EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.11.2016.

COM(2016) 773 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Plan rada za ekološki dizajn 2016. – 2019.

Plan rada za ekološki dizajn 2016. – 2019.

1.    Uvod

EU ima na raspolaganju niz zakonodavnih instrumenata koji mu omogućuju da djeluje u raznim smjerovima kako bi ostvario ciljeve 1 svoje energetske i klimatske politike. S pomoću ekološkog dizajna, nadopunjenog pravilima o označivanju energetske učinkovitosti, podupire se glavni prioritet Komisije, a to je jačanje konkurentnosti Europe te stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast. Zahvaljujući ekološkom dizajnu, na unutarnjem se tržištu ostvaruju jednaki uvjeti, potiču se održiva ulaganja i održive inovacije, potrošači imaju manje troškove te se smanjuju emisije CO2. Ekološki dizajn doprinosi energetskoj uniji i cilju energetske učinkovitosti za 2030., zajednički dogovorenim klimatskim ciljevima te cilju povezanijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta. Okvir za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti jedan je od najučinkovitijih instrumenata politike na razini EU-a za promicanje energetske učinkovitosti, a procjenjuje se da se njime ostvaruje oko polovina ciljeva u pogledu uštede energije za 2020. Zakonodavni okvir za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti ima dvojaku svrhu: njime se na tržištu osigurava veća zastupljenost proizvoda koji su energetski učinkovitiji (s pomoću ekološkog dizajna) te se istodobno potrošači osvješćuju i potiču da kupuju najučinkovitije proizvode na temelju korisnih informacija (s pomoću označivanja energetske učinkovitosti). Na taj se način njime smanjuje potrošnja energije potrošača i poduzeća, pa i njihovi računi za električnu energiju i komunalne usluge. Nadalje, njime se štiti unutarnje tržište i sprečavaju nepotrebni troškovi za poduzeća i potrošače do kojih dolazi zbog različitih nacionalnih zahtjeva.

Procjenjuje se da će se tim okvirom do 2020. uštedjeti energija od oko 175 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe) godišnje u pogledu primarne energije, što je više od godišnje potrošnje primarne energije u Italiji. Za potrošače to znači uštedu na računima za električnu energiju od 490 EUR po kućanstvu godišnje. Osim toga, procjenjuje se da će tom politikom industrijski, veleprodajni i maloprodajni sektor ostvariti dodatni prihod od oko 55 milijardi EUR godišnje, a od dijela tog novca moglo bi se izravno otvoriti 800 000 dodatnih radnih mjesta u predmetnim sektorima. Isto tako, ona doprinosi i energetskoj sigurnosti smanjujući uvoz energije u EU u vrijednosti od 1,3 milijarde barela nafte svake godine te smanjujući emisije CO2 godišnje za 320 milijuna tona. 2  

Smanjenje potražnje za energijom jedna je od pet dimenzija okvirne strategije energetske unije 3 . Ambiciozna i učinkovita politika u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti i dalje će biti od presudne važnosti za ostvarivanje prioriteta koje je Komisija utvrdila za energetsku uniju te će pomoći u ostvarenju ciljeva klimatske politike koji su dogovoreni na konferenciji COP21 u Parizu u prosincu 2015.

Ovaj Plan rada za ekološki dizajn ima korisnu ulogu u novoj inicijativi Komisije za kružno gospodarstvo 4 , kojom se promiče prelazak EU-a na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno s pomoću niza mjera koje obuhvaćaju cijeli životni ciklus proizvoda i materijala. U EU-u postoji sve veća potreba, a i politički prioritet, da se poboljša učinkovitost korištenja resursima. U tom je smislu dizajn proizvoda od presudne važnosti jer može znatno utjecati na razne životne cikluse proizvoda, naprimjer tako da proizvod bude izdržljiviji, da se može lakše popraviti, ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Direktivom o ekološkom dizajnu već su obuhvaćeni svi značajni utjecaji na okoliš tijekom životnog ciklusa proizvoda, ali dosad je naglasak bio na poboljšanjima u pogledu energetske učinkovitosti. U budućnosti bi ekološki dizajn trebao znatnije doprinijeti kružnom gospodarstvu, naprimjer tako što će se sustavnije baviti pitanjima učinkovitosti materijala kao što su trajnost i mogućnost recikliranja.

U ovom Planu rada utvrđuju se prioriteti Komisije u pogledu djelovanja u skladu s okvirom za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za razdoblje 2016. – 2019. Nastavljajući se na poduzete radnje u okviru prva dva plana rada, u novom se Planu rada predstavljaju tekuće djelovanje i nadolazeća revizija postojećih mjera za određene proizvode. U njemu se utvrđuju dodatne skupine proizvoda koje treba podrobnije razmotriti (s pomoću studija, savjetovanja dionika i procjena utjecaja) kako bi se uzele u obzir u mogućim prijedlozima Komisije o zahtjevima u pogledu ekološkog dizajna i/ili označivanja energetske učinkovitosti te se u njemu utvrđuje kako će se ekološkim dizajnom uspješnije ostvariti ciljevi kružnog gospodarstva. Sve u svemu, procjenjuje se da bi se novim mjerama koje se odnose na nove proizvode iz ovog Plana rada za ekološki dizajn, uz reviziju postojećih mjera, do 2030. moglo sveukupno uštedjeti više od 600 TWh (ili 50 Mtoe) primarne energije godišnje. To je usporedivo s godišnjom potrošnjom primarne energije u Švedskoj te jednakovrijedno smanjenju emisija CO2 2030. za otprilike 100 milijuna tona godišnje.

2.    Uloga Plana rada za ekološki dizajn

I Direktiva o ekološkom dizajnu i Direktiva o označivanju energetske učinkovitosti okvirne su direktive. U njima se utvrđuju uvjeti i kriteriji za donošenje provedbenih mjera kojima se određuju obvezujući zahtjevi specifični za pojedinu skupinu proizvoda. 5 Prioriteti za skupine proizvoda koje treba istraživati u skladu s tim okvirom utvrđuju se redovitim planovima rada, kako se predviđa člankom 16. stavkom 1. Direktive o ekološkom dizajnu, u kojemu se navodi da će Komisija objaviti plan rada za sljedeće tri godine u kojemu se utvrđuje okvirni popis skupina proizvoda koji koriste energiju a koje će se smatrati prioritetima za provođenje pripremnih studija i moguće donošenje provedbenih mjera.

Ovaj novi Plan rada temelji se na aktivnostima obavljenima od sredine 2005. u pogledu skupina proizvoda navedenih u članku 16. stavku 2. Direktive o ekološkom dizajnu iz 2005. 6 (prijelazno razdoblje) te na prva dva plana rada za razdoblje 2009. – 2011. 7 i razdoblje 2012. – 2014. 8

3.    Trenutačno stanje

3.1.    Donesene provedbene mjere

Uslijed navedenog definiranja prioriteta Komisija je pokrenula pripremne studije na temelju kojih je doneseno 28 uredaba o ekološkom dizajnu, 16 delegiranih uredaba o označivanju energetske učinkovitosti i tri priznata dobrovoljna sporazuma.

Nadalje, pokrenuto je 40 normizacijskih naloga za te skupine proizvoda. Popis postojećih usklađenih normi priloženih uredbama za ekološki dizajn dostupan je na internetskoj stranici Europa. 9

3.2.    Aktivnosti koje su u tijeku

U trenutku donošenja ovog Plana rada aktivnosti povezane s nizom utvrđenih prioritetnih skupina proizvoda još uvijek traju te su u različitim stadijima napretka. U tablici u nastavku daje se pregled aktivnosti koje su u tijeku te očekivanih ušteda, ako postoje podaci. 10

Osim ovog Plana rada Komisija donosi i sljedeće mjere kojima bi se, prema predviđanjima, 2030. moglo uštedjeti više od 100 TWh primarne energije godišnje:

mjeru za ekološki dizajn uređaja za grijanje zraka i uređaja za hlađenje 11 ,

mjeru ekološkog dizajna 12 i mjeru označivanja energetske učinkovitosti 13 u pogledu dopuštenih odstupanja pri provjeri kako bi se poboljšalo ispitivanje proizvoda i smanjila mogućnost prijevara,

preporuku u pogledu samoregulacije 14 u kojoj se daju smjernice kako bi se pomoglo industriji u sklapanju dobrovoljnih sporazuma kao alternativnog rješenja donošenju propisa.

Obavljaju se i druge aktivnosti, što je prikazano u tablici u nastavku.

(*) Ishod pripremnih studija ukazuje na to da ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti nisu najprimjerenija regulatorna rješenja za energetsku učinkovitost tih proizvoda te da se već drugim regulatornim instrumentima omogućilo ostvarenje barem dijela moguće uštede energije.

3.3.    Revizije

Većina provedbenih mjera u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti koje su dosad donesene sadržavaju klauzule o revizijama koje treba provesti idućih godina. U tablici u nastavku daje se pregled uredaba koje je potrebno preispitati najkasnije do kraja 2019. te se navodi potencijal za uštedu energije i važnost potencijala za uštedu resursa, ako postoje podaci.

Tijekom tih revizija Komisija će preispitati kako se aspekti koji se odnose na kružno gospodarstvo, kao što su učinkovitost korištenja resursima, mogućnost popravka, mogućnost recikliranja i trajnost, mogu procijeniti i uzeti u obzir prilikom revizije postojećih mjera.

4.    Okvirni popis novih skupina proizvoda za Plan rada 2016. – 2019.

Pripremajući ovaj Plan rada, Komisija je pokrenula studiju kako bi utvrdila dodatne skupine proizvoda koji koriste energiju a koje imaju znatnu mogućnost uštede energije i koje nisu bile obuhvaćene u prijelaznom razdoblju ni u prethodnim planovima rada. Nacrt Plana rada potom je preispitan kako bi se uzeo u obzir akcijski plan za kružno gospodarstvo.

U studiji se daje kvantitativna procjena mogućnosti uštede energije uslijed poboljšanja sveukupne energetske učinkovitosti za svaku skupinu proizvoda. Osim toga, iz perspektive kružnog gospodarstva provedena je kvalitativna procjena drugih utjecaja na okoliš 16 navedenih u Direktivi o ekološkom dizajnu te procjena obuhvaćenosti tih utjecaja na okoliš postojećim propisima. Završna izvješća za različite zadaće u okviru studije dostupna su na internetskoj stranici posebno namijenjenoj toj temi. 17

Komisija se posavjetovala sa Savjetodavnim forumom, kako je propisano člankom 18. Direktive o ekološkom dizajnu, kako bi uzela u obzir primjedbe predstavnika i dionika država članica pri utvrđivanju ovog Plana rada i okvirnog popisa skupine proizvoda. 18

Potencijal za uštedu energije preostalih proizvoda koji koriste energiju, utvrđenih u studiji, za neke je proizvode niži nego za one utvrđene u prethodnim planovima rada. Stoga, usporedno s revizijom postojećih uredaba Komisija će pokrenuti posebne studije za proizvode iz prethodno navedene studije koji imaju najveći potencijal za uštedu:

sustave automatizacije i nadzorne sustave zgrada,

električna kuhala za vodu,

aparate za sušenje ruku,

dizala,

solarne panele i invertore,

rashladne kontejnere,

visokotlačne aparate za čišćenje. 19

Za navedene utvrđene skupine proizvoda provest će se pripremne studije u kojima se detaljnije ispituje mogućnost za poboljšanje stanja okoliša, uključujući aspekte povezane s kružnim gospodarstvom navedene u 5. poglavlju, i na osnovi kojih će se dobiti elementi za utvrđivanje mogućnosti politike u naknadnim procjenama utjecaja.

U pripremi mogućih provedbenih mjera kojima se utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn ili označivanje energetske učinkovitosti Komisiju obvezuju kriteriji iz članka 15. stavka 5. Direktive. Nadalje, pazit će se da nipošto ne dođe do preklapanja s postojećim uredbama EU-a koje se već primjenjuju na te proizvode. Posebno, za automatske nadzorne sustave zgrada neće se predložiti mjera za ekološki dizajn ako se smatra da se potencijal za uštedu energije u zgradama može bolje ostvariti mjerama iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada i/ili Direktive o energetskoj učinkovitosti. Ne bi li se izbjeglo nepotrebno donošenje propisa, neće se predložiti ni jedna mjera za ekološki dizajn ako se potencijal za uštedu energije u dizalima većim dijelom već može ostvariti s pomoću drugih uredaba o ekološkom dizajnu u pogledu njihovih sastavnih dijelova, kao što je Uredba o električnim motorima.

S obzirom na specifičnost proizvoda informacijske i komunikacijske tehnologije (koji nisu obuhvaćeni navedenim skupinama proizvoda) za njih je predloženo odvojeno reguliranje kako bi se u potpunosti uzeo u obzir potencijal kružnog gospodarstva, što je posebno važno za mobitele / pametne telefone.

Pokazalo se da je za proizvode informacijske i komunikacijske tehnologije nadasve teško pouzdano procijeniti potencijal za uštedu energije zbog nesigurnosti u pogledu budućeg razvoja tržišta. Štoviše, sektor proizvodnje informacijske i komunikacijske tehnologije brzo se mijenja pa se postavlja pitanje prikladnosti postupka (koji obično traje oko četiri godine) za ekološki dizajn / označivanje energetske učinkovitosti koji se primjenjuje pri utvrđivanju minimalnih kriterija povezanih s energijom i učinkovitim korištenjem resursa. Istodobno, pokazalo se da se ciljevi u pogledu ekološkog dizajna ne postižu uvijek brže dobrovoljnim sporazumima koji su priznati za neke skupine elektroničkih proizvoda (npr. opremu za slikovni prikaz, konzole za igrice i dodatne prijamnike za pretvorbu signala iz digitalnog u analogni), kao alternativnim rješenjima donošenju propisa. Osim toga, sporazum EU-a i SAD-a Energy Star, u okviru kojeg su obje jurisdikcije utvrdile iste dobrovoljne zahtjeve u pogledu učinkovitosti za uredsku opremu, morat će se preispitati prije nego što prestane vrijediti 2018. Konačno, treba pomno razmotriti povećanu povezanost proizvoda u kućanstvima ili industriji i pojavu pametnih kućanskih aparata te njihov utjecaj na ukupnu učinkovitost sustava.

U tom smislu Komisija će pokrenuti detaljniju procjenu sljedećih proizvoda iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije ne bi li ih po mogućnosti uključila u Radni plan za ekološki dizajn:

pristupnika (mrežna oprema za kućanstva),

mobitela / pametnih telefona,

baznih stanica.

Tako će se moći odrediti najbolji politički pristup kako bi se poboljšala njihova energetska učinkovitost i ukupni aspekti u pogledu kružnog gospodarstva. Znakovni zasloni uzet će se u obzir u okviru tekućih aktivnosti revizije postojećih provedbenih mjera za ekološki dizajn televizora, a bežični punjači u okviru revizije mjera za vanjske izvore električne energije.

5.    Doprinos kružnom gospodarstvu

Mogućnost da se proizvod ili njegovi sastavni dijelovi i materijali poprave, prerade ili recikliraju uglavnom ovisi o prvotnom dizajnu proizvoda. Stoga je od presudne važnosti da se ti aspekti uzmu u obzir prilikom proučavanja mogućih provedbenih mjera za ekološki dizajn. Dosad je naglasak bio na poboljšanju energetske učinkovitosti proizvoda iako odredbe o učinkovitosti korištenja resursima postoje u Direktivi od donošenja 2005. te su za neke skupine proizvoda uvedene zajedno s kriterijima koji se odnose naprimjer na uporabu vode i trajnost.

Ovim novim Planom rada Komisija će istražiti mogućnost određivanja dodatnih zahtjeva za određene proizvode i/ili horizontalnih zahtjeva u područjima kao što su trajnost (npr. minimalno trajanje proizvoda ili kritičnih sastavnih dijelova), mogućnost popravka (npr. dostupnost rezervnih dijelova i priručnika za popravak, dizajn kojim je predviđena mogućnost popravka), mogućnost nadogradnje, dizajn za rastavljanje (npr. jednostavno uklanjanje određenih sastavnih dijelova), informacije (npr. označivanje plastičnih dijelova) te lakoća ponovne uporabe i recikliranja (npr. izbjegavanje nekompatibilne plastike), staklenički plinovi i druge emisije. Nastavit će s utvrđivanjem znanstvenih temelja za razvoj odgovarajućih kriterija koji su u skladu sa zahtjevima Direktive o ekološkom dizajnu. To će se poduzeti za nove skupine proizvoda utvrđene u 4. poglavlju te za predstojeće revizije postojećih mjera za određene proizvode navedene u 3. poglavlju uzimajući u obzir procijenjene koristi i troškove predloženih mjera, a i Prilog II. Direktivi, u skladu s kojima se mora izbjeći da zahtjevi u pogledu poboljšanja okolišne učinkovitosti proizvoda uzrokuju znatne gubitke učinkovitosti ili ne budu korisni za potrošače. Nadalje, svi se zahtjevi moraju moći provjeriti i provesti.

Konkretno, trebalo bi sustavnije proučiti koliko se može poboljšati definiranje zahtjeva u pogledu učinkovitosti materijala u uredbama o proizvodima. U tu će svrhu Komisija osmisliti „alate” za ekološki dizajn povezane s kružnim gospodarstvom, naprimjer u obliku smjernica za unošenje aspekata učinkovitosti resursa i materijala za nove skupine proizvoda te za reviziju postojećih provedbenih mjera. Na temelju detaljne analize tim bi se „alatima” osigurali konkretni primjeri kako se ti aspekti mogu uzeti u obzir u zahtjevima za određene proizvode ili horizontalnim zahtjevima.

Komisija će poboljšati i metodološke temelje kako bi se sustavnije donosili zahtjevi povezani s učinkovitošću materijala u uredbama o proizvodima, i novima i onima koje treba preispitati. U tu je svrhu donesen zahtjev za normizaciju koji se odnosi na aspekte učinkovitosti materijala, upućen europskim organizacijama za normizaciju. 20 Tim su zahtjevom prvenstveno obuhvaćeni sljedeći aspekti:

produljenje trajanja proizvoda,

mogućnost ponovne uporabe sastavnih dijelova ili recikliranja proizvoda na kraju njihova vijeka uporabe,

uporaba ponovno upotrebljenih sastavnih dijelova i/ili recikliranih materijala u proizvodima.

Norme koje će se pripremiti u skladu s navedenim zahtjevom za normizaciju bit će opće naravi i iskoristit će se za razvoj normi za određene proizvode i/ili horizontalnih normi, koje bi poslužile kao temelj za moguće zahtjeve povezane s aspektima učinkovitosti materijala, kao što su mogućnost popravka ili recikliranja.

Ostvarenju tog cilja doprinijet će i rad na ekološkom otisku proizvoda koji je u tijeku.

6.    Nadzor tržišta i međunarodna suradnja

Procjenjuje se da 10 – 25 % proizvoda na tržištu nisu u skladu sa zahtjevima za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti. Zbog toga se oko 10 % procijenjene uštede energije ne ostvari. U apsolutnom smislu to odgovara oko 17 Mtoe primarne energije godišnje. Tako se zavaravaju i potrošači, koji bi mogli imati veće račune za električnu energiju. Za nadzor tržišta nadležne su države članice. Iako su se posljednjih godina provedbene aktivnosti znatno poboljšale, potrebno je uložiti dodatni napor kako bi se smanjio broj nesukladnih proizvoda na tržištu EU-a.

Ne bi li poboljšala provedbu, Komisija već omogućuje suradnju među nacionalnim tijelima za nadzor tržišta preko skupina za administrativnu suradnju u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. Štoviše, Komisija podupire i nastavit će podupirati posebne zajedničke nadzorne projekte, kao što je projekt EEpliant koji financira EU. Poboljšanju provedbe doprinijet će i uredbe Komisije o dopuštenim odstupanjima pri provjeri, navedeni pod točkom 3.2., kao i Komisijin Prijedlog uredbe o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti, o kojemu se trenutačno pregovara na međuinstitucijskoj razini. 21

Europska unija jedan je od svjetskih predvodnika u razvoju minimalnih zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti i označivanja energetske učinkovitosti proizvoda. Mnoge zemlje primjenjuju slične pristupe, a naši propisi i etikete kojima se aparati razvrstavaju na ljestvici od A do G svjetski su poznati. Štoviše, EU ima važnu ulogu u međunarodnoj normizaciji.    Te su mjere važne za europska poduzeća jer se s pomoću njih doprinosi stvaranju usklađenijih pravila diljem svijeta, smanjuju troškovi usklađivanja i stvaraju prilike u inozemstvu.

Komisija će stoga nastaviti surađivati s drugim jurisdikcijama kako bi se ostvarila konvergencija normi, ispitnih metoda i, po mogućnosti, minimalnih zahtjeva, naprimjer međunarodnom normizacijom, sporazumima za određene proizvode ili u sklopu bilateralnih trgovinskih sporazuma.

7.    Izgledi

Komisija si je zadala sljedeće prioritete za naredne godine:

(1)finalizirati tekuće regulatorno djelovanje u pogledu proizvoda utvrđenih u prethodnim planovima rada;

(2)obaviti reviziju postojećih mjera utvrđenih u 3. poglavlju;

(3)započeti pripremne studije za skupine proizvoda utvrđene u 4. poglavlju;

(4)pojačati doprinos Direktive o ekološkom dizajnu s ciljem postizanja gospodarstva koje je u većoj mjeri kružno;

(5)omogućiti bolju suradnju država članica u pogledu nadzora tržišta kako bi se bolje provodile postojeće uredbe;

(6)osnažiti suradnju s međunarodnim partnerima kako bi se omogućila dodatna usklađenost ispitnih metoda i metoda mjerenja te, po mogućnosti, minimalnih zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti.

(1)

Klimatska i energetska strategija za 2020.: COM(2010) 639 final; Klimatska i energetska strategija za 2030.: COM(2014) 15 final

(2)

Studija Ecodesign Impact Accounting (Računanje utjecaja ekološkog dizajna), VHK, 2014.

(3)

COM(2015) 80 final

(4)

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, COM (2015) 614/2 donesen 2.12.2015.

(5)

Pregled postojećih provedbenih mjera potražite na: https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/list_of_enegy_labelling_measures.pdf  

https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/list_of_ecodesign_measures.pdf

(6)

SL L 191, 22.7.2005., str. 29.–58.

(7)

Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Određivanje plana rada za razdoblje 2009. – 2011. u skladu s Direktivom o ekološkom dizajnu (COM/2008/0660 final)

(8)

  http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/documents/eco-design/working-plan/files/comm-swd-2012-434-ecodesign_en.pdf  

(9)

  http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/mandates/  

(10)

U skladu s postojećom praksom procjene utjecaja za skupine proizvoda u okviru ekološkog dizajna pretpostavlja se da je učinkovitost elektrana u pretvaranju energije u električnu energiju na razini cijelog EU-a 40 % (odnosno, potrebno je 2,5 Mtoe goriva [plina, nafte, ugljena itd.] primarne energije za svaki Mtoe proizvedene električne energije koji će biti naplaćen krajnjem korisniku).

(11)

Uredba Komisije o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn uređaja za grijanje zraka, uređaja za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja i ventilatorskih konvektora, [C(2016) 7769 final]

(12)

Uredba Komisije o izmjeni uredbi (EZ) br. 1275/2008, (EZ) br. 107/2009, (EZ) br. 278/2009, (EZ) br. 640/2009, (EZ) br. 641/2009, (EZ) br. 642/2009, (EZ) br. 643/2009, (EU) br. 1015/2010, (EU) br. 1016/2010, (EU) br. 327/2011, (EU) br. 206/2012, (EU) br. 547/2012, (EU) br. 932/2012, (EU) br. 617/2013, (EU) br. 666/2013, (EU) br. 813/2013, (EU) br. 814/2013, (EU) br. 66/2014, (EU) br. 548/2014, (EU) br. 1253/2014, (EU) 2015/1095, (EU) 2015/1185, (EU) 2015/1188, (EU) 2015/1189 i (EU) 2016/XXX [C(2016) 7769 final] u pogledu primjene dopuštenih odstupanja u postupcima provjere, [C(2016)7767 final]

(13)

Delegirana uredba Komisije o izmjeni delegiranih uredaba (EU) br. 1059/2010, (EU) br. 1060/2010, (EU) br. 1061/2010, (EU) br. 1062/2010, (EU) br. 626/2011, (EU) br. 392/2012, (EU) br. 874/2012, (EU) br. 665/2013, (EU) br. 811/2013, (EU) br. 812/2013, (EU) br. 65/2014, (EU) br. 1254/2014, (EU) 2015/1094, (EU) 2015/1186 i (EU) 2015/1187 u pogledu primjene dopuštenih odstupanja u postupcima provjere, [C(2016) 7765 final]

(14)

Preporuke Komisije o smjernicama za mjere samoregulacije koje zaključuje industrija u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, [C(2016) 7770 final]

(15)

Osim proizvoda povezanih s vodom, za koje su navedene vrijednosti uštede i za 2025. i 2030.

(16)  Uključujući potrošnju vode u fazi upotrebe; potrošnu robu (npr. deterdžente); prisutnost kritičnih sirovina, usporivača gorenja, plastifikatora (ftalata) ili drugih toksičnih tvari; prisutnost fluoriranih stakleničkih plinova; zračenje; sigurnost (istjecanje goriva, vibracije itd.); zdravlje (higijena, razina buke itd.); trajnost (ponovna uporaba, mogućnost nadogradnje, mogućnost popravka itd.); kraj vijeka uporabe (mogućnost recikliranja, reciklirani sadržaj) te izravne emisije u zrak, vodu i tlo.

(17)

Vidjeti: http://www.ecodesign-wp3.eu/documents  

(18)

Savjetodavni forum za ekološki dizajn održan 28.10.2015.

(19)

Prema predviđanjima od dostupnih mogućnosti politike moguće je zadržati samo označivanje energetske učinkovitosti jer se čini kako potencijal za uštedu energije ne opravdava mogućnost ekološkog dizajna.

(20)

Odluka Komisije C(2015) 9096 donesena 17.12.2015.

(21)

COM(2015) 341 final