EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 597 final

2016/0276(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja

{SWD(2016) 297 final}
{SWD(2016) 298 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Od predstavljanja Plana ulaganja u studenome 2014. poboljšali su se uvjeti za povećavanje ulaganja te se vraća povjerenje u europsko gospodarstvo i rast. Unija se već četiri godine nalazi u razdoblju umjerenog oporavka, naime rast BDP-a u 2015. iznosi 2 %. Sveobuhvatni napori pokrenuti Planom ulaganja već donose konkretne rezultate, unatoč tome da se makroekonomski učinci većih projekata ulaganja ne mogu odmah osjetiti. Očekuje se da će ulaganja postupno rasti 2016. i 2017., premda su i dalje ispod dosad zabilježenih razina.

1 Komisija je 1. lipnja 2016. objavila Komunikaciju „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraci” u kojoj su opisani dosadašnja postignuća Plana ulaganja i planirani budući koraci, uključujući produljenje trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) nakon početne tri godine, povećanje dijela za MSP-ove u postojećem okviru i poboljšanje ESCU-a. Europsko vijeće zaključilo je 28. lipnja 2016. da su „Planom ulaganja za Europu, a posebno EFSU-om, već ostvareni konkretni rezultati te se njima poduzima važan korak u smjeru potpomaganja mobiliziranja privatnog ulaganja, pritom se pametno koristeći oskudnim proračunskim sredstvima. Komisija ubrzo namjerava predstaviti prijedloge o budućnosti EFSU-a, što bi Europski parlament i Vijeće trebali hitno ispitati.”.

EFSU je prvotno uspostavljen na razdoblje od tri godine, a cilj mu je bio mobilizirati ulaganja u vrijednosti od najmanje 315 milijardi EUR. S obzirom na njegov uspjeh Komisija se obvezala udvostručiti ne samo sredstva EFSU-a, već i njegovo trajanje. Danas predstavljenim zakonodavnim prijedlogom o produljenju EFSU-a obuhvaćeno je razdoblje trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira, a njime bi se trebala potaknuti ulaganja u vrijednosti od sveukupno najmanje pola bilijuna eura do 2020. Prijedlog je dosljedan s revizijom Uredbe (EU, Euratom) 966/2012 o financijskoj uredbi koju Komisija istovremeno predlaže radi uspostavljanja čvrstog okvira za upravljanje financijskim obvezama Unije. Kako bi se dodatno povećali kapaciteti EFSU-a i ostvario cilj udvostručavanja ulaganja, Komisija upućuje poziv državama članicama da i one što je prije moguće daju svoj doprinos. U tom je kontekstu Komisija danas donijela prijedlog kojim bi se olakšali doprinosi na razini sposobnosti podnošenja rizika EFSU-a, tako što bi se omogućilo da države članice prenesu sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) koja su im dodijeljena u okviru zajedničke provedbe kako bi se dodatno povećali kapaciteti EFSU-a.

Za razdoblje nakon 2020. Komisija namjerava predstaviti potrebne prijedloge kako bi se osiguralo da se nastave strateška ulaganja na održivoj razini.

Od njegova pokretanja prije godinu dana EFSU, koji provodi i sufinancira strateški partner Komisije za ulaganja, Grupa Europske investicijske banke (EIB), uspješno napreduje prema cilju mobiliziranja najmanje 315 milijardi EUR dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do sredine 2018. te se njime nastoje što više povećati doprinosi iz privatnog sektora. Tržišna apsorpcija bila je osobito brza u dijelu za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u kojem EFSU ostvaruje rezultate iznad očekivanja. Kako bi se osiguralo dovoljno sredstava za daljnje financiranje MSP-ova u okviru EFSU-a, dio za MSP-ove u srpnju 2016. povećan je za 500 milijuna EUR u postojećim parametrima Uredbe (EU) 2015/1017. Očekuje se da će projekti za koje je do srpnja 2016. Grupa EIB-a odobrila pokriće u okviru EFSU-a mobilizirati 115,7 milijardi EUR ukupnih ulaganja u 26 država članica te poduprijeti oko 200 000 MSP-ova, čime će se doprinijeti budućem otvaranju radnih mjesta, uključujući zapošljavanje mladih, rastu i konkurentnosti u Europi u budućnosti. Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) i Europski portal projekata ulaganja (EIPP) također su pozitivno započeli s radom. ESCU je obradio već oko 230 zahtjeva iz 27 država članica, a EIPP je od svojega pokretanja 1. lipnja 2016. objavio više od 100 projekata ulaganja, čime je ulagačima odmah omogućen pristup ulagačkim mogućnostima diljem Europe.

U okviru svojih napora za poboljšanje ulagačkog okruženja u Europi, Komisija je predložila niz inicijativa za poticanje ulaganja i olakšavanje financiranja realnog gospodarstva, kao što je smanjenje kapitalnih zahtjeva za društva za osiguranje i reosiguranje u pogledu ulaganja u infrastrukturu i donošenje praktičnih smjernica o primjeni pravila za državne potpore u kontekstu javnog financiranja infrastrukture. Osim toga, strategije energetske unije, unije tržišta kapitala, jedinstvenog tržišta i jedinstvenog digitalnog tržišta te paket o kružnom gospodarstvu redom sadržavaju određene mjere kojima će se, ako se provedu u potpunosti, ukloniti konkretne prepreke i dodatno poboljšati ulagačko okruženje. Primjerice, budućim prijedlozima koji se odnose na unutarnje tržište električne energije, obnovljivu energiju i upravljanje energetskom unijom stvorit će se veća dugoročna regulatorna jasnoća i stabilnost, čime će se omogućiti ulaganja u energetski sektor. U tom kontekstu Komisija napominje da je EIB postao globalni predvodnik u izdavanju zelenih obveznica kako bi se pomoglo financirati održive projekte. Unijom tržišta kapitala pomoći će se uklanjanju financijskih prepreka ulaganjima, strategijom jedinstvenog tržišta doprinijet će se učinkovitijim tržištima javne nabave, a strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta povećat će se regulatorna sigurnost u digitalnom sektoru.

Financiranje u okviru EFSU-a nije zamjena za obvezu država članica da provedu potrebne reforme za uklanjanje prepreka ulaganjima koje su utvrđene u kontekstu europskog semestra u područjima kao što su nesolventnost, javna nabava, pravosudni sustavi i učinkovitost javne uprave ili sektorskih propisa. Komisija je već izdala niz preporuka po državama članicama za reforme u području ulaganja. Te su reforme nužan preduvjet za održavanje i povećanje razina ulaganja u državama članicama.

Pozitivan zamah koji je prouzročio Plan ulaganja trebalo bi zadržati te bi trebalo nastaviti s naporima da se ponovno ostvari dugoročno održiv trend ulaganja. Mehanizmi Plana ulaganja djeluju i trebalo bi ih se ojačati radi nastavka mobilizacije privatnih ulaganja u sektorima koji su važni za budućnost Europe te u sektorima u kojima su i dalje prisutni tržišni nedostaci odnosno neoptimalne ulagačke situacije. Cilj EFSU-a i dalje jest potpora ulaganjima do kojih nije moglo doći u istom razdoblju ili u tolikoj mjeri u okviru EIB-a, EIF-a ili postojećih financijskih instrumenata Unije bez potpore EFSU-a.

U skladu s početnim razdobljem ulaganja trebalo bi što je više moguće privući privatna ulaganja, a glavni korisnik potpore iz ovog prijedloga bit će MSP-ovi. Posebna će se pozornost posvetiti i projektima kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21. Produljenjem trajanja EFSU-a omogućit će se ne samo produljenje uspješnog programa, već će se i promotorima projekata prenijeti važna poruka i potaknuti ih da podnesu projekte EIB-u.

Ključni element prijedloga jest daljnje povećavanje dodatnosti projekata koji se podupiru u okviru EFSU-a. Još je jasnije da se projektima u okviru EFSU-a rješavaju neoptimalne ulagačke situacije i tržišni nedostaci, koji su dio kriterija prihvatljivosti. Utvrđeno je da prekogranični infrastrukturni projekti, uključujući pripadajuće usluge, zbog svoje važnosti za Europu posebno osiguravaju dodatnost.

Osim produljenja trajanja EFSU-a, prijedlogom je predviđen niz tehničkih poboljšanja EFSU-a i ESCU-a u koja su uključene pouke iz prve godine provedbe EFSU-a.

Važan cilj prijedloga jest povećati prisutnost EFSU-a u manje razvijenim regijama i tranzicijskim regijama. U tom je pogledu lakše kombiniranje drugih izvora financiranja Unije, kao što su ESIF, Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, s potporom EFSU-a ključan element koji doprinosi mobilizaciji dodatnih ulaganja iz privatnog sektora. Istovremeno, Komisija je danas donijela prijedlog usmjeren na pojednostavnjenje Uredbe o zajedničkim odredbama kako bi se olakšalo takvo kombiniranje. U tom bi kontekstu bilo primjereno omogućiti upotrebu mehanizama za kontrolu i osiguranje koji se odnose na operacije koje uživaju potporu EFSU-a za ispunjavanje odgovarajućih zahtjeva u okviru drugog oblika financiranja EU-a za isti projekt jer bi se time pojednostavnili postupci i povećala učinkovitost.

Potpora manje razvijenim regijama i tranzicijskim regijama u Europi povećava se izravnim upućivanjem na bilo koju industriju koja inače ne bi bila obuhvaćena općim ciljevima. Osim toga, ulaganja uz potporu EFSU-a u autoceste, koja bi općenito trebalo izbjegavati, pod određenim bi se uvjetima mogla odobriti u kohezijskim zemljama.

Komisija također predlaže bolju usmjerenost EFSU-a na političke prioritete EU-a u pogledu klimatskih promjena, na primjer određivanje minimalnog cilja za klimatski prihvatljive projekte i ograničavanje potpore za autoceste samo na projekte koji uključuju privatna ulaganja u kohezijske zemlje ili u prekogranične projekte u području prometa kojima je obuhvaćena barem jedna kohezijska zemlja. Nadalje, Komisija prepoznaje važnost upotrebe dijela proračuna Unije, kao što je onaj dostupan u okviru CEF-a, u obliku bespovratnih sredstava za spajanje s EFSU-om. Kombiniranjem upotrebe bespovratnih sredstava i EFSU-a doprinijet će se ekonomskoj i financijskoj održivosti projekata, čime će se povećati dodana vrijednost potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača. Nadalje, uzimajući u obzir znatan ekonomski multiplikacijski učinak koji ulaganja u obrambenom sektoru imaju u smislu otvaranja izdvojenih poduzeća, prijenosa tehnologije na druge sektore i otvaranja radnih mjesta, bilo bi primjereno razmotriti uključivanje projekata ulaganja povezanih s obrambenim sektorom u EFSU i stoga razmotriti izmjenu kriterija prihvatljivosti u kreditnoj politici EIB-a u tu svrhu.

U pogledu ESCU-a prijedlogom su predviđene prilagođenije usluge tehničke pomoći za projekte kojima je obuhvaćeno više država članica, projekte kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21 i kombiniranje drugih izvora financiranja Unije, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF), Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, s EFSU-om. Ta će potpora biti usmjerena na potrebe koje trenutačnim programima nisu primjereno obuhvaćene.

Nadalje, prijedlogom je predviđeno da bi ESCU trebao aktivno doprinositi cilju sektorske i zemljopisne diversifikacije EFSU-a podupiranjem EIB-a da prema potrebi pokrene projekte.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Komisija je 26. studenoga 2014. predstavila Plan ulaganja za Europu, sveobuhvatnu strategiju za rješavanje investicijskog jaza u Europi koji se pojavio kao posljedica ekonomske i financijske krize. Prijedlog o produljenju EFSU-a u cijelosti je dosljedan s postojećim odredbama politike u tom području, osobito s EFSU-om i drugim izvorima financiranja Unije koji su usmjereni na ulaganja u infrastrukturu u državama članicama. Kombiniranje takvog financiranja s EFSU-om je moguće, a Komisija predlaže zakonodavne izmjene kako bi se to kombiniranje dodatno olakšalo.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je dosljedan s glavnim prioritetima politike EU-a, kao što su klimatski i energetski okviri do 2020., 2030. i 2050., uključujući energetsku uniju i obveze dane na Pariškoj konferenciji o klimi (COP21), paket o kružnom gospodarstvu, strategija Europa 2020., jedinstveno digitalno tržište, unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog tržišta, jedinstveni europski prometni prostor, novi program vještina za Europu i drugi dugoročni strateški prioriteti EU-a.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna osnova ovog prijedloga jesu članci 172. i 173., članak 175. stavak 3. i članak 182. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ovim se prijedlogom utvrđuju potreban zakonodavni okvir za produljenje EFSU-a do kraja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira i tehničke promjene ESCU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve predloženog djelovanja, stoga ih bolje može ostvariti Unija. Zbog nejednakosti fiskalnih kapaciteta za djelovanje država članica željeni ciljevi se zbog opsega i učinaka mogu na bolji način ostvariti djelovanjem na razini Unije. Točnije, djelovanjem na razini Unije osigurat će se ekonomije razmjera pri upotrebi proračunskih sredstava Unije zajedno s financiranjem Grupe EIB-a ubrzavanjem privatnog ulaganja u cijeloj Uniji i osiguravanjem najbolje uporabe europskih institucija te njihova znanja i stručnosti u tu svrhu. Multiplikacijski učinak i učinak na terenu stoga će biti mnogo veći nego što bi se to postiglo ulaganjima velikih razmjera u pojedinoj državi članici ili u skupini država članica. Jedinstveno tržište Unije, uz činjenicu da se projekti neće dodjeljivati po državama članicama ili sektorima, bit će privlačnije za ulagače i omogućit će manje ukupne rizike.

•Proporcionalnost

Prijedlogom se namjerava nastaviti poticanje izgleda za dugoročni rast u Europi mobilizacijom privatnih sredstava za strateška ulaganja u kontekstu oskudnih proračunskih sredstava. Njime se ne zahtijeva izlaženje iz okvira nužnog za ostvarenje željenih ciljeva.

3.SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I EVALUACIJE

Nakon što je predsjednik Juncker 26. studenoga 2014. Europskom parlamentu predstavio Plan ulaganja, Europsko vijeće podržalo je Plan i sve njegove dijelove u prosincu 2014. te pozvalo na njegovo hitno ostvarenje. Grupa EIB uzela je u obzir poziv Europskog vijeća i u siječnju 2015. započela aktivnosti ulaganja u okviru Plana. Nakon toga su u lipnju 2015. Europski parlament i Vijeće izuzetno brzo donijeli potreban zakonodavni okvir (Uredba (EU) 2015/1017). Komisija je 1. lipnja 2016. objavila Komunikaciju „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraci” u kojoj su opisani dosadašnja postignuća Plana ulaganja i planirani budući koraci, uključujući produljenje trajanja EFSU-a nakon početne tri godine, povećanje dijela za MSP-ove u postojećem okviru i poboljšanje ESCU-a. Europsko vijeće zaključilo je 28. lipnja 2016. da su „[…] EFSU-om već ostvareni konkretni rezultati […]” i pozvalo Europski parlament i Vijeće da „hitno” ispitaju Komisijine prijedloge o budućnosti EFSU-a.

U pripremi ovog prijedloga Komisija se oslanjala na rasprave koje su se redovito održavale u Europskom vijeću, Europskom parlamentu i Vijeću ministara. O prijedlogu se raspravljalo s Grupom EIB-a, predstavnicima javnog i privatnog sektora te predstavnicima nevladinih organizacija. Sastanak dionika održan je 7. rujna 2016.

Dionici su naglasili važnost čvrstih kriterija i veće transparentnosti u odabiru projekata koji će se poduprijeti jamstvom EU-a, osobito u vezi s osiguravanjem dodatnosti. Osim toga, zagovarala se šira zemljopisna i sektorska pokrivenost EFSU-a te posebna pozornost koja bi se trebala posvetiti projektima koji doprinose ciljevima utvrđenima na konferenciji COP21 i projektima koji uključuju ulaganja u infrastrukturu u više država članica. Dionici su također zatražili aktivnije uključivanje ESCU-a u određenim područjima te općenito više kapaciteta za doprinos pokretanju projekata, prema potrebi. U ovom se prijedlogu uzimaju u obzir primljene povratne informacije.

Osim toga, Komisija je iz svoje evaluacije predviđene člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/1017 o upotrebi jamstva EU-a i funkcioniranju Jamstvenog fonda prikupila važne dodatne informacije o produljenju trajanja EFSU-a.

Osim unutarnje evaluacije, u tijeku je i neovisna evaluacija primjene Uredbe (EU) 2015/1017 koju provode vanjski stručnjaci. Rezultati te evaluacije predviđeni su za studeni, tako da će njezin sadržaj moći biti temelj za zakonodavne rasprave.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Jamstvo EU-a osigurano za EFSU povećat će se sa 16 milijardi EUR na 26 milijardi EUR. Od 26 milijardi EUR najviše će 16 milijardi EUR biti dostupno za aktiviranje jamstva prije 6. srpnja 2018. U skladu s evaluacijom predviđenom u članku 18. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/1017 koja je priložena ovom prijedlogu, izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda do 2020. iznosit će 35 % ukupnih obveza jamstva EU-a. Istovremeno, kako bi se osiguralo jamstvo od 26 milijardi EUR tijekom čitavog razdoblja ulaganja, Jamstveni fond trebalo bi povećati za 1,1 milijardu EUR, čime bi se ukupno prikupilo 9,1 milijarda EUR.

Uplate u Jamstveni fond iznosit će 500 milijuna EUR u 2016., 2,3 milijarde EUR u 2017., 1,6 milijardi EUR u 2018., 1,4 milijarde EUR u 2019., 2,0 milijarde EUR u 2020., 450 milijuna EUR u 2021. i 400 milijuna EUR u 2022. Odobrena sredstva za preuzete obveze iznosit će 1,35 milijardi EUR u 2015., 2,104 milijarde EUR u 2016., 2,641 milijardu EUR u 2017., 2,010 milijardi EUR u 2018., 167 milijuna EUR u 2019. i 378 milijuna EUR u 2020. Progresivno izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda ne bi trebalo predstavljati rizike za proračun EU-a tijekom prvih godina jer će se moguća aktiviranja jamstva povezana s nastalim gubicima ostvariti tek s vremenom. Ojačana je mogućnost predlaganja izvanrednih mjera prema potrebi.

Kao što je slučaj s trenutačnim aktivnostima EIB-a, korisnicima se zaračunavaju troškovi EIB-ovih operacija u okviru EFSU-a. Te operacije i ulaganja sredstava iz Jamstvenog fonda EU-a trebali bi donijeti neto pozitivne prihode koji se trenutačno procjenjuju na 450 milijuna EUR, a koristit će se za stvaranje jamstvenog fonda. Odobrena sredstva za poslovanje koja su potrebna u okviru ovog prijedloga morala bi se u potpunosti financirati u okviru višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. 500 milijuna EUR prerasporedit će se unutar naslova 1.A iz financijskih instrumenata Instrumenta za povezivanje Europe, a 150 milijuna EUR financirat će se iz nedodijeljene razlike.

Zbog preraspodjele iz Instrumenta za povezivanje Europe potrebna je izmjena članka 5. Uredbe (EU) 1316/2013 kako je uključena u članku 2. ovog prijedloga.

Financijske omotnice za sektor prometa i energetski sektor utvrđene prethodno navedenim člankom 5. trebalo bi smanjiti za 155 milijuna EUR, odnosno 345 milijuna EUR.

Radi pravne dosljednosti tom izmjenom u okviru članka 2. obuhvaćeno je i povećanje financijske omotnice za telekomunikacijski sektor u iznosu od 50 milijuna EUR kako je navedeno u Komisijinom Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama 2 .

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Zahtjevi za praćenje, evaluaciju i izvješćivanje primjereno su predviđeni Uredbom (EU) 2015/1017. Ovim su prijedlogom prilagođeni evaluacija i izvješćivanje kako bi se u obzir uzelo produljenje trajanja razdoblja ulaganja.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Ovim prijedlogom za izmjenu Uredbe (EU) 2015/1017 obuhvaćeni su sljedeći glavni elementi:

a) Financiranje

–Produljenje trajanja EFSU-a do kraja tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira, tj. do 31. prosinca 2020. radi postizanja cilja za čitavo razdoblje ulaganja od najmanje 500 milijardi EUR privatnih i javnih ulaganja.

–Povećanje jamstva EU-a na 26 milijardi EUR, od čega će najviše 16 milijardi EUR biti dostupno za aktiviranje jamstva prije 6. srpnja 2018.

–Prilagodba ciljne stope Jamstvenog fonda EU-a na 35 % ukupnih obveza jamstva EU-a.

–Povećanje doprinosa EIB-a sa 5 milijardi EUR na 7,5 milijardi EUR za čitavo razdoblje ulaganja. Povećanje i raspodjela doprinosa EIB-a između dijela za infrastrukturu i inovacije te dijela za MSP-ove podliježu odobrenju odgovarajućih tijela EIB-a za donošenje odluka.

–Dodatni doprinos iz općeg proračuna Unije za Jamstveni fond EU-a za ulaganja tijekom čitavog razdoblja ulaganja prijenosom 500 milijuna EUR raspoložive omotnice Instrumenta za povezivanje Europe za financijske instrumente i 150 milijuna EUR iz nedodijeljene razlike.

–Procijenjenih 450 milijuna EUR neto pozitivnih prihoda od troškova naplaćenih korisnicima i ulaganja sredstava Jamstvenog fonda koristit će se za stvaranje Jamstvenog fonda.

b) Upravljanje i odabir projekata

–Povećana dodatnost, s operacijama u okviru EFSU-a kojima se rješavaju jasno utvrđeni tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije, dio su kriterija prihvatljivosti. U prijedlog je uključena i detaljnija definicija dodatnosti te se smatra da projekti u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije kojima su povezane dvije države članice ili više njih ispunjavaju zahtjev za dodatnost zbog svoje težine i visoke dodane vrijednosti Uniji.

–Dodatan naglasak na projekte koji doprinose ostvarivanju ambicioznih ciljeva Unije utvrđenih na Pariškoj konferenciji o klimi (COP21). Isto će se tako sve veća važnost davati prioritetnim projektima u području energetskog međupovezivanja i projektima u području energetske učinkovitosti. Osim toga, prijedlogom je predviđeno da bi se potpora EFSU-a autocestama trebala ograničiti, osim ako je ona potrebna radi potpore privatnim ulaganjima u promet u kohezijskim zemljama ili prekograničnim projektima u području prometa kojima je obuhvaćena barem jedna kohezijska zemlja. Prijedlogom je također predviđeno jasno uključivanje poljoprivrede, ribarstva i akvakulture u opće ciljeve prihvatljive za potporu EFSU-a. Osim toga, veći dio financiranja bit će usmjeren na MSP-ove jer postoji velika potražnja za financiranjem MSP-ova u okviru EFSU-a: 40 % povećanja sposobnosti podnošenja rizika EFSU-a trebalo bi usmjeriti na povećanje pristupa financiranju za MSP-ove.

–Povećana transparentnost obvezom Odbora za ulaganja da objasni svoje odluke koje su javno dostupne i razloge zbog kojih smatra da bi određenoj operaciji trebalo biti odobreno jamstvo EU-a te zato što se po potpisivanju operacije u okviru jamstva EU-a objavljuje tablica pokazatelja. U prijedlog je uključena i obveza EIB-a i EIF-a da obavijesti krajnje korisnike, uključujući MSP-ove, o postojanju potpore EFSU-a.

–Prilagodbe i jačanje odredbi koje se odnose na usklađenost s načelima Unije o dobrom poreznom upravljanju radi nedavnog razvoja politika u tom području.

–Ograničena tehnička pojašnjenja u odnosu na sljedeće: i. sadržaj sporazuma između Komisije i EIB-a o upravljanju EFSU-om, odobravanju jamstva EU-a i obuhvaćenim instrumentima, osobito podređenom financiranju i ii. pokriće gubitaka zbog fluktuacija tečaja u određenim situacijama.

c) Europski savjetodavni centar za ulaganja

–Prilagođenije usluge tehničke pomoći za projekte kojima je obuhvaćeno više država članica, projekte kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21, digitalnu infrastrukturu i kombiniranje drugih izvora financiranja Unije s EFSU-om. Ta će potpora biti usmjerena na potrebe koje trenutačnim programima nisu primjereno obuhvaćene. Nadalje, prijedlogom je predviđeno da bi ESCU trebao aktivno doprinositi cilju sektorske i zemljopisne diversifikacije EFSU-a.

2016/0276 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 172. i 173., članak 175. treći stavak te članak 182. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Od predstavljanja Plana ulaganja u studenome 2014. 3 poboljšali su se uvjeti za povećavanje ulaganja te se vraća povjerenje u europsko gospodarstvo i rast. Unija se već četiri godine nalazi u razdoblju umjerenog oporavka, naime rast bruto domaćeg proizvoda iznosi 2 %. Sveobuhvatni napori pokrenuti Planom ulaganja već donose konkretne rezultate, unatoč tome da se makroekonomski učinci većih projekata ulaganja ne mogu odmah osjetiti. Očekuje se da će ulaganja postupno rasti 2016. i 2017., premda su i dalje ispod dosad zabilježenih razina.

(2)Trebalo bi zadržati pozitivan zamah i nastaviti s naporima da se ponovno ostvari dugoročno održiv trend ulaganja. Mehanizmi Plana ulaganja djeluju i trebalo bi ih se ojačati radi nastavka mobilizacije privatnih ulaganja u sektorima koji su važni za budućnost Europe te u sektorima u kojima su i dalje prisutni tržišni nedostaci odnosno neoptimalne ulagačke situacije.

(3)Komisija je 1. lipnja 2016. objavila Komunikaciju „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraci” u kojoj su opisani dosadašnja postignuća Plana ulaganja i planirani budući koraci, uključujući produljenje trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) nakon početne tri godine, povećanje dijela za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u postojećem okviru i poboljšanje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU).

(4)EFSU, koji provodi i sufinancira Grupa EIB-a, uspješno napreduje prema cilju mobiliziranja najmanje 315 milijardi EUR dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do sredine 2018. Tržišna apsorpcija bila je osobito brza u dijelu za MSP-ove u kojem EFSU ostvaruje rezultate iznad očekivanja. Dio za MSP-ove povećan je u srpnju 2016. za 500 milijuna EUR unutar postojećih parametara Uredbe (EU) 2015/1017. Veći dio financiranja treba se usmjeriti na MSP-ove jer postoji velika potražnja za financiranjem MSP-ova u okviru EFSU-a: 40 % povećane sposobnosti podnošenja rizika EFSU-a trebalo bi usmjeriti na povećanje pristupa financiranju za MSP-ove.

(5)Europsko vijeće zaključilo je 28. lipnja 2016. da su „Planom ulaganja za Europu, a posebno Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU), već ostvareni konkretni rezultati te se njima poduzima važan korak u smjeru potpomaganja mobiliziranja privatnog ulaganja, pritom se pametno koristeći oskudnim proračunskim sredstvima. Komisija ubrzo namjerava predstaviti prijedloge o budućnosti EFSU-a, što bi Europski parlament i Vijeće trebali hitno ispitati.”.

(6)EFSU je prvotno uspostavljen na razdoblje od tri godine, a cilj mu je bio mobilizirati ulaganja u vrijednosti od najmanje 315 milijardi EUR. S obzirom na njegov uspjeh Komisija se obvezala udvostručiti ne samo sredstva EFSU-a, već i njegovo trajanje. Zakonodavnim prijedlogom o produljenju EFSU-a obuhvaćeno je razdoblje trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira, a njime bi se trebala potaknuti ulaganja u vrijednosti od sveukupno najmanje pola bilijuna eura do 2020. Kako bi se dodatno povećali kapaciteti EFSU-a i ostvario cilj udvostručavanja ulaganja, i države članice bi trebale dati svoj doprinos što je prije moguće.

(7)Za razdoblje nakon 2020. Komisija namjerava predstaviti potrebne prijedloge kako bi se osiguralo da se strateška ulaganja nastave na održivoj razini.

(8)Produljenim trajanjem EFSU-a trebali bi se riješiti preostali tržišni nedostaci i neoptimalne ulagačke situacije te nastaviti mobilizacija financiranja privatnog sektora u ulaganja koja su ključna za otvaranje radnih mjesta, uključujući zapošljavanje mladih, rast i konkurentnost u Europi u budućnosti uz povećanu dodatnost. U ta su ulaganja uključena ulaganja u području energije, okoliša i klimatske politike, društvenog i ljudskog kapitala te pripadajuće infrastrukture, zdravstva, istraživanja i inovacija, prekograničnog i održivog prometa te digitalne transformacije. Osobito bi se trebao potaknuti doprinos operacija koje podupire EFSU kojim se ostvaruju ambiciozni ciljevi utvrđeni na Pariškoj konferenciji o klimi (COP21). Isto bi se tako trebalo davati sve veću važnost prioritetnim projektima u području energetskog međupovezivanja i projektima u području energetske učinkovitosti. Osim toga, potporu EFSU-a autocestama trebalo bi izbjegavati, osim ako je ona potrebna radi potpore privatnim ulaganjima u promet u kohezijskim zemljama ili prekograničnim projektima u području prometa kojima je obuhvaćena barem jedna kohezijska zemlja. Premda su projekti u području poljoprivrede, ribarstva i akvakulture već prihvatljivi, radi jasnoće bi trebalo jasno utvrditi da oni ispunjavaju opće ciljeve prihvatljive za potporu EFSU-a.

(9)Pri odabiru projekata trebalo bi naglasiti dodatnost koja je glavna karakteristika EFSU-a. Osobito, operacije bi trebale biti prihvatljive za potporu EFSU-a samo ako se njima rješavaju jasno utvrđeni tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije. Trebalo bi se smatrati da operacije u području infrastrukture u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije kojima su povezane dvije države članice ili više njih, uključujući e-infrastrukturu, ispunjavaju zahtjev za dodatnost zbog svoje težine i visoke dodane vrijednosti Uniji.

(10)Zbog njihova potencijala da povećaju učinkovitost intervencije EFSU-a, trebalo bi poticati operacije spajanja u kojima se kombiniraju oblici bespovratne potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije, kao oni dostupni u okviru instrumenta za povezivanje Europe, s financiranjem Grupe EIB-a, uključujući financiranje EIB-a u okviru EFSU-a, i drugih ulagača. Cilj spajanja jest povećavanje dodane vrijednosti potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača i osiguranje ekonomske i financijske održivosti poduprtih aktivnosti.

(11)Kako bi se povećalo iskorištavanje EFSU-a u manje razvijenim regijama i tranzicijskim regijama, trebalo bi proširiti raspon općih ciljeva prihvatljivih za potporu EFSU-a.

(12)Tijekom čitavog razdoblja ulaganja Unija bi trebala osigurati jamstvo Unije („jamstvo EU-a”) koje ni u kojem trenutku ne bi trebalo premašivati 26 000 000 000 EUR kako bi se omogućila potpora EFSU-a ulaganjima, od čega bi najviše 16 000 000 000 EUR trebalo biti dostupno prije 6. srpnja 2018.

(13)Kada se jamstvo EU-a kombinira sa 7 500 000 000 EUR koje EIB stavlja na raspolaganje, očekuje se da bi potpora EFSU-a trebala proizvesti 100 000 000 000 EUR dodatnih ulaganja EIB-a i EIF-a. Očekuje se da će iznos od 100 000 000 000 EUR koji podupire EFSU proizvesti najmanje 500 000 000 000 EUR dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do kraja 2020.

(14)Kako bi se djelomično financirao doprinos iz općeg proračuna Unije Jamstvenom fondu EU-a za dodatna ulaganja, potreban je prijenos iz raspoložive omotnice Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), predviđenog Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 4 . Nadalje, 1 145 797 000 EUR odobrenih sredstava trebalo bi prenijeti iz financijskih instrumenata CEF-a u bespovratna sredstva CEF-a radi lakšeg spajanja s EFSU-om ili u druge relevantne instrumente, osobito one namijenjene energetskoj učinkovitosti.

(15)Na temelju iskustva stečenog iz ulaganja poduprtih EFSU-om, ciljni iznos Jamstvenog fonda trebao bi se povećati na 35 % ukupnih obveza jamstva EU-a, čime bi se osigurala primjerena razina zaštite.

(16)S obzirom na to da se očekuje daljnja velika potražnja za financiranjem MSP-ova u okviru EFSU-a, trebalo bi povećati dio za MSP-ove EFSU-a. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti socijalnim poduzećima, uključujući s pomoću razvoja i uvođenja novih instrumenata.

(17)EIB i EIF trebali bi osigurati da krajnji korisnici, uključujući MSP-ove, budu obaviješteni o postojanju potpore EFSU-a kako bi se povećala vidljivost jamstva EU-a odobrenog u skladu s Uredbom (EU) 2015/1017.

(18)Radi povećanja transparentnosti operacija EFSU-a Odbor za ulaganja trebao bi objasniti svoje odluke koje su javno dostupne i razloge zbog kojih smatra da bi određenoj operaciji trebalo biti odobreno jamstvo EU-a te se osobito usmjeriti na usklađenost s kriterijem dodatnosti. Tablica pokazatelja trebala bi se objaviti po potpisivanju operacije u okviru jamstva EU-a.

(19)Operacije koje podupire EFSU trebale bi poštovati načela Unije o dobrom poreznom upravljanju.

(20)Osim toga, primjereno je izraditi određena tehnička pojašnjenja povezana sa sadržajem sporazuma o upravljanju EFSU-om, odobravanju jamstva EU-a i obuhvaćenim instrumentima, uključujući pokriće tečajnog rizika u određenim situacijama. Sporazum s EIB-om o upravljanju EFSU-om i odobravanju jamstva EU-a trebalo bi prilagoditi u skladu s ovom Uredbom.

(21)Trebalo bi poboljšati Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU), a njegove bi aktivnosti trebale biti usmjerene na potrebe koje trenutačnim programima nisu primjereno obuhvaćene. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti potpori pripreme projekata kojima su obuhvaćene dvije države članice ili više njih i projekata kojima se doprinosi ostvarivanju ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21. Bez obzira na svoj cilj oslanjanja na postojeće savjetodavne usluge EIB-a i Komisije kako bi bio jedinstveni stručni savjetodavni centar za financiranje projekata u Uniji, ESCU bi isto tako trebao aktivno doprinositi cilju sektorske i zemljopisne diversifikacije EFSU-a i podupirati EIB u pokretanju projekata prema potrebi. Također bi trebao aktivno doprinositi uspostavi platformi za ulaganja i pružati savjete o kombiniranju drugih izvora financiranja Unije s EFSU-om.

(22)Uredbu (EU) br.1316/2013 i Uredbu (EU) 2015/1017 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2015/1017 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 4. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki (a), podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.    iznos, koji nije manji od 7 500 000 000 EUR u jamstvima ili gotovini, i uvjete financijskog doprinosa koji EIB treba staviti na raspolaganje putem EFSU-a;”;

(b)u točki (c), podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.    u skladu s člankom 11. detaljna pravila o pružanju jamstva EU-a, uključujući njegove aranžmane o pokriću i definirano pokriće portfeljâ posebnih vrsta instrumenata te događaje zbog kojih bi moglo biti aktivirano jamstvo EU-a;”.

(2)U članku 5. stavku 1., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Radi boljeg rješavanja tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija, posebne aktivnosti EIB-a koje podupire EFSU u pravilu imaju značajke kao što su podređenost, sudjelovanje u instrumentima za podjelu rizika, prekogranične karakteristike, izloženost posebnim rizicima ili ostali utvrdivi aspekti kako su podrobnije opisani u Prilogu II.

Projekti EIB-a čiji je rizik niži od minimalnog rizika prema posebnim aktivnostima EIB-a također mogu primati potporu EFSU-a ako je potrebna upotreba jamstva EU-a da bi se osigurala dodatnost prema definiciji iz prvog podstavka ovog stavka.

Smatra se da projekti koje podupire EFSU koji se sastoje od fizičke infrastrukture kojom se povezuju dvije države članice ili više njih ili koji se sastoje od proširenja fizičke infrastrukture ili usluga povezanih s fizičkom infrastrukturom iz jedne države članice u drugu državu članicu ili više njih isto tako osiguravaju dodatnost.”.

(3)U članku 6. stavku 1. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Sporazumom o EFSU-u predviđa se da EFSU podupire projekte kojima se rješavaju tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije i koji:”.

(4)Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 8. mijenja se kako slijedi:

i.točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)    borba protiv klimatskih promjena, zaštita okoliša i upravljanje okolišem;”;

ii.dodaje se točka (l) kako slijedi:

„(l)    poljoprivreda, ribarstvo i akvakultura.”;

(b)u stavku 10. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Svaki član Odbora za ulaganja bez odgode Upravljačkom odboru, glavnom direktoru i zamjeniku glavnog direktora dostavlja sve informacije potrebne za kontinuiranu provjeru nepostojanja sukoba interesa.”;

(c)u stavku 11. dodaje se sljedeća rečenica:

„Glavni direktor dužan je obavijestiti nadzorni odbor o svim takvim kršenjima za koje sazna te predložiti odgovarajuće djelovanje.”;

(d)U stavku 12. druga rečenica drugog podstavka zamjenjuje se sljedećim:

„Odluke kojima se odobrava upotreba jamstva EU-a javne su i dostupne, a sadržavaju obrazloženje odluke, s posebnim naglaskom na usklađenost s kriterijem dodatnosti. Objava ne smije sadržavati osjetljive poslovne informacije. Pri donošenju svoje odluke Odbor za ulaganja koristi se dokumentacijom koju je dostavio EIB.”.

(5)Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaju se sljedeće točke (h) i (i):

„(h)    poljoprivreda, ribarstvo i akvakultura;

(i)    za manje razvijene regije i tranzicijske regije kako su navedene u Prilogu I. i Prilogu II. Provedbenoj odluci Komisije 2014/99/EU 5 , ostala industrija i usluge prihvatljivi za potporu EIB-a.”;

(b)u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„EIB nastoji da najmanje 40 % financiranja EFSU-a u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije bude namijenjeno projektima sa sastavnicama koje doprinose borbi protiv klimatskih promjena, u sladu s obvezama preuzetima na konferenciji COP21. Upravljački odbor u tu svrhu osigurava detaljne smjernice.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Razdoblje ulaganja tijekom kojeg se jamstvo EU-a može odobriti za podupiranje operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom traje do:

(a)    31. prosinca 2020. za operacije EIB-a za koje je do 31. prosinca 2022. potpisan ugovor između EIB-a i korisnika ili financijskog posrednika.

(b)    31. prosinca 2020. za operacije EIF-a za koje je do 31. prosinca 2022. potpisan ugovor između EIF-a i financijskog posrednika.”;

(d)stavak 4. briše se.

(6)U članku 10. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećom:

„(a)EIB-ovi zajmovi, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili instrumenta za kreditno poboljšanje, uključujući podređeni dug, vlasnički ili kvazivlasnički udjeli, uključujući u korist nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, platformi za ulaganja ili investicijskih fondova;”.

(7)Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Jamstvo EU-a ni u kojem trenutku ne premašuje 26 000 000 000 EUR, od čega se dio može dodijeliti za financiranje EIB-a ili jamstva EIF-u u skladu sa stavkom 3. Ukupna neto plaćanja iz općeg proračuna Unije u okviru jamstva EU-a ne premašuju EUR 26 000 000 000 EUR, a prije 6. srpnja 2018. ne premašuju 16 000 000 000 EUR.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Ako EIB osigurava financiranje ili jamstva EIF-u radi provođenja EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja, jamstvom EU-a pruža se potpuno jamstvo za takva financiranja ili jamstva uz uvjet da EIB osigura iznos od najmanje 4 000 000 000 EUR financiranja ili jamstava bez jamstva EU-a, do početne granice od 6 500 000 000 EUR. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., Upravljački odbor tu granicu prema potrebi može prilagoditi.

(c)u stavku 6. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)za dužničke instrumente iz članka 10. stavka 2. točke (a), glavnicu i sve kamate te iznose koji se trebaju isplatiti EIB-u, ali ih EIB još nije zaprimio u skladu s uvjetima financijskih operacija do nastupa prestanka ispunjavanja obveza; gubici nastali zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro na tržištima s ograničenim mogućnostima dugoročnog omeđivanja rizika; za podređeni dug odgoda, smanjenje ili zahtjev za izlazak smatraju se prestankom ispunjavanja obveza;

(b)za vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja iz članka 10. stavka 2. točke (a) uloženi iznosi i s njima povezani troškovi i gubici financiranja nastali zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro;”.

(8)Članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.Sredstva Jamstvenog fonda iz stavka 2. upotrebljavaju se da bi se dosegla primjerena razina (ciljni iznos) koja odražava ukupne obveze jamstva EU-a. Ciljni iznos utvrđuje se na 35 % ukupnih obveza jamstva EU.”;

(b)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.Od 1. srpnja 2018., ako zbog aktiviranja jamstva EU-a razina Jamstvenog fonda padne ispod 50 % ciljnog iznosa ili bi prema Komisijinoj procjeni rizika ispod te razine mogla pasti u roku od jedne godine, Komisija podnosi izvješće o izvanrednim mjerama koje bi mogle biti potrebne.”;

(c)stavci 8., 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:

„8.    Nakon aktiviranja jamstva EU-a, sredstva Jamstvenog fonda predviđena stavkom 2. točkama (b) i (d) koja su iznad ciljnog iznosa upotrebljavaju se u okviru razdoblja ulaganja iz članka 9. za obnovu jamstva EU-a do njegova punog iznosa.

9.    Sredstva Jamstvenog fonda predviđena stavkom 2. točkom (c) koriste se za obnovu jamstva EU-a do njegova punog iznosa.

10.U slučaju potpune obnove jamstva EU-a do iznosa od 26 000 000 000 EUR, svaki iznos Jamstvenog fonda koji premašuje ciljni iznos uplaćuje se u opći proračun Unije kao unutarnji namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 za sve proračunske linije za koje je moguće da su upotrijebljene kao izvor preraspodjele sredstava Jamstvenom fondu.”.

(9)Članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.u prvom podstavku druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ta potpora uključuje pružanje ciljane podrške u vezi s upotrebom tehničke pomoći za strukturiranje projekata, upotrebom inovativnih financijskih instrumenata i upotrebom javno-privatnih partnerstava, uzimajući u obzir posebnosti i potrebe država članica s manje razvijenim financijskim tržištima.”;

ii.u drugom podstavku, dodaje se sljedeća rečenica:

„Njime će se također davati potpora pripremi projekata za borbu protiv klimatskih promjena i projekata kružnog gospodarstva ili njihovim sastavnicama, posebno u kontekstu konferencije COP21, pripremi projekata u digitalnom sektoru te pripremi projekata iz petog podstavka članka 5. stavka 1.”;

(b)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)korištenje lokalnog znanja kako bi se omogućila potpora EFSU-a širom Unije i kadgod je to moguće, pridonosi ciljevima sektorske i zemljopisne diversifikacije EFSU-a iz odjeljka 8. Priloga II. potporom EIB-u pri iniciranju operacija;”;

ii.točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)pružanje proaktivne potpore osnivanju platformi za ulaganja;”;

iii.dodaje se sljedeća točka (f):

„(f)pružanje savjeta o kombiniranju drugih izvori financiranja Unije (kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe), s EFSU-om.”;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.Kako bi se ostvario cilj iz stavka 1. i olakšala potpora savjetovanjem na lokalnoj razini, ESCU će se nastojati služiti stručnim znanjem EIB-a, Komisije, nacionalnih razvojnih banaka ili institucija te upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova.”;

(d)u stavku 6. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Suradnja između, s jedne strane, ESCU-a i, s druge strane, nacionalne razvojne banke ili institucije, međunarodne financijske institucije ili institucije ili upravljačkog tijela, uključujući one koji djeluju kao nacionalni savjetodavci, koje ima iskustvo relevantno za potrebe ESCU-a, može biti u obliku ugovornog partnerstva.”.

(10)Članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.Do 30. lipnja 2020. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće koje sadrži neovisnu evaluaciju o primjeni ove Uredbe.”;

(b)stavci 7. i 8. brišu se.

(11)U članku 19. dodaje se sljedeći stavak:

„EIB i EIF obavještavaju ili obvezuju financijske posrednike da o postojanju potpore EFSU-a obavijeste krajnje korisnike, uključujući MSP-ove.”;

(12)Članak 22. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    U svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenim ovom Uredbom EIB, EIF i svi financijski posrednici ne podupiru nikakve aktivnosti koje se obavljaju u nezakonite svrhe, uključujući pranje novca, financiranje terorizma, organizirani kriminal, porezne prijevare i utaju poreza, korupciju i prijevare koje štete financijskim interesima Unije.

EIB i EIF naročito ne sudjeluju ni u kakvoj operaciji financiranja i ulaganja s pomoću instrumenta koji se nalazi u jurisdikciji koja ne surađuje s Unijom u smislu primjene međunarodno utvrđenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija.

EIB i EIF u svojim operacijama financiranja i ulaganja, obuhvaćenima ovom Uredbom, ne koristi se strukturama za izbjegavanja plaćanja poreza niti u njima sudjeluje, posebno ne agresivnim poreznim planiranjem ili praksama koje nisu u skladu s načelima dobrog poreznog upravljanja EU-a, kako su utvrđena zakonodavstvom Unije, uključujući preporuke i komunikacije Komisije.

Komisija će po potrebi osigurati detaljne smjernice.”.

(13)U članku 23. stavku 2., prva i posljednja rečenica prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim:

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavaka 13. i 14. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 4. srpnja 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina.”.

(14)Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Uredba (EU) br. 1316/2013 mijenja se kako slijedi:

1.    U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje 2014. – 2020. određuje se u iznosu od 29 992 259 000 EUR u tekućim cijenama. Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:

(a)    sektor prometa: 23 895 582 000 EUR, od čega se 11 305 500 000 EUR prenosi iz Kohezijskog fonda i troši u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda;

(b)    telekomunikacijski sektor: 1 091 602 000 EUR;

(c)    energetski sektor: 5 005 075 000 EUR.

Ti iznosi ne dovode u pitanje primjenu mehanizma fleksibilnosti predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013(*).

________________

(*)    Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).”.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 6  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 7  

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na produljenje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Potpora ulaganjima kojima se potiče rast u skladu s proračunskim prioritetima Unije, posebno u područjima kao što su:

1.    Strateška infrastruktura (ulaganja u digitalni sektor i energetiku u skladu s politikama EU-a)

2.    Prometna infrastruktura u industrijskim središtima, obrazovanje, istraživanje i inovacije

3.    Ulaganja kojima se potiče zapošljavanje, prije svega financiranjem MSP-ova i mjerama za zapošljavanje mladih

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće djelatnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja 

–◻ Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG. do [DD/MM]GGGG.,

–◻ Financijski utjecaj od GGGG. do GGGG.

X prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od GGGG. do GGGG.

–nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 9  

X Izravno upravljanje Komisije

–X koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻ preko izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navedite učestalost i uvjete.

2.2.Do 30. lipnja 2018. i 30. lipnja 2020. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće koje sadrži neovisnu evaluaciju o primjeni ove Uredbe. Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o organizaciji sustava unutarnje kontrole

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti koje štete financijskim interesima Unije

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

Prijedlogom se ne povećava ukupna visina rashoda predviđenih u okviru naslova 1.a višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014.–2020. jer će se omotnica Instrumenta za povezivanje Europe smanjiti kako bi se financirao doprinos iz proračuna Unije Europskom fondu za strateška ulaganja.

                                               u milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Kako bi se u svakoj konkretnoj proračunskoj godini otklonila neusklađenost između izvora financiranja i rasporeda predviđenih obveza, raspored obveza uključen u zakonodavni financijski izvještaj priložen Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća br. 2015/1017 (EFSU) treba izmijeniti na sljedeći način:

                                               u milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–X    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva pored sredstava uključenih u zakonodavni financijski izvještaj priložen Uredbi 2015/1017.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva kako je navedeno u nastavku:

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–X    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi pored ljudskih resursa uključenih u zakonodavni financijski izvještaj priložen Uredbi 2015/1017.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

–X    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻ Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–◻ Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–X    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

na vlastita sredstva:

Xna razne prihode

u milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

01 04 05 Izdvajanje rezervacija jamstvenog fonda EFSU-a (navesti metodu izračuna utjecaja na prihode).

(1) COM(2016) 359 final

(2) COM(2016)589 final.

(3) COM(2014) 903 final

(4) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010, SL L 348, prosinac 2013., str. 129.

(5) Provedbena odluka Komisije br. 2014/99/EU оd 18. veljače 2014. o utvrđivanju popisa regija prihvatljivih za financiranje u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda te država članica prihvatljivih za financiranje u okviru Kohezijskog fonda za razdoblje 2014. – 2020., SL L 50, 20.2.2014., str. 22.

(6) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.

(7) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(8) COM(2014) 903 final

(9) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupne su na web-mjestu BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/HR/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(10) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(11) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(12) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 597 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja

{SWD(2016) 297 final}
{SWD(2016) 298 final}

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja

Prilog

(1)Odjeljak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki (b), dodaje se drugi podstavak:

„Potporu EFSU-a autocestama treba izbjegavati, osim ako je ona potrebna radi potpore privatnim ulaganjima u promet u kohezijskim zemljama ili prekograničnim projektima u području prometa kojima je obuhvaćena barem jedna kohezijska zemlja.”;

(b)u točki (c), druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„U tom se smislu od EIB-a očekuje da će u okviru EFSU-a osigurati financiranje radi dostizanja općeg cilja od najmanje 500 000 000 000 EUR javnih ili privatnih ulaganja, uključujući financiranje mobilizirano preko EIF-a u okviru operacija EFSU-a povezanih s instrumentima iz članka 10. stavka 2. točke (b), nacionalne razvojne banke ili institucije i povećani pristup financiranju za poduzeća koja imaju do 3000 zaposlenika.”.

(2)U odjeljku 3. dodaje se točka (d):

„(d) ako je prisutna jedna od sljedećih značajki ili više njih, operacija se obično svrstava u posebne aktivnosti:

–podređenost u odnosu na druge ulagatelje, uključujući nacionalne razvojne banke i privatne ulagatelje;

–sudjelovanje u instrumentima za podjelu rizika ako se zbog zauzete pozicije EIB izlaže višim razinama rizika;

–izloženost posebnim rizicima, kao što su neprovjerene tehnologije, ovisnost o novim, neiskusnim ili visokorizičnim subjektima, nove financijske strukture ili rizik za EIB, predmetni sektor ili zemljopisno područje;

–značajke vlasničkog kapitala, primjerice plaćanje povezano s rezultatima ili

–ostali utvrdivi aspekti koji dovode do veće izloženosti riziku kako je utvrđeno u EIB-ovim smjernicama za politiku kreditnog rizika;”.

(3)U odjeljku 5. dodaje se sljedeća rečenica:

„Tablica pokazatelja objavljuje se odmah po potpisivanju operacije u okviru jamstva EU-a, osim osjetljivih poslovnih informacija.”.

(4)Odjeljak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (b) mijenja se kako slijedi:

i.u prvoj alineji, prva i druga rečenica zamjenjuju se sljedećim:

„Kod dužničkih operacija EIB ili EIF provode svoju standardnu procjenu rizika, uključujući izračun stope vjerojatnosti neispunjavanja obveza i naplate. Na temelju tih parametara EIB ili EIF kvantitativno izračunavaju rizik za svaku operaciju.”;

ii.u drugoj alineji, prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Svaka dužnička operacija svrstava se u jednu kategoriju rizika (kreditno ocjenjivanje transakcije) prema EIB-ovu ili EIF-ovu sustavu kreditnog ocjenjivanja.”;

iii.u trećoj alineji, prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Projekti trebaju biti ekonomski i tehnički održivi, a EIB-ovo financiranje treba biti strukturirano u skladu s dobrim bankarskim načelima te udovoljavati visokim načelima upravljanja rizicima koje su EIB ili EIF postavili u svojim internim smjernicama.”;

(b)točka (c) mijenja se kako slijedi:

i.u prvoj alineji, druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Na temelju standardne procjene EIB-a ili EIF-a utvrđuje se uključuje li neka operacija rizike vlasničkih instrumenata, bez obzira na njezin pravni oblik i nomenklaturu, ili ih ne uključuje.”;

ii.u drugoj alineji, prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„EIB-ove vlasničke operacije provode se u skladu s EIB-ovim ili EIF-ovim internim pravilima i postupcima.”.

(5)U odjeljku 7. točki (c), briše se riječ „početnog”.

(6)Odjeljak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)u drugoj rečenici prvog podstavka, briše se riječ „početnog”;

(b)u prvoj rečenici prvog podstavka točke (a), briše se riječ „početnog”;

(c)u prvoj rečenici točke (b), briše se riječ „početnog”.