EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.3.2016.
COM(2016) 151 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o održivoj uporabi biocida u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda
(Text with EEA relevance)
Sadržaj
1.Uvod
1.1.Uredba o biocidnim proizvodima (BPR)
1.2.Održiva uporaba
1.3.Cilj izvješća
2.Kako BPR pridonosi održivoj uporabi biocida
2.1.Promicanje najboljih praksi radi smanjenja uporabe biocidnih proizvoda
2.1.1.Uvođenje najboljih praksi odobrenjima proizvoda ili odobrenjem tvari
2.2.Učinkoviti pristupi za praćenje uporabe biocidnih proizvoda
2.3.Načela integrirane kontrole štetočina (IPM – integrated pest management) i uporaba biocidnih proizvoda – najbolje prakse
2.3.1.Kodeksi najboljih praksi
2.3.2.HACCP
2.3.3.Norme i certifikacija
2.4.Rizici u određenim prostorima, kao što su škole, radna mjesta, dječji vrtići itd.
2.4.1.Stanje
2.4.2.Širenje informacija
2.5.Uloga poboljšane učinkovitosti opreme koja se upotrebljava za primjenu biocidnih proizvoda
3.Alati za poticanje inovacije i promicanje održive uporabe
3.1.Isključivanje, zamjena i usporedno ocjenjivanje
3.2.Programi označivanja
3.2.1.Uredba o znaku za okoliš EU-a
3.2.2.Inicijative industrije
3.3.Najbolje raspoložive tehnike u skladu s Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama
4.Zaključci
1.Uvod
1.1.Uredba o biocidnim proizvodima (BPR)
Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012.
(dalje u tekstu „BPR”) uređuje se stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporaba biocidnih proizvoda. BPR-om je stavljena izvan snage Direktiva 98/8/EZ (dalje u tekstu „BPD”), a stupio je na snagu 1. rujna 2013.
Biocidni proizvodi, kao što su dezinfekcijska sredstva, sredstva za zaštitu drva, insekticidi, repelenti insekata ili rodenticidi, skupina su proizvoda namijenjena za uništenje ili kontrolu štetnih ili neželjenih organizama (kao što su virusi, bakterije, gljivice, insekti ili kralježnjaci) koji imaju nepovoljan učinak na okoliš, životinje, ljude, njihove aktivnosti ili proizvode kojima se koriste ili ih proizvode. Industrijski i profesionalni korisnici te javni korisnici na raznolike se načine koriste biocidnim proizvodima.
Cilj je BPR-a poboljšati djelovanje unutarnjeg tržišta istodobno osiguravajući visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša.
Program odobrenja biocidnih proizvoda temelji se na pristupu koji se sastoji od dvaju koraka.
Aktivna tvar odgovorna za biocidni učinak treba se najprije odobriti na razini EU-a nakon ocjene njezinih opasnih svojstava i mogućih rizika.
Zatim se svaki biocidni proizvod mora odobriti na razini EU-a ili na nacionalnoj razini.
Međutim, postupak je obrnut za aktivne tvari koje su već bile na tržištu u trenutku kada je BPD stupio na snagu. BPD-om je utvrđeno prijelazno razdoblje za ocjenjivanje tih aktivnih tvari, tijekom kojeg se biocidni proizvodi koji sadržavaju te aktivne tvari još mogu stavljati na tržište u skladu s nacionalnim praksama država članica.
Važno je naglasiti da, unatoč rizicima povezanima s njihovom uporabom, biocidni proizvodi imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu građana EU-a. Na primjer, insekticidi i dezinfekcijska sredstva ključni su za javno zdravlje kako bi se pomoglo kontrolirati vektorske bolesti (kao što su malarija, denga groznica, Chikungunya groznica, virus Zika), bolesti prenosive hranom (kao što su salmoneloza, listerioza) ili bolnički stečene infekcije (kao što je MRSA). Biocidni proizvodi također su u širokoj uporabi u materijalima kao što su plastika, boje, tekstili, drvo itd. kako bi se te materijale zaštitilo od raspadanja prouzročenog mikrobima, gljivicama ili insektima.
Za odgovor na taj društveni zahtjev potrebna su znatna ulaganja poduzeća koja biocidne proizvode stavljaju na tržište, osobito kako bi pružila podatke koji su potrebni da bi pokazala da su njihovi proizvodi sigurni i učinkoviti.
Kao što je prethodno navedeno, biocidni proizvodi upotrebljavaju se u raznim i vrlo raznovrsnim sektorima. To donosi mnoge izazove, osobito u komunikaciji s krajnjim korisnicima i dionicima te pri podizanju razine njihove osviještenosti.
1.2.Održiva uporaba
Održiva uporaba za biocidne proizvode može se odrediti kao cilj smanjenja rizika i učinaka uporabe biocidnih proizvoda na zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš te promicanja uporabe integrirane kontrole štetočina i drukčijih pristupa ili tehnika, kao što su nekemijske alternative biocidnim proizvodima.
Pri tome treba napomenuti da su biocidni proizvodi također važni alati za zaštitu zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša te da nekemijske alternative možda nisu uvijek učinkovite, praktične, a možda ni dostupne. Stoga strategije održive uporabe također moraju jamčiti dovoljnu dostupnost biocidnih proizvoda kako bi se ti ciljevi postigli.
1.3.Cilj izvješća
Člankom 18. BPR-a propisano je da Komisija, na temelju iskustva stečenog primjenom BPR-a predstavi Vijeću i Europskom parlamentu izvješće o tome kako BPR pridonosi održivoj uporabi biocidnih proizvoda. Ovo izvješće također je u sladu s potrebom uvođenja dodatnih mjera, osobito za profesionalne korisnike, u pogledu smanjenja rizika koje biocidni proizvodi predstavljaju za zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš.
Istim su člankom propisani elementi koje je potrebno ispitati i koji su povezani s:
promicanjem najboljih praksi kao sredstvom smanjenja uporabe biocidnih proizvoda na najmanju mjeru;
najučinkovitijim pristupima za praćenje uporabe biocidnih proizvoda;
razvojem i primjenom načela integrirane kontrole štetočina s obzirom na uporabu biocidnih proizvoda;
rizicima od uporabe biocidnih proizvoda u određenih prostorima kao što su škole, radna mjesta, dječji vrtići itd., te jesu li dodatne mjere potrebne kako bi se ti rizici uklonili;
ulogom poboljšane učinkovitosti opreme koja se upotrebljava za primjenu biocidnih proizvoda.
Stoga je svrha ovog izvješća ispitati elemente navedene u članku 18. BPR-a (odjeljak 2.), ali također promišljati o dodatnim elementima (odjeljak 3.).
Ovo se izvješće temelji na pripremnoj studiji
kojom je obuhvaćeno veliko istraživanje predstavnika nadležnih tijela, industrije i nevladinih organizacija država članica (u daljnjem tekstu: „studija”).
2.Kako BPR pridonosi održivoj uporabi biocida
U ovom se odjeljku nalazi pregled zaključaka studije i prikazano je kako BPR pridonosi odnosno kako može pridonijeti održivoj uporabi biocida.
2.1.Promicanje najboljih praksi radi smanjenja uporabe biocidnih proizvoda
Najbolja je praksa uzorni pristup ili metodologija koja se često prikazuje u smjernicama čiji je cilj smanjenje rizika i promicanje tehničkog razumijevanja u primjenjivanju proizvoda ili tehnike. Sa stajališta provedbe i primjenjivosti (po mogućnosti na razini EU-a) ključno je sudjelovanje dionika u razvijanju smjernica najboljih praksi. Smjernice najboljih praksi usredotočene su na fazu uporabe biocidnih proizvoda te predstavljaju alat koji će se upotrebljavati nakon postupka odobrenja kako bi se promicala održiva uporaba tih proizvoda.
Kako bi se osigurao usklađeni pristup održivoj upravi biocidnih proizvoda u cijelom EU-u, jedan od izazova jest jamčenje širenja najboljih praksi i poštovanje načela održive uporabe biocidnih proizvoda.
2.1.1.Uvođenje najboljih praksi odobrenjima proizvoda ili odobrenjem tvari
Odobrenjima proizvoda propisani su uvjeti i odredbe povezani sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabom proizvoda za koje su odobrene. Osobito sadržavaju upute za sigurnu uporabu i zbrinjavanje biocidnih proizvoda.
Jedno od sredstava promicanja širenja dostupnih dokumenata sa smjernicama ili kodeksa najboljih praksi jest upućivanje na njih u odobrenju proizvoda, tako da upute za uporabu proizvoda izričito na njih upućuju. Na primjer, odobrenja antikoagulantnih rodenticida u Njemačkoj obuhvaćaju pravno obvezujuće upućivanje na kodeks najboljih praksi specijaliziranim i licenciranim stručnjacima koji primjenjuju te proizvode, koji se temelji na postojećim smjernicama industrije i zakonskim odredbama EU-a
. Međutim, ovom se mogućnošću podrazumijeva da će krajnji korisnik pročitati i pravilno slijediti navedene preporuke.
Ako je dostupan program certifikacije ili obuke, u odobrenju se može upućivati na takav program. Na primjer, u Ujedinjenoj Kraljevini u tijeku je donošenje tog pristupa povezano s odobrenjem rodenticida, pri čemu će kao uvjet za odobrenje antikoagulantnih rodenticida biti potrebna usklađenost s predloženim programom industrijskog zbrinjavanja
.
U slučaju sredstava za sprečavanje obrastanja, sve dosad odobrene aktivne tvari sadržavaju odredbu kojom se osobe koje proizvode za sprečavanje obrastanja stavljaju na raspolaganje na tržištu za neprofesionalne korisnike obvezuju da te proizvode isporučuju s odgovarajućim rukavicama.
To je primjer obveza nametnutih na mjestima prodaje kako bi se zajamčilo da informacije i osobna zaštitna oprema dospiju do krajnjega korisnika. Prikazano je kako se zahtjevi mogu nametnuti opskrbnom lancu i osobito na maloprodajnoj razini da bi se širile najbolje prakse i poticala održiva uporaba biocidnih proizvoda.
Takve su obveze omogućene zato što područje primjene BPR-s obuhvaća stavljanje na raspolaganje biocidnih proizvoda (to jest, od prve isporuke do trenutka uporabe) i zato što su aktivne tvari odobrene provedbenim uredba, mjerama općeg područja primjene, omogućujući tako donošenje odredbi koje su usmjerene na opskrbni lanac.
Odobrenjem tvari, zabrane prodaje izvan uređenog tržišta ili internetske prodaje mogle bi se, na primjer, primijeniti na biocidne proizvode koji sadržavaju aktivne tvari koje zadovoljavaju kriterij za isključivanje, ali su odobrene na temelju izuzeća iz članka 5. stavka 2. BPR-a. Nadalje, u slučaju takvih biocidnih proizvoda moglo bi se razmatrati da se distribuiranje i prodaja ograniči na odgovarajuće kvalificirane stručnjake.
2.2.Učinkoviti pristupi za praćenje uporabe biocidnih proizvoda
Studijom je otkriveno da države članice danas prikupljaju vrlo malo informacija o uporabi biocidnih proizvoda.
Na razini EU-a trenutačno ne postoji određeni sustav praćenja podataka o godišnjoj prodaji biocidnih proizvoda. Ubuduće bi registar biocidnih proizvoda (R4BP – Register for Biocidal Products), koji vodi Europska agencija za kemikalije, mogao pružiti alat za prikupljanje takvih podataka.
Međutim, važno je jasno odrediti što bi bio potreban sadržaj i svrha prikupljanja tih informacija te kako bi to moglo podupirati ciljeve BPR-a, uključujući održivu uporabu.
2.3.Načela integrirane kontrole štetočina (IPM – integrated pest management) i uporaba biocidnih proizvoda – najbolje prakse
Studijom je otkriveno da su industrijska udruženja ili države članice već razvile širok raspon dokumenata o najboljim praksama povezanima s različitim vrstama proizvoda.
2.3.1.Kodeksi najboljih praksi
Smjernice ili kodekse najboljih praksi može izraditi industrija kako bi se promicala održiva uporaba biocidnih proizvoda na temelju načela integrirane kontrole štetočina.
U tom smislu osobito važan napredak predstavlja „Smjernica o najboljoj praksi pri uporabi rodenticidnih mamaca kao biocida u Europskoj uniji”
, koju je izdala europska industrija biocida. U toj je smjernici opisano što činiti prije, tijekom i nakon primjena rodenticida, dane su praktične smjernice koje je potrebno slijediti u brojnim raznolikim situacijama uporabe rodenticida, opisuje se kako pratiti prisutnost najezde glodavaca bez trajne primjene rodenticidnih mamaca te se raspravlja o alternativama rodenticidu. Dokument sa smjernicama također pruža savjete o tome gdje dobiti informacije o otpornosti na antikoagulante te kako to najbolje riješiti.
2.3.2.HACCP
Primjena načela analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP – Hazard Analysis and Critical Control Points) obvezna je za operatore koji posluju s hranom. Jednako tako, operatori koji posluju s hranom koji obavljaju određene poslove moraju primijeniti postupke koje se temelje na načelima HACCP-a.
Posebno u slučaju dezinfekcijskih sredstava, HACCP je preventivni pristup (uključujući praćenje mogućih rizika) koji, ako se ispravno primjenjuje, omogućuje pouzdano upravljanje higijenom, što također može pomoći pri uporabi dezinfekcijskih sredstava u skladu s načelima održive uporabe.
Nadalje, sustavi HACCP-a, zajedno s posebnim kodeksima i smjernicama koje su razvijene u tim sektorima, najčešće se bave dezinfekcijom, kontrolom štetočina i obukom operatora.
2.3.3.Norme i certifikacija
Razvijanje normi u kombinaciji s postupkom certifikacije također se može upotrijebiti za jamčenje propisne i održive uporabe biocidnih proizvoda.
Nedavno donesena europska norma (EN 16636)
pruža dobar primjer onoga što se može postići.
Sukladnost s normom EN 16636 omogućit će pružateljima usluga kontrole štetočina da pokažu da imaju potrebnu stručnost i znanje za pružanje usluga kontrole štetočina, da imaju sustav kontrole kako bi osigurali dosljednu razinu kvalitete te da sustavno smanjuju rizik klijentima i javnosti, kao i rizik od mogućih negativnih učinaka na okoliš i dobrobit životinja.
Takve inicijative izravno pridonose održivoj uporabi biocidnih proizvoda.
2.4.Rizici u određenim prostorima, kao što su škole, radna mjesta, dječji vrtići itd.
2.4.1.Stanje
Na temelju analize većine aktivnih tvari koje su do danas odobrene BPR-om (sredstva za zaštitu drva, insekticidi, repelenti i mamci te proizvodi za suzbijanje obrastanja), studijom je zaključeno da nije zabilježen poseban rizik ili da mjere ublažavanja rizika utvrđene posebnim uvjetima odobrenja proizvoda dovoljno obuhvaćaju rizike u fazi uporabe tih biocidnih proizvoda.
Nije zabilježen rizik za druge vrste proizvoda koji se stavljaju na tržište u skladu s nacionalnim pravilima.
Također treba napomenuti da se člankom 17. stavkom 5. BPR-a zahtijeva od država članica da poduzmu mjere kako bi javnosti omogućile odgovarajuće informacije o prednostima i rizicima povezanima s biocidnim proizvodima i načinima umanjivanja njihove uporabe. Studijom se uzima u obzir važnost tih informacija, osobito za uporabe u područjima u kojima osjetljive osobe, kao što su djeca, mogu biti izložene proizvodima.
U vezi s rizikom za vode ili podzemne vode, studijom se potiče države članice da iskoriste informacije dostupne iz drugih režima praćenja, kao što je praćenje prioritetnih tvari i onečišćujućih tvari svojstvenih riječnim slivovima iz Okvirne direktive o vodama, koje bi mogle uspješno obavještavati o posebnim rizicima biocidnih proizvoda za vodeni okoliš. U tom je kontekstu razvijen mehanizam popisa praćenja kako bi se osiguralo ciljano praćenje moguće sumnjivih tvari (uključujući nove onečišćujuće tvari) na razini EU-a radi podupiranja postupka utvrđivanja prioriteta u budućim preispitivanjima popisa prioritetnih tvari.
Osim toga, „Informacijska platforma za kemijsko praćenje” (IPCheM – Information Platform for Chemical Monitoring), koju je osmislila i provela Komisija, pruža jedinstvenu pristupnu točku za zbirke podataka o kemijskom praćenju kojima upravljaju tijela Europske komisije, države članice, međunarodne i nacionalne organizacije i istraživači, kojima su one dostupne.
2.4.2.Širenje informacija
Kao što je prethodno navedeno, obuka i dijeljenje informacija ključni su kako bi se osiguralo da se mjere ublažavanja rizika primjenjuju na odgovarajući način radi zaštite određenih područja.
Stoga, budu li potrebne daljnje mjere kako bi se osigurala pravilna primjena mjera ublažavanja rizika, to se uglavnom može pripisati mjerama za povećanje razine širenja informacija krajnjem korisniku i za osnaživanje obrazovanja i obuke.
Obuka i informacije također trebaju riješiti pitanje izbjegavanja nepotrebnih primjena i kako se koristiti mogućim nekemijskim alternativama.
U tom je pogledu nekoliko država članica (kao što su Belgija ili Danska) već poduzelo primjetne, pa čak i kreativne napore kako bi javnost izvijestile o načelima održive uporabe biocidnih proizvoda.
2.5.Uloga poboljšane učinkovitosti opreme koja se upotrebljava za primjenu biocidnih proizvoda
Potrebno je napomenuti da se mnogi biocidni proizvodi, osobito oni namijenjeni za javnost, primjenjuju bez opreme ili se korištena oprema uglavnom odnosi na predmete kao što su rukavice i druga osobna zaštitna oprema, koji su već regulirane Direktivom 89/686/EEZ.
Stoga, kad se upotrebljava posebna oprema, u industrijskim ili uslužnim sektorima mnogo je opreme uglavnom već osmišljeno kako bi se izloženost svela na najmanju razinu (npr. automatski sustavi za obradu drva) i kako bi se izbjeglo predoziranje (npr. kalibrirano doziranje konzervansa za gotove proizvode, kalibracija prskalica s bojom za suzbijanje obrastanja) te se smatra spremnom za uporabu.
Nadalje, budu li potrebna određena ograničenja ili zahtjevi, potrebno ih je zajamčiti na pojedinačnoj osnovi, obuhvaćajući posebne uvjete u odobrenju tvari ili odobrenju proizvoda.
Naposljetku, ako je uporaba odgovarajuće opreme za doziranje važan čimbenik u primjeni određenih biocidnih proizvoda, postoje i drugi čimbenici koje je potrebno razmotriti kako bi se izloženost svela na najmanju razinu, kao što su odabir odgovarajućeg proizvoda, utvrđivanje vremenskih uvjeta, razina najezde itd. To ponovno pokazuje važnost dostupnosti uputa za korisnike o pravilnoj uporabi prilagođenih svakoj vrsti proizvoda.
3.Alati za poticanje inovacija i promicanje održive uporabe
Razmotreni su drugi alati ili mjere koji bi se mogli upotrijebiti za poticanje inovacija i razvoja novih proizvoda s boljim profilom.
3.1.Isključivanje, zamjena i usporedno ocjenjivanje
BPR-om se omogućuju, uz kriterije za isključivanje i zamjenu za aktivne tvari te uz usporedno ocjenjivanje biocidnih proizvoda koji sadržavaju aktivne tvari potencijalne za zamjenu, vrlo snažni mehanizmi za ukidanje uporabe tvari visokog i vrlo visokog rizika. Osim toga, time se stvaraju poticaji za razvijanje boljih alternativa.
Ti mehanizmi još nisu dostigli svoj puni potencijal jer su mnoge aktivne tvari još u postupku procjene, a mnogi biocidni proizvodi tek trebaju biti odobreni. No očekuje se da znatno pridonesu održivoj uporabi biocida.
3.2.Programi označivanja
U okviru studije istražena su sredstva jednostavnog i vidljivog utvrđivanja biocidnih proizvoda koji bi imali manji učinak na zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš kako bi krajnji korisnici lakše donijeli utemeljenu odluku, ali i da tim proizvodima daju prednost pred njihovim konkurentima, stvarajući time jasan poticaj industriji da razvije bolje proizvode.
U studiji je osobito analizirano mogu li se postojeći programi dodjele znaka za okoliš (kao što su programi dodjele znaka za okoliš EU-a, Blue Angel ili Nordic Swan) upotrebljavati u tu svrhu te jesu li industrijska udruženja ili pojedinačna poduzeća razvila (dobrovoljne) programe koji bi mogli biti izvor inspiracije.
3.2.1.Uredba o znaku za okoliš EU-a
Svrha Uredbe (EZ) br. 66/2010
(u daljnjem tekstu: „Uredba o znaku za okoliš”) jest omogućiti dobrovoljni program EU-a za dodjelu kako bi se potrošačima pomoglo prepoznati proizvode i usluge koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju smanjeni utjecaj na okoliš, od izdvajanja sirovine pa do proizvodnje, uporabe i zbrinjavanja.
U studiji je, međutim, pokazano da se biocidni proizvodi ne smatraju prikladnima niti ispunjavaju uvjete programa zbog svojih inherentnih svojstava i same svrhe kontroliranja neželjenih organizama.
Velika raznolikost biocidnih proizvoda i više sektora uporabe također su istaknuti kao teškoća jer se kriteriji znaka za okoliš EU-a razvijaju na osnovi pojedinog proizvoda.
Naposljetku, znakom za okoliš EU-a promiču se raspoložive alternative biocidnim proizvodima, kao što su materijali bez biocida kao alternativa uobičajeno impregniranim materijalima.
3.2.2.Inicijative industrije
Industrija ili industrijska udruženja pokrenula su nekoliko inicijativa radi promicanja održivih praksi ili isticanja „zelenih” kvalifikacija svojih proizvoda.
Čak i ako su ograničene na inicijative pojedinačnih poduzeća, često kao dio postupka zbrinjavanja njihovih proizvoda ili kao dio marketinške strategije, te inicijative pokazuju da poduzeća mogu poduzeti mjere kako bi smanjila učinak biocidnih proizvoda na okoliš.
Nadalje, one pružaju korisne elemente koji bi mogli imati širu primjenu kako bi poticali inovaciju ili razvoj novih proizvoda s boljim profilom za zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš te općenitije doprinose održivoj uporabi biocidnih proizvoda.
3.3.Najbolje raspoložive tehnike u skladu s Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama
Razvoj i revizija „referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama” (BREF – best available techniques reference document) na razini EU-a
,
, u skladu s okvirom Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama, može omogućiti prilike za utvrđivanje i promicanje najboljih praksi održive uporabe biocida u kontekstu industrijske proizvodnje.
Tim referentnim dokumentima o najboljim raspoloživim tehnikama potiče se uporaba manje opasnih tvari te se u nekima od njih, izravno ili neizravno, rješavaju pitanja uporabe biocidnih proizvoda u određenim industrijskim sektorima.
4.Zaključci
Kao što je navedeno u uvodu, BPR je potpuno operativan tek od 1. rujna 2013. To znači da je trenutačnim zakonodavstvom do danas stečeno ograničeno iskustvo.
Nadalje, odobrenje tvari, odobrenje proizvoda, usporedno ocjenjivanje biocidnih proizvoda koji sadržavaju potencijalne tvari za zamjenu u cilju ukidanja njihove uporabe već su važni doprinosi cilju promicanja održive uporabe biocidnih proizvoda.
Stoga je dovršetak Dok se veći dio programa revizije tek treba provesti, neka će poduzeća morati čekati još 10 godina kako bi im proizvodi bili odobreni u skladu s odredbama BPR-a.
Dovršetak trenutačnog ocjenjivanja svih aktivnih tvari koje su već bile na tržištu u trenutku stupanja na snagu BPD-a i odobrenje biocidnih proizvoda koji sadržavaju te aktivne tvari prvi su i glavni prioritet u cilju promicanja održive uporabe biocidnih proizvoda.
Države članice i industrija stoga svoje napore i sredstva moraju usmjeriti na odobrenje tvari i odobrenje proizvoda.
Osim toga, države članice morat će ulagati u provedbene aktivnosti kako bi osigurale da se na njihova tržišta ne stave nezakoniti proizvodi i da su biocidni proizvodi ispravno označeni.
S obzirom na moguće dodatne mjere, kako bi se smanjili rizici biocidnih proizvoda za zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš, u okviru studije zaključeno je da se rizici već odgovarajuće rješavaju mjerama koje su nametnute uvjetima odobrenja aktivnih tvari ili odobrenja biocidnih proizvoda.
Točnije, u studiji je zaključeno da su kontrolne mjere za profesionalne korisnike, koje se primjenjuju u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zdravlju i sigurnosti radnika te zakonodavstvu o kemikalijama u kombinaciji s mjerama ublažavanja rizika određenima u fazi odobrenja biocidnih proizvoda, dostatne – ako se poštuju – za uklanjanje rizika od izloženosti.
Nadalje, zbog vrlo raznolike prirode biocidnih proizvoda i raznovrsnosti primjena ne čini se prikladnim da se područje primjene Okvirne direktive o održivoj uporabi pesticida jednostavno proširi na biocidne proizvode. Umjesto toga ključni ciljevi te Direktive povezani s biocidnim proizvodima mogu se postići različitim sredstvima i usmjerenijim djelovanjem. Iz istih se razloga proširivanje područja primjene Direktive o strojevima na biocidne proizvode također ne čini prikladnim.
S obzirom na sredstva i usmjereno djelovanje, pravilna, sigurna i održiva uporaba biocidnih proizvoda zahtijeva dostupnost i učinkovito širenje odgovarajućih smjernica ili informacija, neovisno o tome je li ta uporaba u stručnom kontekstu.
Ako su razvijeni referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama, industrijskom uporabom trebale bi se obuhvatiti smjernice o najboljim praksama za uporabu biocidnih proizvoda, gdje je primjenjivo.
Kad je riječ o profesionalnoj uporabi, razvijanje dokumenata sa smjernicama provodi se usporedo s pružanjem obuke i certifikacijom korisnika o primjeni najboljih praksi.
Kad je riječ o neprofesionalnoj uporabi, naglasak bi trebao biti na odredbama u odobrenju i označivanju proizvoda. Tehnička rješenja, kao što su pametne oznake ili kodovi s brzim odzivom (QR – quick response) koji pružaju poveznicu za internetsku stranicu nositelja odobrenja, mogu biti korisna za upućivanje korisnika na određena svojstva proizvoda i upute za uporabu.
Naposljetku, Komisija će nastaviti sa sljedećim mjerama i pozvat će države članice da učine isto:
usredotočiti i ojačati napore povezane s programom revidiranja postojećih aktivnih tvari kako bi se osiguralo njegovo dovršavanje najkasnije do kraja 2024.;
zajamčiti da se nakon odobrenja aktivnih tvari u roku od 3 godine odobre, izmijene ili ponište odobrenja proizvoda;
uložiti dodatna sredstva u provedbene aktivnosti;
iskoristiti dostupne zakonodavne alate, osobito pomnim praćenjem razvoja referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama koji mogu biti bitni za biocidne proizvode koji se upotrebljavaju u industrijskim postupcima;
poticati komunikaciju i kampanje podizanja razine osviještenosti kako bi se krajnje korisnike obavještavalo internetskim stranicama, letcima ili videozapisima na prodajnim mjestima, kodovima s brzim odzivom na biocidnim proizvodima itd.;
potaknuti razvoj i provedbu normi (npr. u okviru Europskog odbora za normizaciju) koje bi mogle pridonijeti održivoj uporabi biocidnih proizvoda;
pozdraviti istraživačke inicijative o održivoj uporabi biocida i alternativa biocidnim proizvodima.