EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.1.2017.

COM(2017) 44 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o napretku Rumunjske u okviru Mehanizma suradnje i provjere

{SWD(2017) 25 final}

1.    UVOD

Mehanizam suradnje i provjere (CVM) uspostavljen je u vrijeme pristupanja Rumunjske Europskoj uniji 2007. 1  u cilju rješavanja nedostataka reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Od tada se izvješćima o CVM-u prati napredak rumunjskih vlasti, a posebnim im se preporukama nastoji pomoći u usmjeravanju napora koje poduzimaju. Budući da je ove godine deseta obljetnica CVM-a, Komisija sagledava postignuća, preostale izazove i korake koje je još potrebno poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi CVM-a.

Kao što je Vijeće više puta naglasilo 2 , CVM će se zaključiti kada sva četiri mjerila koja se primjenjuju na Rumunjsku budu uspješno ispunjena. Mjerila su definirana u vrijeme pristupanja i njima su obuhvaćena pitanja koja su ključna za rad država članica, a to su neovisnost pravosuđa i učinkovitost, integritet i borba protiv korupcije. Za njihovo ispunjavanje potrebna je kombinacija zakonodavnih i institucijskih koraka. Osim toga, ti se koraci mogu u cijelosti ocijeniti samo ako se preispita je li njihov željeni učinak vidljiv u praksi i može li se smatrati da su uključeni u pravni i institucijski okvir Rumunjske te da ih se ne može poništiti. To će omogućiti da građani vjeruju da se odlukama i praksom u Rumunjskoj u cijelosti poštuje vladavina prava te čini osnovu za uzajamno povjerenje potrebno za djelotvornu provedbu prava EU-a.

U posljednjih deset godina za rumunjsko društvo ključni su problemi bili reforma pravosuđa i borba protiv korupcije 3 . CVM ima važnu ulogu u Rumunjskoj kao pokretač reformi i instrument za praćenje rezultata. Zaključci Komisije i metodologija CVM-a dobivaju stalnu potporu Vijeća, a pomogla im je i suradnja s mnogim državama članicama i njihovi doprinosi. Ta je suradnja unaprijeđena i ciljanom potporom Rumunjskoj u okviru fondova EU-a.

Uz praćenje napretka u proteklih deset godina, u izvješćima o CVM-u od 2014. istaknuto je kako je dosljednost napretka počela upućivati na održivost. Zahvaljujući predanosti velikog broja sudaca i državnih odvjetnika, radu ministara pravosuđa na provedbi i dobroj suradnji rumunjskih vlasti s Komisijom, zakonodavni i institucijski koraci pokazuju rezultate. Aktivno sudjelovanje civilnog društva također se pokazalo ključnim za poticanje reforme pravosudnog sustava i konkretne korake u rješavanju korupcije na svim razinama. Istovremeno se u najnovijim izvješćima o CVM-u i dalje naglašava da postoje područja u kojima je bilo teško provesti daljnju reformu odnosno da je ponekad nailazila na otpor. Temeljnim problemima, kao što su dovođenje u pitanje neovisnosti pravosuđa i pravovaljanosti sudskih odluka te ponekad konkretni napori da se poništi učinak reformi, nedvojbeno se usporava napredak prema ostvarivanju ciljeva CVM-a.

Ovo je izvješće osvrt na situaciju u Rumunjskoj od 2007. Kao i proteklih godina, ono je rezultat pomne analize koju je provela Komisija na osnovi bliske suradnje s rumunjskim institucijama te doprinosa civilnog društva i drugih dionika, uključujući države članice.

U tom je smislu važno jasno poznavanje područja primjene CVM-a. Odlukama o uspostavljanju CVM-a utvrđuju se parametri područja primjene CVM-a u pogledu reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Mjerama u okviru tih parametara odredit će se kada su mjerila ispunjena. Međutim, brzina i temeljitost reforme zasigurno su pod utjecajem šireg društvenog, pravnog i političkog okruženja u Rumunjskoj u kojem se može postići napredak u određenim pitanjima obuhvaćenima CVM-om. Primjerice, napori uloženi prethodnih godina u izgradnju administrativnih kapaciteta u Rumunjskoj još uvijek se poduzimaju, što utječe na proces reformi. Zakonodavna praksa omogućuje naglo uvođenje izmjena u Parlamentu te zaobilaženje bolje regulative i savjetovanja, tako da je teže dokazati održivost pravnog okvira u područjima kao što je korupcija. Zbog napada na suce i državne odvjetnike u rumunjskim medijima potrebno je dodatno promicati poštovanje načela lojalne suradnje među institucijama i poštovanje neovisnosti pravosuđa te ojačati mehanizme zaštite. Premda ta pitanja nisu obuhvaćena CVM-om, ona imaju izravan učinak na sposobnost provođenja reforme, a zbog toga je Rumunjskoj osobito teško pokazati da se reforma ustalila.

Područje u kojem to šire okruženje pokazuje pozitivne korake jest transparentnost. U mnogim područjima rada CVM-a i u protekloj se godini može opaziti trend pružanja kvalitetnijih informacija o pravosudnom sustavu i o korupciji te veća otvorenost prema omogućivanju dostupnosti tih informacija. Daljnji koraci brojnih rumunjskih institucija u tom smjeru učvrstili bi taj trend u praksi, što bi pomoglo u pokazivanju napretka. Stoga se u ovom izvješću nalaze brojne preporuke iz područja rada CVM-a u pogledu intenzivnijeg izvješćivanja i transparentnosti. Kratkoročno bi to moglo pomoći Komisiji pri donošenju konačnih zaključaka, a nakon zaključivanja CVM-a naglašavanjem odgovornosti pružila bi se i potpora održivosti reforme.

Konačno, potrebno je naglasiti da CVM ne bi trebalo povezivati s drugim područjima politike zbog različite prirode njegova područja primjene. Komisija stoga smatra da nije primjereno povezivati CVM s odlukama u drugim područjima, kao što su ispunjavanje kriterija prihvatljivosti za europske strukturne i investicijske fondove ili pristup schengenskom prostoru.

U ovom se izvješću dugoročnom perspektivom nastoje utvrditi glavni koraci koje je još potrebno poduzeti za ostvarivanje ciljeva CVM-a. Zbog dosadašnjeg napretka moguće je staviti naglasak na te preostale korake koje je potrebno poduzeti. Nakon što se poduzmu koraci u pogledu mjerila utvrđenih u ovom izvješću, smatrat će se da je odgovarajuće mjerilo privremeno ispunjeno. CVM će biti zaključen kada se ispune sva mjerila. Utvrđene preporuke stoga se mogu smatrati dostatnima za ispunjavanje tog cilja, osim ako zbog razvoja događaja dođe do poništenja postignutog napretka. Komisija smatra da bi zbog toga rumunjske vlasti i EU u cjelini trebali ubrzati proces reformi. Kada je riječ o mjerilima za koje se smatra da je postignut znatan napredak, Komisijino je stajalište da bi se sustavnom provedbom te održavanjem brzine i dosljednog smjera reforme moglo omogućiti njihovo skoro ispunjavanje, dok je za druga mjerila taj proces zahtjevniji. Stoga Komisija namjerava već krajem 2017. podnijeti sljedeće izvješće i spremna je pružiti dodatnu pomoć kako bi se zadržao napredak i posljedično zaključio mehanizam.

2.    PROCJENA NAPRETKA U ISPUNJAVANJU MJERILA OD POČETKA CVM-A

Uz osvrt na napredak u pogledu preporuka iz izvješća o CVM-u iz 2016., u ovom se dijelu iznosi cjelokupna procjena deset godina reformi. Najrelevantniji događaji i rezultati detaljno su opisani u priloženom tehničkom izvješću 4 . Premda je svako mjerilo samostalna kategorija, među njima postoje važne povezanosti kojima se utječe na njihovo ispunjenje. Procjena napretka obuhvaćala je osvrt na strukturne uvjete (kao što su zakoni, institucije i resursi), rezultate i činjenicu može li se napredak poništiti. Također treba napomenuti da je otkada su dogovorena mjerila CVM-a došlo do velikih promjena sudske prakse Europskog suda za ljudska prava, međunarodnih standarda i najbolje prakse te usporednih informacija o nacionalnim pravosudnim sustavima u EU-u, što je pomoglo rumunjskim vlastima u reformama te dalo objektivnu i usporedivu mjeru razvoja pravosudnog sustava i borbe protiv korupcije u Rumunjskoj u okviru četiriju mjerila.

2.1.    Sudski postupak

Prvo se mjerilo odnosi na pravosudni sustav i usredotočeno je na uspostavu neovisnog, nepristranog i učinkovitog ustava, povećanje dosljednosti pravosudnog postupka i poboljšanje transparentnosti i odgovornosti. U tom je području ostvaren znatan institucijski i zakonodavni napredak. Od 2012. Vrhovno sudsko vijeće upravitelj je pravosudnog sustava i s vremenom je sve više pokazivalo spremnost ispuniti svoju ustavnu ulogu, a osobito svoju glavnu ulogu obrane neovisnosti pravosuđa koja će sada pripasti nedavno izabranom novom Vrhovnom vijeću. Ankete su 2016. i dalje pokazivale veliko povjerenje javnosti u neovisnost pravosuđa i pravosuđe općenito 5 . No kako su pokazala prethodna izvješća o CVM-u, bilo je i reakcija na taj trend u obliku političkih i medijskih napada na suce i pravosudne institucije. Napadi na Nacionalnu upravu za borbu protiv korupcije (DNA) bili su vrlo intenzivni u 2016.

Napredak u strukturnim reformama u određenim područjima koja se odnose na učinkovitost, resurse i radno opterećenje nije brzo pokazao znatne promjene, premda kvaliteta informacija koje Ministarstvo pravosuđa proteklih godina dostavlja Komisiji upućuje na razvoj u pogledu informacija o funkcioniranju pravosudnog sustava koje su Ministarstvu i Vrhovnom sudskom vijeću sada na raspolaganju. U posljednje tri godine Ministarstvo pravosuđa, Vrhovno sudsko vijeće i pravosuđe pokazali su spremnost i sposobnost raditi zajedno i pronalaziti rješenja za napredak reforme. Kao potporu tome posljednje su dvije vlade povećale sredstva dodijeljena pravosuđu. Međutim, spor je napredak u rješavanju pitanja kao što su raspodjela radnog opterećenja među sudovima i unutar njih, razlike u radnom opterećenju među velikim i malim sudovima te raspodjela zadaća među sucima i sudskim službenicima. Zakonodavstvo kojim bi se riješili ti problemi nije napredovalo u 2016., a pokazalo se da se samo mjerama u području upravljanja ne može doći do rješenja. Znatan je napredak činjenica da su sada uvedeni svi alati za praćenje funkcioniranja sudova i stanja u ljudskim resursima te da postoji sveobuhvatna Strategija razvoja pravosuđa za razdoblje 2015. – 2020. 

Smatra se da su i striktni postupci izbora za sudske institucije za čije je članstvo potreban obvezan tečaj u organizaciji Nacionalnog pravosudnog instituta imali važnu ulogu u konsolidaciji profesionalnosti i neovisnosti sudstva. Kada je riječ o imenovanju viših sudaca i državnih odvjetnika, u posljednjem je izvješću o CVM-u 2016. proglašena probnom godinom za imenovanja. To se osobito odnosilo na imenovanje članova rukovodstva državnog odvjetništva i njihove zamjenike. U pogledu rezultata ni kod jednog imenovanog kandidata nisu zabilježeni problemi povezani s integritetom ili profesionalnošću te nije bilo polemika unutar sudstva ili civilnog društva, a rad nekih od njih već pokazuje vrlo dobre rezultate. Međutim, postupak kojim se koristilo za odabir kandidata nije bio dovoljno jasan, otvoren i transparentan kako bi se uspostavio konsolidiran, stabilan i trajan sustav 6 .

Vrhovno sudsko vijeće odgovorno je i za sankcioniranje profesionalnih propusta i disciplinskih prekršaja sudaca. Istraga takvih slučajeva i dalje je u nadležnosti Pravosudne inspekcije. Velikom reformom iz 2012. Pravosudna inspekcija konsolidirana je u neovisnu i stručnu instituciju. To joj je omogućilo veću učinkovitost i vjerodostojnost, što potvrđuju i njezini rezultati u 2016. Protiv disciplinskih odluka Vrhovnog sudskog vijeća može se podnijeti žalba pred Visokim i kasacijskim sudom, a izvješće o CVM-u iz 2016. upućuje na to da su te odluke postale predvidljivije i dosljednije.

Rumunjska je donijela i provela nove građanske i kaznene zakone u cilju modernizacije materijalnog prava te poboljšanja učinkovitosti i dosljednosti sudskog postupka. Novi građanski zakonik stupio je na snagu 2011., zakon o građanskom postupku 2013., a novi kazneni zakoni 2014. Postupno se prelazilo na nove građanske zakone koji se sada primjenjuju na gotovo sve slučajeve. Sve su se odredbe kaznenih zakona primjenjivale od prvog dana, tako da su 2014., 2015. i 2016. bile posvećene osiguravanju njihove dosljedne provedbe u svim sudovima i državnim odvjetništvima i stabilizaciji tih pravnih odredbi. Prilagodbom toj velikoj reformi cijeli pravosudni sustav pokazao je svoju profesionalnost. Dokazano je da su ubrzanje sudskih postupaka, sve veće poštovanje prava na pošteno suđenje i veća dosljednost sudskih odluka rezultat tih velikih reformi koje će uskoro biti dovršene. Međutim, dovršenje tih velikih reformi zakona, što je preporučeno u izvješću o CVM-u iz 2016., bilo je teško i upućuje na trajne nedostatke. Kada je riječ o građanskom zakoniku, odredbe kojima se zahtijeva nova infrastruktura više su se puta odgađale, što upućuje na nedostatke u planiranju. Kada je riječ o kaznenim zakonima, neizbježan postupak poboljšavanja s pomoću presuda ustavnog suda dodatno je otežan zbog nepredvidljivog zakonodavnog pristupa u parlamentu. Važne izmjene kaznenih zakona koje je podnijela vlada radi usklađivanja odredbi s presudama ustavnog suda u prosincu 2016. i dalje su bile u postupku donošenja, dok su se u parlamentu razmatrale izmjene oko kojih je zbog slabljenja pravnog okvira u području korupcije došlo do polemike, premda one nisu bile ni donesene. Vlada je 18. siječnja 2017. dala na raspravu dva nacrta pravilnika po hitnom postupku, o pomilovanju te o izmjeni kaznenog zakona i zakona o kaznenom postupku 7 .

Ustavni sud ima važnu ulogu u daljnjem razvoju vladavine prava i konsolidaciji neovisnog pravosudnog sustava. Od početka ustavnih promjena 2012. brojne su odluke ustavnog suda pridonijele održavanju neovisnosti pravosuđa i bile su usmjerene na rješavanje pitanja ravnoteže ovlasti i poštovanja temeljnih prava koje sam pravosudni sustav nije mogao riješiti. Većina od 12 odluka ustavnog suda kojima se poništavaju odredbe novog kaznenog zakona i zakona o kaznenom postupku donesena je na temelju poštovanja Europske konvencije o ljudskim pravima.

U trenutku pristupanja Rumunjske Europskoj uniji jedan od utvrđenih stalnih nedostataka bila je nedosljednost sudskih odluka. Većinom zakonodavnih reformi željelo se postići unapređenje mehanizama u području dosljednosti. Nakon stupanja na snagu novih zakona u izvješćima o CVM-u zabilježena je povećana upotreba i djelotvornost mehanizama pravne dosljednosti koje je proveo Visoki i kasacijski sud. Posljednjih su godina pravni mehanizmi nadopunjeni naporima u području upravljanja u cilju promicanja dosljednosti i dostupnosti svih sudskih presuda na internetu. Izvješće o CVM-u iz 2016. također upućuje na znakove novog načina razmišljanja u korist dosljednosti u pravosuđu.

Poštovanje i provedba sudskih odluka povezani su s neovisnošću i dosljednošću. Ako se sudska odluka ne provede, ona je lišena svakog korisnog učinka, a time se izravno utječe na radno opterećenje sudova zbog dodatnih predmeta ili pritužbi povezanih s odlukama koje se ponavljaju 8 . Problemi s poštovanjem i provedbom sudskih odluka u okviru državnih institucija i javne uprave neprestano se ponavljaju. Komisija je o tome donijela uzastopne preporuke u 2014., 2015. i 2016., a kao strukturni nedostatak prepoznao ih je i Europski sud za ljudska prava 9 . Sporazum o osnivanju nove Nacionalne agencije za upravljanje zaplijenjenom imovinom iz 2016. važan je događaj u području provedbe sudskih odluka koje se odnose na oduzimanje imovine stečene na nezakonit način. Ta je agencija započela s radom, a u okviru njezine nadležnosti bit će i primjena postupaka za poticanje javnih tijela da vrate imovinu i riješe manjak koji je stjecanje te imovine uzrokovalo u javnim financijama.

Općenito, Rumunjska je ostvarila znatan napredak u pogledu velikog dijela prvog mjerila, uz određene poteškoće. Potrebni su daljnji napori kako bi se pokazali rezultati u područjima kao što su poštovanje neovisnosti pravosuđa u rumunjskoj javnosti, dovršetak reformi kaznenih i građanskih zakona te osiguravanje učinkovitosti provedbe sudskih odluka od strane svih sudionika.

2.2.    Okvir integriteta i Nacionalna agencija za integritet

Drugo se mjerilo odnosi na osnivanje agencije za integritet odgovorne za provjeru imovine, nespojivosti i mogućih sukoba interesa te za donošenje obvezujućih odluka na temelju kojih se mogu primijeniti odvraćajuće sankcije. Dosadašnji razvoj događaja u pogledu tog mjerila pokazuje zbog čega je važno posvetiti pažnju postojanosti. Premda je Nacionalna agencija za integritet osnovana 2007., tijekom prvih godina postojanja njezina se legitimnost često dovodila u pitanje. Odlukom ustavnog suda 2010. poništen je zakon o osnivanju agencije, a bez javnog pritiska ne bi došlo do uspostave novog pravnog okvira šest mjeseci kasnije.

U Rumunjskoj sada postoji sveobuhvatan okvir integriteta za javne dužnosnike, a Nacionalna agencija za integritet postala je neovisna institucija za provedbu tih propisa. Kada se njezine odluke i sankcije koje se mogu primijeniti dovedu u pitanje, sudovi ih dosljedno potvrđuju. Rezultati agencije u provjeravanju nezakonito stečene imovine, nespojivosti i administrativnog sukoba interesa postupno su se poboljšali. Od 2013. primijećeni su znatni rezultati, što je potvrđeno i 2016. Važno je naglasiti da Nacionalna agencija za integritet i dalje proizvodi dobre rezultate unatoč promjenama u upravljačkom tijelu koje je uzrokovala ostavka njezina predsjednika 10 . Informatički sustav „Prevent” dodatni je alat koji će Nacionalnoj agenciji za integritet omogućiti ex ante provjere u javnoj nabavi, za čiju je upotrebu u jesen 2016. u parlamentu doneseno odgovarajuće zakonodavstvo, i koji bi trebao uključivati sve sukobe interesa kako su definirani novim zakonima o javnoj nabavi.

U skladu s preporukom iz posljednjeg izvješća o CVM-u Nacionalna agencija za integritet je 2016. također blisko surađivala s trajnim izbornim tijelom kako bi se osiguralo da se odluke o integritetu poštuju pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta prihvatljivosti kandidata. To se pokazalo djelotvornim jer su kandidati, koji su unatoč odlukama o integritetu izabrani na lokalnim izborima, kasnije bili smijenjeni ili su dali ostavku, a stranke i izborna tijela upotrebljavali su informacije Nacionalne agencije za integritet kako bi izbjegli kandidiranje na parlamentarnim izborima kandidata koji ne ispunjavaju uvjete. Čini se da postoji samo jedan neriješeni predmet kandidata koji ne ispunjava uvjete.

Međutim, u parlamentu se redovito otvaraju rasprave o pravnom okviru integriteta, odnosno o skupu zakona kojim se definiraju situacije u kojima postoje sukobi interesa te nespojivosti za javne službenike te izabrane ili imenovane dužnosnike. Zasad nije bilo moguće uspostaviti jasan i konsolidiran pravni okvir na kojem bi se temeljila održivost, premda je Visoki i kasacijski sud 2015. i 2016. povećao napore radi promicanja dosljedne primjene zakonâ o integritetu. Također je uočen trajan problem otpora provedbi izvješća agencije, čak i kada su potvrđena sudskim odlukama, te zadrški odgovornih institucija i tijela u primjeni zahtijevanih sankcija (najčešće su to prekid obavljanja javne funkcije i administrativne novčane kazne). U posljednje se dvije godine opća situacija znatno poboljšala, no čini se da određenim odlukama parlament i dalje dovodi u pitanje provedbu konačnih sudskih odluka kojima se potvrđuju izvješća agencije ili kasni s njom.

U svojim preporukama iz srpnja 2013. Komisija je izrazila očekivanje da ministri pruže primjer u pogledu pravila o integritetu, a isto bi se trebalo očekivati u pogledu optužbi zbog djela korupcije. To je iznimno važno za vjerodostojnost vlade i parlamenta u javnosti 11 .

Općenito, Rumunjska je ostvarila znatan napredak u pogledu drugog mjerila, a može se smatrati da je Nacionalna agencija za integritet postala ugledna institucija. To dokazuje i činjenica da joj je 2016. povjeren razvoj informatičkog sustava „Prevent”, sustava za ex ante provjeru sukoba interesa u javnoj nabavi, čije će se funkcioniranje pokazati 2017. Ona također ima važnu ulogu u Nacionalnoj strategiji za borbu protiv korupcije za razdoblje 2016. – 2020. za sprečavanje korupcije.

2.3.    Suzbijanje korupcije na visokoj razini

Treće se mjerilo odnosi na stručne i nepristrane istrage optužbi o korupciji na visokoj razini. Korupcija je duboko ukorijenjen društveni problem koji utječe na upravljanje i gospodarstvo. Općenito se smatra da je korupcija velik problem u Rumunjskoj, što redovito dokazuju istraživanja mišljenja građana 12 , a i najnovije istraživanje Eurobarometar o CVM-u 13 . S godinama se u izvješćima o CVM-u bilježi stalni rast rezultata u smislu istraga, kaznenog progona i odlučivanja o korupciji na visokoj razini, a u osobitom porastu nakon 2011. Rezultati institucija uključenih u istrage, kazneni progon i presude o korupciji na visokoj razini od 2013. vrlo su dobri; u predmetima povezanima s političarima svih razina i iz svih stranaka te javnim službenicima, sucima i poslovnim ljudima redovito se podižu optužnice i zaključuju predmeti. Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije istražuje velik broj predmeta i svake godine upućuje stotine predmeta na suđenje za korupciju na visokoj i srednjoj razini, a Visoki i kasacijski sud te drugostupanjski sudovi i dalje u velikom broju donose konačnu presudu u predmeta korupcije na visokoj i srednjoj razini. Postoji snažan trend zapljenjivanja imovine kako bi se nadoknadila šteta uzrokovana kaznenim djelima korupcije. Rezultati, koji se 2016. nisu mijenjali, znak su neovisnosti i profesionalnosti pravosudnih institucija. Međutim, ponavljanje sličnih kaznenih djela upućuje i na činjenicu da sprečavanje korupcije nije djelotvorno.

Stupanjem na snagu novih kaznenih zakona u 2014. Rumunjska je dobila nov sveobuhvatan pravni okvir za borbu protiv korupcije. Od samih je početaka stabilnost pravnog okvira bila stalni izvor zabrinutosti i kao što je prethodno navedeno, redovito se pokušavaju izmijeniti zakoni kojima se osuđuje korupcija, i to često bez savjetovanja s glavnim državnim i pravosudnim institucijama u tom području 14 . 

U izvješćima o CVM-u zabilježena je i izravna veza između djelotvornosti tog okvira te sveopćih medijskih i političkih reakcija u smislu javne kritike pojedinačnih sudaca i pravosudnog sustava općenito. Također je zabilježeno da ne postoji sustavan pristup kojim bi se objasnilo zbog čega je odbijeno ukidanje imuniteta zastupnika radi istrage ili preventivnih mjera. No sveukupno gledajući, postignuća Rumunjske u ovom području s pravom su naišla na opće odobravanje te se može reći da je u pogledu trećeg mjerila ostvaren znatan napredak.

2.4.    Suzbijanje korupcije na svim razinama

Četvrto mjerilo odnosi se na daljnje mjere sprečavanja i borbe protiv korupcije, a osobito u tijelima lokalne vlasti. Rasprostranjeno je mišljenje da je korupcija na srednjoj i niskoj razini u Rumunjskoj problem koji utječe na gospodarski i društveni razvoj Rumunjske. Primjerice, javna nabava područje je u kojem sveopće prisutna korupcija koči poticajni učinak ulaganja. Korupcija ozbiljno utječe i na područje zdravstva. Sprečavanje korupcije i proaktivni pristup javne uprave u onemogućavanju korupcije moraju nadopuniti djelatnosti državnog odvjetništva u progonu počinitelja kaznenih djela. Osnivanjem nove Nacionalne agencije za upravljanje zaplijenjenom imovinom koja je započela s radom u siječnju 2017. ubrzat će se napredak u području povrata imovine. Progon korupcije na nižim razinama sada je uobičajeni dio djelatnosti državnog odvjetništva te je i dalje na popisu njegovih prioriteta. No potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se taj rasprostranjeni problem mogao djelotvorno riješiti.

Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije glavni je instrument javne uprave za sprečavanje korupcije na nacionalnoj i lokalnoj razini. Do 2011. strategije za borbu protiv korupcije nisu proizvele puno rezultata. Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije za razdoblje 2012. – 2015. uspješnije je uključila brojne institucije, uključujući i na lokalnoj razini, s pomoću metodologije rasprava na sektorskim platformama, aktivne uloge svih institucija i pregleda stručnjaka nevladinih organizacija. Međutim, ocjena iz 2015. pokazala je da je napredak polagan, primjena mjera za sprečavanje nedjelotvorna i da nema dovoljno političke volje na najvišoj razini institucija kako bi se provele mjere za sprečavanje korupcije. Vlada je u kolovozu 2016. donijela novu strategiju za borbu protiv korupcije za razdoblje 2016. – 2020. koja je osobito usmjerena na utvrđene nedostatke pojedinačnih mjera. Glavni izazov bit će djelotvorna provedba mjera u svim sektorima i na lokalnoj razini jer mnogi smatraju da upravo na lokalnoj razini postoje vrlo visoki rizici korupcije.

Nedvojbeno je da su uzastopne vlade uvele mjere za rješavanje korupcije te da su ozbiljno nastojale razviti strategije za borbu protiv korupcije i inovativne preventivne mjere. Međutim, premda je ostvaren određen napredak u ispunjavanju četvrtog mjerila, i dalje su prisutni veliki izazovi u području djelotvorne provedbe nedavno definiranih politika prevencije.

3.    GLAVNI KORACI KOJE JE JOŠ POTREBNO PODUZETI

Općenito, u posljednjih je deset godina Rumunjska ostvarila velik napredak u ispunjavanju mjerila CVM-a. Osnovane su brojne važne institucije, doneseno je relevantno zakonodavstvo i rezultati su vidljivi u mnogim područjima. Komisija također smatra da je Rumunjska dokazala da su uspostavljene brojne zaštitne mjere unutar sustava kojima se može zaustaviti naglo poništavanje napretka. Međutim, i dalje postoje veliki nedostaci koji se moraju riješiti. Reforme se moraju nastaviti kao do sada i potrebno je ojačati zaštitne mjere unutar sustava kako bi se osigurala postojanost potrebna za uspješno ispunjavanje mjerila. Stoga se u ovom dijelu utvrđuju koraci koje je još potrebno poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi CVM-a.

3.1.    Neovisnost pravosuđa

Imenovanja

U dosadašnjim je izvješćima o CVM-u naglašeno da, premda postoji trend transparentnijih imenovanja utemeljenih na objektivnim kriterijima, zakon o imenovanju državnih odvjetnika i njegova provedba nisu dostatno stabilni u smislu izbjegavanja prevelike političke diskrecije u imenovanjima. Iskustvo je pokazalo da to može uzrokovati sumnju u neovisnost kandidata, kašnjenje u imenovanjima zbog političkih zastoja ili pak imenovanje sudaca koje se poslije može dovesti u pitanje zbog integriteta. U Europi postoje različite pravne tradicije u pogledu imenovanja glavnog državnog odvjetnika (i sličnih radnih mjesta na visokoj razini u državnom odvjetništvu) koje priznaje Venecijanska komisija. No od ključne je važnosti osigurati odgovarajuće zaštitne mjere u smislu transparentnosti i ravnoteže, čak i u slučajevima kada se konačna odluka donosi na političkoj razini.

Preporuka: Uz potporu Venecijanske komisije uspostaviti pouzdan i neovisan sustav imenovanja državnih odvjetnika na visokoj razini utemeljen na jasnim i transparentnim kriterijima.

Poštovanje sudaca i sudskog postupka

Uspješan progon i osuđivanje mnogih istaknutih rumunjskih političara pokazatelj su neovisnosti pravosuđa i činjenice da čak ni visoki dužnosnici nisu iznad zakona ako počine kazneno djelo. Međutim, čini se da je to uzrok napada koji su često izravno usmjereni na pojedine suce, a koji prelaze okvire kritike ili neodobravanja presude ili odluke da se presuda dovede u pitanje dostupnim pravnim sredstvima. Napadi usmjereni na diskreditiranje pojedinih sudaca ili pravosudnih institucija mogu ugroziti povjerenje javnosti u pravosudni sustav u cjelini te mogu zastrašiti pojedine suce. Prevelikom ili osobnom kritikom sudaca parlament i vlada djeluju u suprotnosti s načelima međusobnog poštovanja institucija i poštovanja neovisnosti pravosuđa.

Prema ustavu je Vrhovno sudsko vijeće glavni branitelj neovisnosti pravosuđa. Njegovi su zaključci važna potpora sucima, no poteškoće u osiguravanju jednake zastupljenosti Vrhovnog sudskog vijeća u medijima u odnosu na zastupljenost početnih kritika odraz su problema s kojima se suočava pravosuđe kada je riječ o medijima. Premda se odluke Vrhovnog sudskog vijeća uvijek prosljeđuju Nacionalnom audio-vizualnom vijeću, nije ostvaren nikakav napredak kako bi se djelotvorno uklonili ili ispravili navodi u medijima koji su pokrenuli napade ili koji su prenosili o napadima, a rezultat toga su šira pitanja slobode izražavanja u skladu sa standardima Vijeća Europe i sudske prakse Europskog suda za ljudska prava. Premda je šire pitanje reguliranja medija i kleveta u medijima izvan područja primjene CVM-a, postoji izravna povezanost tog pitanja s neovisnošću pravosuđa. Novo Vrhovno sudsko vijeće i vlada mogli bi poduzeti daljnje korake u vezi s preporukom da se uspostavi stabilniji mehanizam s pomoću kojeg bi Vrhovno sudsko vijeće moglo poduprijeti suce koji se žele braniti pred sudom ili sam braniti suce pred sudom.

Preporuka: Osigurati da kodeks ponašanja zastupnika koji se trenutačno izrađuje u parlamentu sadržava jasne odredbe o međusobnom poštovanju institucija i kojima se jasno utvrđuje da bi zastupnici i parlamentarni postupak trebali poštovati neovisnost pravosuđa. Predlaže se donošenje sličnog kodeksa ponašanja i za ministre.

Vrhovno sudsko vijeće bi trebalo nastaviti izvješćivati o mjerama koje je poduzeo kako bi obranio neovisnost pravosuđa i zaštitio ugled, neovisnost i nepristranost sudaca te organizirati javnu raspravu u kojoj su vlada, parlament i Nacionalno audio-vizualno vijeće pozvani da se očituju o njegovu izvješću.

3.2.    Reforma pravosuđa

Novi zakoni

Potrebno je zaključiti sadašnju fazu reformi građanskih i kaznenih zakona. Kada je riječ o kaznenom zakonu i zakonu o kaznenom postupku, u sljedećoj bi fazi parlament trebao ispuniti svoje planove za donošenje izmjena koje je vlada predložila 2016. radi osiguravanja stabilnosti pravnog okvira.

U slučaju zakona o građanskom postupku vlada je u prosincu 2016. odlučila odgoditi primjenu preostalih odredbi novog zakona o građanskom postupku za dvije godine, odnosno do 1. siječnja 2019. Ministarstvo pravosuđa objavilo je plan da će do 30. lipnja 2017. odrediti točne potrebe sustava kako bi se omogućila potpuna primjena preostalih odredbi i pružilo dovoljno vremena za njihovu provedbu do kraja 2018.

Preporuka: Potrebno je zaključiti sadašnju fazu reforme kaznenih zakona u Rumunjskoj na način da parlament ispuni svoje planove za donošenje izmjena koje je vlada predložila 2016. nakon savjetovanja s pravosudnim tijelima. Ministar pravosuđa, Vrhovno sudsko vijeće i Visoki i kasacijski sud trebali bi dovršiti akcijski plan kojim bi se osiguralo poštovanje novog roka za provedbu preostalih odredbi zakona o građanskom postupku.

Preporuka: Kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost i predvidljivost zakonodavnog postupka te ojačale zaštitne mjere unutar sustava u interesu postojanosti, vlada i parlament trebali bi osigurati potpunu transparentnost i uzeti u obzir savjetovanja s relevantnim tijelima i dionicima uključenima u donošenje odluka i zakonodavnu djelatnost o kaznenom zakonu i zakonu o kaznenom postupku, zakonima o korupciji, zakonima o integritetu (nespojivost, sukob interesa, nezakonito stečena imovina), zakonima o pravosuđu (koji se odnose na organizaciju pravosudnog sustava) te građanskom zakoniku i zakonu o građanskom postupku vodeći se primjerom transparentnosti u donošenju odluka koju je uvela vlada u 2016.

Dosljednost sudskih odluka

Visoki i kasacijski sud nastavio je 2016. nuditi rješenja za nedosljednost sudskih odluka s pomoću pravnog mehanizma žalbe u cilju zaštite zakonitosti i prethodnih pitanja. Promijenio se i stav redovnih sudaca koji su sada svjesniji potrebe da uzimaju u obzir odluke drugih sudova u sličnim predmetima. Pravosudna uprava i Nacionalni pravosudni institut morat će nastaviti promicati dosljednost prava i prakse te razvijati alate za lakšu dosljednu primjenu zakona jer koraci koje javna uprava poduzima u vezi sa sudskom praksom i preveliko radno opterećenje sudova i dalje utječu na dosljednost sudskih odluka. Dodatne prepreke dosljednosti sudskih odluka više se odnose na opća pitanja u pogledu zakonodavnog postupka.

Poštovanje sudskih odluka

Poštovanje i provedba sudskih odluka sastavni je dio učinkovitosti pravosudnog sustava kako je i utvrđeno prvim mjerilom 15 . Neprovedba ili zakašnjela provedba sudskih odluka od strane javne uprave slabi povjerenje u pravosuđe, a zbog dodatnih se predmeta ili pritužbi povezanih s odlukama koje se ponavljaju gube vrijeme i resursi 16 . 

Preporuka: Vlada bi trebala donijeti odgovarajući akcijski plan za rješavanje pitanja provedbe sudskih odluka i primjene sudske prakse od strane javne uprave, uključujući mehanizam za prikupljanje točne statistike radi budućeg praćenja. Također bi trebala razviti sustav unutarnjeg praćenja koji bi uključivao Vrhovno sudsko vijeće i Revizorski sud kako bi se osigurala ispravna provedba akcijskog plana.

Strukturne reforme

Sveobuhvatnim akcijskim planom donesenim 2016. 17 kojim se utvrđuju mjere u području strukturne reforme koje je potrebno poduzeti do 2020. i koji se trenutačno provodi trebale bi se donijeti velike koristi korisnicima pravosudnog sustava te općenito povećati povjerenje javnosti u sustav. Međutim, uz rješavanje strukturnih prepreka djelotvornoj ravnoteži radnog opterećenja, akcijski će se plan u cijelosti morati provesti kako bi krajnji korisnici pravosudnog sustava vidjeli učinke djelotvornih sudskih postupaka. Korisnici sudskog sustava također će imati koristi od učinkovitosti ako se obrazloženja izdaju u trenutku donošenja odluka.

Preporuka: Strateška pravosudna uprava, tj. ministar pravosuđa, Vrhovno sudsko vijeće, Visoki i kasacijski sud i glavni državni odvjetnik trebali bi osigurati provedbu akcijskog plana kako je donesen i uspostaviti praksu redovnog izvješćivanja javnosti o njegovoj provedbi, uključujući rješenja pitanja manjka sudskih službenika, prevelikog radnog opterećenja i kašnjenja obrazloženja odluka.

Transparentnost i odgovornost Vrhovnog sudskog vijeća

U izvješću o CVM-u iz 2014. istaknuto je da bi Vrhovno sudsko vijeće moglo preuzeti proaktivniju ulogu u jačanju povjerenja u pravosudni sustav. U izvješću iz 2016. naglašena je važnost Vrhovnog sudskog vijeća koji sada preuzima dužnost u pozitivnoj dinamici reforme, predstavljanju jasne kolektivne filozofije utemeljene na novog programu i poduzimanju mjera za povećanu transparentnost i odgovornost.

Preporuka: Novo Vrhovno sudsko vijeće trebalo bi izraditi novi kolektivni program za svoj mandat, uključujući mjere promicanja transparentnosti i odgovornosti. Njime bi trebala biti obuhvaćena i strategija informiranja u koju bi bili uključeni redoviti otvoreni sastanci sa sucima i državnim odvjetnicima na svim razinama te civilnim društvom i profesionalnim organizacijama te godišnje izvješće o kojem bi se raspravljalo na općim skupštinama sudaca i državnih odvjetnika.

3.3.    Okvir integriteta i Nacionalna agencija za integritet

Integritet bi trebalo biti vodeće načelo u javnom životu, a pravni okvir i institucije za integritet namijenjene su promicanju tog cilja. Nacionalna agencija za integritet uspostavila se kao institucija i proizvodi dosljedne rezultate. Važno je da Nacionalna agencija za integritet nastavi proizvoditi rezultate, da se dodatno poboljša javno prihvaćanje pravila o nespojivosti i da se naglasi primarna prevencija. Informatički sustav „Prevent” za ex ante provjere u javnoj nabavi važan je novi alat, a Nacionalna agencija za integritet i Nacionalna agencija za javnu nabavu morat će osigurati njegovo funkcioniranje u 2017. Vidljiv je i znatan napredak u koracima poduzetima u vezi s izvješćima Nacionalne agencije za integritet, no sudski su postupci i dalje jako dugi, a za primjenu sankcija još važe izuzeci.

Pravni okvir integriteta i dalje se dovodi u pitanje. Nažalost čini se da u ovom trenutku nije moguća konsolidacija dugoročne održivosti okvira integriteta jedinstvenom kodifikacijom.

Preporuka: Osigurati početak funkcioniranja sustava „Prevent”. Nacionalna agencija za integritet i Nacionalna agencija za javnu nabavu trebale bi uspostaviti praksu izvješćivanja o ex ante provjerama postupaka javne nabave i njihovu praćenju, uključujući ex post provjere, slučajevima otkrivenih sukoba interesa ili korupcije te organizaciji javnih rasprava na kojima se vlada, lokalna tijela, pravosuđe i civilno društvo mogu očitovati.

Nacionalna agencija za integritet bi trebala nastaviti izvješćivati o koracima poduzetima u sudovima u vezi sa svojim izvješćima, provedbi konačnih odluka te mjerama prevencije i obrazovanja u području integriteta.

Preporuka: Parlament bi trebao biti transparentan pri donošenju odluka u vezi s koracima poduzetima kao odgovor na konačne i neopozive odluke o nespojivosti, sukobu interesa i nezakonito stečenoj imovini svojih zastupnika.

3.4.    Borba protiv korupcije

Suzbijanje korupcije na visokoj razini

Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije i Visoki i kasacijski sud postigli su zavidne rezultate u rješavanju predmeta korupcije na visokoj i srednjoj razini. Napori pravosudnih institucija u rješavanju korupcije na visokoj razini i dalje su najvažniji pokazatelj konsolidacije borbe protiv korupcije. Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije je na neki način pružila primjer svojim izvješćivanjem iz kojeg je vidljiva visoka razina otvorenosti i spremnosti na analizu. Konkretno, činjenica da se slični slučajevi korupcije ponavljaju upućuje na nedostatke u procesu učenja i njihovu uklanjanju u javnim institucijama. Snažni medijski i politički napadi na suce i pravosudni sustav i dalje su ozbiljna prijetnja postojanosti borbe protiv korupcije.

Zakoni za borbu protiv korupcije moraju se jednako primjenjivati na sve i na svim razinama. Rasprave u parlamentu o objektivnim kriterijima kojima bi se obrazložilo zbog čega je odbijeno ukidanje imuniteta nisu dovele do promjena koje su preporučene u prethodnim izvješćima CVM-a.

Jasne pravne izmjene kojima bi se oslabio ili smanjio opseg korupcije kao kaznenog djela ili koje bi uvelike ugrozile neovisnost i djelotvornost Nacionalne uprave za borbu protiv korupcije zahtijevale bi ponovnu procjenu postignutog napretka 18 .

Preporuka: Trebalo bi donijeti objektivne kriterije za odlučivanje o ukidanju imuniteta zastupnika u parlamentu i poticanje u tom pogledu kako bi se osiguralo da se imunitet ne upotrebljava za izbjegavanje istrage i progona kaznenih djela korupcije. Vlada bi također trebala razmotriti izmjene zakona u cilju ograničavanja imuniteta ministara na trajanje njihova mandata. Tu bi joj mogla pomoći Venecijanska komisija i GRECO 19 . Parlament bi trebao uspostaviti sustav redovitog izvješćivanja o odlukama domova o zahtjevima za ukidanje imuniteta i mogao organizirati javnu raspravu kako bi se Vrhovno sudsko vijeće i civilno društvo mogli očitovati.

Suzbijanje korupcije na svim razinama

Sprečavanje korupcije i dalje je slabo razvijeno i ne smatra se temeljnom obvezom javne uprave. Nova Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije koju je vlada predstavila u kolovozu 2016. ima potencijal postati djelotvorna politika za sprečavanje korupcije ako bude ispravno provedena i popraćena radom na terenu, uključujući na lokalnoj razini. I fondovi EU-a mogu imati veliku ulogu u doprinosu tom radu. Sljedeće mjere predviđene Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije izuzetno su važne i određeni su im rokovi koje treba poštovati:

Sve institucije donijet će planove o integritetu i primijeniti planirane korake u području transparentnosti odlučivanja, dodjele proračunskih sredstava i pristupa informacijama.

Ministarstvo pravosuđa utvrdit će relevantne statističke pokazatelje za određivanje osnovnog stanja koji će se zatim nadopuniti statističkim podacima o incidentima povezanima s integritetom, javnom mišljenju o korupciji i davanju mita.

Ojačat će se mandat i resursi pravnog okvira savjetnika za etiku.

Za lokalnu će se upravu izraditi indeks integriteta kojim će se mjeriti glavni pokazatelji, što će omogućiti uspoređivanje stanja.

Osnovana je Nacionalna agencija za upravljanje zaplijenjenom imovinom i sada treba pokazati da je sposobna ispravno funkcionirati, pružati transparentne podatke o oduzimanju imovine stečene na nezakonit način i eventualno povećati onaj dio imovine koji se zaista vrati.

Sprečavanje sukoba interesa, prijevare i korupcija u javnoj nabavi i dalje su velik problem. Koraci za jačanje sustava unutarnje kontrole javnih naručitelja i informatičkog sustava za ex ante provjere na temelju slučajnog odabira i na temelju procjene rizika u Nacionalnoj agenciji za javnu nabavu definirani 2016. obećavaju, ali su i dalje u fazi razvoja. Bilo bi važno omogućiti i usavršavanje i specijalizaciju sudova u javnoj nabavi.

Preporuka: Uz poštovanje rokova koje je vlada utvrdila u kolovozu 2016. nastaviti provedbu Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije. Ministarstvo pravosuđa trebalo bi uspostaviti sustav izvješćivanja o djelotvornoj provedbi Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije (uključujući statističke podatke o incidentima u javnoj upravi povezanima s integritetom, detalje disciplinskih postupaka i sankcija te informacije o strukturnim mjerama koje su primjenjuju u osjetljivim područjima).

Preporuka: Osigurati potpunu operativnost Nacionalne agencije za upravljanje zaplijenjenom imovinom u cilju izdavanja prvog godišnjeg izvješća koje bi sadržavalo pouzdane statističke informacije o oduzimanju imovine stečene na nezakonit način. Agencija bi trebala uspostaviti sustav redovitog izvješćivanja o razvoju administrativnih kapaciteta, rezultatima oduzimanja imovine stečene na nezakonit način i upravljanju tom imovinom.

4. ZAKLJUČAK

U Komisijinim izvješćima o CVM-u za 2014., 2015. i 2016. istaknuti su pozitivan trend i rezultati koji upućuju na velik napredak i sve veću postojanost reformi u okviru CVM-a. Kontinuirani rezultati pravosudnih institucija u trenutku promjena u njihovu vodstvu i snažan poticaj vlade da se unaprijedi sprečavanje korupcije potvrđuju taj pozitivan trend u 2016. Uzimajući u obzir razvoj događaja u posljednjih deset godina u okviru CVM-a, može se reći i da je Rumunjska ostvarila znatan napredak prema ispunjavanju mjerila CVM-a, iako su postojala razdoblja kada je reforma izgubila pozitivnu dinamiku i kada je bila dovođena u pitanje.

Istovremeno i dalje nisu riješena brojna ključna pitanja utvrđena u prethodnim izvješćima, stoga se u ovom izvješću ne može zaključiti da su u ovoj fazi mjerila uspješno ispunjena. Međutim, u ovom se izvješću može utvrditi vrlo ograničen broj ključnih preporuka koje bi dovele do privremenog zatvaranja pojedinačnih mjerila te na kraju zaključivanja CVM-a. Većina ih je usmjerena na odgovornost rumunjskih tijela i zaštitne mjere unutar sustava koje su potrebne za osiguranje postojanosti rezultata. Ovo će izvješće biti nadopunjeno razvojem mehanizama izvješćivanja i odgovornosti koji će nakon zaključivanja CVM-a nastaviti djelovati. Komisija smatra da se ciljevi CVM-a mogu ostvariti poduzimanjem mjera u skladu s preporukama iz ovog izvješća. Brzina procesa ovisit će o tome koliko će vremena trebati Rumunjskoj da postojano ispuni te ciljeve i o izbjegavanju negativnih koraka kojima se dovodi u pitanje već ostvaren napredak.

Stoga Komisija poziva Rumunjsku da poduzme mjere za ispunjavanje preporuka iz ovog izvješća. Komisija će krajem 2017. ocijeniti postignuti napredak.

(1)

     Zaključci Vijeća ministara, 17. listopada 2006. (13339/06); Odluka Komisije o uspostavi mehanizma za suradnju i provjeru napretka Rumunjske u ispunjavanju posebnih mjerila na području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, 13. prosinca 2006. (C(2006) 6569 final)

(2)

     Vijeće je u ožujku 2016. zaključilo sljedeće: „Oslanjajući se na već ostvaren znatan napredak, Vijeće potiče Rumunjsku da usmjeri napore na daljnje učvršćivanje ostvarenog napretka i da održi trenutačnu pozitivnu dinamiku rješavanjem svih preporuka koje je Komisija navela u svojem izvješću.” (http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7118-2016-INIT/hr/pdf).

(3)

     Istraživanje Flash Eurobarometar br. 445: Mehanizam suradnje i provjere za Bugarsku i Rumunjsku, objavljeno 25. siječnja 2017.

(4)

     SWD (2017.)25.

(5)

     Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016. (COM 2016) 199 final, grafikoni 44., 46. i 48. U anketi iz travnja 2016. 60 % ispitanika odgovorilo je da ima vrlo veliko ili veliko povjerenje u Nacionalnu upravu za borbu protiv korupcije,  http://www.inscop.ro/wp-content/uploads/2016/04/INSCOP-raport-martie-2016-INCREDERE-INSTITUTII.pdf .

(6)

Tehničko izvješće, odjeljak 2.2.

(7)

Nacrtima o kojima se raspravlja predlažu se izmjene odredaba o kaznenim djelima korupcije u pogledu zlouporabe položaja i sukoba interesa, a zakon o pomilovanju primjenjivao bi se i na osobe osuđene za kaznena djela korupcije.

(8)

Primjeri predmeta koji su se uporno ponavljali u 2016. jesu predmeti povezani s PDV-om ili s porezom za zaštitu okoliša o kojima su donesene jasne presude na nacionalnoj i europskoj razini (Sud Europske unije), a koje je javna uprava i dalje podnosila.

(9)

     Săcăleanu (grupa) 73970/01: Javna uprava ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti ne poštuju konačne sudske odluke na nacionalnoj razini ili znatno kasne s njihovom provedbom. Akcijski plan rumunjskih tijela u prosincu 2016. dostavljen je Vijeću Europe. https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectId=09000016806d8adb .

(10)

     Izvješće o CVM-u iz 2014., 2015. i 2016. Do ostavke je došlo nakon početka kaznene istrage povezane s aktivnostima u agenciji prije predsjednikova mandata.

(11)

Početkom siječnja 2017. ombudsman je pred ustavnim sudom doveo u pitanje odredbe zakona kojima se propisuje da osobe osuđene za korupciju ne mogu biti članovi vlade.

(12)

     Istraživanje Flash Eurobarometar br. 428: Stavovi poduzeća o korupciji u EU-u, dostupno na http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/PublicOpinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/FLASH/surveyKy/2084

(13)

     Istraživanje Flash Eurobarometar br. 445: Mehanizam suradnje i provjere za Bugarsku i Rumunjsku, objavljeno 25. siječnja 2017.

(14)

     Dva nacrta pravilnika po hitnom postupku koje je vlada 18. siječnja 2017. dala na raspravu mogla bi utjecati na pravni okvir za korupciju i rezultate borbe protiv korupcije.

(15)

     Vodič kroz članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u pogledu prava na pošteno suđenje u građanskopravnim stvarima, http://www.echr.coe.int/Documents/Guide_Art_6_ENG.pdf  

(16)

     Primjeri predmeta koji su se uporno ponavljali u 2016. jesu predmeti povezani s PDV-om ili s porezom za zaštitu okoliša o kojima su donesene jasne presude na nacionalnoj i europskoj razini (Sud Europske unije), a koje je javna uprava i dalje podnosila.

(17)

Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja pravosuđa za razdoblje 2015. – 2020. odobren Odlukom Vlade br. 282/2016

(18)

Sve konačno donesene verzije dvaju nacrta pravilnika po hitnom postupku koje je vlada 18. siječnja 2017. dala na raspravu trebale bi se razmotriti u tom svjetlu.

(19)

Skupinu država za borbu protiv korupcije (GRECO) osnovalo je 1999. Vijeće Europe radi praćenja poštovanja standarda te organizacije u području borbe protiv korupcije.