EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.11.2016.

COM(2016) 732 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Drugo izvješće o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji

I. UVOD

Ovo je drugo mjesečno izvješće o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji, koje se bavi promjenama u dvama glavnim stupovima: suzbijanju terorizma i organiziranog kriminala i njihove potporne infrastrukture te jačanju zajedničke obrane i otpornosti na te prijetnje. Prvim izvješćem o napretku, donesenim 12. listopada 2016. 1 , bilo je obuhvaćeno razdoblje od travnja do listopada 2016.: u ovoj se Komunikaciji izvješćuje o napretku koji je od tada postignut te se usredotočuje na prosinac 2016.

Godinu dana nakon napada u Parizu tijekom kojih je vojno jurišno oružje ponovno aktivirano i iskorišteno kako bi se postigao razoran učinak pregovori o reviziji Direktive o vatrenom oružju koju je Komisija predložila 18. studenoga 2015. ostaju na mrtvoj točki zbog pokušaja da se oslabe prijedlozi. Međutim, ti se pregovori moraju okončati do kraja mjeseca ako želimo poštovati sjećanje na pariške žrtve te kako bismo ispunili opravdana očekivanja naših građana da vojno oružje ne bi trebalo biti u privatnim rukama. Također treba hitno dovršiti pregovore o Direktivi o suzbijanju terorizma kako bi se u cijeloj Uniji kriminalizirali terorizam i potpora terorizmu te o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama kako bi se pomoglo riješiti problem povratka terorističkih boraca uvođenjem sustavnih kontrola svih osoba koje prelaze vanjsku granicu.

U skladu s prioritetom koji je predsjednik Junckera istaknuo u svom govoru o stanju Unije 2016. i kako je razrađeno u Komunikaciji Komisije od 14. rujna 2016. o povećanju sigurnosti u svijetu mobilnosti 2 Komisija svojim prijedlozima za jačanje granica potiče druge važne mjere kojima bi se teroristima zatvorio prostor za djelovanje. Oni uključuju prijedlog za uspostavljanje europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) koji je danas donesen, a kojim se omogućuju prethodne provjere državljana trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u Uniju i poduzimanje potrebnih operativnih koraka nakon uspostavljanja Europske granične i obalne straže kako bi se pooštrile kontrole na vanjskoj granici. Komisija je i dodatno pojačala rad na suzbijanju radikalizacije osnaživanjem Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji kako bi se spriječilo da mlade i ranjive osobe postanu meta vrbovanja terorista i terorističke propagande. Izvješće iz prosinca bit će popraćeno konačnim prijedlozima iz akcijskog plana za suzbijanje financiranja terorizma kako bi se teroristima onemogućio pristup financijskim sredstvima. Riječ je o prijedlozima za kriminalizaciju pranja novca, za jačanje uzajamnog priznavanja zamrzavanja imovine i naloga za zapljenu te prijedlozima za suzbijanje nezakonitih gotovinskih plaćanja.

II. JAČANJE ZAJEDNIČKE BORBE PROTIV TERORIZMA I ORGANIZIRANOG KRIMINALA TE NJIHOVE POTPORNE INFRASTRUKTURE

a) Zakonodavni okvir za borbu protiv terorizma i zaprečivanje pristupa financiranju i vatrenom oružju

Prošla je godina dana od napada u Parizu 13. studenoga 2015. i EU hitno treba ojačati pravni okvir 3 i svoj kapacitet za borbu protiv terorizma i njegove potporne infrastrukture. Suzakonodavci se do kraja studenoga trebaju usuglasiti o prijedlogu Direktive o borbi protiv terorizma kojom bi se terorizam, putovanja terorista te pomoć i potpora teroristima utvrdili kao kaznena djela u cijeloj Uniji te odgovorilo na potrebe žrtava terorizma.

Nakon dva sastanka u obliku trijaloga suzakonodavci se i dalje nisu uspjeli usuglasiti u pogledu revizije Direktive o vatrenom oružju. Ti se pregovori moraju deblokirati kako bi se vojno oružje uklonilo s ulica, uključujući ono koje je preinačeno za poluautomatsku uporabu. Komisija zauzima jasno stajalište da bi trebalo zabraniti uporabu poluautomatskog jurišnog oružja iz „porodice AK 47 Kalašnjikov” i „porodice AR 15” za civilnu uporabu budući da je ono projektirano za vojnu uporabu. Veličinu spremnika za kratko i drugo vatreno oružje trebalo bi ograničiti na 10 naboja i ona bi trebala biti podložna odobrenju i strogim kontrolama. Svako odstupanje trebalo bi strogo ograničiti i kontrolirati. Budući da građani EU-a očekuju brzi napredak u ovom području radi osiguravanja svoje zaštite, do kraja 2016. moramo postići dogovor o ovom ključnom zakonodavnom dokumentu Istovremeno, Komisija će ponovno potaknuti rad na suzbijanju nezakonite trgovine vatrenim oružjem, među ostalim u okviru Foruma ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i Zapadnog Balkana koji će se održati od 15. do 16. prosinca.

Kako bi se prekinuo pristup terorista financiranju Vijeće je donijelo akte potrebne za samostalna uvrštenja na popis EU-a protiv Al-Qaide i ISIL-a/Daiša.

b) Sprečavanje i borba protiv radikalizacije

Sprečavanje radikalizacije ključna je komponenta u pristupu EU-a borbi protiv terorizma: upotreba „mekih” alata za ostvarivanje konkretnih rezultata. Meta vrbovanja terorista mlade su i ranjive skupine koje se osjećaju isključeno, izolirano i nezadovoljno. Lokalnim projektima u zajednici moramo se usredotočiti upravo na pripadnike tih skupina kako bismo im ponudili alternativu i bolji životni put. Stoga je Komisija uspostavila i podržava Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) preko koje se okupljaju lokalni dionici i razmjenjuje najbolja praksa o onome što funkcionira u borbi protiv radikalizacije. Na konferenciji na visokoj razini Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN), održanoj 9. studenoga 2016., uspostavljena je nova platforma „RAN Young” kako bi se mlade osnažilo da preuzmu aktivnu ulogu u sprečavanju radikalizacije ključne ciljne skupine vrbovanja terorista. Komisija je predstavila i „riznicu strategija, pristupa i politika sprečavanja u državama članicama” koja se temelji na novoj mreži kontaktnih točaka kojom bi se trebala osigurati učinkovita razmjena najboljih praksi u cijelom EU-u. Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji objavila je i sveobuhvatni vodič o programima osposobljavanja policijskih službenika u Europi koji obuhvaća razne aspekte radikalizacije. Počelo se raditi na izradi kontrolnog popisa za države članice koji sadržava mjere koje treba poduzeti pri identifikaciji stranih terorističkih boraca povratnika.

Sprečavanje radikalizacije znači i uskraćivanje pristupa terorista kanalima za internetsku propagandu kojima se koriste za prenošenje svojih poruka. Komisija će 8. prosinca biti domaćin drugog internetskog foruma EU-a na kojem će se okupiti Komisija, države članice, EUROPOL i ključna internetska poduzeća. Na tom će sastanku biti uspostavljena nova platforma za zajedničko prijavljivanje sadržaja kojom bi se trebalo ubrzati uklanjanje terorističkih sadržaja te će biti pokrenut program za osnaživanje civilnog društva radi jačanja protupropagande.

U borbi protiv radikalizacije Komisija se koristi i svojim obrazovnim i istraživačkim resursima kako su utvrđeni u Komunikaciji o sprečavanju radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu 4  , uključujući:

program Erasmus+ – Komisija je 2016. mobilizirala 200 milijuna EUR za lokalne obrazovne projekte radi promicanja društvenih i građanskih vještina, nediskriminacije, socijalnog uključivanja, kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti kao i međukulturalnog razumijevanja. Trenutačno je u tijeku više od 300 projekata za mlade u području mobilnosti učenja koji su posebno usredotočeni na područja povezana s Pariškom deklaracijom 5 , kao i više od 1 700 projekata sa širim temama povezani s međukulturnim dijalogom, socijalnim uključivanjem i solidarnošću.

financiranje istraživanja mehanizama koji vode do radikalizacije kako bi se spriječili, brže utvrdili i riješili pojedinačni ekstremni slučajevi u okviru Obzora 2020.

trenutačnim financiranjem u iznosu od 100 milijuna EUR za promicanje aktivnosti suzbijanja nasilnog ekstremizma u trećim zemljama

c) Poboljšanje operativne prekogranične suradnje uz potporu agencija EU-a

Agencije EU-a imaju ključnu ulogu u provedbi sigurnosnog programa. Komisija je dokazala svoju predanost jačanju Europola tako što je predložila još 20 članova osoblja za Europski centar za borbu protiv terorizma kako bi se povećala njegova sposobnost da 24 sata dnevno reagira na potrebe država članica u slučaju velikog terorističkog napada. Prije predloženog jačanja Europola odobreno mu je 35 članova osoblja na temelju izmjene proračuna EU-a 1/2016 koju je proračunsko tijelo donijelo 13. travnja 2016 6 .

Eurojust ima važnu ulogu i u borbi protiv terorizma, uključujući trenutačno stanje u Iraku i Siriji te povećani rizik od povratka stranih terorističkih boraca. On već pomaže državama članicama u složenim prekograničnim istragama, a Komisija potiče države članice da se koriste Eurojustom u zajedničkim istražnim timovima kako bi se ojačala pravosudna reakcija na strane terorističke borce. U tom kontekstu države članice trebaju poduzeti potrebne mjere za ispunjavanje roka za prenošenje Europskog istražnog naloga 7 , 22. svibnja 2017., koji će olakšati i ubrzati prikupljanje i prijenos dokaza.

III. JAČANJE ZAJEDNIČKE OBRANE I OTPORNOSTI

a) Poboljšanje razmjene informacija

Djelotvorna i ciljana razmjena informacija ključan je alat u borbi protiv terorizma. Komisija aktivno potiče provedbu Direktive EU-a o evidenciji podataka o putnicima (PNR) kako bi se osiguralo da bude dovršena u roku (svibanj 2018.). Direktivom ne samo da se od svih država članica zahtijeva da prikupljaju podatke putnika u zračnom prometu, nego i da budu sposobni obraditi te podatke kako bi uočili obrasce i nepravilnosti. Nakon zadnjeg izvješća o napretku Komisija se pismeno obratila jedanaest država članica koje još nisu počele raditi na provedbi PNR-a te im ponudila dodatnu pomoć. Komisija će do kraja studenoga 2016. u interesu bolje regulative predstaviti plan provedbe u kojem će se odrediti smjer djelovanja za države članice utvrđivanjem kontrolnih točaka za ključne elemente prema uspostavi sustava PNR-a te određivanjem razne vrste potpora (pravne, tehničke i financijske) koje Komisija stavlja na raspolaganje kako bi pomogla i podržala pravodobnu i djelotvornu provedbu.

Borba protiv prekograničnog kriminala i terorizma zahtijeva djelotvorne kanale suradnje među različitim tijelima za izvršavanje zakonodavstva. U pograničnim regijama centri za policijsku i carinsku suradnju (PCCC-ovi) okupljaju tijela različitih država članica koja su nadležna za izvršavanje zakonodavstva. U listopadu 2016. 50 PCCC-ova iz cijele Europe sastalo se u središnjici Europola kako bi utvrdili načine poboljšanja temeljnih zadaća tih centara te njihove razmjene informacija i suradnje s Europolom i Europskom graničnom i obalnom stražom.

b) Jačanje informacijskih sustava i unošenje informacija koje nedostaju

Kao što je to prepoznalo Europsko vijeće poduprijevši prijedlog Komisije za uspostavu europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 8 kojim bi se trebala omogućiti prethodna sigurnosna provjera putnika izuzetih od obveze posjedovanja vize.. Dana 16. studenoga Komisija je iznijela prijedlog Uredbe o uspostavi ETIAS-a, automatskog sustava prethodne provjere, koji će se primjenjivati za utvrđivanje mogućih imigracijskih ili sigurnosnih rizika prije dolaska putnika izuzetih od obveze posjedovanja vize na vanjsku granicu EU-a. Premda se danas informacije o nositeljima vize evidentiraju u viznom informacijskom sustavu (VIS) jedina informacija o osobama izuzetima od obveze posjedovanja vize nalazi se u njihovoj putnoj ispravi s kojom dolaze na granicu. Trenutačno informacije o osobama izuzetima od obveze posjedovanja vize koje ulaze u EU preko kopnenih granica nisu dostupne prije njihova dolaska na vanjsku granicu EU-a. Uredbom će se poduprijeti politika EU-a za liberalizaciju viznog režima i ojačati kvaliteta upravljanja schengenskim granicama.

Jače granice koje se temelje na povezanim informacijskim sustavima glavni su alat za otkrivanje terorističkih boraca povratnika i drugih mogućih terorista. U napadima u Parizu došle su do izražaja slabosti koje proizlaze iz većeg broja samostalnih informacijskih sustava jer se osobama na terenu onemogućila sveobuhvatna provjera osoba u svim bazama podataka. Komisija aktivno radi na utvrđivanju načina poboljšanja interoperabilnosti informacijskih sustava za granice i sigurnost u okviru procesa koji je pokrenula ove godine 9 . Ona radi na uspostavljanju jedinstvenog sučelja za pretraživanje – ključnog alata koji bi donio stvarnu korist tijelima država članica za izvršavanje zakonodavstva, graničnim i imigracijskim tijelima jer bi se njime stvorio jedinstveni tehnički portal za sustave kojima upravlja Agencija za operativno upravljanje velikim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (EU-LISA). Tim se jedinstvenim sučeljem za pretraživanje ne bi zamijenila nego upotpunila nacionalna sučelja. Ono bi bilo dostupno svim državama članicama u skladu s postojećim pravilima o pristupu sustavima i njihovoj primjeni. Komisija je od stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost zatražila da do kraja godine predstavi privremeno izvješće o svojim nalazima.

Komisija je 14. listopada 2016. predstavila izvješće o evaluaciji provedbe viznog informacijskog sustava (VIS) kako bi se analizirali način provedbe kontrole uzimanjem otisaka prstiju i upotrebom biometrijskih podataka na vanjskoj granici EU-a te primjena sustava od strane tijela za izvršavanje zakonodavstva u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih i drugih teških kaznenih djela. VIS je i dalje jedan od najnaprednijih sustava te vrste, u kojem je do kraja ožujka 2016. evidentirano gotovo 23 milijuna zahtjeva za vizu i 18,8 milijuna otisaka prstiju. Međutim, države članice na vanjskim granicama provjeravaju samo jednu od dvije izdane vize u VIS-u i primjena tog sustava u svrhu kaznenog progona još uvijek je fragmentirana. Komisija će nastojati svladati te izazove u primjeni VIS-a zajedno s predmetnim državama članicama na temelju najboljih praksi onih država članica koje već u potpunosti primjenjuju taj sustav.

c) Povećanje sigurnosti na vanjskoj granici

Ključan korak u jačanju sigurnosti vanjske granice EU-a bila je uspostava Europske granične i obalne straže 6. listopada. Svaka država članica sada mora dati svoj doprinos snagama za brzu intervenciju – stalnim snagama sastavljenima od službenika granične straže i drugog odgovarajućeg osoblja koje je Agenciji na raspolaganju. Agencija će moći u kratkom roku rasporediti te snage za rješavanje hitne situacije na vanjskoj granici ili pokretanje brze intervenciju na granicama. U skladu sa zaključcima Europskog vijeća sa sastanka u listopadu 10 osoblje i oprema trebali bi se poslati kako bi se do kraja godine postigao puni kapacitet za brzu reakciju. Konkretan primjer suradnje s Europskom graničnom i obalnom stražom izvan granice EU-a dogovor je o povećanju analitičkih, preventivnih i operativnih kapaciteta tijela u trećim zemljama, posebno u Africi, za borbu protiv kriminalnih mreža odgovornih za krijumčarenje migranata te o stvaranju istinskog povjerenja i umrežavanju ključnih zemalja.

I Europsko vijeće je na sastanku u listopadu 11 pozvalo na brzo donošenje revidiranog Zakonika o schengenskim granicama koji je predložila Komisija radi sustavnog kontroliranja svih putnika koji prelaze vanjske granice EU-a u svrhu povećanja sigurnosti. S obzirom na središnju važnost te revizije za borbu protiv terorizma, posebno u smislu pomoći pri otkrivanju stranih boraca povratnika suzakonodavci do kraja godine trebaju postići brzi dogovor o izmjenama Zakonika.

Komisija će u prosincu predstaviti prvi skup prijedloga za poboljšanje funkcionalnosti Schengenskog informacijskog sustava (SIS), posebno u svrhu kaznenog progona. Kako bi se povećala njegova djelotvornost, službenici graničnog nadzora trebaju sustavno provjeravati sve osobe koje prelaze vanjsku granicu u tom sustavu. Do sporazuma o izmjenama Zakonika o schengenskim granicama države članice trebaju osigurati punu primjenu zajedničkih pokazatelja rizika u pogledu stranih terorističkih boraca, zajedno s ažuriranim smjernicama koje osigurava Europska granična i obalna straža.

Prijevare u pogledu putnih isprava i identiteta sve su veća sigurnosna prijetnja što se posebno vidi iz činjenice da su se napadači iz Pariza koristili lažnim identitetom. Komisija će u prosincu predstaviti akcijski plan za poboljšanje sigurnosnih značajki putnih isprava.

Jačanje sigurnosti na vanjskoj granici ne odnosi se samo na pojedinačne putnike, nego i na robu, kad su na prvoj liniji carinska tijela. Reformom sustava za rano informiranje o teretu (ICS 2.0) nastoji se proširiti i modernizirati taj sustav kako bi se preko sigurnog spremišta EU-a od trgovaca dobilo više informacija i kvalitetnije informacije o kretanju robe koje bi se zatim stavile na raspolaganje svim carinskim tijelima. Cilj je prevladati postojeća ograničenja (nedostatak sveobuhvatnih podataka s kvalitativnog i kvantitativnog stajališta; ograničena dostupnost za predmetne države članice; ograničeni kapacitet za upotrebu obavještajnih podataka). Vijeće u prosincu 2016. namjerava donijeti zaključke o tom pitanju.

d) Povećanje sigurnosti EU-a dijalozima izvan granica EU-a

Budući da je terorizam međunarodne prirode i da teroristi ne poštuju granice, EU je i dalje aktivno uključen u razgovore sa susjedima i drugim međunarodnim partnerima o razvoju djelotvornih partnerstava za sigurnost i protuterorizam.

Nedavno je ostvareno sljedeće:

Povećala se koordinacija između delegacija EU-a i veleposlanstava država članica imenovanjem triju dodatnih stručnjaka za protuterorizam/sigurnost u Bosni i Hercegovini, Čadu i Libanonu, čime se ukupni broj stručnjaka povećao na 14.

U okviru dijaloga EU-a i Izraela o suzbijanju terorizma održanom u Izraelu 13. rujna raspravljalo se o povećanju suradnje u suzbijanju financiranja terorizma, nasilnog ekstremizma, nekonvencionalnog terorizma, kao i u području PNR-a i sigurnosti prometa.

Tijekom zajedničkog posjeta službi Komisije, ESVD-a i koordinatora EU-a za protuterorizam Egiptu od 6. do 7. rujna dogovoreno je da će se surađivati u širokom području sigurnosnih pitanja.

Tijela EU-a organizirala su od 26. do 27. rujna radionicu u Iraku kako bi podijelila najbolje prakse u suzbijanju terorizma.

e) Zaštita građana i ključne infrastrukture

Ključno područje izgradnje otpornosti u Uniji je sigurnost prometa. Komisija nastoji ojačati regulatorni okvir EU-a. Iako je taj posao u području zrakoplovstva već obavljen, potrebno je zadržati razinu zaštite i predvidjeti buduće prijetnje, npr. u području sigurnosti dolaznih letova i zaštite javno pristupačnih područja zračnih luka. Komisija je od 7. do 8. studenoga 2016. bila domaćin konferencije o zaštiti javnih prostora na kojoj su se okupili domaći i međunarodni stručnjaci iz područja prometa, obavještajnih podataka i gospodarstva. Glavna je tema bila način osiguravanja prostora javnog prijevoza.

Komisija je usredotočena i na procjenu rizika u prometnom sektoru. Nedavno je u suradnji s državama članicama i ESVD-om dovršila 6. krug procjene sigurnosnih rizika zračnog tereta i 3. krug procjene rizika zračnog prometa iz zona sukoba.

U području pomorskog i kopnenog prometa, posebno usluga kružnih putovanja i trajektnih usluga gdje može biti pogođen velik broj putnika, te željezničkih usluga, Komisija radi i na utvrđivanju razmjernog i održivog zajedničkog pristupa utemeljenog na procjeni rizika. Komisija je upravo dovršila studiju procjene utjecaja o mogućnostima politika u pogledu sigurnosti europskih usluga željezničkog prijevoza vlakovima velike brzine i međunarodnih željezničkih usluga.

Konačno, Komisija je dodatno ojačala suradnju sa strateškim partnerima kao što je Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a i kanadsko Ministarstvo javne sigurnosti u području zaštite ključne infrastrukture. Komisija se u rujnu sastala s tim partnerima kako bi produbila raspravu o ključnim pitanjima zaštite ključne infrastrukture, kibersigurnosti i otpornosti te produbila suradnju u ključnim područjima u pogledu eksploziva uključujući otkrivanje, osposobljavanje i razmjenu informacija.

V. ZAKLJUČAK

Godinu dana nakon strašnih terorističkih napada u Parizu 13. studenoga Komisija, agencije EU-a i države članice poduzele su širok niz nezakonodavnih mjera kojima se pridonosi postupnom razvoju djelotvorne i istinske sigurnosne unije. Ipak, hitno je potreban daljnji napredak kako bi se zatvorio prostor koji iskorištavaju teroristi. Suzakonodavci ovaj mjesec hitno trebaju postići dogovor o prijedlozima Direktive o borbi protiv terorizma, Direktive o vatrenom oružju te izmjena Zakonika o schengenskim granicama. Daljnjom se odgodom samo pogoduje teroristima koji žele uništiti naš način života.

Suzakonodavci sada trebaju potaknuti rad na jačanju sustava vanjske granice, uključujući ETIAS, operacionalizaciju Europske granične i obalne straže te predložene izmjene Zakonika o schengenskim granicama. Sve su to važne aktivnosti u okviru reakcije EU-a na prijetnju koju predstavljaju teroristički borci povratnici.

Iako je lokalno djelovanje na sprečavanju radikalizacije putem Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji dugoročan pothvat, ono je ključno i zahtijeva hitan i snažan angažman te potporu na razini EU-a.

Komisija će nastaviti poticati rad na provedbi europskog programa sigurnosti prema istinskoj i djelotvornoj sigurnosnoj Uniji te će u prosincu izvijestiti o daljnjem napretku. Pored ključnih kontrolnih točaka navedenih u nastavku, izvješće iz prosinca sadržavat će opis trenutačnog stanja u pogledu napretka postignutog u području kiberkriminala i kibersigurnosti te razvoja trenutačne suradnje s informatičkim poduzećima u sprečavanju radikalizacije putem interneta.

(1)

Komunikacija COM(2016) 670 final, od 12. listopada 2016. Prvo izvješće o napretku prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj Uniji.

(2)

Komunikacija COM(2016) 602 final od 14. rujna 2016. Povećanje sigurnosti u svijetu mobilnosti: bolja razmjena informacija u borbi protiv terorizma i jače vanjske granice.

(3)

Posebno o prijedlozima Komisije za Direktivu o borbi protiv terorizma, COM(2015) 625 final, i za Direktivu o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, COM(2015) 750 final.

(4)

COM(2016) 379 final.

(5)

Pariška deklaracija od 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja.

(6)

COM(2016) 379 final.

(7)

Direktiva 2014/41/EU od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima.

(8)

EUCO 31/16 od 21. listopada 2016.

(9)

COM(2016) 205 final od 6. travnja 2016.

(10)

EUCO 31/16 od 21. listopada 2016.

(11)

EUCO 31/16 od 21. listopada 2016.