EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.11.2016.

COM(2016) 764 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Plan ulaganja za Europu: evaluacije daju dokaze za pružanje podrške njegovu jačanju

1.Uvod

U svojem govoru o stanju Unije od 14. rujna 2016. predsjednik Juncker naglasio je da Europa mora ojačati svoj gospodarski oporavak i mnogo ulagati u mlade i one koji su u potrazi za zaposlenjem te u novoosnovana poduzeća i MSP-ove 1 . U tom kontekstu, Godišnji pregled rasta za 2017. 2 sadržava pregled najvažnijih gospodarskih i socijalnih prioriteta na koje se Europska unija i njezine države članice moraju usredotočiti u idućim mjesecima.

Europa prolazi kroz nestabilan, no relativno snažan oporavak usmjeren na otvaranje radnih mjesta. Njezin je BDP sada veći nego prije krize. Nezaposlenost se smanjuje, a ulaganja ponovno rastu. No prostora za pretjerano zadovoljstvo nema. Određene povoljne okolnosti koje su dosad podupirale oporavak postupno nestaju. Posljedice krize, posebno socijalni učinak, visoka razina javnog i privatnog duga te udio loših kredita, još su uvijek dalekosežne.

Plan ulaganja za Europu pokazao se korisnim za poticanje održivog povećanja ulaganja u državama članicama. Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) 3 mobilizirano je 154 milijarde EUR u 27 država članica u nešto više od godinu dana, a očekuje se da će ih iskoristiti gotovo 377 000 MSP-ova. EFSU donosi konkretne koristi jer se iz njega financiraju inovativni i strateški projekti koji pridonose otvaranju novih radnih mjesta i rastu (okvir 1.).

S obzirom na konkretne rezultate EFSU-a i kako je najavljeno u govoru o stanju Unije predsjednika Junckera, Komisija je u rujnu 2016. predložila 4 njegovo jačanje i proširenje takozvanim prijedlogom EFSU-a 2.0. U cilju udvostručavanja trajanja i kapaciteta EFSU-a, prijedlogom se u prvoj fazi njegovo trajanje produljuje do kraja 2020., čime se ulaganje povećava s 315 milijardi EUR na najmanje pola bilijuna eura. Prijedlog se više usmjerava na doprinose iz privatnog sektora i dodatnost te na jačanje transparentnosti u odabiru projekata. Nadalje, u EFSU-u 2.0 ističe se kombiniranje potpore iz EFSU-a s drugim sredstvima EU-a i s financiranjem putem nacionalnih razvojnih banaka (NRB-ovi), čime se znatno poboljšava zemljopisna pokrivenost EFSU-a. Osim toga, prijedlog uključuje poboljšanje područja primjene Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU ili Savjetodavni centar), s obzirom na potrebnu pomoć u uspostavi stalne ponude projekata i platformi za ulaganja koje se mogu financirati u svim državama članicama.

Europsko vijeće u listopadu je „pozvalo Vijeće da na svojem sastanku 6. prosinca postigne dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu u vezi s Komisijinim novim prijedlogom o EFSU-u uzimajući u obzir neovisne vanjske evaluacije koje će biti dostupne u studenome” 5 .

Važećom Uredbom o EFSU-u propisane su tri evaluacije: i. evaluacija Komisije o upotrebi jamstva EU-a i funkcioniranju jamstvenog fonda EFSU-a 6 popraćena mišljenjem Revizorskog suda 7 ; ii. evaluacija EIB-a o funkcioniranju EFSU-a 8 ; i iii. neovisna vanjska evaluacija o primjeni Uredbe o EFSU-u 9 . Te evaluacije omogućuju dionicima da steknu sveobuhvatan uvid u dosadašnje funkcioniranje EFSU-a te se već uzimaju u obzir u zakonodavnim raspravama o EFSU-u 2.0 koje su u tijeku.

U prijedlogu EFSU-a 2.0 rješavaju se pitanja utvrđena u evaluacijama i njime će se osigurati nesmetan nastavak operacija EFSU-a, bez prekida u financiranju, čime će se osigurati da promotori projekata mogu pripremati projekte i nakon početnog razdoblja ulaganja.

Plan ulaganja za Europu već donosi konkretne koristi u nizu sektora tako što se podupiru inovativni projekti koji pridonose stvaranju novih radnih mjesta i rastu u lokalnim zajednicama, kao i zbog toga što se bavi nezaposlenošću mladih podupiranjem inovativnih i strateških te novonastalih društava u njihovu razvoju. Riječ je o projektima od velike važnosti za buduću konkurentnost gospodarstva EU-a, usmjerenima na ključna područja kao što su potpora MSP-ovima, inovacijama te istraživanjima i razvoju, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i sigurnost opskrbe, okoliš te digitalna, socijalna i prometna infrastruktura ili usluge. Sveobuhvatna strategija koja se provodi Planom ulaganja usmjerena je na održivo povećanje razine ulaganja u Europi, koja zaostaje od financijske krize. Prvim stupom Plana, s obzirom na EFSU i cilj općenitog poboljšanja upotrebe proračuna EU-a, omogućuje se iskorištavanje oskudnih javnih sredstava privlačenjem privatnih ulagača i podupiranjem inovativnih i strateških projekata u Europi koji daju opipljive rezultate za nova radna mjesta i rast.

Drugim stupom Plana ulaganja – Savjetodavnim centrom i Europskim portalom projekata ulaganja (EIPP) (okvir 2.) pomaže se u osiguravanju da ulaganja stignu do realnog gospodarstva, promicanjem stvaranja stabilnog portfelja profitabilnih projekata i jačanjem transparentnosti.

Preduvjet za održiva ulaganja jest stabilno i predvidivo poslovno okruženje. U okviru trećeg stupa Plana ulaganja, mjerama kojima je cilj uklanjanje prepreka ulaganjima na razini EU-a i država članica pomaže se u poboljšanju ulagačkog okruženja stvaranjem dugoročnog i održivog rasta u Europi. EU i njegove države članice poduzeli su mjere za uklanjanje prepreka ulaganjima, no potrebno je uložiti još veće napore. Komisija će i dalje raditi na poboljšanju općeg ulagačkog okruženja na razini EU-a, među ostalim i produbljivanjem jedinstvenog tržišta, dok bi države članice trebale uložiti veće napore u uklanjanje prepreka ulaganju na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Nadalje, iskustvo s EFSU-om pokazuje da su dosad najviše koristi imale države članice s razvijenijim financijskim tržištima i poslovnim okruženjem koje pogoduje ulaganjima. To upućuje na činjenicu da su te države članice učinkovitije u izradi prijedloga projekata EFSU-a u usporedbi s ostalima. Osim toga, snažni NRB-ovi mogu pridonijeti razvoju i sufinanciranju projekata.

Komisija je predstavila i konkretne inicijative kojima bi se trebalo olakšati financiranje realnog gospodarstva. Države članice imat će, na primjer, koristi od jasnijih smjernica u pogledu pravila javnog računovodstva, posebno u području javno-privatnih partnerstava (JPP-ova) 10 . Komisija pozorno prati učinak tumačenja pravila javnog računovodstva na stvaranje javno-privatnih partnerstava u različitim sektorima te će, prema potrebi, razmotriti poduzimanje daljnjih mjera. Osigurala je i praktične smjernice za primjenu pravila o državnim potporama na javno financiranje infrastrukture 11 . Nedavno su pokrenuti pilot-projekti usmjereni na to da se na razini EU-a postignu snažnije konvergencije vremenskih okvira različitih postupaka u pogledu strateških projekata ulaganja u infrastrukturu. U prvoj fazi pilot-projekt obuhvaća Belgiju i Slovačku. Na temelju procjene tih projekata Komisija će tijekom 2017. proširiti tu inicijativu na druge države članice u svrhu stvaranja učinkovite jedinstvene kontaktne točke za sve države članice, okupljanjem svih nadležnih službi Komisije, uključujući njezina predstavništva u državama članicama, u jedinstveni tim za politiku ulaganja.

Nadalje, rad na energetskoj uniji, uniji tržišta kapitala, strategiji jedinstvenog tržišta, strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, kružnom gospodarstvu te međunarodnim trgovinskim sporazumima i sporazumima o ulaganjima obuhvaća posebne mjere kojima će se, nakon što se u potpunosti provedu, pridonijeti uklanjanju prepreka, promicanju inovacija i poboljšanju ulagačkog okruženja. Komisija će uskoro donijeti energetski paket kojim se potiče prelazak na čistu energiju i energetska učinkovitost, kako bi se podržala predvodnička uloga EU-a u svijetu u području obnovljivih energija te kako bi se osigurala poštena trgovina za potrošače energije. Paketom će se nastojati osigurati predvidivost za poduzeća, ulagače i društvo te olakšati ulaganja na nacionalnoj razini, posebno nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. Slično kao i u prijedlozima za smanjenje kapitalnih zahtjeva za osiguravatelje koji ulažu u kvalificirane infrastrukturne projekte 12 , Komisija je 23. studenoga 2016. predložila smanjenje kapitalnih zahtjeva banaka za određena infrastrukturna ulaganja 13 . Komisija je 22. studenoga 2016. izložila međusektorski plan djelovanja za pružanje potpore novoosnovanim poduzećima u Europi 14 , kao i prijedlog 15 Direktive za povećanje učinkovitosti postupka u slučaju nesolventnosti i okvira za preventivno restrukturiranje i drugu priliku, kojima se uklanjaju prepreke ulaganju koje proizlaze iz različitih okvira u državama članicama.

Države članice trebale bi i pojačati napore koje ulažu u provedbu potrebnih reformi u cilju uklanjanja prepreka ulaganjima koje su utvrđene u kontekstu europskog semestra i u nedavno objavljenom Godišnjem pregledu rasta 16 . Reformama utvrđenima u preporukama po državama članicama uzimaju se u obzir nacionalne posebnosti. One su nužne za održavanje i povećanje razina ulaganja u državama članicama. Unatoč mjerama koje su poduzele pojedine države članice, prije svega države članice europodručja teško pogođene krizom, napredak u uklanjanju prepreka ulaganjima općenito je neujednačen te su potrebni dodatni napori. Osim što uklanja prepreke ulaganjima i njihove zastoje, Komisija isto tako potiče države članice da uspostave strukture za planiranje i koordiniranje na svim administrativnim razinama i za sve izvore financiranja. U kontekstu politika ulaganja država članica, tim se strukturama mogu uspostaviti stabilni portfelji ključnih projekata javnog sektora te se njima može strateški upravljati, mogu se olakšati regulatorni i administrativni postupci za odobrenje te se njima omogućuje bliska suradnja sa službama Komisije i Savjetodavnim centrom.

2.Kako su se EFSU i njegova ulaganja u realno gospodarstvo dosad ocjenjivali?

U ovom se odjeljku sažeto navode ključni argumenti iz triju evaluacija, nakon čega se opisuje kako se u prijedlogu EFSU-a 2.0 rješavaju ta pitanja.

Relevantnost i dodatnost potpore EFSU-a

U evaluacijama se zaključuje da je EFSU relevantan u zadovoljavanju potreba za ulaganjima u Europi. U neovisnoj evaluaciji ističe se stalni ulagački jaz i tržišne potrebe te se zaključuje da EFSU pridonosi premošćivanju tog jaza odgovaranjem na potrebu za visokorizičnim financiranjem.

Takvo visokorizično financiranje mora pružati dodatnost (definirano kao posebne aktivnosti EIB-a 17 , odnosno operacije s višim profilom rizika) te privući financiranje iz privatnog sektora u najvećoj mogućoj mjeri. U evaluaciji EIB-a naglašava se da je jamstvo EU-a omogućilo EIB-u da znatno poveća razinu svojih posebnih aktivnosti, s oko 4 milijarde EUR na očekivanih 20 milijardi EUR godišnje. U evaluacijama se ističe da je EFSU omogućio EIB-u da proširi svoju bazu klijenata i proizvoda, posebno zbog razvijanja novih podređenih proizvoda, što je pomoglo EIB-u da se prilagodi i odgovori na tržišne potrebe.

Međutim, u neovisnoj evaluaciji navodi se da su u nekim slučajevima, unatoč činjenici da su sve operacije EFSU-a bile posebne aktivnosti EIB-a, dionici smatrali da one nemaju viši rizik u usporedbi s operacijama koje se nude na komercijalnom tržištu. U tom se kontekstu u EIB-ovoj evaluaciji ističe potreba za jasnijom definicijom dodatnosti s obzirom na posebne aktivnosti, kako bi se osigurala dosljednost pri odabiru projekata, uz istovremeno smanjivanje mogućeg reputacijskog rizika za EFSU. Isto tako, u neovisnoj evaluaciji naglašava se da se ispunjavanje kriterija dodatnosti ne bi trebalo zadržati samo na „označivanju kućice” posebnih aktivnosti EIB-a te da bi temeljna procjena dodatnosti trebala biti transparentnija. 

Multiplikator i mobilizacija privatnih ulaganja

U neovisnoj evaluaciji zaključuje se da je EFSU učinkovit u povećanju pristupa financiranju i mobilizaciji privatnog kapitala te se navodi očekivani multiplikator portfelja od 14,1 za ugovorene operacije (potpuno u skladu s ciljnim multiplikatorom koji iznosi 15 za cjelokupno razdoblje ulaganja EFSU-a) i mobilizacija privatnih ulaganja od 63 % (nije određena točna ciljna vrijednost) na dan 30. lipnja 2016. U evaluaciji EIB-a i u neovisnoj evaluaciji primjećuje se da je brzina napretka EFSU-ovih dvaju dijelova (dio za infrastrukturu i inovacije te dio za MSP-ove) bila različita. Na primjer, u provedbi dijela za MSP-ove, EIF je ubrzao provedbu postojećih projekata i tek je kasnije uveo nove proizvode. Nasuprot tomu, u provedbi dijela za infrastrukturu i inovacije, iako je mogao iskoristiti neke postojeće proizvode, EIB-u je trebalo vremena da razvije novi niz proizvoda za koje je svojstveno da imaju i viši profil rizika, a ponekad i veći (vanjski) multiplikator. Od tih novih proizvoda očekuje se da nadopunjavaju postojeće proizvode i provode se nakon prve godine provedbe EFSU-a.

Zemljopisna i sektorska distribucija potpore EFSU-a

U trima evaluacijama naglašava se dobra sveukupna pokrivenost po sektoru i državi članici, s obzirom na to da je u vrijeme evaluacija EFSU već pokrivao 26 država članica u svim prihvatljivim sektorima 18 . Međutim, i u evaluaciji EIB-a i u neovisnoj evaluaciji primijećeno je da je portfelj EFSU-a visoko koncentriran na nekoliko država članica 19 . U neovisnoj evaluaciji navodi se da bi mogući razlozi za slabiju potporu EFSU-a u srednjoj i istočnoj Europi mogli biti slabija raspoloživost nužne tehničke stručnosti za razvoj velikih projekata i struktura javno-privatnog partnerstva, kao i nedostatak struktura središnjeg planiranja i koordinacije, relativno manja veličina projekata, slabije razvijena tržišta rizičnog kapitala, ali i potreba za većom komplementarnošću, posebno s ESIF-om. U njoj se naglašava važnost razvoja kapaciteta u pripremi projekata kako bi se poboljšala zemljopisna pokrivenost EFSU-a. Iako se u neovisnoj evaluaciji i u evaluaciji EIB-a isto tako navodi određena sektorska koncentracija potpora EFSU-a, dionici je nisu odredili kao veliki problem.

Usklađenost i komplementarnost s drugim izvorima financiranja Unije

U trima evaluacijama ističe se velika mogućnost razvoja novih oblika suradnje između EFSU-a i drugih izvora financiranja EU-a, no i naglašava se potreba za pozornim praćenjem interakcije između nekih od tih fondova i EFSU-a. U neovisnoj evaluaciji utvrđeno je da se EFSU, COSME 20 i Obzor 2020. – Innovfin 21 međusobno dobro nadopunjuju jer je EFSU omogućio da se ti fondovi unaprijed financiraju kako bi odgovorili na velike potrebe tržišta u EFSU-ovu dijelu za MSP-ove. Još jedan konkretan primjer za mogućnost učinkovitog kombiniranja tih sredstava pružen je pokretanjem sveeuropskog fonda fondova poduzetničkog kapitala 22 8. studenoga 2016.: udruživanjem različitih sredstava tim se programom nastoje riješiti nedostatak kapitala u Europi i fragmentacija tržišta rizičnog kapitala te privući dodatno privatno financiranje institucionalnih ulagača u poduzetnički kapital EU-a kao vrstu imovine, radi podupiranja rasta inovativnih poduzeća.

U pogledu financijskih instrumenata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i programa Obzor 2020. (O2020.) u evaluaciji EIB-a utvrđeno je da bi ti programi mogli biti konkurenti EFSU-u i da EIB ponekad daje prednost EFSU-u u odnosu na operacije CEF-a i operacije programa O2020. s obzirom na pritisak na ESFU da ostvaruje rezultate. S obzirom na ESIF, u neovisnoj evaluaciji navodi se da neki dionici smatraju da su ti fondovi konkurentni ESFU-u, posebno u kohezijskim zemljama.

Međutim, u evaluacijama EIB-a i Komisije ističe se snažan potencijal za komplementarnost i sinergiju između svih tih fondova i EFSU-a. Posebno bi se sredstvima iz CEF-a i programa O2020., kao i ESIF-a, mogla financirati tranša prvog gubitka operacija EFSU-a, kada je potrebno pokrenuti projekte i u najvećoj mogućoj mjeri povećati doprinose privatnog sektora, dok bi EIB, uz potporu EFSU-a, mogao financirati mezaninske tranše. U tom je pogledu u strukturu financiranja za EFSU 1.0 uključen prijenos 500 milijuna EUR iz financijskih instrumenata CEF-a u bespovratna sredstva CEF-a. U evaluacijama EIB-a i u neovisnim evaluacijama utvrđeno je da bi trebalo procijeniti ograničenja kombiniranja ESIF-a s potporom iz EFSU-a, uključujući moguću ulogu savjetodavnih usluga. Osim smjernica 23 koje je izdala Komisija o načinu kombiniranja EFSU-a i ESIF-a, Komisija je izložila prijedlog 24 za olakšavanje takvog kombiniranja. Komisija je predana nastavku rada na osiguravanju poboljšanih jednakih uvjeta za različite instrumente EU-a.

Suradnja s NRB-ovima i platformama za ulaganja

U EIB-ovoj evaluaciji navodi se da su NRB-ovi bili uključeni u sufinanciranje oko jedne trećine operacija EFSU-a. To je u skladu s najavama nekih država članica da će pridonijeti s do 42 milijarde EUR projektima EFSU-a ili platformama za ulaganja. Grupa EIB-a pokrenula je i nekoliko inicijativa kako bi se bolje odgovorilo na potrebe NRB-ova, među ostalim i platformu za vlasnička ulaganja 25 , sekuritizacijsku inicijativu 26 i niz novih financijskih proizvoda 27 .

U skladu s neovisnom evaluacijom, u nekim se slučajevima EFSU natjecao s NRB-ovima za isti projekt, posebno u pogledu većih projekata. Taj bi rizik trebalo smanjiti tako što će EIB zauzimati podređene položaje u projektima koje EFSU sufinancira s NRB-ovima. U neovisnoj evaluaciji zamjećuje se i da na zaključni datum evaluacije nije bila uspostavljena nijedna platforma za ulaganja, iako bi ona mogla odgovoriti na veliku potražnju za rizičnim financiranjem manjih projekata. Prva platforma za ulaganja uspostavljena je nakon 30. lipnja 2016. Nove su platforme u pripremi, među ostalim u dijelu za MSP-ove, te se očekuje da će još ove godine biti odobrene.

Upravljanje

U evaluaciji EIB-a i u neovisnoj evaluaciji utvrđeno je da su uspostavljena upravljačka tijela EFSU-a i da dobro funkcioniraju. Preporuke se odnose na provođenje nekih poboljšanja, među ostalim pojašnjavanje uloge i odgovornosti ureda glavnog direktora EFSU-a, tajništva EFSU-a i službi EIB-a. U evaluaciji EIB-a preporučuje se i poboljšanje linija komuniciranja među upravljačkim tijelima EFSU-a. Neovisnom procjenom preporučuje se i pregled i usmjerivanje postupaka za operacije EFSU-a.

Funkcioniranje jamstva EU-a i jamstvenog fonda

U evaluaciji Komisije i u neovisnoj evaluaciji utvrđuje se da je jamstvo EU-a relevantno, učinkovito i djelotvorno u omogućavanju Grupi EIB-a da znatno poveća svoj opseg posebnih aktivnosti EIB-a i jamstava EIF-a u korist MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Jamstvo EU-a isto se tako pokazalo kao fleksibilan instrument koji se može prilagoditi novim potrebama, na primjer, uz povećanje EFSU-ova dijela za MSP-ove za 500 milijuna EUR. Unatoč tomu, u neovisnoj evaluaciji utvrđeno je da bi se postupci o odlučivanju o upotrebi jamstva EU-a trebali dodatno pojasniti i pratiti u većoj mjeri.

U neovisnoj evaluaciji navodi se da se čini da su početne ciljne rezervacije jamstvenog fonda od 50 % oprezne i razborite za potrebe pokrivanja mogućih gubitaka po postojećem portfelju te se preporučuje pozorno praćenje strategije ulaganja sredstava koja se drže u jamstvenom fondu EFSU-a. U evaluaciji Komisije procjenjuju se rizici različitih proizvoda koji se podupiru jamstvom EU-a. Zaključuje se da bi općenito proračun Unije bio adekvatno zaštićen od mogućeg aktiviranja jamstva EU-a i uz smanjenu ciljnu stopu izdvajanja rezervacija jamstvenog fonda od 33,4 %, uzimajući u obzir naplate, prihode i sredstva vraćena iz prethodnih operacija EIB-a.

U evaluaciji Komisije naglašeno je i da bi se posebno trebalo usmjeriti na podređenost, s obzirom na to da je mogućnost EIB-a da uvede instrumente za podjelu rizika i zauzme podređen položaj ključna za poboljšanje sposobnosti ulagača iz privatnog sektora da podupiru rizičnije i inovativnije projekte, kao i MSP-ove. Konačno, u evaluaciji Komisije navodi se da jamstvo EU-a nije osmišljeno za pokrivanje mogućeg učinka tečajnih fluktuacija. Taj jaz utječe na sposobnost EIB-a da osigura dugoročno financiranje uz fiksnu stopu u određenim državama čija valuta nije euro i koje imaju slabije razvijena financijska tržišta, što bi moglo nepovoljno utjecati na zemljopisnu pokrivenost EFSU-a.

Komunikacija

U trima evaluacijama općenito se ističe potreba za boljom komunikacijom u pogledu EFSU-a. U neovisnoj evaluaciji preporučuje se daljnje povećanje osviještenosti, posebno na lokalnoj razini, o potpori EFSU-a i njegovim proizvodima, posebno za nove proizvode kako bi se osigurala njihova brza prihvaćenost. Isto se tako preporučuje bolja komunikacija i pojašnjenje mogućnosti za uspostavu platformi za ulaganja, uključujući ulogu EIB-a u tom pogledu.

U neovisnoj evaluaciji navodi se i da bi se mogli poboljšati načini komunikacije interno, unutar upravljačkih struktura Grupe EIB-a i EFSU-a.

3.Kako je ESCU dosad pružao tehničku pomoć?

Relevantnost i djelotvornost

U neovisnoj se evaluaciji potvrđuje relevantnost ESCU-a, uzimajući u obzir potrebu za tehničkom pomoći za koju se očekuje da će rasti u narednim godinama. U evaluaciji se navodi dobra pokrivenost potpore ESCU-a, s obzirom na to da je 214 zahtjeva pristiglo iz 27 država članica tijekom razdoblja evaluacije. Najučinkovitiji je bio u pružanju usluga u sektorima energetike, prijevoza i urbanog/ruralnog razvoja. U budućnosti se očekuje da će biti pokriveni dodatni sektori, uz proaktivnije djelovanje ESCU-a. Od 214 zahtjeva, 78 se odnosilo na financiranje ili na savjet o financiranju, 78 na tehničku pomoć i financiranje, 13 na prijedlog o suradnji, a 33 zahtjeva odnosila su se na opće informacije. Odgovarajuće stručno znanje je, prema potrebi, bilo pruženo ili u okviru operativnih usluga EIB-a ili kroz relevantne savjetodavne usluge i programe.

U neovisnoj evaluaciji općenito se zaključuje da je prerano za ocjenu o djelotvornoj uporabi postojećeg stručnog znanja ESCU-a. U preliminarnoj analizi, međutim, upućuje se na potrebu za većom regionalnom i lokalnom prisutnošću ESCU-a. Iako je već aktivan na lokalnoj razini za specifične projekte, ESCU bi trebao razviti dodatne lokalne kapacitete ili partnerstva s NRB-ovima i lokalnim pružateljima usluga, posebno u regijama gdje je takva potpora najpotrebnija. U toj evaluaciji naglašava se i potreba za većom savjetodavnom potporom u pogledu uspostave platformi za ulaganja.

Konačno, u neovisnoj evaluaciji navodi se da još postoji prostor za pojašnjenje i daljnje oblikovanje sveukupne suradnje između NRB-ova i ESCU-a. Na zaključni datum evaluacije bilo je potpisano 18 memoranduma o razumijevanju između ESCU-a i NRB-ova. Jedan memorandum o razumijevanju potpisan je s Međunarodnom željezničkom unijom. Njihovom provedbom treba upravljati i treba je pratiti, među ostalim s pomoću nastavka mjera u vezi s administrativnim aranžmanima za usluge koje su pružile decentralizirane organizacije pod ESCU-om kao krovnim centrom. Trebalo bi obratiti posebnu pozornost na države koje imaju slabije kapacitete za tehničku pomoć.

Učinkovitost

U skladu s neovisnom evaluacijom prerano je za donošenje zaključaka o učinkovitosti ESCU-a. Nisu uočeni problemi u pogledu njegova upravljačkog modela i očekuje se veća apsorpcija proračuna s nastavkom provedbe ESCU-a te se očekuje i da će se proračun u potpunosti potrošiti.

Međutim, u neovisnoj evaluaciji uočena je i potreba za decentralizacijom pružanja usluga ESCU-a te se naglašava dosadašnje pozitivno iskustvo u pogledu lokalne tehničke pomoći i potpore u nekim državama članicama. U evaluaciji EIB-a navodi se da bi ESCU mogao dodatno pridonijeti EFSU-u, među ostalim tako da se utvrde mogući projekti EFSU-a, pruži savjetodavna potpora za pojedine projekte EFSU-a i moguća potpora distribucijskim i promidžbenim aktivnostima (vidi u nastavku), posebno za platforme za ulaganja.

Dodana vrijednost

U neovisnoj evaluaciji utvrđeno je da se ESCU ne preklapa s drugim savjetodavnim uslugama unutar EIB-a jer se većina njegovih usluga smatra jedinstvenima. Treba pratiti moguća preklapanja s pružateljima usluga iz privatnog sektora. U neovisnoj evaluaciji navodi se da su ispitani dionici dali različite povratne informacije o kvaliteti usluga koje su im pružene u ranoj fazi razvoja ESCU-a. U evaluaciji se posebno preporučuje da bi ESCU trebao razviti više individualno prilagođenih usluga i ubrzati vrijeme odgovora za koje neki dionici smatraju da je previše dugo. U evaluaciji se preporučuje i uspostava strukturiranog postupka dobivanja povratnih informacija, tako da ESCU može uzeti u obzir mišljenje dionika radi stalnog poboljšanja svojih usluga.

Komunikacija

Web-mjesto ESCU-a smatra se dobrom pristupnom točkom za zahtjeve jer je 70 % zahtjeva podneseno putem web-mjesta. Slično zaključcima donesenima za EFSU, u neovisnoj evaluaciji preporučuje se znatno poboljšanje komunikacije o ESCU-u s obzirom na to da je svijest o uslugama koje on pruža još relativno ograničena.

4.Mišljenje Revizorskog suda

U skladu sa zahtjevima iz Uredbe o EFSU-u 30 Revizorski sud izdao je mišljenje o evaluaciji Komisije o upotrebi jamstva EU-a i o funkcioniranju jamstvenog fonda EFSU-a. Revizorski sud smatra da je glavni zaključak Komisije, odnosno predloženo smanjenje rezervacija jamstvenog fonda EFSU-a s 50 % na 35 %, u skladu s ažuriranom procjenom očekivanih gubitaka. 

Osim zahtjeva iz Uredbe o EFSU-u, Revizorski sud ocijenio je i druge elemente prijedloga EFSU-a 2.0. Glavni su elementi te ocjene sljedeći:

U pogledu vremenskog okvira Revizorski sud smatra da je prerano predložiti povećanje jamstva iz proračuna EU-a. Komisija, međutim, na temelju postignutog uspjeha i uzimajući u obzir činjenicu da je za zakonodavni postupak potrebno određeno vrijeme, smatra da njezin prijedlog omogućuje nesmetani nastavak operacija i šalje jasnu poruku ulagačima i promotorima projekata. U još uvijek nepovoljnom ulagačkom okruženju takva izvjesnost ključna je kako bi se osiguralo da se radna mjesta, rast i ulaganja i dalje podupiru diljem Unije. Na sastanku u listopadu Europsko vijeće 31 isto je tako pozvalo države članice da usuglase svoja pregovaračka stajališta o prijedlogu Komisije na sastanku ECOFIN-a 6. prosinca, uzimajući u obzir vanjsku evaluaciju 32 .

U pogledu dokaza Revizorski sud smatra da je potrebno više dokaza kako bi se opravdalo povećanje jamstva EU-a. Komisija navodi da se prijedlog EFSU-a 2.0 temelji na iskustvu i poukama iz prve godine provedbe. Kao što je navedeno u Komunikaciji od 1. lipnja 2016. 33 , rezultati nakon prve godine bili su pozitivni. Točnije, s obzirom na velike potrebe tržišta, Komisija predlaže da bi dio jamstva EU-a koji se dodjeljuje MSP-ovima trebalo povećati. Uzimajući u obzir da je infrastrukturnim projektima i projektima ulaganja potrebno više vremena da sazriju, ako ne dođe do povećanja jamstva za dio za MSP-ove, to bi značilo odricanje od dodatnog napora za poticanje ulaganja, otvaranje radnih mjesta i ostvarivanje rasta u Europi.

U pogledu dodatnosti Revizorski sud smatra da je kriterij dodatnosti preširoko definiran. Jedan od ključnih elemenata prijedloga EFSU-a 2.0 jest jačanje dodatnosti. Komisija predlaže da se projekti u okviru EFSU-a moraju baviti pitanjima tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija, kao dio kriterija prihvatljivosti za potporu EFSU-a. Nadalje, predložena je detaljnija definicija dodatnosti, kako bi se povećala transparentnost u pogledu usklađenosti projekata s tim ključnim kriterijem. Komisija isto tako rješava pitanje specifične prepreke ulaganjima velike dodane vrijednosti EU-a tako što smatra da prekogranični infrastrukturni projekti (i povezane usluge) po definiciji pružaju dodatnost.

U pogledu upravljanja i transparentnosti Revizorski sud iskazao je potporu: i. prijedlogu za uključivanje odredbe o izbjegavanju poreza; ii. prijedlogu za poduzimanje mjera za jačanje sve veće sektorske pokrivenosti Centra i EFSU-a; iii. prijedlogu za jačanje upravljačke strukture EFSU-a, posebno u pogledu upravljanja mogućim sukobima interesa članova Odbora za ulaganja.

5.ZAKLJUČAK

Komisija navodi da su tri evaluacije koje su propisane Uredbom o EFSU-u, uključujući vanjsku, neovisnu evaluaciju, predstavljene na vrijeme u svrhu informiranja zakonodavnog postupka. U trima evaluacijama potvrđuje se dosadašnji uspjeh EFSU-a i ESCU-a, kao i potreba za jačanjem tih inicijativa u pogledu posebnih aspekata (dodatnost, tehnička pomoć, kombinacija s drugim sredstvima EU-a), koji su već obuhvaćeni u novom prijedlogu EFSU-a 2.0.

Komisija smatra da EFSU ostvaruje svoje ciljeve i da je održavanje programa za potporu ulaganjima opravdano 34 . Komisija će nastaviti blisko surađivati s Grupom EIB-a kako bi nastavila taj uspjeh. Komisija stoga poziva suzakonodavce da bez odlaganja razmotre prijedlog EFSU-a 2.0, kao što je na svojem sastanku u listopadu upozorilo Europsko vijeće koje je pozvalo Vijeće da donese svoje stajalište na sastanku Vijeća ECOFIN-a 6. prosinca, kako bi se brzo riješila pitanja utvrđena u različitim evaluacijama i ostvario čak i veći opseg visokokvalitetnih ulaganja.

Komisija će nastaviti podupirati Europski parlament i Vijeće tijekom zakonodavnih pregovora te će nastaviti svoj dijalog sa svim relevantnim dionicima kako bi ojačala i konsolidirala Plan ulaganja za Europu. Istodobno bi trebalo nastaviti s radom na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se osiguralo da poslovno okruženje pogoduje ulaganjima što je više moguće.

Komisija će se oslanjati i na iskustvo s provedbom EFSU-a na predstojećim raspravama o novom višegodišnjem financijskom okviru.

(1)

      http://ec.europa.eu/priorities/state-union-2016_hr  

(2)

     COM(2016) 725 final.

(3)

   Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja, SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(4)

     COM(2016) 597 final.

(5)

     EUCO 31/16, 21. listopada 2016., točka 18.

(6)

     U skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2015/1017. Vidi SWD(2016) 297 final. Evaluacija je dostupna na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1473853487429&uri=SWD:2016:297:FIN  

(7)

     U skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2015/1017 i člankom 287. stavkom 4. UFEU-a. Vidi Mišljenje br. 2/2016. Mišljenje je dostupno na: http://www.eca.europa.eu/en/Pages/NewsItem.aspx?nid=7766  

(8)

     U skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2015/1017. Evaluacija je dostupna na: http://www.eib.org/infocentre/publications/all/evaluation-of-the-functioning-of-the-efsi.htm  

(9)

     U skladu s člankom 18. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 2015/1017. Neovisna evaluacija dostupna je na: https://ec.europa.eu/priorities/publications/independent-evaluation-investment-plan_en  

(10)

     Vodič za statističku obradu javno-privatnih partnerstava, koji je sastavio Eurostat u suradnji s Europskom investicijskom bankom i koji je prvenstveno namijenjen privatnim dionicima, objavljen je 29. rujna 2016., Eurostat / EPEC / Europska investicijska banka, „A Guide to the Statistical Treatment of PPPs”, rujan 2016.

(11)

     Obavijest Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (2016/C 262/01), SL C 262, 19.7.2016., str. 1.

(12)

     Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/467 оd 30. rujna 2015. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/35 u pogledu izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva za nekoliko kategorija imovine koje drže društva za osiguranje i reosiguranje (SL L 85, 1.4.2016., str. 6.)

(13)

     COM(2016) 850.

(14)

     COM(2016) 733.

(15)

     COM(2016) 723.

(16)

     COM(2016) 725 final.

(17)

     Posebne aktivnosti obuhvaćaju aktivnosti za koje je interni rejting EIB-a niži od investicijskog ranga, to jest aktivnosti koje su rizičnije od uobičajenih operacija EIB-a.

(18)

   Trenutačno je potpora EFSU-a odobrena za projekte iz 27 država članica.

(19)

     U okviru obiju evaluacija utvrđene su sljedeće države članice u kojima je koncentriran portfelj EFSU-a: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. Međutim, zamijećeno je uravnoteženije pokriće kad se učinak ulaganja EFSU-a usporedi s BDP-om predmetnih zemalja.

(20)

     EU-ov program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća. Više informacija o tom programu možete pronaći na: https://ec.europa.eu/growth/smes/cosme_hr

(21)

     Financiranje EU-a za inovatore. Više informacija možete pronaći na: http://www.eib.org/products/blending/innovfin/.  

(22)

     Više informacija možete pronaći na: http://www.eif.org/what_we_do/equity/paneuropean_venture_capital_fund_of_funds/index.htm  

(23)

      http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/thefunds/fin_inst/pdf/efsi_esif_compl_en.pdf  

(24)

     COM(2016) 605 final.

(25)

     EIF-NPI platforma za vlasnička ulaganja. Više informacija možete pronaći na: http://www.eif.org/what_we_do/equity/NPI/index.htm.  

(26)

     Sekuritizacijska inicijativa EIF-a i NPI-ova. Više informacija možete pronaći na: http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/ENSI/index.htm . Na primjer, EIF je potpisao Memorandum o razumijevanju s društvom Cassa Depositi e Prestiti (Italija) te je u postupku potpisivanja drugih Memoranduma.

(27)

      http://www.eib.org/efsi/how-does-a-project-get-efsi-financing/index.htm

(28)

     COM(2016) 605 final.

(29)

     Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije. Više informacija dostupno je na http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1081 . 

(30)

     Članak 18. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/1017.

(31)

     EUCO 31/16.

(32)

     Objavljeno 11. studenoga 2016., dostupno na https://ec.europa.eu/priorities/publications/independent-evaluation-investment-plan_en , 

(33)

     COM(359) final.

(34)

   Vidi članak 18. stavak 7. Uredbe (EU) br. 2015/1017.