This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52016DC0768
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS on the implementation of the Council Recommendation on promoting health-enhancing physical activity across sectors
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o provedbi Preporuke Vijeća o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o provedbi Preporuke Vijeća o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje
COM/2016/0768 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 5.12.2016.
COM(2016) 768 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o provedbi Preporuke Vijeća o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje
1.Uvod i kontekst
Vijeće je zatražilo od Komisije da svake tri godine podnese izvješće o napretku u provedbi Preporuke Vijeća o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje (dalje u tekstu:„Preporuka Vijeća”) 1 , donesene u studenome 2013., te o ostvarenoj dodanoj vrijednosti. Ovim izvješćem o napretku obuhvaćeno je razdoblje od 2014. do 2016.
Većina ljudi u Europi ne ostvaruje minimalnu razinu tjelesne aktivnosti koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2 . Posebice su nedovoljno tjelesno aktivne osobe niskog društveno-ekonomskog statusa, pripadnici etničkih manjina i osobe s invaliditetom. Države članice EU-a priznale su potrebu jačanja na nacionalnoj razini politika za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje i prepoznale koristi djelovanja na razini EU-a, što je dovelo do donošenja Preporuke Vijeća o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje u 2013., na temelju prijedloga Komisije. Vijeće je nedavno donijelo zaključke o promicanju motoričkih vještina, tjelesnih i sportskih aktivnosti za djecu 3 . U tim se zaključcima države članice pozivaju na podizanje svijesti o prednostima redovite tjelesne aktivnosti od ranog djetinjstva te na poticanje djece da budu aktivnija provedbom međusektorskih politika, npr. u sektorima obrazovanja, mladih i zdravlja.
Preporukom Vijeća potiču se države članice da djeluju međusektorski te da u nacionalne strategije i akcijske planove uključe područja politika kao što su sport, zdravlje, obrazovanje, zaštita okoliša i promet. Njome se države članice ujedno potiču i na to da blisko surađuju međusobno i s Komisijom tako da redovito razmjenjuju informacije i najbolje prakse. Uz to, Vijeće je prepoznalo da su nužne pouzdanije i pravodobne informacije o stanju na čitavu području EU-a kako bi se osigurala potpora oblikovanju nacionalnih i regionalnih politika, pa je stoga predložilo okvir za nadzor utemeljen na Smjernicama EU-a o tjelesnoj aktivnosti 4 („okvir za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje”).
2.Metoda
Okvir za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje sastoji se od 23 pokazatelja koji obuhvaćaju različita tematska područja koja se odnose na tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje: međunarodne preporuke i smjernice za tjelesnu aktivnost, međusektorski pristup, sport, zdravlje, obrazovanje, zaštita okoliša (uključujući urbano planiranje i javnu sigurnost), radno okruženje, stariji građani, ocjenjivanje i javna svijest.
Preporukom Vijeća države članice EU-a pozvane su da imenuju nacionalne kontaktne točke za tjelesnu aktivnost kako bi se na nacionalnoj razini koordiniralo prikupljanje podataka za okvir za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. Svih 28 država članica EU-a odredilo je kontaktne točke do sredine 2014. te je u Rimu u listopadu 2014. pokrenuta mreža kontaktnih točaka za tjelesnu aktivnost. Podaci koji se upotrebljavaju u okviru za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje prikupljeni su 2015. u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Uz potporu Komisije u siječnju i lipnju 2015. održan je sastanak mreže radi rasprave i razmjene informacija o uočenim poteškoćama, a u travnju i rujnu 2016. održan je sastanak mreže na kojem se raspravljalo o stečenim spoznajama i budućim krugovima prikupljanja podataka.
Osim toga, Komisija je surađivala s konzorcijem istraživača koji predvode istraživači sa Sveučilišta u Erlangenu i Nürnbergu (Njemačka) kako bi se kontaktnim točkama pružila pomoć u vezi s okvirom za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje 5 . Konzorcij je proveo i neovisnu procjenu okvira za nadzor i postupka (studija o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje) 6 . U okviru te studije provedena je i posebna analiza stanja u nekoliko država kako bi se prikupile povratne informacije, stečene spoznaje i prijedlozi povezani s provedbom okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje te kako bi se Komisiji pružile preporuke za poboljšanje različitih elemenata okvira za nadzor i potpore koja se pruža državama članicama.
To izvješće o napretku temelji se na doprinosima država članica koji su dobiveni uglavnom putem mreže kontaktnih točaka za tjelesnu aktivnost te od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Izvješće se temelji na rezultatima navedene studije o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje.
3.Baza podataka Svjetske zdravstvene organizacije o prehrani, pretilosti i tjelesnoj aktivnosti (NOPA) te informativni pregledi po državama o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje
Svi podaci prikupljeni putem okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje uneseni su u postojeću europsku bazu podataka Svjetske zdravstvene organizacije o prehrani, pretilosti i tjelesnoj aktivnosti (NOPA) 7 . Glavne su sastavnice NOPA-e podaci o epidemiologiji i učestalosti, mjerama politike i dobrim praksama povezanima s prehranom, pretilošću i tjelesnom aktivnošću. Komisija je poduprla WHO u daljnjem razvijanju dijelova baze podataka o tjelesnoj aktivnosti kako bi se ona prilagodila okviru za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje i kako bi se poboljšalo korisničko sučelje.
Komisija je pružila potporu Regionalnom uredu WHO-a za Europu i s njime blisko surađivala u vezi s prikupljanjem doprinosa država članica s pomoću kojih su izrađeni informativni pregledi po državama o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje 8 . Ti informativni pregledi po državama objavljeni su tijekom Europskog tjedna sporta u rujnu 2015. U njima se nalaze pregled o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje po pojedinim državama (uključujući dobre prakse) te analiza trendova u vezi s tjelesnom aktivnošću korisnom za zdravlje i stanja u EU-u. Regionalni ured WHO-a za Europu izvijestio je u svibnju 2016. da su informativni pregledi po državama bili među 20 najčešće pregledavanih proizvoda na stranici WHO-a.
4.Razvoj i provedba politike za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje na nacionalnoj razini
U prvom krugu prikupljanja podataka na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje 27 od 28 država EU-a 9 sudjelovalo je u istraživanju o provedbi 23 pokazatelja. Na temelju prikupljenih podataka dobiven je dobar pregled stanja u vezi s promicanjem tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje u EU-u. Uvid u te podatke može se dobiti u bazi podataka NOPA Svjetske zdravstvene organizacije. U informativnim pregledima po državama o tjelesnoj aktivnosti koje objavljuju Regionalni ured WHO-a za Europu i Komisija nalazi se pregled tih podataka.
Nakon donošenja Preporuke Vijeća u studenome 2013. svih 27 država koje su sudjelovale razvilo je nacionalne politike ili akcijske planove u najmanje jednom sektoru obuhvaćenom okvirom za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. Države članice donijele su ponajprije nove politike u sektoru sporta (13 država članica), u sektoru zdravlja (10 država članica), u sektoru obrazovanja (osam država članica), u sektoru zaštite okoliša, urbanog planiranja i javne sigurnosti (uključujući promet; tri države članice) i u sektoru starijih građana (tri države članice). Međutim, od 152 politike i akcijskih planova o kojima je izviješteno, mnogi su počeli prije nego što je donesena preporuka Vijeća.
Smatra se da je pokazatelj proveden nakon što država članica uvede politiku ili program koji se prati upotrebom tog pokazatelja. Okviru za nadzor sastoji se od 23 pokazatelja; 23 države provele su 10 ili više pokazatelja, a pet država provelo ih je 20 ili više. Samo je jedna država obuhvatila i provela svih 23 pokazatelja iz okvira za nadzor. Važno je napomenuti da je samo sedam država provelo politike kojima su obuhvaćena sva tematska područja iz okvira za nadzor.
Sljedeći grafikon pokazuje broj pokazatelja koje je provelo 27 država članica EU-a.
Pregled rezultata okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje po tematskim područjima nalazi se u nastavku 10 .
Preporuke nacionalnih politika za tjelesnu aktivnost za zdravlje provedene su u 19 država. Među tim preporukama 18 ih je usmjereno na odrasle, 17 na mlade, a 16 na starije osobe. U 10 država nacionalne preporuke temelje se na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Preporuke jedne države slijedile su smjernice EU-a za tjelesnu aktivnost. Osam država slijedilo je druge međunarodne preporuke ili kombinaciju njih.
Ukupno je 16 država izvijestilo da su u potpunosti razvile i provele poseban nacionalni mehanizam za koordinaciju promicanja tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. Jedna je država izvijestila o postojanju snažne suradnje među ministarstvima koja ima jednak učinak kao i mehanizam za koordinaciju, a četiri države planiraju uvesti mehanizam za koordinaciju u roku od dvije godine.
Nacionalne politike „sport za sve” provedene su u 22 države. Sedam je država provelo politike koje nisu isključivo bile namijenjene „sportu za sve”, no uključivale su „sport za sve” kao jednu od tema.
Programi „sportskih klubova za zdravlje” (kojima se sportske klubove potiče da ulažu u sportske aktivnosti povezane sa zdravljem i u promicanje zdravlja povezanoga sa sportskim aktivnostima) provedeni su u sedam država. Dvije ili više država planira provesti takve programe u bližoj budućnosti.
Neke države usmjerile su se na potrebe više od jedne ciljne skupine na integrirani način, a druge su se usmjerile na pojedine ciljne skupine ovisno o sektoru tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. Točnije, 10 je država izvijestilo o provedbi posebnih okvira kojima se podupire pristup rekreacijskim objektima i objektima za vježbanje za socijalno ugrožene skupine (useljenici ili socijalno ranjive osobe). Dvije države članice više su se usmjerile na upotrebu sporta kao sastavnice programa za rehabilitaciju i reintegraciju osoba s invaliditetom.
Politike za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje provedene su u sektoru zdravlja u 22 države. Osposobljavanje o tjelesnoj aktivnosti uključeno je u obrazovne programe za zdravstvene djelatnike u 17 država. U 14 je država tjelesna aktivnost uključena u module za osposobljavanje liječnika i fizioterapeuta; u osam je država uključena u module za osposobljavanje medicinskih sestara. Osim toga, 13 je država provelo programe za promicanje savjetovanja o tjelesnoj aktivnosti koje provode zdravstveni djelatnici. Ti programi uglavnom se odnose na sprečavanje nezaraznih bolesti i davanje smjernica zdravstvenim djelatnicima, katkad u obliku besplatnih internetskih tečajeva.
U 19 država politike za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje provedene su u vezi sa zaštitom okoliša, urbanim planiranjem i javnom sigurnošću (uključujući promet). Navedeno je da je hodanje među trima glavnim vrstama prijevoza tijekom dnevnih aktivnosti u 20 država; vožnja bicikla nalazila se među trima glavnim vrstama prijevoza u osam država. Osim toga, neke su države uvele mjere kao što su porezne olakšice (npr. povrat PDV-a za kupljene bicikle, oslobođenja od poreza i/ili naknade zaposlenicima za dolazak na posao pješke ili biciklom), visoke naknade za parkiranje i pristojbe za zagušenje prometa.
14 je država izvijestilo o provedbi programa aktivnog putovanja na posao (još jedna država planira to učiniti u bližoj budućnosti), a 12 je država provelo programe kojima se potiče tjelesna aktivnost na radnom mjestu (još šest država planira to učiniti u bližoj budućnosti).
Četiri su države izvijestile o provedbi Europskih smjernica za poboljšanje infrastrukture za tjelesnu aktivnost tijekom slobodnog vremena 11 na nacionalnoj razini, a još šest država planira ih provesti u bližoj budućnosti.
Politike za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje provedene su u sektoru obrazovanja u 19 država. Iako su sve države članice provele mjere kojima se zahtijeva određen broj obveznih nastavnih sati tjelesnog odgoja u školama (u rasponu od jednog do pet sati ovisno o razredu i državi/regiji), šest država dopustilo je kombinaciju obvezne i izborne nastave tjelesnog odgoja u osnovnim školama, a pet ih je to dopustilo u srednjim školama. Nekoliko je država izvijestilo o provedbi različitih školskih programa promicanja tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje: aktivni odmori između nastavnih sati (osam država), aktivni odmori tijekom nastavnih sati (četiri države) i izvannastavne aktivnosti (11 država). Osam je država izvijestilo o provedbi programa s mjerama kojima se dolazak u školu biciklom ili pješke nastoji učiniti sigurnijim radi poticanja aktivnog putovanja do škole. Tjelesna aktivnost korisna za zdravlje uključena je u osposobljavanje nastavnika tjelesnog odgoja u 20 država.
O djelovanjima lokalnih zajednica s ciljem promicanja tjelesne aktivnosti kod starijih građana izvijestilo je 13 država, uključujući dvije države koje planiraju provesti takve projekte u bližoj budućnosti (npr. programi za jačanje ravnoteže i koordinacije kod starijih osoba, uključujući prevenciju slabosti i padova, obrazovanje i savjetovanje o vježbanju).
18 je država izvijestilo o provedbi uspješnih komunikacijskih kampanja s ciljem podizanja javne svijesti o koristima tjelesne aktivnosti te povećanja broja tjelesno aktivnih osoba. Jedna država izvijestila je o čak 14 različitih kampanja. Dok su neke kampanje bile usmjerene na sve građane, druge su bile usmjerene na ranjive skupine kao što su djeca ili stariji građani. Opseg tih kampanja u nekim je slučajevima bio nacionalan, a u drugima je bio ograničen na određenu regiju ili grad.
5.Mjerenje učestalosti tjelesne aktivnosti
Nadziranje trendova i promjene u razini tjelesne aktivnosti stanovništva tijekom vremena važni su za razvoj, evaluaciju i poboljšanje nacionalnih politika za tjelesnu aktivnost. Na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje države članice EU-a izvijestile su o razinama tjelesne aktivnosti u obliku postotaka odraslih, djece i adolescenata koji ostvaruju minimalnu razinu tjelesne aktivnosti u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije 12 .
17 država članica izvijestilo je o uvođenju sustava praćenja razine tjelesne aktivnosti stanovništva (a još pet država članica očekuje da će takve sustave uvesti u roku od dvije godine). Međutim, ti se sustavi temelje na nizu različitih instrumenata istraživanja i upitnika. Osim toga, nekoliko država dostavilo je podatke o razinama tjelesne aktivnosti koji su prikupljeni na temelju više od jednog izvora ili instrumenta. 12 država dostavilo je podatke o razinama tjelesne aktivnosti odraslih koji su dobiveni putem neovisnih nacionalnih studija. Dostavljeni su i podaci iz istraživanja koje je proveo EU (šest država dostavilo je podatke iz istraživanja Eurobarometra 13 , a dvije države koristile su se podacima iz Europske zdravstvene ankete 14 kao svojim nacionalnim podacima o razinama tjelesne aktivnosti). Jedna država dostavila je i podatke dobivene objektivnim mjerenjem tjelesne aktivnosti koje je provedeno s pomoću naprava kao što su mjerači ubrzanja. Podaci za djecu i adolescente uglavnom su dobiveni na temelju Ankete o ponašanju povezanom sa zdravljem kod djece školske dobi 15 , koja služi kao široko prihvaćen standardiziran izvor podataka koji omogućavaju međunarodne usporedbe i opažanje trendova, ili na temelju nacionalno reprezentativnih studija. U slučajevima u kojima nacionalni podaci nisu bili dostupni procjene razina tjelesne aktivnosti dobivene su iz podataka Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje globalne zdravstvene situacije (WHO’s Global Health Observatory) 16 .
U dostavljenim podacima otkrivene su velike razlike među državama i unutar njih, ovisno o upotrijebljenim metodologijama i instrumentima istraživanja. Znatne razlike postoje ponajprije u odnosu na podatke dobivene putem nekog od nacionalnih istraživanja ili istraživanja EU-a, kao što su Eurobarometar i Europska zdravstvena anketa, a osobito u odnosu na procjene Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje globalne zdravstvene situacije. Države članice izvijestile su da su svjesne tog problema te s njim povezanih poteškoća oko osiguravanja ispravnosti i usporedivosti podataka o tjelesnoj aktivnosti u EU-u. Objavljivanje proturječnih podataka dobivenih različitim instrumentima istraživanja utvrđeno je kao razlog za zabrinutost u vezi s promicanjem tjelesne aktivnosti i kao problem koji treba riješiti.
6.Suradnja između država članica i suradnja s Komisijom u vezi s tjelesnom aktivnošću korisnom za zdravlje
Preporukom Vijeća potiče se države članice na usku međusobnu suradnju i suradnju s Komisijom u vezi s promicanjem tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje redovitom razmjenom informacija i najboljih praksi. Komisija je pozvana da olakša tu razmjenu i da podupire države članice u njihovu radu u tom području.
Stručna skupina za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje, koja je utvrđena na temelju Plana rada EU-a u području sporta 2014. – 2017. 17 zadužena je za koordinaciju provedbe Preporuke Vijeća. Predstavljanja dobrih praksi u vezi s promicanjem tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje (uključujući istraživanja koja financira EU 18 ) država članica i promatračkih organizacija sustavno su uključena u sastanke 19 kako bi se omogućila razmjena iskustava i spoznaja. Dodatno, stručna skupina sastavila je niz dobrih praksi svih država članica i sportskih organizacija koje su u sastancima sudjelovale kao promatrači 20 . To je učinjeno kako bi se pružilo nadahnuće onim državama koje su u postupku razvoja ili izmjene nacionalnih strategija i politika. I mrežom kontaktnih točaka stvorene su prilike za razmjenu informacija i uzajamno učenje (i različite su prezentacije država članica sustavno uključene u sastanke mreže).
Komisija je osigurala potporu Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u pružanju tehničke pomoći onim državama članicama koje su razvijale ili provodile nacionalne smjernice za tjelesnu aktivnost. Preciznije, podupirala je razvoj i provedbu alata kojima se nastoji poboljšati promicanje tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje u sustavu primarne zdravstvene skrbi u Hrvatskoj te razvoj nacionalne strategije za tjelesnu aktivnost na Malti i u Portugalu.
Uz to, u ciljeve poglavlja o sportu programa Erasmus+ 21 , kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2020., uključeno je promicanje svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje pojačanim sudjelovanjem i jednakim pristupom sportu za sve. U 2014. i 2015. EU je sufinancirao ukupno 26 partnerstava suradnje čiji je cilj bilo poticanje sudjelovanja u sportu i tjelesnoj aktivnosti. Ti projekti provedeni su u znatnom broju država članica, čime su postali dostupni europskim građanima u njihovim lokalnim okruženjima, te su bili usmjereni na različite dijelove stanovništva, uključujući djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Programom Erasmus+ osigurana je potpora nastojanjima raznih dionika sa sveučilišta, iz javnih tijela, nevladinih organizacija i sportskih klubova u provedbi smjernica EU-a za tjelesnu aktivnost u državama članicama.
Konačno, države članice i Komisija surađivale su u vezi s Europskim tjednom sporta, inicijativom koja se provodi na čitavom području Europe, a koja je pokrenuta 2015. s ciljem jačanja svijesti o koristima od sporta i tjelesne aktivnosti, neovisno o dobi, podrijetlu ili razini tjelesne pripremljenosti. U vezi s Europskim tjednom sporta sufinancirano je pet partnerstava u 2015. i osam u 2016. Prva dva izdanja bila su uspješna. Uključila se 31 europska država, a inicijativa je organizirana u partnerstvu s velikim sportskim i sa sportom povezanim organizacijama koje su se obvezale na organiziranje događanja te, općenito, na promicanje tjelesne aktivnosti. Među tim je partnerima i Federacija europskih sportskih prijestolnica i gradova, koja svake godine dodjeljuje nagrade Europskih gradova sporta.
7.Europski statistički podaci o tjelesnoj aktivnosti
Budući da sport postaje sve važniji u europskim strategijama i programima, postoji pojačana potreba za usklađenim i usporedivim statističkim podacima kako bi se u tom području ojačale politike temeljene na dokazima. Preporukom Vijeća Komisija je pozvana da razmotri mogućnost prikupljanja europskih statističkih podataka o razinama tjelesne aktivnosti koji bi se temeljili na podacima prikupljenima na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje.
Eurostat i Komisija počeli su u 2016. širiti usklađene statističke podatke o tjelesnoj aktivnosti koji se temelje na postojećim istraživanjima EU-a 22 . Posebno, Europskim statističkim programom za 2013. – 2017. 23 utvrđene su odredbe na temelju kojih će se prikupljati statistički podaci o tjelesnoj aktivnosti. U 2016. podaci o tjelesnoj aktivnosti i bavljenju sportom i rekreacijom širit će se putem drugog izdanja Europske zdravstvene ankete 24 (EHIS) i putem anketa o korištenju vremena 25 . Na temelju postojeće uredbe o okviru za statističke podatke o javnom zdravlju planira se treće izdanje Europske zdravstvene ankete za 2019.; naknadne će ankete biti provedene na temelju buduće uredbe o anketnom prikupljanju društvenih mikropodataka, čime će se učestalost njihove provedbe povećati s pet na šest godina. Eurostat, Komisija i države članice surađuju na usuglašavanju u vezi s instrumentima istraživanja.
U kontekstu okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje samo dvije države članice koristile su se podacima iz Europske zdravstvene ankete pri izvješćivanju o razinama tjelesne aktivnosti. Glavno je ograničenje te ankete to što ne uključuje spore rekreacijske aktivnosti. Osim toga, u njoj se ne daju procjene o tome u kojoj mjeri stanovništvo ispunjava preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o tjelesnoj aktivnosti, a što se zahtijeva na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. Ta bi se ograničenja trebala ukloniti kad bi se Europska zdravstvena anketa upotrebljavala kao jedinstven alat za praćenje tjelesne aktivnosti na čitavom području EU-a.
8.Evaluacija dodane vrijednosti ostvarene primjenom Preporuke Vijeća
Preporukom Vijeća osiguran je poticaj državama članicama da se uključe u rješavanje pitanja tjelesne aktivnosti u okviru javnih politika. Od ukupno 152 politike i akcijskih planova iz svih sektora koji odgovaraju promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje, a o kojima su države članice podnijele izvješća, 37 je doneseno nakon donošenja Preporuke u studenome 2013. Može se očekivati da će Strategija za tjelesnu aktivnost za europsku regiju 2016. – 2025. Svjetske zdravstvene organizacije dati dodatan poticaj državama članica da djeluju u tom području 26 .
Preporukom Vijeća pridonijelo se i poboljšanju nadzora tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje u državama članicama EU-a, od epidemioloških podataka do razvoja politika. Kao rezultat toga nekoliko je država proširilo, pojačalo ili čak službeno uspostavilo nacionalne međusektorske mreže ili to planiraju učiniti u bližoj budućnosti.
Podaci prikupljeni na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje prvi su put pružili pregled provedbe politika povezanih s tjelesnom aktivnošću korisnom za zdravlje te s time povezanih mjera diljem EU-a. Tim informacijama omogućene su usporedba stanja u vezi s provedbom politika za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje među državama članicama EU-a i razmjena dobre prakse te pružanje nadahnuća za one države koje su u postupku razvoja ili izmjene nacionalnih strategija i politika. Ishodi tog postupka bit će korisni za nacionalna tijela i dionike pri utvrđivanju potreba politika i napretka u provedbi. Podaci prikupljeni na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje korisni su i za neke od pokazatelja praćenja tjelesne aktivnosti u akcijskim planovima država članica za suzbijanje pretilosti djece 27 . Prvi krug nadzora osnova je za određivanje temeljne vrijednosti na osnovi koje će se procjenjivati razvoj i napredak u sljedećim krugovima.
Od ključne je važnosti upotreba planova evaluacije za ocjenu učinka i djelotvornosti politika te akcijskih planova na nacionalnoj razini. Od 152 politike ili akcijska plana o kojima je izviješteno, većina (njih 116) je uključivala i plan evaluacije. Međutim, nisu dostavljene informacije o tome jesu li te evaluacije i provedene.
Općenito, doprinosi kontaktnih točaka okviru za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje bili su dobri, a to treba smatrati iznimno pozitivnim znakom za prvi krug nadzora. Za sljedeće krugove prikupljanja podataka bit će korisno izmijeniti instrument istraživanja za nekoliko pokazatelja te preciznije definirati neke pokazatelje kako bi se smanjio prostor za različito tumačenje podataka (npr. o kojim smjernicama o stanju treba izvijestiti). Time će se omogućiti bolja usporedba podataka među državama.
Ocjena prvog kruga nadzora pokazala je specifične nacionalne kontekste i probleme koji su se pojavljivali pri ispunjavanju ankete. Kao prvo, međusektorska priroda okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje i dalje je mogući izvor problema. Kontaktnim točkama mogle su promaknuti neke informacije na nacionalnoj razini jer nisu imale odgovarajuće kontakte unutar mreže ili resurse izvan vlastitog sektora. Kao drugo, neke programe i politike nisu provodile nacionalne vlade, već najčešće tijela na regionalnoj ili lokalnoj razini (npr. u saveznim državama) ili ih trebaju provoditi dionici koji o svojim aktivnostima ne izvješćuju vlade. U okviru nadzora nisu detaljno razmotrena postignuća na regionalnoj ili lokalnoj razini. Budući krugovi nadzora na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje mogli bi se poboljšati tako da bolje obuhvate nastojanja na tim razinama. Kao treće, države članice podnijele su neke informacije o financiranju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje, no, s obzirom na to da financijska potpora potječe iz različitih proračunskih stavki ili iz proračuna za različite politike na nacionalnoj razini ili dolazi s različitih razina vlasti, nije bilo moguće temeljito izvješćivanje o tom pokazatelju u ovoj fazi.
Strukturirana suradnja sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u kontekstu Preporuka Vijeća pokazala se uzajamno korisnom te je uključivala zajedničke aktivnosti u vezi sa širenjem informacija i poboljšanje baze podataka NOPA. Posebno, kontaktne točke smatraju da je potpora koju su pružili Komisija, Svjetska zdravstvena organizacija i znanstveni stručnjaci bila korisna.
Komisija je primila pozitivne povratne informacije o informativnim pregledima po državama od kontaktnih točaka i od radne skupine Vijeća za sport. Sadržaj i format informativnih pregleda ocijenjeni su kao primjereni. Predloženo je da se informativni pregledi ažuriraju svake tri godine jer bi time bilo omogućeno pravodobno praćenje planiranih programa i politika.
9.Zaključci
Ovaj pregled provedbe Preporuke Vijeća za razdoblje od 2014. do 2016. pokazao je nekoliko pozitivnih razvoja događaja, uključujući: donošenje niza novih politika i akcijskih planova na nacionalnoj razini; jačanje međusektorske suradnje na nacionalnoj razini; poboljšanje nadzora na nacionalnoj razini; pružanje pregleda politika i djelovanja povezanih s tjelesnom aktivnošću korisnom za zdravlje na području EU-a, čime je osiguran bogat izvor podataka za daljnju analizu; poboljšanje prekogranične suradnje na temelju razmjene najboljih praksi.
Konačno, uspjeh u promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje uvelike ovisi o sposobnosti država članica da Preporuku vijeća djelotvorno provedu među sektorima i pruže građanima okvir koji potiče aktivan način života. Komisija će, međutim, isto dodatno pojačati suradnju s ključnim dionicima u državama članicama.
Prikupljeni podaci omogućavaju utvrđivanje praznina u javnim politikama na nacionalnoj razini. Međutim, i dalje je iznimno važna ocjena učinka i djelotvornosti postojećih politika te akcijskih planova na nacionalnoj razini. Za to su potrebni pouzdani podaci o razinama tjelesne aktivnosti među stanovništvom. Objavljivanje proturječnih podataka dobivenih različitim instrumentima istraživanja utvrđeno je kao problem koji treba riješiti.
Komisija pozdravlja činjenicu da države članice i dalje ulažu u praćenje i nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. U sljedećim krugovima nadzora nastavit će se rad na temeljima iz u prvog kruga prikupljanja podataka te će stoga provedba sljedećih krugova biti lakša. Prikupljanje podataka nije cilj sam po sebi; njegova vrijednost ovisi o tome koliko se dobro tim podacima može prognozirati epidemiološke trendove te mogu li se njima utvrditi potrebe i nedostaci politika, kao i dobre prakse koje treba podijeliti s drugima.
Komisija će nastaviti rad na pružanju potpore državama članicama na temelju dobrih praksi koje su utvrđene diljem EU-a i šire te na temelju postojećih mreža, struktura i instrumenata financiranja. Istražit će mogućnost pružanja dodatne tehničke i znanstvene pomoći u sljedećim krugovima nadzora. Komisija smatra da bi bilo korisno dodatno ojačati suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i istraživačkom zajednicom, osobito kako bi se poboljšala usporedivost podataka prikupljenih na čitavom području EU-a.
Komisija će sljedeće izvješće o provedbi Preporuke Vijeća i o ostvarenoj dodanoj vrijednosti podnijeti u roku od tri godine. Prije podnošenja tog izvješća provest će novi krug prikupljanja podataka na temelju okvira za nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje te će po drugi put objaviti informativne preglede po državama o tjelesnoj aktivnosti.