Sažetak

Procjena učinka Prijedloga uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

EU se Pariškim sporazumom obvezao da će do 2030. smanjiti domaće emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % u odnosu na 1990. Za sektore izvan sustava trgovanja emisijama EU-a (sektori izvan ETS-a) Komisija je do 2030. predložila cilj od –30 % u odnosu na 2005. Međutim, ne može se očekivati da će se taj cilj ostvariti samo dosadašnjim politikama. Europsko vijeće je u zaključcima od listopada 2014. ovlastilo Komisiju da cilj EU-a prenese u nacionalne ciljeve.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora izvan ETS-a za 30 % u odnosu na 2005. tako da se uzmu u obzir različiti kapaciteti država članica, a pritom osigura troškovna učinkovitost i ekološki integritet na razini EU-a.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

EU i njegove države članice zajednički sudjeluju u provedbi Pariškog sporazuma. Zahvaljujući zajedničkom djelovanju EU se može posvetiti pitanjima pravednosti i učinkovitosti ujedno ostvarujući ambiciozan cilj zaštite okoliša. U člancima od 191. do 193. UFEU-a potvrđuju se nadležnosti EU-a u području klimatskih promjena.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne političke opcije razmatrale? Daje li se prednost određenoj opciji? Zašto? 

Od 2013. nacionalni ciljevi za sektore izvan ETS-a uspostavljeni su u takozvanoj Odluci o raspodjeli tereta (Effort Sharing Decision, ESD). Europsko vijeće potvrdilo je da se nastavlja koristiti tim instrumentom za upravljanje smanjenjem emisija stakleničkih plinova u EU-u i u razdoblju 2021.–2030. U skladu s tim smjernicama ovom procjenom učinka želi se utvrditi i. kako pravedno postaviti ciljeve na razini država članica, uzimajući u obzir BDP po stanovniku i troškovnu učinkovitost te ii. kako poboljšati postojeće i nove fleksibilne mogućnosti kojima se osigurava troškovno učinkovito ostvarenje ciljeva i istovremeno smanjenje administrativnog opterećenja. Nove fleksibilne mogućnosti obuhvaćaju ograničeno uključivanje sektora korištenja zemljišta, kao i jednokratnu fleksibilnu mogućnost ograničenog prijenosa iz sektora ETS-a u sektore izvan ETS-a.

Tko podržava koju mogućnost? 

Europsko vijeće dalo je detaljne smjernice o političkim opcijama koje treba analizirati. Mnogi dionici istaknuli su važnost ekološkog integriteta za učinkovito ispunjavanje cilja EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030.

C. Učinci opcije kojoj se daje prednost

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako ih ima, navesti samo glavne)?

Određivanjem ciljeva za sektore izvan ETS-a na temelju BDP-a po stanovniku rješava se glavni problem država članica povezan s pravednim određivanjem ciljeva. Cilj će se ostvariti na troškovno učinkovit način predviđenim prilagodbama ciljeva za države članice s visokim prihodima te poboljšanjem postojećih i novih fleksibilnih mogućnosti. Kako bi se osigurao opći ekološki integritet i da bi EU mogao ispuniti svoju međunarodnu obvezu smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na 1990., potrebno je ograničiti fleksibilne mogućnosti.

Koliki su troškovi najpoželjnije opcije (ako ih ima, navesti samo glavne)? 

Troškovi potrebni za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom EU-u, uključujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 30 % u sektorima izvan ETS-a, pažljivo su analizirani u prethodnoj procjeni učinka priloženoj prijedlogu za uspostavljanje okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje od 2020. do 2030. 1 . Procijenjeno je da bi smanjenje domaćih emisija stakleničkih plinova za 40 % prouzročilo dodatne troškove energetskog sustava od 0,15 – 0,54 % u odnosu na BDP 2030. U ovoj procjeni učinka istražuje se utjecaj distribucije u okviru ESD-a, posebno u kojoj mjeri ciljevi država članica za sektore izvan ETS-a određeni na temelju BDP-a po stanovniku odstupaju od potencijala za troškovno učinkovito smanjenje emisija u sektorima ESD-a i način na koji se fleksibilnim mogućnostima ili prilagodbom ciljeva mogu smanjiti ta odstupanja.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Ne postoje obveze izravnog izvješćivanja ili druge administrativne posljedice za poduzeća, MSP-ove ili mikropoduzeća. Ovisno o prirodi i području primjene nacionalnih mjera i mjera EU-a za smanjenje emisija moguć je neizravan utjecaj na poduzeća. Svaki takav utjecaj mora se procijeniti u okviru tih konkretnih prijedloga politika.

Hoće li to bitno utjecati na nacionalne proračune i uprave?

Za razliku od prijedloga kojim bi se ciljevi određivali samo na temelju troškovne učinkovitosti, prijedlogom za određivanje nacionalnih ciljeva smanjit će se troškovi država članica s niskim prihodima. Prijedlogom se predviđa veća fleksibilnost kako bi se osiguralo da i troškovi država članica s visokim prihodima budu ograničeni. Preporučuju se mnogo rjeđe provjere usklađenosti, odnosno svakih pet godina umjesto svake godine, čime će se uvelike smanjiti administrativno opterećenje država članica i Europske komisije.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Drugi učinci ovisit će o nacionalnim politikama i mjerama koje odabere svaka pojedina zemlja.

D. Daljnje mjere

Kada će se politika preispitati?

U skladu s Pariškim sporazumom preporučuje se preispitivanje svakih pet godina od 2024. nadalje.