operaciju potrage i spašavanja u zagađenom okruženju ni za odgovor na incidente u kojima je potrebna dekontaminacija osoba izloženih agensima CBRN-a. Međutim, države sudionice obavijestile su Komisiju da su dostatni resursi dostupni izvan EERC-a.

Komisija poziva države sudionice da dodatno registriraju te vrste resursa u EERC-u i da se uključe u rasprave o prikladnosti trenutačnih ciljeva u pogledu kapaciteta.

4.2.    Europska zdravstvena jedinica

Krizno stanje nastalo zbog ebole podsjetilo je na potrebu dodatnog razvoja europskih kapaciteta u slučaju izbijanja bolesti i posljedica koje katastrofe imaju za zdravlje. Rad u tom pogledu nastavlja se u kontekstu Europske zdravstvene jedinice koja okuplja sve zdravstvene timove i timove za javno zdravstvo te module unutar EERC-a.

Ciljevi u pogledu kapaciteta Europske zdravstvene jedinice još nisu definirani u dostatnoj mjeri. Na primjer, još uvijek nisu utvrđeni jasni ciljevi u pogledu zdravstvenih timova za hitne slučajeve jer je EU u postupku prijelaza na klasifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije u pogledu zdravstvenih timova za hitne slučajeve (kao vrste 1, 2 i 3). Ipak, postoje naznake da bi se države sudionice mogle suočiti s nedostatcima u pogledu kapaciteta kad je riječ o velikim poljskim bolnicama (odnosno zdravstvenim timovima za hitne slučajeve vrste 3).

Uz prethodno navedeno, vrijedi napomenuti i da bi mogli nastati znatni operativni troškovi tijekom dugotrajnih raspoređivanja znatnih kapaciteta za odgovor kao što su zdravstveni timovi za hitne slučajeve (vrste 2 i 3), pokretnih laboratorija te inženjerskih kapaciteta potrebnih za podršku poljskim bolnicama. Ti troškovi trenutačno nisu prihvatljivi za sufinanciranje EU-a u okviru UCPM-a, a neke države sudionice zbog toga oklijevaju pri registraciji svojih resursa u EERC-u.

Kad je riječ o resursima za medicinsku evakuaciju, određena je količina zrakoplova i helikoptera dostupna unutar EERC-a i izvan njega. Međutim, zbog rizika od događaja s velikim brojem žrtava potreban je veći broj dostupnih resursa. Zbog raznolikosti situacija u kojima mogu biti potrebni resursi za medicinsku evakuaciju potrebna je i revizija vrsta kapaciteta za medicinsku evakuaciju definiranih u okviru UCPM-a. Na primjer, sustav medicinske evakuacije za osobe oboljele od ebole razvijen je tek na vrhuncu te krizne situacije.

Stoga Komisija potiče države sudionice da podrže reviziju zahtjeva i ciljeva u pogledu kapaciteta za module MEVAC-a 8 i resurse za medicinsku evakuaciju.

4.3.    Daljinski upravljani zrakoplovni sustavi

Tehnološkim inovacijama mogu se povećati djelotvornost i učinkovitost operacija civilne zaštite, uključujući u okviru UCPM-a. Jednu od tih inovacije čine dronovi, poznati i pod nazivom daljinski upravljani zrakoplovni sustavi (eng. Remotely Piloted Aircraft Systems, RPAS). Neke od država sudionica već upotrebljavaju sustave RPAS u domaćim i međunarodnim operacijama civilne zaštite, ali dosad je zabilježeno tek nekoliko slučajeva upotrebe sustava RPAS u misijama UCPM-a, a u EERC-u nije registrirana nijedna jedinica sustava RPAS. Jedinice RPAS mogu, među ostalim, služiti kao podrška u misijama procjene, operacijama potrage i spašavanja te u gašenju šumskih požara. 9 Jedinice RPAS za svaku od tih vrsta misija moraju imati određene značajke i ispunjivati posebne kriterije u pogledu kvalitete.

Stoga Komisija potiče države sudionice da podrže reviziju unosa „Timovi s bespilotnim letjelicama” te da kažu svoje mišljenje o prikladnosti njegova razvoja u nekoliko različitih modula sustava RPAS koji bi imali različite ciljeve u pogledu kapaciteta.

4.4.    Komunikacijski timovi

U EERC-u postoji numerički nedostatak (– 2) kad je riječ o komunikacijskim timovima ili platformama za brzu ponovnu uspostavu komunikacije u udaljenim područjima. Međutim, Komisija raspolaže informacijama da određene države sudionice posjeduju takve resurse, ali nisu to izričito navele za potrebe ovog izvješća. Zbog toga su potrebne dodatne informacije u pogledu dostupnosti te vrste resursa.

Komisija poziva države sudionice ili da registriraju te dodatne resurse u EERC-u ili da se izjasne o prikladnosti tog cilja u pogledu kapaciteta.

5.Zaključak

Ostvaren je dobar napredak k postizanju početnih ciljeva u pogledu kapaciteta EERC-a, ali u ovom se izvješću ističe da bi kapaciteti EU-a za odgovor na katastrofe još uvijek mogli biti nedostatni kad je riječ o 1. zrakoplovima za gašenje šumskih požara i 2. skloništima i povezanoj pomoći.

Nadalje, u određenim je područjima potrebna dubinska analiza kako bi se procijenilo postoje li potencijalno znatni nedostatci u kapacitetu EU-a za odgovor ili potreba za revizijom određenih ciljeva u pogledu kapaciteta definiranih u trenutačnom zakonodavstvu. To može biti slučaj kod sljedećih vrsta resursa: (a) timovi za potragu i spašavanje u gradovima u CBRN uvjetima i timovi za dekontaminaciju u slučaju CBRN opasnosti, (b) poljske bolnice i kapaciteti za medicinsku evakuaciju, (c) daljinski upravljani zrakoplovni sustavi i (d) komunikacijski timovi.

Kako bi se pomoglo osigurati dostatnu dostupnost ključnih resursa, Komisija je 2017. objavila još jedan poziv na podnošenje prijdloga za kapacitete za ublažavanje. Pozivom su obuhvaćeni kapaciteti za odgovor u području gašenja šumskih požara upotrebom zrakoplova, kapaciteti skloništa, kopnena vozila bez posade za slučajeve CBRN katastrofa, službe hitne medicinske pomoći, daljinski upravljani zrakoplovni sustavi te zaustavljanje poplave 10 .

Komisija državama sudionicama predlaže da preostale nedostatke za koje nemaju dostupne kapacitete na nacionalnoj razini rješavaju na nekoliko načina, na primjer:

uspostavom konzorcijâ i razvojem zajedničkih modula,

razmatranjem sklapanja ugovora kojima se omogućuje pristup takvim resursima,

poticanjem dodatnog istraživanja te teme,

uklanjanjem nedostataka s pomoću postojećih programa za izgradnju kapaciteta 11 na nacionalnoj razini i razini EU-a, na primjer u okviru strukturnih fondova EU-a.

Konačno, procjena ostvarenog napretka i preostalih nedostataka u EERC-u dinamičan je i neprekidan proces. Ciljeve u pogledu kapaciteta EERC-a potrebno je revidirati najmanje svake dvije godine 12 , a prvi postupak revizije počet će već 2017. On bi za posljedicu mogao imati definiranje novih ciljeva u pogledu kapaciteta na temelju nacionalnih procjena rizika, iskustva iz nedavnih katastrofa, općih trendova i drugih odgovarajućih izvora informacija.

Prilog – Pregled resursa i nedostataka u EERC-u

U prva dva stupca u tablici navedeni su „moduli”, „timovi za tehničku pomoć i potporu” i „drugi kapaciteti za odgovor” te se navode ciljevi u pogledu kapaciteta za početni raspored EERC-a kako je definiran u Prilogu III. Provedbenoj odluci Komisije. U tablici su navedene i komponente Europske zdravstvene jedinice, koja nije službeno dio EERC-a te za koju još nisu utvrđeni ciljevi u pogledu kapaciteta. U trećem stupcu navode se resursi koji su trenutačno registrirani u EERC-u, a u četvrtom oni koji nisu registrirani u EERC-u, ali ih države sudionice mogu odmah staviti na raspolaganje u potrebnim količinama, na lokaciji na kojoj su potrebni, u potrebnom roku i za potrebno trajanje. U posljednjem stupcu navodi se razlika između ciljeva i ukupnih kapaciteta na razini država sudionica i sažima se relevantnost utvrđenih nedostataka. Taj je stupac osnova za kodiranje bojom: zelenom (postignut cilj), narančastom (vidjeti posebne napomene) i crvenom (potencijalno znatan nedostatak kapaciteta).

(1)

Članak 11. Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.

(2)

Vidjeti Tematsko izvješće 33/2016 o „Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu” objavljeno 18. siječnja 2017.

(3)

Pojedinosti su navedene u prilogu.

(4)

Članak 16. Provedbene odluke Komisije 2014/762/EU.

(5)

Članak 14. Provedbene odluke Komisije 2014/762/EU.

(6)

Kako bi se uzela u obzir kašnjenja u završetku postupka registracije resursa, u ovom se izvješću „registriranima” smatraju i oni resursi čiji je zahtjev za registraciju Komisija zaprimila u roku, ali za koje postupak registracije još nije završen. Osnovna je pretpostavka ta da će s vremenom svi resursi biti registrirani, iako će neke možda trebati prilagoditi s pomoću bespovratnih sredstava radi ispunjenja kriterija u pogledu kvalitete iz Priloga II. Provedbenoj odluci Komisije 2014/762/EU. Trenutačno je službeno registrirano samo 20 % od 77 resursa navedenih u prilogu. Preostalih 80 % čine resursi za koje je pokrenut postupak registracije. Resursi za koje su države sudionice preuzele političku obvezu, ali za koje nije dostavljen obrazac zahtjeva do 1. listopada 2016. nisu uzeti u obzir u trenutačnom postupku utvrđivanja nedostataka jer nisu dostupne informacije o njihovim tehničkim aspektima, uvjetima, vremenskim rokovima i prikladnosti.

(7)

Austrija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

(8)

Mevac: Medicinska evakuacija žrtava katastrofa iz zraka (eng. Medical aerial evacuation of disaster victims).

(9)

Komisija je u siječnju 2016. organizirala stručnu radionicu o upotrebi sustava RPAS u operacijama civilne zaštite. Na radionici je zaključeno da bi tehnologija RPAS mogla biti korisna za pružanje podrške u različitim misijama za upravljanje katastrofama. Stručna skupina za module civilne zaštite (koju je uspostavio Odbor za civilnu zaštitu) u lipnju 2016. zaključila je da će tri vrste misija biti prioritet za UCPM: RPAS u misijama za procjenu, RPAS u operacijama potrage i spašavanja i RPAS u gašenju šumskih požara. Skupina se usuglasila i o popisu zahtjeva u pogledu kvalitete koje moraju ispuniti jedinice RPAS kako bi ih se registriralo u EERC-u.

(10)

Kapaciteti odgovora na rizik od poplave u Europi općenito su dobri. Međutim, rizik od poplave mora se promatrati i sa stajališta geografske lokacije i kategorije rizika. Unatoč općenitoj dostupnosti, kapaciteti za odgovor na poplave u određenim područjima mogli bi biti nedostupni. Nadalje, ne postoje informacije o dostupnosti naprednije ili inovativne opreme za zaustavljanje poplava kao što su sustavi koji se temelje na cijevima i sustavi koji se temelje na komponentama, kojima bi se mogli unaprijediti kapaciteti za odgovor EERC-a. Kad je riječ o kategoriji rizika, trebalo bi napomenuti da je vrijeme odgovora u slučaju bujica obično kraće nego u slučaju izlijevanja rijeka. Zbog toga ih je teže predvidjeti i unaprijed upozoriti stanovnike i službe koje će prve reagirati.

(11)

Važno je napomenuti da će financiranje u okviru UCPM-a za rješavanje nedostataka kapaciteta ostati ograničeno na početno financiranje do najviše 20 % prihvatljivih troškova te je moguće samo u vrlo ograničenom broju slučajeva, vidjeti članak 21. stavak 1. točku (j) Odluke 1313/2013/EU i članak 22. Provedbene odluke Komisije 2014/762/EU.

(12)

Članak 14. stavak 2. Provedbene odluke Komisije 2014/762/EU.

(13)

Kako je definiran u Prilogu III. Provedbenoj odluci Komisije 2014/762/EU.

(14)

Napomena: Ujedinjena Kraljevina može na raspolaganje staviti resurse za koje nije bilo moguće procijeniti nacionalne kapacitete. Stoga ti resursi nisu uzeti u obzir za potrebe ovog izvješća. U to su uključeni stručni kapaciteti za gašenje požara, kapaciteti za velike operacije potrage i spašavanja u gradovima, kao i specijalizirana oprema za potragu i spašavanje dostupna diljem Ujedinjene Kraljevine, služba Ujedinjene Kraljevine za gašenje požara i spašavanje (eng. Fire and Rescue Service) i njezini operativni partneri, MEVAC kapaciteti dostupni putem oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine,različiti kapaciteti za odgovor na moru dostupnih u okviru agencije nadležne za pomorska pitanja i obalnu stražu (eng. Maritime and Coastguard Agency) Ujedinjene Kraljevine i njezinih operativnih partnera, širok raspon inženjerskih stručnih kapaciteta dostupan u okviru agencija iz javnog sektora (kao što su Tijelo nadležno za zaštitu na radu (eng. Health and Safety Executive) i Agencija za zaštitu okoliša (eng. Environment Agency) i privatnog sektora. Ujedinjena Kraljevina raspolaže i velikom količinom kapaciteta za skloništa kojima upravlja Ministarstvo za međunarodni razvoj (eng. Department for International Development).

(15)

Dva francuska modula HUSAR mogu se rasporediti i kao moduli CBRNUSAR. Međutim, moduli HUSAR nisu registrirani kao moduli CBRNUSAR te stoga u ovoj fazi nije moguće jamčiti njihovu usklađenost s odgovarajućim kriterijima u pogledu kvalitete.

(16)

Danski se kapaciteti sastoje od jedne modularne/prilagodljive pokretne bolnice koja može djelovati kao terenska zdravstvena stanica, terenska zdravstvena stanica s kirurškim timom i poljska bolnica. Za potrebe ove analize uzeta je u obzir samo jednom, kao poljska bolnica.

(17)

Timovi opremljeni kamerama za potragu, termalnim kamerama, akustičkom opremom za potragu i psima za spašavanje.

(18)

Danski tim opremljen je bespilotnom letjelicom koja može snimati videozapise danju i pri slabom vjetru.

(19)

Nizozemska može crpke za vodu s minimalnim kapacitetom crpljenja od 800 l/min staviti na raspolaganje ovisno o svakom pojedinačnom slučaju. Međutim, nije moguće procijeniti nacionalne kapacitete pa nisu uzete u obzir za potrebe ove analize.

(20)

Nizozemska može staviti na raspolaganje strujne agregate snage 5 – 150 kW ovisno o svakom pojedinačnom slučaju. Međutim, nije moguće procijeniti nacionalne kapacitete pa nisu uzeti u obzir za potrebe ove analize.

(21)

Odgovor na obali.