Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016DC0085

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

COM/2016/085 final

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa


Komunikacija o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

I.    UVOD: UPRAVLJANJE IZBJEGLIČKOM KRIZOM 

U svijetu ima više od 60 milijuna izbjeglica ili interno raseljenih osoba – riječ je o najozbiljnijoj izbjegličkoj krizi od Drugog svjetskog rata. Sukob i kriza u Siriji, a i drugdje, bili su neposredan okidač, ali osnovni trendovi u pogledu demografskih čimbenika, klimatskih promjena, siromaštva te globalizacije prijevoza i komunikacija bili su među razlozima koji su doveli do dolaska rekordnog broja migranata i izbjeglica u Europsku uniju u 2015. Nije vjerojatno da će se ta kombinacija čimbenika promijeniti u bližoj budućnosti. Stoga nam je u 2016. potrebno snažno jačanje sustava migracija EU-a. Osim rješavanja posljedica nekontroliranih i nezakonitih tokova ljudi, moramo postati uistinu spremni upravljati tim tokovima i osigurati kontroliran i zakonit način ulaska za osobe kojima je potrebna zaštita, a istovremeno brzo i učinkovito identificirati i vraćati one koji nemaju pravo biti u Europskoj uniji.

U drugoj polovini 2015. dosad nezabilježen broj osoba nezakonito je ušao u Europsku uniju. Na vrhuncu toga vala, u listopadu 2015., više od 200 000 osoba stiglo je u Grčku u mjesec dana. Čak i uzevši u obzir znatan pad tog broja u siječnju na nešto više od 60 000 osoba, i dalje je riječ o velikom broju za zimske mjesece u usporedbi s prethodnim godinama. Očekuje se da će pojačani sukobi u Siriji proteklih dana uzrokovati daljnji priljev izbjeglica u Tursku. To znači da će se i dalje pozivati na europsku solidarnost u skladu s obvezama koje je EU preuzeo u okviru Ženevske konvencije o statusu izbjeglica i humanitarnim vrijednostima iz 1951. koju su potpisale sve države članice Europske unije. EU mora i otkloniti potrebu izbjeglica da kreću na opasan put pružajući im pomoć bliže njihovu domu. Iako je za često preopterećena nacionalna i lokalna nadležna tijela smanjenje izbjegličkih tokova vrlo poželjno, ne smijemo se zavaravati mišlju da će izbjeglička kriza završiti prije nego što se glavni uzroci (nestabilnost, rat i teror u europskom neposrednom susjedstvu, a osobito rat i okrutnosti koji se nastavljaju u Siriji) konačno ne riješe. Jedini odgovoran plan djelovanja jest suočiti se s tom stvarnošću i objasniti je građanima otvoreno i iskreno te pojačati napore u cilju boljeg i učinkovitijeg upravljanja posljedicama tog stanja u Europskoj uniji s pomoću bolje usklađenog europskog pristupa i u skladu sa zajednički dogovorenim pravilima i vrijednostima EU-a.

Proteklih se mjeseci stvorila istočnosredozemna odnosno zapadnobalkanska ruta kojom se migranti brzo kreću prema sjeveru prelazeći jednu granicu iza druge, što je u temeljnoj suprotnosti s načelima zajedničkog europskog sustava azila i schengenskim pravilima. To je potaknulo nekoliko država članica na ponovnu uspostavu privremenog nadzora unutarnjih granica, čime su dovedeni u pitanje pravilno funkcioniranje schengenskog prostora slobodnog kretanja i njegova korist za europske građane i europsko gospodarstvo. Postoji i krajnja zabrinutost u pogledu sigurnosti, posebno nakon nedavnih terorističkih napada na europskom tlu, te su je neke države članice navele kao opravdanje za te privremene mjere. Cilj mora biti osigurati da se svaka osoba koja stigne u EU podvrgne temeljitim sigurnosnim provjerama.

Tijekom posljednjih šest mjeseci Europska komisija dosljedno je i kontinuirano radila na brzom i usklađenom europskom odgovoru. Iznijela je čitav niz prijedloga izrađenih s namjerom da se države članice opreme alatima potrebnima za upravljanje velikim brojem dolazaka, a mnoge od tih prijedloga Europski parlament i Vijeće već su donijeli. Utrostručenjem našeg prisustva na moru, novim sustavom izvanredne solidarnosti za premještanje tražitelja azila iz najpogođenijih zemalja, nezabilježenom mobilizacijom proračuna EU-a u iznosu od preko 10 milijardi EUR namijenjenih rješavanju izbjegličke krize i pružanju pomoći najpogođenijim zemljama, uspostavom novog okvira za koordinaciju i suradnju namijenjenog zemljama zapadnog Balkana, novim partnerstvom s Turskom i ambicioznim prijedlogom o uspostavi nove europske granične i obalne straže osnažujemo europsku politiku za azil i migracije kako bi EU mogao riješiti nove probleme s kojima se suočava.

Premda u teoriji već postoje važni temeljni elementi održivog sustava upravljanja migracijama, nedostaje njihova brza i potpuna provedba u praksi. U prosincu je Europska komisija izvijestila o napretku u izvršenju odluka koje su donijele države članice i zaključila da je njihova provedba prespora. Dva mjeseca poslije postignut je određen napredak u nizu pitanja. Nekoliko rokova međutim još nije ispunjeno, a ispunjenje mnogih preuzetih obveza i dalje je sporo. U svim državama članicama mora se preuzeti politička odgovornost na najvišoj razini kako bi se osiguralo da dogovorenim usklađenim europskim odgovorom nacionalna i lokalna nadležna tijela mogu brzo i učinkovito rješavati izbjegličku krizu na terenu, uz potporu i pomoć EU-a koje su proteklih mjeseci stavljene na raspolaganje.

Danas je glavni prioritet Europske unije ponovno uspostaviti pravilno upravljanje granicama na istočnosredozemnoj odnosno zapadnobalkanskoj ruti. Na predstojećem sastanku Europskog vijeća čelnici se moraju obvezati da će učiniti sve što je potrebno kako bi se ponovno uspostavio red u sustavu migracija i proveo nadzor nezakonitih i nekontroliranih tokova istočnosredozemnom odnosno zapadnobalkanskom rutom prije proljeća. Za to će sve države članice morati donijeti teške odluke, odlučno djelovati te pokazati odgovornost i solidarnost.

Najvažnije od svega, sve države članice moraju se obvezati da će prestati s pristupom propuštanja osoba koje izraze namjeru traženja azila u drugoj državi. Osobe koje dolaze u Uniju moraju znati da će dobiti zaštitu ako im je potrebna, ali nije na njima da odluče gdje će to biti. Ako ne budu ispunjavale uvjete za zaštitu, bit će vraćene, a pri tome će se u potpunosti poštovati načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

Grčkoj i zemljama uzduž zapadnobalkanske rute bit će potrebna znatna potpora kako bi učinkovito registrirale i obradile osobe kojima je potrebna zaštita te brzo vratile one kojima nije potrebna u njihove zemlje ili ostale sigurne treće zemlje kroz koje su prošle. Ostale države članice moraju ispuniti svoje obveze u pogledu podjele odgovornosti pružanja prihvata i utočišta onima koji imaju pravo na to bržim provođenjem programa hitnog premještanja koji je uspostavljen još u rujnu 2015. U skladu s time, iako Grčka mora učiniti što je potrebno kako bi ponovno normalno primjenjivala nadzor vanjske granice schengenskog područja i propise Dublinske uredbe, ona ne smije ostati sama u suočavanju s posljedicama izbjegličke krize, nego bi od institucija i agencija EU-a te svih ostalih država članica trebala i dalje primati financijsku potporu i tehničku pomoć kako bi se nosila s odgovornošću države članice prvog ulaska, kako je predviđeno zajednički dogovorenim pravilima EU-a.

U ovoj se Komunikaciji analizira provedba mjera dogovorenih kao odgovor na izbjegličku krizu i naglašavaju ključna područja u kojima je u bližoj budućnosti potrebno snažnije djelovati kako bi se ponovno uspostavila kontrola nad situacijom. Komisija će prije sastanka Europskog vijeća u ožujku dostaviti dodatne informacije o bitnijim promjenama koje su nužne za održivu politiku migracija, a posebno o reformi Dublinskog sustava.

Kako bi pomogli u učinkovitom upravljanju izbjegličkom krizom, čelnici na sastanku Europskog vijeća u veljači trebali bi se obvezati da će:

 

hitno dovršiti uspostavu žarišnih točaka (hotspots) u Grčkoj i u Italiji kako bi osigurali da se migranti i izbjeglice registriraju te da im se pruži pomoć u skladu s načelom da nitko ne bi smio doći u EU, a da nije propisno registriran i da mu nisu uzeti otisci prstiju, uz posebnu potporu EU-a za osiguravanje povećanih kapaciteta za prihvat i potpunog funkcioniranja postupaka azila i vraćanja;

prestati s pristupom propuštanja svih osoba i pojačano nastojati primjenjivati pravila EU-a o azilu i upravljanju granicama;

bitno ubrzati dogovoren program premještanja kako bi smanjili pritisak na Italiju i Grčku;

snažnije i dosljednije primjenjivati odredbe kojima se omogućuje vraćanje tražitelja azila u sigurne treće zemlje;

provoditi dogovoreni pristup za bolju suradnju i koordinaciju među državama duž zapadnobalkanske rute;

uvelike pojačati sve napore kako bi se osigurali učinkovito vraćanje i ponovni prihvat te riješili glavni uzroci migracija maksimalnom upotrebom svih dostupnih sredstava, uključujući trgovinske povlastice i razvoj, kako bi se osiguralo da se treće zemlje obvežu na konkretne rezultate;

nastaviti djelovanje u okviru Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske kako bi se zaustavili tokovi iz Turske te brzo provoditi projekte u okviru Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj;

pojačati nadzor vanjskih granica postizanjem dogovora o europskoj graničnoj i obalnoj straži najkasnije do lipnja, ako ne ranije, te da će je učiniti operativnom tijekom ljeta;

zadovoljiti osnovne potrebe najranjivijih migranata i izbjeglica, a posebno djece;

pojačati kapacitete EU-a za pružanje humanitarne pomoći trećim zemljama te uspostavu kapaciteta za pružanje humanitarne pomoći u EU-u kako bi se poduprlo zemlje koje se suočavaju s velikim brojem izbjeglica i migranata;

pojačati podršku EU-a sirijskim izbjeglicama, uključujući otvaranjem zakonitih putova s pomoću preseljenja i podrške dobrovoljnom humanitarnom programu prihvata s Turskom, kako je 15. prosinca 2015. preporučila Komisija.

II.    ŠTO JE DOSAD UČINJENO

II.1.    Operativne mjere

Upravljanje priljevom migranata i izbjeglica

Spašavanje na moru bilo je prvi prioritet Europske unije. U toku 2015. Frontexovim zajedničkim operacijama Triton i Poseidon spašeno je više od 250 000 osoba 1 . Tim intervencijama i raspoređivanjem Frontexovih jedinica granične policije za brzu intervenciju u Egejsko more pružena je pomoć u otkrivanju više od milijun nezakonitih imigranata i privođenju više od 900 osumnjičenih krijumčara.

Djelovanje EU-a izravno je usmjereno i na krijumčarenje migranata. Na južnom i u središnjem Sredozemlju operacija Sophia EUNAVFORMED-a uspješno je prešla u fazu koja uključuje ukrcavanje na plovila u međunarodnim vodama za koja se sumnja da se upotrebljavaju za krijumčarenje ljudi ili trgovanje ljudima, njihovu pretragu, zapljenu i preusmjeravanje.. Njome je dosad spašeno više od 9000 osoba te je spremna za proširenje operacija u libijske teritorijalne vode, ako se to omogući institucionalnim i političkim kretanjima u Libiji.

Agencije EU-a, Europol, Frontex i Eurojust pojačali su svoje kapacitete radi suočavanja s krijumčarenjem migranata uz bolju koordinaciju, više sredstava i stalno prisustvo u državama članicama koje su pod pritiskom. To uključuje prikupljanje informacija na licu mjesta na žarišnim točkama kako bi se pomoglo nacionalnim nadležnim tijelima da prikupe informacije i pokrenu istrage. U 2015. je 10 735 novih osumnjičenika povezanih s krijumčarenjem migranata dodano u bazu podataka Europola koja trenutačno raspolaže podacima o više od 38 600 osumnjičenika. Europol će uskoro, 22. veljače, osnovati europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata, koje će biti informativno središte EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata 2 .

Uz snažnu i predanu potporu EU-a Grčka i Italija počele su, a u nekim slučajevima i dovršile, uspostavu žarišnih točaka 3  za provjeravanje, identifikaciju i uzimanje otisaka prstiju državljanima trećih zemalja koji nezakonito dolaze na vanjske granice EU-a. Registracija je ključan prvi korak u nadzoru tokova i upravljanju njima. Žarišne točke osmišljene su kako bi se osiguralo da integrirani timovi graničnih službenika obavljaju svoj rad u posebno namijenjenim prostorima 24 sata dnevno i sedam dana tjedno. Svatko tko dođe na vanjske granice trebao bi biti registriran, trebali bi mu se uzeti otisci prstiju te bi se njegove isprave trebale provjeriti u nacionalnim i međunarodnim sigurnosnim bazama podataka. Državljani trećih zemalja koji su došli nezakonito trebali bi se tada usmjeriti prema jednom od triju postupaka: nacionalnom sustavu azila, europskom sustavu premještanja ili sustavu vraćanja. Udio migranata čiji su otisci prstiju uvršteni u bazu podataka Eurodac povećao se u Grčkoj sa 8 % u rujnu 2015. na 78 % u siječnju 2016., a u Italiji sa 36 % na 87 % u istom razdoblju 4 . Očekuje se da će te brojke i dalje rasti s većom operativnošću žarišnih točaka. Komisija u objema državama članicama ima stalno prisustvo koje je isključivo posvećeno pomaganju nacionalnim nadležnim tijelima. Trenutačno je na žarišnim točkama prisutno samo 518 Frontexovih stručnjaka i 21 EASO-ov stručnjak, što ne udovoljava potrebama. Uspješniji je bio odgovor država članica na poziv u pogledu jedinica za brzu intervenciju 5 . 

Komisija je mobilizirala sredstva iz proračuna EU-a u dosad nezabilježenoj mjeri te namijenila više od 10 milijardi EUR rješavanju izbjegličke krize. Primjerice, sredstva za hitne slučajeve povećana su u 2015. na 174 milijuna EUR; taj je iznos brzo stavljen na raspolaganje te je do kraje godine u potpunosti iskorišten. U 2016. na isti je način na raspolaganje stavljen 161 milijun EUR. Oko 146 milijuna EUR sredstava za hitne slučajeve dodijeljeno je Grčkoj.

Još jedan ključan element potpore EU-a jest premještanje. Postoje zakonodavstvo i strukture kojima se omogućuje hitno premještanje do 160 000 osoba kojima je zaista potrebna međunarodna zaštita u druge države članice 6 . U proračunu EU-a predviđeno je 640 milijuna EUR potpore za premještanje 7 . No stopa napretka znatno je ispod one koja je potrebna (vidi odjeljak o premještanju i Prilog 4.).

Kao odgovor na ozbiljni migracijski pritisak i posebne poteškoće s kojima se suočila Švedska, Komisija je u prosincu predložila privremenu obustavu njezinih obveza premještanja. Komisija je sada i za Austriju predložila sličnu obustavu obveza premještanja.

Komisija je u prosincu odobrila program u vrijednosti od 80 milijuna EUR za pomoć izgradnji kapaciteta za prihvat za smještaj migranata i izbjeglica u Grčkoj do dogovorene ciljne granice od 50 000 dodatnih mjesta, uključujući mrežu od 20 000 mjesta za tražitelje azila kojom upravlja Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) upotrebom programa vaučera, kao i potporu uspostavi 7000 mjesta na žarišnim točkama. U okviru programa vaučera utvrđeno je 14 950 mjesta.

Komisija je uspostavila radnu skupinu za strategiju informiranja migranata kako bi tražiteljima azila definirala i pružila djelotvorne informacije o njihovim pravima i obvezama. Od ključne je važnosti da ljudi znaju da imaju pravo zatražiti azil, ali ne i odabrati u kojoj će državi članici to učiniti te da su propisno informirani o posljedicama programa premještanja. Prvi skup informativnih proizvoda o azilu i premještanju dostupan je na 14 jezika 8 te se EASO njime sada koristi na žarišnim točkama.

Solidarnost i odgovornost

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) upotrijebljen je radi podrške pet zemalja, a četiri je zahtjeva (iz Srbije, Slovenije, Hrvatske i Grčke) još aktivno. Pomoć je ponudilo ukupno 15 država dostavljanjem predmeta kao što su šatori, artikli za spavanje, oprema za osobnu zaštitu, grijači, generatori i osvjetljenje. Europska komisija financijski podržava prijevoz predmeta za pomoć koje su ponudile države koje sudjeluju u mehanizmu te olakšava sveukupnu koordinaciju prijevoza i logistike. Komisija je nedavno povećala iznos svojeg financiranja i sada pokriva 85 % troškova prijevoza te pomoći, ali ima još nepodmirenih zahtjeva za pomoć iz država članica, kao što je navedeno u Prilogu 9.

Komisija je organizirala tjedne sastanke u cilju praćenja plana u 17 točaka dogovorenog na sastanku čelnika o izbjegličkim tokovima duž zapadnobalkanske rute, kojemu je domaćin bio predsjednik Juncker. U trenutku kada je komunikacija bila gotovo u potpunosti prekinuta, ta je koordinacija bila ključna za smanjenje rizika da jedna zemlja poduzme neočekivane mjere koje bi imale utjecaj na druge zemlje. Za tu koordinaciju osigurana je izravna potpora. Komisija je Srbiji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji dodijelila 10 milijuna EUR kako bi povećala operativne kapacitete u upravljanju migracijama 9 . Taj je iznos pridodan iznosu od 22 milijuna EUR dodijeljenom za humanitarnu pomoć

II.2.    Vanjska dimenzija

Vanjska i unutarnja dimenzija migracija usko su isprepletene. Djelovanje EU-a usredotočeno je na rješavanje glavnih uzroka pojačanih migracijskih tokova u smislu razloga koji stvaraju te tokove i razloga koji ih olakšavaju te na otklanjanje potrebe izbjeglica da kreću na opasan put u Europu time što bi im se pružila pomoć bliže njihovu domu. Usredotočeno je i na jačanje suradnje u upravljanju migracijama s trećim matičnim i tranzitnim zemljama kao bitan dio njihova bilateralnog partnerstva s EU-om i njegovim državama članicama.

Diplomatski napori za rješavanje kriza kao što su one u Siriji i Libiji te za borbu protiv prijetnje Daesha usredotočeni su na glavne uzroke koji stvaraju migracijske tokove, a cilj im je stvaranje stabilnog okruženja u koje bi se izbjeglice mogli vratiti. Ti se napori moraju ulagati na globalnoj razini. U slučaju Libije, EU se angažirao u pružanju političke, financijske i logističke podrške naporima Ujedinjenih naroda da se okonča politička i sigurnosna kriza. Proteklih mjeseci postignut je znatan napredak potpisivanjem libijskog političkog sporazuma u prosincu. Međutim, taj je napredak krhak i učinjeni potezi moraju se brzo konsolidirati s vladom nacionalnog jedinstva koja uživa dostatan autoritet za borbu s prijetnjama i izazovima s kojima se suočava Libija. Vlada nacionalnog jedinstva, sposobna za borbu s prijetnjama i izazovima s kojima se zemlja suočava, mora poduprijeti sporazum potpisan u prosincu: EU ima spreman paket potpore od 100 milijuna EUR za pomoć budućoj vladi. U pogledu Sirije, osim što je prvi donator humanitarne i razvojne pomoći, EU je imao i dalje ima ključnu ulogu u uspostavi i radu Međunarodne skupine za potporu Siriji, uključujući napore koji su doveli do jednoglasnog donošenja rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom je osmišljen plan za unutarsirijske pregovore i politički proces. Budući da se borbe na sjeveru Sirije pojačavaju, trebalo bi udvostručiti diplomatske napore.

EU je na više načina odgovorio na razarajući učinak sirijske krize. U smislu humanitarne pomoći Siriji i susjednim zemljama domaćinima doprinos iz proračuna EU-a premašio je 400 milijuna EUR u 2015., što je dio ukupne obveze EU-a u iznosu većem od 5 milijardi EUR humanitarne, razvojne i stabilizacijske pomoći. Time je obuhvaćena izravna potpora Sirijcima koji su još u Siriji te zemljama koje su primile najveći udio po stanovniku sirijskih izbjeglica. Više od 160 milijuna EUR namijenjeno je operacijama spašavanja života u samoj Siriji, u sektorima kao što su zdravstvo, zaštita, voda, sanitarne usluge, hrana i skloništa: 97 milijuna EUR za izbjeglice u Libanonu, 58 milijuna EUR za Jordan i 35 milijuna EUR za Tursku. Regionalnim uzajamnim fondom EU-a za odgovor na sirijsku krizu osiguran je vrlo fleksibilan i učinkovit instrument za prikupljanje i dodjelu pomoći iz EU-a i njegovih država članica. U njega je dosad prikupljeno 654 milijuna EUR doprinosa, iako nacionalni doprinosi još ne odgovaraju doprinosu iz proračuna EU-a, što je cilj 10 . Tim se fondom podupire do 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica i preopterećenih zajednica domaćina u Libanonu, Turskoj, Jordanu i Iraku pružanjem osnovnog obrazovanja i zaštite djece, boljeg pristupa zdravstvenoj skrbi, poboljšane infrastrukture za vodu i otpadne vode, kao i potpore gospodarskim mogućnostima i socijalnoj uključenosti. Kao što je najavljeno na prošlotjednoj konferenciji o potpori Siriji i regiji održanoj u Londonu, doprinos EU-a rješavanju sirijske krize u 2016. dosegnut će 1,115 milijardi EUR. Komisija poduzima mjere kako bi osigurala da će doprinos EU-a ostati na istoj razini u 2017. Komisija je na toj konferenciji također preuzela vodeću ulogu u međunarodnom odgovoru predlaganjem razvoja „sporazuma” s Jordanom i Libanonom. Riječ je o sveobuhvatnim paketima koji uključuju niz mjera politike iz raznih područja nadležnosti Unije, primjerice trgovinske povlastice.

U studenome 2015. su se u Valletti na sastanku na vrhu o migracijama okupili europski i afrički šefovi država ili vlada kako bi pojačali suradnju u području migracija među matičnim, tranzitnim i odredišnim zemljama. Na tom je sastanku naglašena potreba jačanja napora kako bi se smanjile nezakonite migracije u Europu i migracije uključile u razvojnu suradnju te su dogovorene konkretne mjere koje se trebaju provesti do kraja 2016. EU je uspostavio Krizni uzajamni fond za Afriku koji se bavi pitanjem stabilnosti i glavnih uzroka nezakonitih migracija i raseljenih osoba te suradnje u području migracija s matičnim i tranzitnim zemljama. Razina financiranja približno je 1,9 milijardi EUR, ali opet nije niti približno postignut cilj prema kojem bi nacionalno financiranje trebalo odgovarati financiranju EU-a jer nacionalni doprinosi iznose manje od 82 milijuna EUR 11 . Već su dogovoreni projekti u ukupnom iznosu većem od 350 milijuna EUR kojima su obuhvaćena područja kao što su otvaranje radnih mjesta, bolje upravljanje migracijama i pojačana sigurnost 12 . Osim toga, EU je zadržao potporu izbjeglicama i interno raseljenim osobama u Libiji. Na diplomatskoj razini, visoka predstavnica / potpredsjednica i Komisija započele su i s radom na uključivanju migracija i sigurnosti u političke bilateralne prioritete s afričkim zemljama.

 

Zajedničkim akcijskim planom EU-a i Turske 13  učinjen je znatan korak naprijed u suradnji u pogledu potpore Sirijcima koji su pod privremenom zaštitom u Turskoj te u upravljanju migracijama kako bi se riješila kriza stvorena situacijom u Siriji (vidi odjeljak o suradnji s Turskom u nastavku). EU i njegove države članice pojačat će suradnju s Turskom i znatno povećati svoj politički i financijski angažman. Ključni je doprinos EU-a, u svjetlu ideje o podjeli odgovornosti, novi Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj koji je Komisija osnovala 24. studenoga 2015., a za koji su države članice 3. veljače 2016. odobrile sredstva. Taj instrument okuplja sredstva iz proračuna EU-a i država članica te odsad osigurava sveobuhvatan i usklađen paket pomoći za potporu 2 milijuna sirijskih izbjeglica u Turskoj. Njegov će iznos doseći 3 milijarde EUR  u razdoblju 2016. – 2017.

III.    PRIORITETNE MJERE U NADOLAZEĆIM TJEDNIMA I MJESECIMA

Snažni pritisci zbog izbjegličkih i migrantskih tokova postavili su velik izazov upravljanju migracijama EU-a. Došlo je do problema u području upravljanja granicama i postupaka azila na točkama prvog ulaska. Razvio se izbjeglički i migrantski val koji je bio u jasnoj opreci s temeljnim pravilima sustava azila EU-a. Izbjeglice su sami htjeli putovati do željenog odredišta, no pravila EU-a nalažu da zatraže zaštitu u prvoj državi EU-a u koju stignu. Zemlje koje su se našle na ruti smatrale su se isključivo tranzitnim zemljama, umjesto da ispunjuju svoju dužnost rješavanja zahtjeva za azil. To je dovelo do kršenja primjene pravila te do nerazmjernog i neodrživog pritiska na tri glavne odredišne države članice. To je također uvelike otežalo da premještanje dobije zamah. Za ponovnu uspostavu reda u tim okolnostima potrebno je brzo i usklađeno europsko djelovanje u smjeru rješavanja trenutačnih propusta te smanjenja opsega samog priljeva migranata.

III.1.    Stabilizacija stanja u državama članicama koje se nalaze pod najvećim pritiskom

Postoji jasna potreba za djelovanjem u pogledu snažnog pritiska s kojim se suočavaju države članice koje primaju većinu prvih dolazaka izbjeglica i migranata u EU-u, a za to je potrebna potpora svih država članica, s posebnom dužnošću pružanja pomoći Grčkoj i Italiji.

Pristupom žarišnih točaka omogućeno je usredotočavanje na mjesta koja su pod najjačim pritiskom. Žarišnim točkama uveden je element reda i postupka u situaciji nezabilježenog broja dolazaka. Ipak, šest mjeseci nakon njihova osnivanja prošlog rujna napredak je mnogo slabiji od potrebnog za tu razinu izazova. Danas su samo tri 14 žarišne točke potpuno operativne. Sada je ključno da žarišne točke postanu potpuno operativne. To je potrebno hitno učiniti jer u protivnom postoji rizik da će se pritisci naprosto preusmjeriti na najslabiju točku. U nadolazećim danima taj se proces mora ubrzati kako bi se žarišne točke u potpunosti osposobile i kako bi odmah počele funkcionirati. To znači da se uz potporu EU-a i nacionalnih dužnosnika na terenu trebaju riješiti nedostaci u pogledu infrastrukture, osoblja te veze između žarišnih točaka i ostatka sustava migracija. Pravila o registraciji, identifikaciji, uzimanju otisaka prstiju i sigurnosnom provjeravanju osoba koje dolaze moraju se primjenjivati učinkovito i sustavno. Od ključne je važnosti da države članice osiguraju stručno znanje kao odgovor na Frontexove i EASO-ove pozive za stručnjake 15 . 

U slučaju Grčke za to je potrebno ubrzati rad i s većom odlučnošću riješiti nedostatke. Uspostava žarišnih točaka napreduje sporo jer se moraju graditi „od nule” i jer postoje nedostaci u pogledu infrastrukture, osoblja i koordinacije. Trenutačno se samo jedna žarišna točka može smatrati potpuno operativnom, no uskoro će se dovršiti i druge 16 . Nakon intenzivnog dijaloga s Komisijom grčka se vlada nedavno obvezala upotrijebiti oružane snage kako bi uz njihovu pomoć žarišne točke postale potpuno operativne do sastanka Europskog vijeća u veljači. To uključuje dovršetak izgradnje, pružanje ključnih usluga i zapošljavanje potrebnog osoblja. Trebalo bi povećati kapacitete za prihvat, uz zadovoljenje humanitarnih potreba i bolje upravljanje priljevom migranata, a financiranje sredstvima EU-a već je osigurano kako bi se pomoglo u brzom postizanju cilja od 50 000 dogovorenog na sastanku čelnika zemalja zapadnog Balkana. Trebalo bi primjenjivati standardizirane postupke u svim fazama procesa te u potpunosti dovršiti uvođenje uređaja za uzimanje otisaka prstiju za Eurodac. Također ne smije biti propusta u potpori EU-a: agencije bi trebale biti prisutne na svim otocima.

U Italiji je zbog zime manje dolazaka, ali potrebno je pripremiti se unaprijed za vjerojatno naglo povećanje kad se poboljšaju vremenski uvjeti 17 . Samo su dvije žarišne točke 18 potpuno operativne. Sad je u toku obnova i otvaranje dviju novih žarišnih točaka. Spor napredak na zadnjim dvjema žarišnim točkama povezan je s trenutačnom upotrebom jedne od njih kao centra za premještanje te s administrativnim problemima s lučkom upravom na drugoj točki, a ako je nužno, trebale bi se razmotriti alternativne lokacije ako je to jedini način da se u nadolazećim tjednima osiguraju dovoljni kapaciteti. Potrebni su daljnji koraci i za popunjavanje propusta i poboljšanje učinkovitosti, primjerice bolja medicinska potpora, daljnja koordinacija iskrcaja migranata spašenih na moru te potpuna povezanost baza podataka za sigurnosne provjere. Komisija je spremna organizirati inovativnu mobilnu jedinicu za žarišne točke (sa službenicima iz Frontexa i EASO-a) u istočnoj Siciliji za potporu u smislu identifikacije, uzimanja otisaka prstiju i pružanja informacija za migrante koji se ne mogu iskrcati u predviđenim lukama koje funkcioniraju kao žarišne točke te kako bi se pomoglo u popunjavanju propusta u uzimanju otisaka prstiju migrantima i njihovoj registraciji izvan žarišnih točaka. Veza s kopnom važna je kako bi se osiguralo da migranti koji su određeni za vraćanje ili daljnje postupke azila ostanu u sustavu.

Pojačane sigurnosne mjere moraju biti ključan element žarišnih točaka u Italiji i Grčkoj. Utvrđeni su problemi u dosljednosti izdanih isprava, a oni se čine gorima na ključnim točkama kao što je transfer sa žarišnih točaka do kopna. U Grčkoj je od ključne važnosti uvođenje sigurnosnih značajki na ispravama koje se izdaju pri registraciji kako bi se spriječili zamjena i krivotvorenje tih isprava. Provjere u bazama podataka Interpola i europskog sustava sigurnosti i provjere dokumenata, posebno Schengenskog informacijskog sustava, moraju postati sustavne, a europske baze podataka moraju postati dostupne gostujućim službenicima Frontexa. Sustavne provjere u sigurnosnim bazama podataka ne samo da su obvezne prema pravu EU-a nego su od ključne važnosti i zbog stvarnih terorističkih prijetnji. U Grčkoj i u Italiji došlo je do problema jer su migranti odbijali da im se uzmu otisci prstiju. Prioritet je izmjena nacionalnog zakonodavstva, a morat će se poduzeti i svi operativni koraci kako bi se osiguralo da se svim migrantima uzmu otisci prstiju, uključujući, u krajnjoj nuždi, razmjernu upotrebu sile, te da se izbjegne svako sekundarno kretanje neidentificiranih i neregistriranih migranata. Postignut je napredak, ali trebalo bi ga ubrzati kako bi se osigurala potpuna stopostotna identifikacija i registracija svih ulazaka do sastanka Europskog vijeća u ožujku. Istovremeno se moraju osigurati snažnija istraga i progon počinitelja kaznenih djela koji se bave krivotvorenjem putnih i osobnih isprava radi krijumčarenja migranata.

Najvažniji element pristupa žarišnih točaka jest da se s pomoću postupka identifikacije i filtriranja zahtjeva pomogne utvrditi kome jest, a kome nije potrebna međunarodna zaštita. EU i njegove agencije trebali bi biti spremni pružiti svu pomoć za provedbu tog postupka. U tom su pogledu osobito važne veze sa sustavom vraćanja. Frontex je 1. veljače pokrenuo novi program potpore za vraćanje koji je posebno usredotočen na Grčku, Italiju i Bugarsku te kojim je predviđena sveobuhvatna i fleksibilna potpora. Grčka je već postigla određen uspjeh u tom području: nedavne 2013. njezini su rezultati bili iznad prosjeka EU-a sa stopom vraćanja od 59 %. Sada je potrebno uložiti poseban napor kako bi se postupci ubrzali. Grčka mora brzo izdavati odluke o vraćanju migrantima koji su nezakonito ušli na njezin teritorij ako ne zatraže azil ili ako se utvrdi da ne ispunjuju uvjete za azil. Trebala bi se, ako su dostupni, koristiti ubrzanim postupcima za vraćanje migranata te osigurati da tijekom tog postupka svi budu pod nadzorom nadležnih tijela. Za to su potrebne i mjere kojima bi se nezakonite migrante spriječilo da bježe prije nego što budu vraćeni, među ostalim zadržavanjem.

Italija se također suočava s problemima u osiguravanju učinkovitog vraćanja. Postigla je napredak u novom programu za potpomognuti dobrovoljni povratak koji bi ubrzo trebao postati operativan, radi na ponovnom prihvatu te uspješno primjenjuje ubrzane postupke za izdavanje odluka o vraćanju i za ponovni prihvat nezakonitih migranata u određene afričke zemlje. Međutim, kontinuirano se pojavljuje problem bijega nezakonitih migranata prije dovršetka postupaka. Hitno se mora nešto poduzeti s ograničenim kapacitetima zadržavanja i gornjom granicom od 90 dana administrativnog zadržavanja radi vraćanja. EU i njegove agencije nastavit će pomagati talijanskim nadležnim tijelima u tim pitanjima.

 

Ponovna uspostava transfera u skladu s Dublinskom uredbom u Grčku

Kako bi zajednički europski sustav azila funkcionirao, mora postojati realna mogućnost vraćanja tražitelja azila u zemlju prvog ulaska u EU („transfer u skladu s Dublinskom uredbom”) kako je predviđeno zajednički dogovorenim pravilima EU-a. Komisija je u listopadu podsjetila da nakon razdoblja 2010. – 2011. države članice nisu mogle provoditi transfere u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom 19 . Europski sud za ljudska prava i Sud Europske unije utvrdili su sustavne nedostatke među kojima su puni pristup sustavu azila te osiguravanje i kvaliteta kapaciteta za prihvat. Nadležnost za odluku o ponovnom provođenju transfera imaju nadležna tijela država članica u okviru njihovih sudova i Suda. Iako je odonda postignut napredak, i dalje postoje nedostaci u području kapaciteta i uvjeta za prihvat, pristupa postupku azila, žalbi i pravne pomoći. U skladu s time Komisija danas donosi Preporuku u kojoj navodi konkretne mjere koje su potrebne kako bi se Grčka ponovo uključila u Dublinski sustav 20 . Izvještavanjem Grčke o njezinu napretku u provedbi preporučenih mjera i zahvaljujući drugim izvorima, kao što su izvješća Odbora ministara Vijeća Europe o provedbi odluka i izvješća UNHCR-a, jasnije će se procijeniti jesu li uvjeti povoljni za to da države članice ponovno počnu provoditi pojedinačne transfere u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom, uzimajući u obzir da bi broj transfera i kategorije osoba u transferu morale odgovarati određenom postignutom napretku.

Ključni sljedeći koraci:

Uz punu potporu EU-a Grčka i Italija moraju što je prije moguće na svim lokacijama uspostaviti potpuno operativne žarišne točke.

Ostale države članice moraju hitno udovoljiti preostalim potrebama Frontexa i EASO-a za stručnjacima.

Grčka i Italija moraju pojačati svoje napore u ponovnoj uspostavi učinkovitog vraćanja i sprečavanju bijega nezakonitih migranata prije njihova vraćanja. 

Grčka bi trebala poduzeti korake utvrđene u današnjoj Preporuci Komisije kako bi se omogućila ponovna uspostava transfera u skladu s Dublinskom uredbom za svaki pojedinačni slučaj na temelju ostvarenog napretka.

III.2.    Provedba premještanja

Dvije pravno obvezujuće odluke o premještanju koje je donijelo Vijeće priznanje su da je Grčkoj i Italiji potrebna hitna pomoć u kriznoj situaciji. Premještanje je nužan alat za smanjivanje opterećenja u državama članicama koje su pod najvećim pritiskom i za ponovnu uspostavu reda u upravljanju migracijama. No za to je potrebna učinkovita suradnja između zemalja premještanja i država članica primateljica. Kao prvo, iznimno je važno da Grčka i Italija ispunjavaju svoju obvezu uredne i temeljite registracije te provjeravanja. Te dvije države članice uvode sustave za identifikaciju, evidentiranje, registraciju i transfer kandidata za premještanje, kao i sustave za zdravstveno i sigurnosno provjeravanje prije polaska.

Tražitelji azila moraju razumjeti da je premještanje sigurnije od bježanja iz lokalnog sustava azila te da će ih se spriječiti u pokušaju nezakonitog putovanja u državu članicu njihova odabira. U slučaju Grčke potreban je bolji nadzor (uz potporu i pomoć EU-a) granice između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije, osobito kako bi se osigurala registracija osoba koje su nezakonito ušle na područje EU-a te kako bi se brzo i učinkovito identificirale i vratile one osobe koje nemaju pravo biti u Europskoj uniji. Isto je tako iznimno važno da se sekundarna kretanja u druge države članice sankcioniraju odnosno da se pojedinci pošalju natrag u državu članicu premještanja.

No najvažniji čimbenik i dalje je politička volja država članica da premještanje zaista djeluje 21 . Iako broj identificiranih prihvatljivih kandidate raste, države članice dosad su formalizirale ponude za tek nešto više od 2000 mjesta, a samo je dvanaest država članica prihvatilo premještene osobe. Od 8. veljače samo je 218 osoba premješteno iz Grčke, a iz Italije 279 22 . Pet država članica još nije stavilo na raspolaganje niti jedno mjesto za premještanje 23 . Spori napredak premještanja pripisuje se čimbenicima kao što su nedostatak posebnih kontaktnih točaka (za zdravstvene i sigurnosne preglede koji su jedini razlog zbog kojeg država članica premještanja može odbiti primanje kandidata za premještanje) i nedovoljni kapaciteti za prihvat u državi članici primateljici. Države članice premještanja moraju prekinuti s kašnjenjima i nedozvoljenim preferencijama pri označivanju i popunjavanju raspoloživih mjesta.

Zato je Komisija danas poslala dopise svim državama članicama kako bi ih podsjetila na obveze koje proizlaze iz tih dviju odluka te da ih pozove da ubrzaju tempo provedbe s jasnim ciljem pružanja hitne pomoći. Budući da se nadzor granica duž zapadnobalkanske rute postrožuje, postoji vjerojatnost da će se pojačati pritisci koje se željelo s pomoću tih odluka ublažiti, što znači da će potreba za solidarnošću biti još neophodnija.

 

Ključni sljedeći koraci:

Države članice trebale bi ispuniti svoje obveze ubrzanom provedbom odluka o premještanju.

Države članice i agencije EU-a (FRONTEX, EASO) trebale bi pomoći Grčkoj u boljem nadzoru granice između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije posebno kako bi se osigurala registracija osoba koje su nezakonito ušle na područje EU-a te kako bi se brzo i učinkovito identificirale i vratile one osobe koje nemaju pravo boravka u Europskoj uniji.

III.3.    Jake granice

Upravljanje vanjskim granicama EU-a podrazumijeva određene dužnosti. Kada osobe nezakonito prijeđu granicu, treba im omogućiti da zatraže međunarodnu zaštitu. Ako to učine, država članica prvog ulaska mora im odobriti pristup nacionalnim postupcima azila u skladu s međunarodnim i europskim pravom. A ne zatraže azil, država članica prvog ulaska može i trebala bi im odbiti ulazak. Dužnost nadzora granica odražava obvezu migranata na granicama odnosno temelj je teze da „nema prava bez registracije”. Državljani trećih zemalja moraju ispunjavati uvjete ulaska iz Zakonika o schengenskim granicama, uključujući posjedovanje valjane putne isprave 24 . Države članice moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da one osobe kojima je odobren pristup na njihovo državno područje na temelju traženja azila ne mogu pobjeći dok se nije provela procjena i donijela odluka o zahtjevu za azil. Treba biti jasno da želja da se prođe kroz državu članicu kako bi se u drugoj državi članici zatražio azil nije prihvatljiv razlog za odobravanje ulaska. Pravo pristupa pravednim postupcima azila, priznato prema međunarodnom izbjegličkom pravu i koje poštuju države članice EU-a i zemlje zapadnog Balkana, ne smije služiti kao izgovor da se pokuša odabrati zemlja u kojoj će tražitelj azila podnijeti zahtjev za azil.

To je međutim jedan od trendova koji je obilježio nadzor granica na zapadnobalkanskoj ruti tijekom posljednjih mjeseci. Pod velikim migracijskim pritiskom nekoliko je zemalja, uključujući i države članice, sebe smatralo samo tranzitnim državama, tako da su uspostavile male i kratkoročne kapacitete za prihvat, a u nekim su slučajevima prevozile migrante s jedne granice na drugu. Zemlje duž zapadnobalkanske rute i dalje nedovoljno surađuju. Redovito se događalo da su zemlje jednostrano donosile odluke, što je izazvalo domino-efekt na svakoj daljnoj granici. Rezultat toga je de facto politika zabrane ulaska na temelju državljanstva ili na temelju zemlje u kojoj se namjerava registrirati zahtjev za azil. Takve politike nisu strukturno rješenje za izazov s kojim se suočava Europska unija. Zbog toga je Komisija naglasila važnost registracije migranata i otpornosti granica te povećanja kapaciteta za prihvat.

Prvi korak prema normalizaciji situacije jest prihvatiti da je potrebno uskladiti mjere kako bi se izbjeglo prebacivanje odgovornosti te napetosti između susjednih zemalja i kako bi se spriječilo da se veliki broj migranata izgubi na ruti. Sastavni dio toga trebalo bi biti rano upozoravanje i transparentnost. No drugi korak sada mora biti ponovna uspostava reda u sustavu pri čemu bi se ulazak odobrio samo onima koji traže azil u nacionalnom sustavu azila nadležne države članice u skladu s propisima Dublinske uredbe. Činjenica da su izbjeglice i migranti već prošli kroz jednu državu članicu zasigurno je umanjila spremnost država članica da ispune te dužnosti, no nužna je ponovna uspostava te norme.

U svakom je slučaju jasan najnoviji trend u zemljama duž zapadnobalkanske rute: postupno postroživanje nadzora granica, što može dovesti do njihova zatvaranja ako se ne smanji priljev migranata. Stoga je potrebno ubrzati ispunjenje obveza preuzetih na sastanku čelnika zemalja zapadnog Balkana te osigurati da su odluke koje se donose u tim zemljama u potpunosti usklađene i prema potrebi obuhvaćene pravom Unije.

U tom se kontekstu očekuje da će Grčka, uz pojačanu potporu Frontexa, provoditi potpuni nadzor svoje granice s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom. To je na zahtjev Grčke već započelo ograničenim raspoređivanjem Frontexa. To bi raspoređivanje trebalo pojačati i u potpunosti iskoristiti njegov potencijal, osobito povećanjem broja zadaća koje mogu izvršavati upućeni časnici. Premda na državnom području bivše jugoslavenske republike Makedonije nije moguće izravno provesti Frontexovu zajedničku operaciju, trenutačno su u pripremi alternativni načini Frontexove pomoći. Svaka dodatna mjera poduzeta na sjevernoj strani te granice trebala bi se provoditi u okviru EU-a.

Sposobnost Unije da zadrži područje bez nadzora unutarnjih granica ovisi o sigurnim vanjskim granicama. U schengenskom sustavu postoje brojne mogućnosti za fleksibilnost kojima se državama članicama omogućuje da reagiraju na razvoj situacije. Pravilima se omogućuje da se u posebnim situacijama ponovno uvede privremeni nadzor granice na svim ili na određenim unutarnjim granicama države članice kao odgovor na ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti ili javnom poretku. Stalni porast broja migranata i izbjeglica koji pristižu doveo je do toga da su države članice poduzele izvanredne krajnje mjere, kao što je podizanje ograda i ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica 25 . Zakonikom o schengenskim granicama utvrđena su vremenska ograničenja za ponovno uvođenje nadzora granica, u skladu s njegovom iznimnom naravi, a produljenje je moguće samo pod strogo određenim uvjetima. Nadzor granica trebao bi se ukinuti nakon sveukupno osam mjeseci, osim ako Vijeće preporuči da se nadzor granica produlji nakon toga zbog postojanja ozbiljnih nedostataka povezanih s nadzorom vanjskih granica koji su utvrđeni u izvješću o evaluaciji Schengena, a nisu uklonjeni, te ako je ugroženo ukupno funkcioniranje schengenskog prostora i postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti.

Kao dio rutinske evaluacije upravljanja vanjskim granicama održan je nenajavljen posjet radi evaluacije Schengena na vanjskim granicama Grčke u studenome 2015. Dvije skupine koje su se sastojale od stručnjaka iz država članica i Komisije evaluirale su grčku morsku granicu (dva otoka u Egejskom moru) i kopnenu granicu s Turskom. Nakon što su grčka nadležna tijela imala priliku iznijeti primjedbe na činjenice iz izvješća, izvješće su pozitivno ocijenile države članice iz Odbora za ocjenu Schengena. Komisija je 2. veljače zaključila da su utvrđeni nedostaci ozbiljni. Vijeće trenutačno razmatra preporuke za rješavanje tih ozbiljnih nedostataka. Komisija je spremna poduzeti odgovarajuće provedbene mjere nakon odluke Vijeća.

Troškovi ponovnog uvođenja nadzora unutarnjih granica

Stabilizacija schengenskog sustava uporabom njegovih zaštitnih mehanizama ključna je za naknadno ukidanje nadzora svih unutarnjih granica. U suprotnom bi osobe bile lišene velikih koristi slobodnog kretanja preko granica, a postojao bi i rizik velikih ekonomskih troškova za građane i poduzeća, što bi ugrozilo jedinstveno tržište 26 . S ponovnim sustavnim i dugoročnim nadzorom granica znatno bi se povećali izravni troškovi, osobito za prekogranične radnike EU-a, cestovne prijevoznike tereta i javnu upravu. Trenutačno se slobodno razmjenjuje roba u EU-u u iznosu većem od 2800 milijardi EUR te u količini od 1700 milijuna tona. Procjenjuje se da bi ponovno sustavno i dugoročno uvođenje nadzora unutarnjih granica iznosilo od 5 milijardi EUR do 18 milijardi EUR samo sveukupnih izravnih troškova 27 . To bi utjecalo ne samo na prometni sektor, nego i šire na količine i cijene robe te učinkovitost europskog sektora logistike uz vjerojatno povećanje cijena. Također bi došlo do novih ograničenja na tržištu rada – 1 % zaposlenih građana koji žive u zemljama schengenskog prostora rade preko granice, što znači da bi ponovno uvođenje nadzora utjecalo na njih 28 .

Simulacijomo kombinacije nadzora granica i rascjepkanosti zajedničke vizne politike EU-a pokazano je da može doći do velikog učinka na turističku industriju (od 10 do 20 milijardi EUR odnosno od 0,07 % do 0,14 % BDP-a EU-a). Ako se postupak pokrene, time bi se ugrozila razina ekonomske integracije, uključujući ispravno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, a srednjoročni neizravni troškovi mogli bi biti znatno veći od izravnih procjena zbog nezabilježenog učinka na trgovinu unutar Zajednice, ulaganja i mobilnost.

Održivo rješenje na vanjskoj granici

Komisija je u prosincu 2015. donijela paket o granicama u cilju boljeg upravljanja migracijama te rješavanja sigurnosnih prijetnji EU-u, istovremeno štiteći načelo slobodnog kretanja u schengenskom prostoru. Središte tog paketa je Komisijin prijedlog od 15. prosinca 2015. o europskoj graničnoj i obalnoj straži 29 . Tim se prijedlogom uspostavlja zajednički sustav kojim će se znatno poboljšati učinkovitost kontrola na vanjskim granicama, brže utvrditi nedostaci i definirati jasne operativne mjere za njihovo rješavanje 30 . Frontex bi što prije trebao postati Europska agencija za graničnu i obalnu stražu s novim zadaćama i nadležnostima te vlastitim sredstvima, što bi mu omogućilo operativno interveniranje na vanjskim granicama kada je potrebno hitno djelovanje. Agencija će uz udvostručavanje postojećeg broja osoblja Frontexa moći u roku od tri dana angažirati stručnjake za rad na terenu iz pričuve koja broji oko 1500 nacionalnih stručnjaka. Time bi se riješio postojeći problem s kojim se Frontex suočava jer se države članice ne odazivaju na njegove pozive za nacionalnim graničnim službenicima. Taj je prijedlog odgovor na hitnu potrebu, a granice EU-a i dalje će biti ranjive dok se on ne provede. U zaključcima Europskog vijeća od prosinca 2015. Vijeće se poziva da do lipnja izrazi svoje stajalište. Komisija podržava pozive čelnika koji žele ubrzati uspostavu nove europske granične i obalne straže kako bi postala operativna tijekom ljeta.

Komisija je isto tako izradila prijedlog o ciljanoj izmjeni Zakonika o schengenskim granicama kojim se predviđaju obvezne sustavne provjere državljana EU-a na vanjskim granicama u relevantnim bazama podataka 31 . To bi bio važan doprinos sigurnosti, posebno u kontekstu stranih terorističkih boraca. Sustavni pregledi državljana trećih zemalja u relevantnim bazama podataka i dalje će biti obvezni pri ulasku i izlasku.

Ključni sljedeći koraci:

Europski parlament i Vijeće trebali bi se najkasnije do lipnja, ako ne i ranije, dogovoriti o osnivanju europske granične i obalne straže kako bi ona postala operativna tijekom ljeta.

Sve zemlje zapadnog Balkana trebale bi rano upozoravanje o promjenama pravila o granicama i postupcima zamijeniti ponovnom uspostavom pune primjene prava EU-a i međunarodnog prava.

Grčka bi trebala brzo riješiti ozbiljne nedostatke utvrđene schengenskim zaštitnim postupcima, uključujući potpuni nadzor svoje granice s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom.

Svaka dodatna pomoć bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji treba se pružiti u okviru EU-a.

III.4.    Pomoć u vezi s osnovnim potrebama migranata i izbjeglica

Pristup EU-a prema izbjeglicama i migrantima temelji se na načelima humanitarnosti i temeljnih prava. To su motivi u pozadini brojnih postojećih posebnih mjera: potraga i spašavanje u Sredozemnom i Egejskom moru, rad s onima koji se suočavaju s velikim priljevom izbjeglica kako bi se riješila pitanja kao što su kapaciteti za prihvat te mjere za pomoć državama članicama koje pomažu onima kojima je to potrebno i podupiru integraciju.

Moraju se poštovati dva ključna aspekta pri postupanju s migrantima i izbjeglicama u EU-u i njegovim državama članicama. Prvi aspekt povezan je s pristupom sustavu azila i mogućnošću podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu – to se mora omogućiti brzo i učinkovito, a svaki se slučaj mora posebno razmatrati, uključujući pravilne žalbene postupke. Pravo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja 32 mora se uvijek štititi. Drugi aspekt povezan je s načinom postupanja s migrantima i izbjeglicama. Osnovni standardi moraju poštovati ljudska prava i dostojanstvo svih.

U Europskom migracijskom programu naglašava se potreba da se zašite djeca te da se poduzimaju mjere iz Akcijskog plana za maloljetnike bez pratnje (2010. – 2014.) 33 . Trenutačno se radi na provedbi sveobuhvatnog pristupa zaštiti djece u migracijskom lancu. U procesu premještanja prioritet su ranjive osobe, a osobito maloljetnici bez pratnje. Planira se potpuno uključivanje zaštite djece u žarišnim točkama. Trenutačno stanje postojećih i kratkoročnih djelatnosti opisano je u Prilogu 6.

Postoje čvrsti dokazi da migracijsku krizu iskorištavaju kriminalne mreže uključene u trgovinu ljudima koje ciljaju ponajviše na najranjivije, posebno na žene i djecu. Istraživanja pokazuju da se cilja na prihvatne objekte u određenim državama članicama u kojima je bilo slučajeva da je nestalo do 60 % djece bez pratnje za koje postoji ozbiljan rizik da su postali žrtve mreže trgovine ljudima. Europol navodi da postoji snažna veza između krijumčara izbjeglica preko granica i kriminalnih skupina koje otimaju ljude radi prostitucije ili prisilnog rada. Stoga je od iznimne važnosti da se od prve faze u žarišnim točkama utvrde stvarne ili potencijalne žrtve trgovine ljudima, da ih se upozna s njihovim pravima te da se uspostavi potrebna suradnja s policijom i pravosudnim tijelima radi pronalaženja i kaznenog progona trgovaca ljudima.

Budući da se nadzor granica postrožuje, što je sadašnji trend duž zapadnobalkanske rute, EU bi trebao biti spreman u kratkom roku pojačati humanitarnu pomoć duž cijele rute. Zato EU treba pojačati svoje kapacitete za pružanje humanitarne pomoći izvan EU-a i uspostaviti kapacitete u EU-u kako bi podupro zemlje koje se suočavaju s velikim brojem izbjeglica i migranata.

Ključni sljedeći koraci:

Države članice trebale bi pri provedbi pristupa žarišnih točaka i pri premještanju posvetiti posebnu pažnju potrebama maloljetnika bez pratnje.

Trebalo bi pojačati kapacitete EU-a za pružanje humanitarne pomoći trećim zemljama te uspostaviti kapacitete za pružanje humanitarne pomoći u EU-u kako bi se poduprle zemlje koje se suočavaju s velikim brojem izbjeglica i migranata.

Komisija će usmjeriti sredstva na jačanje mjera zaštite djece u migracijama, uključujući programe obrazovanja i zaštite za djecu u EU-u i izvan njega.

 

III.5.    Uspješno funkcioniranje vraćanja i ponovnog prihvata

Sustavno i brzo vraćanje nezakonitih migranata neophodan je dio uspješnog upravljanja migracijama i snažno sredstvo odvraćanja od nezakonitih migracija. EU se u potpunosti zalaže za zaštitu osoba koje bježe od nasilja i sukoba. No migranti kojima zaštita nije potrebna moraju biti učinkovito vraćeni u svoje matične zemlje ili u tranzitne zemlje uz potpuno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva. Učinkovit sustav vraćanja također je iznimno važan radi usmjeravanja sredstava na zbrinjavanje osoba kojima je potrebna zaštita. Zato je potrebno djelovanje u EU-u i u trećim zemljama. Međutim nacionalni sustavi vraćanja suočeni su s brojnim praktičnim problemima: nedostatak putnih isprava, nedostatak kapaciteta za zadržavanje u državama članicama, dugi i neučinkoviti nacionalni postupci kojima se samo može olakšati bijeg te matične zemlje koje ometaju ponovni prihvat. Stope izvršenog vraćanja u 2014. niske su – 16 % u određenim slučajevima za afričke zemlje, dok je prosječna stopa EU-a od 40 % sama po sebi iznimno niska.

Poboljšanje sustava vraćanja

S obzirom na povećani broj migranata 2015., a isto se očekuje i 2016., kapaciteti za vraćanje EU-a moraju se pojačati i poboljšati. Učinkovit sustav vraćanja iznimno je važan za održivost europske migracijske politike: ako Europa želi zbrinuti osobe kojima je potrebna zaštita, mora bez odlaganja vratiti sve one koji nemaju zakonsko pravo boravka. Države članice dosad nisu u potpunosti uspjele uspostaviti nacionalne sustave koji bi se mogli suočiti s tim izazovom te je zbog toga poljuljana vjerodostojnost sveukupnog sustava vraćanja EU-a. Komisijinim Akcijskim planom o vraćanju 34 predlažu se koraci prema snažnom nacionalnom i europskom sustavu vraćanja.

Zato je potrebno djelovanje u EU-u i u trećim zemljama. U EU-u države članice moraju u cijelosti i ispravno primjenjivati Direktivu o vraćanju te surađivati s Komisijom kako bi se utvrdile i i riješile pravne i praktične prepreke učinkovitom vraćanju – počevši od izdavanja odluka o vraćanju do osiguravanja da one osobe koje se moraju vratiti ne izbjegnu taj postupak, istovremeno štiteći osnovna ljudska prava i potrebe sviju za zaštitom. Komisija je u prosincu predložila novu europsku putnu ispravu za vraćanje 35 . I dalje se prednost daje dobrovoljnom povratku jer je dostojanstvenije i isplativije, a potpomaže se proračunom EU-a, kao i zajedničkim programima i razmjenom najbolje prakse. Međutim migranti se često odlučuju za dobrovoljan povratak samo ako postoje ozbiljni i pravi izgledi da će biti vraćeni protiv svoje volje. Stoga države članice moraju osigurati da budu ti izgledi stvarni.

Komisijin pristup poduprt je praktičnom i financijskom potporom. Uspostavlja se integrirani sustav upravljanja vraćanjem u koji se uključuju sve države članice i mreže EU-a nadležne za vraćanje i reintegraciju. Frontex je koordinirao 66 zajedničkih letova za vraćanje, a u tim je zajedničkim operacijama 2015. vraćeno sveukupno 3565 migranata 36 . Proračun Frontexa za vraćanje za 2016. znatno je povećan – zajedničkim operacijama vraćanja namijenjen je proračun od 65 milijuna EUR, u odnosu na prijašnjih približno 10 milijuna EUR. U nadolazećim tjednima vidjet će se rezultati posebnih operacija kojima se podupire vraćanje nezakonitih migranata iz Grčke i Italije.

Suradnja s trećim zemljama u području vraćanja i ponovnog prihvata

Vraćanje nezakonitih migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita ključni je dio migracijske politike EU-a. Treće zemlje obvezne su ponovno prihvatiti svoje državljane. No zbog stalnih poteškoća u tom području te u svjetlu trenda iz 2015. povezanog sa nezakonitim migracijama, vraćanje i ponovni prihvat sada su glavni prioriteti u odnosima EU-a s trećim matičnim zemljama i/ili tranzitnim zemljama 37 . Komisija i države članice razmatraju poticaje, pozitivne i negativne, koji se mogu upotrijebiti kako bi se osigurala učinkovita primjena postojećih sporazuma o ponovnom prihvatu ili sklapanje novih. To je u skladu sa zahtjevom Europskog vijeća od listopada 2015. da se definiraju sveobuhvatni i prilagođeni paketi s pomoću kojih bi se partnerima naglasilo da suradnja pri ponovnom prihvatu utječe na odnose u cijelosti. EU i države članice trebali bi usklađeno primjenjivati te pakete poticaja i poluga, uključujući funkcioniranje trgovinskih povlastica. O prvim rezultatima izvijestit će se na sastanku Europskog vijeća u ožujku.

Posebna se pozornost posvećuje poboljšanju suradnje s određenim partnerima u području vraćanja i ponovnog prihvata. Naglasak se stavlja na treće zemlje s niskim udjelom vraćanja i s kojima pregovori o sklapanju sporazuma o ponovnom prihvatu ne napreduju, kao što su Alžir ili Maroko, ili u kojima nije propisno proveden već sklopljen sporazum o ponovnom prihvatu, kao što je Pakistan. U slučaju Pakistana, unatoč kontaktima na visokoj razini i naporima EU-a tijekom 2015., provedba postojećeg sporazuma o ponovnom prihvatu nailazi na uzastopne prepreke. Nadalje, posebna se pozornost posvećuje zemljama iz kojih se znatno povećao broj nezakonitih ulazaka, kao što su Afganistan i Bangladeš: više od 200 000 državljana Afganistana ušlo je 2015. u EU preko Grčke, dok se broj državljana Bangladeša koji su nezakonito ušli utrostručio u razdoblju od 2014. do 2015.

U Africi, nakon Akcijskog plana iz Vallette Komisija usko surađuje sa zemljama supsaharske Afrike kako bi te matične zemlje mogle provesti pravnu obvezu ponovnog prihvata svojih državljana u skladu sa Sporazumom iz Cotonoua. Stope učinkovitog vraćanja danas su niske – 16 % u određenim slučajevima, što je znatno ispod prosjeka EU-a od 40 % koji je sam po sebi iznimno nizak. Mjerama za poboljšanje te situacije žele se utvrditi praktični načini kojima bi im se pomoglo u provedbi njihovih obveza u području ponovnog prihvata.

Sigurne treće zemlje

Direktivom o postupcima azila omogućuje se državama članicama da ne razmatraju utemeljenost zahtjeva za azil ako, zbog dovoljne povezanosti sa „sigurnom trećom zemljom”, tražitelj azila može tamo zatražiti zaštitu. Ako su ispunjeni uvjeti, tom se odredbom omogućuje državama članicama da zaključe postupak azila i vrate tražitelja azila u predmetnu sigurnu treću zemlju. Međutim u ovoj fazi primjena te mogućnosti nije predviđena u nacionalnom pravu svih država članica odnosno moguća je pod ograničavajućim uvjetima 38 . Stoga se potiču sve države članice da u svojem nacionalnom zakonodavstvu predvide pojam sigurnih trećih zemalja te da ga primjene kada su za to ispunjeni uvjeti.

U tom kontekstu Komisija naglašava da se za koncept sigurne treće zemlje kako je definiran u Direktivi o postupcima azila 39 zahtijeva da postoji mogućnost ostvarivanja zaštite u skladu sa Ženevskom konvencijom, ali se ne zahtijeva da je sigurna treća zemlja ratificirala tu Konvenciju bez bilo kakvih zemljopisnih ograničenja. Nadalje, u pogledu pitanja postoji li povezanost s predmetnom trećom zemljom te je li stoga opravdano da tražitelj azila ode u tu zemlju, može se uzeti u obzir i činjenica je li tražitelj azila prošao kroz predmetnu treću zemlju odnosno je li treća zemlja zemljopisno blizu matičnoj zemlji tražitelja azila.

 

Ključni sljedeći koraci:

Države članice trebale bi u suradnji s Komisijom brzo riješiti administrativne prepreke i uska grla kako bi se postupci vraćanja sustavno i brzo izvršavali.

Trebalo bi intenzivirati odnose s prioritetnim zemljama kako bi se upotrijebili paketi poticaja i poluga radi poboljšanja stopa ponovnog prihvata uz potpunu suradnju država članica koje izgrađuju svoje bilateralne odnose.

Sve države članice trebale bi u svojem nacionalnom zakonodavstvu predvidjeti pojam sigurnih trećih zemalja i primijeniti ga kada su za to ispunjeni uvjeti.

III.6.    Napredak Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske

Napredak Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske bit će ključan za zaustavljanje priljeva nezakonitih migranata u nadolazećim tjednima i mjesecima, pri čemu treba imati na umu da je broj nezakonitih dolazaka tijekom zime i dalje iznimno visok unatoč vremenskim uvjetima. Odmah nakon aktiviranja Zajedničkog akcijskog plana Turska je poduzela važne korake prema njegovoj provedbi. Mjerama za otvaranje turskog tržišta rada Sirijcima pod privremenom zaštitom trebalo bi olakšati izbjeglicama pronalazak zakonitog zaposlenja. Ostale mjere na kojima se trenutačno radi osmišljene su kako bi se uklonile prepreke suradnji s EU-om u borbi protiv krijumčarenja migranata i nezakonitih migracija te kako bi se informacijama odgovorilo izbjeglice od opasnog putovanja u Europu. Turska je obavijestila da trenutačno zadržava povećani broj nezakonitih migranata i krijumčara odnosno da je 2015. uhitila 3700 krijumčara, no pravna i pravosudna suradnja moraju se pojačati.

S turskim nadležnim tijelima uspostavljeni su intenzivni kontakti kako bi se osiguralo da se konkretnim mjerama u okviru Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj u vrijednosti 3 milijarde EUR što prije započnu financirati projekti. U suradnji s turskim nadležnim tijelima Komisija je krajem 2015. pokrenula procjenu potreba Sirijaca pod privremenom zaštitom u Turskoj. Prvi pregled procjene potreba radi utvrđivanja projekata koje će se financirati u okviru Instrumenta očekuje se sredinom veljače. Prioritetna su područja humanitarna pomoć izbjeglicama, socioekonomska potpora, uključivanje u tržište rada, zdravstvena skrb i socijalna uključenost, komunalna infrastruktura te upravljanje izbjegličkim tokovima 40 .

Sljedeći važan korak bit će napredak u pogledu ponovnog prihvata. Od iznimne je važnosti učinkovita provedba sporazuma između EU-a i Turske o ponovnom prihvatu 41 u pogledu turskog ponovnog prihvata svojih državljana, a od 1. lipnja 2016. 42 u pogledu ponovnog prihvata državljana drugih zemalja koji su prošli kroz Tursku na putu u EU. Istovremeno su se intenzivirali napori kako bi bilateralni sporazum o ponovnom prihvatu između Turske i Grčke u pogledu državljana drugih zemalja bio učinkovitiji, no dosad njegova provedba nije bila uspješna. U očekivanju potpunog stupanja na snagu sporazuma između EU-a i Turske, Komisija istražuje koja bi se dodatna podrška mogla pružiti i spremna je blisko surađivati s grčkim i turskim nadležnim tijelima kako bi se u okviru postojećeg bilateralnog sporazuma povećalo vraćanje u Tursku.

Ključni sljedeći koraci:

Komisija i države članice trebale bi hitno pokrenuti prve mjere u okviru Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj.

Djelovanjem Turske i EU-a moraju se ostvariti konkretni i brzi rezultati u području zaustavljanja nezakonitog priljeva i učinkovitog vraćanja nezakonitih migranata.

III.7.    Potpora izbjeglicama izvan EU-a            

Sirijci su u teškoj situaciji u kojoj je humanitarna pomoć potrebna 13,5 milijuna osoba, od čega je šest milijuna djece. Komisija će 2016. nastaviti pružati visoku razinu humanitarne pomoći kao i 2015. kako bi se zadovoljile najhitnije potrebe izbjeglica u regiji pogođenoj krizom u Siriji. EU će osigurati da se u Siriji, unatoč zaoštravanju sukoba i pogoršanju humanitarne situacije zbog novih valova raseljavanja, pruži pomoć onima kojima je potrebna, u obliku vode, hrane, skloništa i obrazovanja, s posebnim naglaskom na najranjivije. U okviru uzajamnog fonda za Siriju 350 milijuna EUR namijenit će se za hitno potrebnu pomoć 1,5 milijuna izbjeglica i preopterećenim zajednicama domaćinima u Libanonu, Turskoj, Jordanu i Iraku za osnovne potrebe kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i higijena. Komisija će sada brzo provesti preuzete obveze i istražiti sve daljnje mogućnosti djelovanja. Na primjer, Komisija izrađuje inovativne načine korištenja trgovinskim povlasticama radi potpore izbjeglicama u Jordanu. Države članice isto tako moraju brzo ostvariti preuzete obveze kako bi došlo do stvarnog poboljšanja na terenu.

Međunarodna zajednica mora nastaviti pojačavati zajedničke napore za pomoć sirijskim izbjeglicama. EU mora iskoristiti mogućnost da na nizu međunarodnih foruma naglasi kako je potreban globalni napor. Stoga je potrebna pomna priprema za sastanak na visokoj razini pod nazivom „Globalna podjela odgovornosti s pomoću putova za prihvat sirijskih izbjeglica” u organizaciji UNHCR-a 30. ožujka u Ženevi, za humanitarni sastanak na vrhu UN-a u svibnju 2016. te za sastanak na vrhu o rješavanju velikih kretanja izbjeglica i migranata koji će se održati na Općoj skupštini UN-a u rujnu 2016. Na tim će se međunarodnim forumima pružiti daljnje mogućnosti da EU i međunarodna zajednica pokažu spremnost na dugoročnu potporu Siriji i susjednim zemljama.

Rješavanje glavnih uzroka raseljavanja u drugim regijama

EU isto tako podupire izbjeglice i zemlje domaćine u drugim dijelovima svijeta koje se suočavaju sa situacijama prisilnog raseljavanja. Sredinom 2015. bilo je 4,1 milijun izbjeglica i do 11,4 milijuna interno raseljenih osoba u supsaharskoj Africi. U Sudanu i Etiopiji nalazi se više od milijun izbjeglica iz susjednih zemalja, uz gotovo 3,5 milijuna interno raseljenih osoba. Nagli porast broja mladih u Africi 43 dovodi do dodatnog pritiska.

Zato je potreban odlučan i stalni angažman Unije i drugih globalnih aktera u predmetnim zemljama. Osobito s pomoću Kriznog uzajamnog fonda za Afriku mogu se brzo osigurati financijska sredstva. Kako bi se pomoglo zemljama obuhvaćenima uzajamnim fondom u prihvaćanju izbjeglica iz regije, potrebno je pokrenuti projekte kojima bi se izbjeglicama omogućio pristup obrazovanju, socijalnoj skrbi i tržištu rada te navedenim zemljama pružila potpora u upravljanju granicama.

Osiguravanje zakonitih putova

Drugi način uređenog pružanja potpore izbjeglicama jest s pomoću preseljenja ili humanitarnih programa prihvata. Njima se omogućuje osiguravanje zakonitih putova za zaštitu onih kojima je zaštita potrebna, a da se ne upućuju na opasna putovanja koja su uzrokovala toliko mnogo ljudskih tragedija. Preseljenje je globalni pristup, a partneri koji surađuju s UNHCR-om diljem svijeta u situaciji su pružiti potporu sveukupnim naporima da se pomogne onima kojima je potrebna međunarodna zaštita.

 

Nakon preporuke Komisije od lipnja 2015. 44 dogovoren je program preseljenja za 22 504 osobe kako bi se pomoglo raseljenim osobama izvan EU-a kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita. Učinkovito preseljenje u okviru dogovorenog programa u trajanju od dvije godine uslijedilo je pozivu UNHCR-a. Prema podacima koje su dostavile države uključene u program do kraja 2015. preseljeno je 3358 osoba 45 . Dogovorene obveze moraju se pravovremeno ispuniti. Na temelju dosadašnjeg praktičnog iskustva Komisija će do travnja predložiti inicijativu horizontalog preseljenja radi osiguravanja zajedničkog pristupa preseljenju te je utvrditi kao ključni instrument za pomoć EU-a zemljama koje prihvaćaju veliki broj izbjeglica i za pružanje zaštite izbjeglicama kako ne bi morali putovati opasnim nezakonitim rutama u rukama krijumčara.

Dobrovoljni humanitarni program prihvata s Turskom 46 kako bi se državama članicama omogućio zakoniti put pružanja međunarodne zaštite osobama raseljenima zbog sukoba u Siriji, a države članice trebale bi ubrzati provedbu Preporuke Komisije. Aktiviranje programa ovisi o smanjenju broja osoba koje nezakonito prelaze granicu iz Turske, a može se prilagoditi u skladu s brojem izbjeglica u Turskoj. Brzim dogovorom i provedbom uvelike bi se pridonijelo učinkovitom odnosu s Turskom u pogledu migracija te bi se nadopunila provedba mjera predviđenih Zajedničkim akcijskim planom EU-a i Turske.

Ključni sljedeći koraci:

EU mora brzo ispuniti obveze preuzete na konferenciji u Londonu.

EU i njegove države članice moraju se više zauzeti za rješavanje glavnih uzroka raseljavanja poboljšanom suradnjom u području pomoći i ispunjavanjem cilja od 0,7 % službene razvojne pomoći.

Trebale bi se povećati nacionalne obveze za Krizni uzajamni fond za Afriku i uzajamni fond za Siriju kako bi odgovarale doprinosu EU-a.

Države članice trebale bi ubrzati preseljenje u skladu s dogovorom iz 2015. i brzo podržati dobrovoljni humanitarni program prihvata s Turskom kako je 15. prosinca 2015. preporučila Komisija.

Komisija će do travnja predložiti inicijativu preseljenja na razini EU-a radi znatnog pojačanja napora u području preseljenja.

IV.    PROVEDBA PRAVA EU-A / POVREDE

Komisija je u rujnu 2015. pokrenula inicijativu o otvaranju ili nastavku različitih postupaka povezanih s potpunom i ispravnom provedbom zakonodavstva u području postupaka azila, uvjeta prihvata, Dublinske uredbe i Uredbe o Eurodacu o uzimanju otisaka prstiju i vraćanju. U području azila Komisija je od 23. rujna 2015. donijela ukupno 58 odluka (službene opomene i obrazložena mišljenja) povezanih s prijenosom i poštovanjem pravne stečevine EU-a o azilu.

Nakon mjera poduzetih u rujnu nekoliko je država članica dostavilo Komisiji nacionalno zakonodavstvo u koje su, smatra se, predmetne direktive potpuno prenesene. Službe Komisije trenutačno ocjenjuju potpunost prijavljenih mjera 47 . U nedostatku potpune obavijesti Komisija je danas odlučila dati obrazloženo mišljenje u devet slučajeva.

Komisija je u vezi s Direktivom o vraćanju poslala službene dopise u deset država članica tražeći pojašnjenja o izdavanju odluka o vraćanju te o mjerama poduzetima radi osiguravanja njihove učinkovite provedbe. Komisija je zaprimila primjedbe predmetnih država članica te s njima blisko surađuje kako bi se utvrdile prepreke i uska grla kojima se trenutačno ometa vraćanje te mjere koje treba poduzeti za njihovo rješavanje radi povećavanja stopa vraćanja i osiguravanja poštovanja obveza u cijelosti.

Rad Komisije u području provedbe i povreda odraz je činjenice da je jedan od nedostataka sustava upravljanja migracijama EU-a, a osobito zajedničkog europskog sustava azila, nepotpuno prenošenje i neujednačena provedba. Komisija ulaže napore kako bi pomogla državama članicama u postizanju potpune usklađenosti. Komisija će se i dalje u cijelosti koristiti svojim ovlastima utemeljenima na ugovorima u području praćenja mogućih i stvarnih povredbenih postupaka kako bi osigurala potpunu usklađenost sa zajednički dogovorenim propisima EU-a.

V.    ZAKLJUČAK

Uoči sastanka Europskog vijeća u veljači nužno je učiniti sve što je potrebno da se ponovno uspostavi red u sustavu migracija te da se provede nadzor nezakonitih tokova duž istočnosredozemne i zapadnobalkanske rute. Europsko vijeće trebalo bi se obvezati na donošenje potrebnih mjera, a institucije EU-a, agencije EU-a i sve države članice trebale bi ih odlučno provoditi.

U okviru pravilnog upravljanja granicama zahtijeva se da se svi novi dolasci učinkovito registriraju i preusmjeruju u nacionalne postupke azila, postupke premještanja ili postupke vraćanja u skladu s propisima Dublinske uredbe EU-a. Puna primjena prava EU-a o azilu i upravljanju granicama te provedba zajedničkih odluka donesenih prošle godine jamčile bi jednaku podjelu odgovornosti među državama članicama EU-a te bi omogućile pojedinačnim državama članicama nošenje sa situacijom.

Za uklanjanje poticaja za nezakonite migracije nužno je osigurati i poboljšanje uvjeta u matičnim zemljama, suradnju s ključnim tranzitnim zemljama kao što je Turska, pouzdane zakonite migracijske kanale te učinkovito, sustavno i pravovremeno vraćanje i ponovni prihvat onih koji nemaju pravo boravka.

Europska unija ima zakonsku i moralnu obvezu te povijesnu odgovornost pružiti zaštitu onima kojima je to potrebno. Europa zajednički može, a i mora upravljati izbjegličkom krizom. Zato je potrebno uskladiti napore svih država članica EU-a, institucija i agencija u više područja kako bi se provelo ono što je dogovoreno. Komisija će nastaviti ulagati sve napore kako bi pomogla državama članicama i poduprla ih u izvršavanju njihovih dužnosti.

Prilozi

Prilog 1.: Zajednički akcijski plan EU-a i Turske – Izvješće o provedbi        

Prilog 2.: Grčka – Izvješće o trenutačnom stanju            

Prilog 3.: Italija – Izvješće o trenutačnom stanju            

Prilog 4.: Premještanje – Tablica o trenutačnom stanju                

Prilog 5.: Mjere poduzete nakon sastanka čelnika zemalja zapadnog Balkana – Izvješće o trenutačnom stanju    

Prilog 6.: Postojeće mjere za doprinos zaštiti djece migranata

Prilog 7.: Sredstva koja su države članice uložile u uzajamne fondove – Tablica o trenutačnom stanju        

Prilog 8.: Provedba prava EU-a – Trenutačno stanje

Prilog 9.: Prihvaćena potpora država članica u okviru mehanizma za civilnu zaštitu za Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku i Grčku

(1)

     U svibnju su sredstva operacije Triton u središnjem Sredozemlju utrostručena te je u okviru te operacije od 1. siječnja 2015. do 31. siječnja 2016. spašeno 155 000 osoba. U prosincu 2015. zajedničkom operacijom Poseidon pojačano je djelovanje na istočnom Sredozemlju te je u istom razdoblju spašeno više od 107 000 osoba.

(2)

     Centar, u kojem će biti zaposleno 30 osoba, bit će informativno središte, ali će se njime i produbiti suradnja među ključnim tijelima kao što su financijske obavještajne jedinice, jedinica za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima i nacionalne kontaktne točke država članica.

(3)

         Komunikacije Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Izvješća o napretku provedbe žarišnih točaka u Grčkoj i Italiji, COM(2015) 678 završna verzija i COM(2015) 679 završna verzija od 15. prosinca 2015. Vidi Priloge 2. i 3.

(4)

         Italija i Grčka bile su među četiri države članice (preostale dvije su Cipar i Hrvatska) za koje je Komisija pokrenula postupke zbog povrede propisa u pogledu Uredbe o Eurodacu.

(5)

     Stopa odgovora na trenutačni poziv Frontexa iznosi 83 %. EASO je zatražio 374 stručnjaka, a obećan mu je 201 stručnjak. 

(6)

         U rujnu su s državama članicama na Forumu o premještanju i preseljenju koji je organizirala Komisija dogovoreni različiti koraci za provedbu premještanja u praksi.

(7)

         Među ostalim, bespovratna sredstva u iznosu od 20 milijuna EUR dodijeljena u prosincu za pomoć provedbi u Grčkoj te paušalni iznos od 6000 EUR dodijeljen državama članicama za svaku premještenu osobu i 500 EUR za pokrivanje troškova prijevoza. Ti će se iznosi isplatiti državama članicama u sljedećem obroku sredstava u okviru nacionalnih programa FAMI (Fond za azil, migracije i integraciju) i FUS (Fond za unutarnju sigurnost).

(8)

         Engleski, francuski, španjolski, talijanski, portugalski, arapski, farsi, armenski, paštunski, ruski, somalijski, albanski, tigrinja i urdski.

(9)

         te dodatnom iznosu od 8 milijuna EUR u okviru regionalnog programa.

(10)

     Vidi Prilog 7. Dosad je 654 milijuna EUR uplaćeno u uzajamni fond za Siriju, od čega je 594 milijuna EUR iz proračuna EU-a, a samo 60,5 milijuna EUR iz 19 država članica.

(11)

     Vidi Prilog 7.

(12)

     Primjeri uključuju: Mali: tri projekta u vrijednosti od 43,5 milijuna EUR za potporu lokalnim nadležnim tijelima i ranjivom stanovništvu na sjeveru Malija te otvaranje radnih mjesta u ostatku zemlje; Niger: dva projekta u vrijednosti od 32 milijuna EUR koji se trebaju provesti u nigerskoj regiji Agadez kako bi se nadležnim tijelima pomoglo u upravljaju migracijskim tokovima i promicanju održivih alternativa nezakonitim migracijama; Senegal: projekt u vrijednosti od 8 milijuna EUR za pomoć najranjivijem stanovništvu u zemlji poboljšanjem životnih uvjeta i otpornosti lokalnog stanovništva; Khartoumski proces: projekt u vrijednosti od 40 milijuna EUR za bolje upravljanje migracijama osiguravanjem izgradnje kapaciteta i osnovne opreme, razvojem politika i zakonodavstva u području trgovine ljudima i krijumčarenja te jačanjem svijesti o opasnostima nezakonitih migracija; Etiopiju: projekt u vrijednosti od 20 milijuna EUR za poboljšanje životnih uvjeta migranata i povratnika s pomoću strukovnog osposobljavanja, mikrofinanciranja i otvaranja radnih mjesta u cilju stvaranja uvjeta za vraćanje i reintegraciju etiopskih izbjeglica; Somaliju: projekt u vrijednosti od 50 milijuna EUR za potporu upravljanju dobrovoljnim povratkom somalijskih izbjeglica u stabilne regije Somalije, stvaranjem povoljnog okruženja za njihovo vraćanje i reintegraciju.

(13)

     Zajednički akcijski plan pokrenut je na sastanku na vrhu predsjednika država ili vlada EU-a s Turskom 29. studenoga 2015. Vidi Prilog 1.

(14)

     Dva u Italiji i jedan u Grčkoj.

(15)

     Ta se podrška treba zadržati nakon što istekne mandat pojedinačnih stručnjaka – postoji stvaran rizik da će napredak nazadovati ako se stručnjaci povuku, a da nisu zamijenjeni.

(16)

     Vidi Prilog 2.

(17)

     Vidi Prilog 3.

(18)

     Lampedusa (od listopada 2015.) i Pozzallo (od 19. siječnja 2016.).

(19)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću o upravljanju izbjegličkom krizom: trenutačno stanje provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskoga migracijskog programa, COM(2015) 510 završna verzija od 14. listopada 2015.

(20)

     Preporuka Komisije upućena Helenskoj Republici o hitnim mjerama koje Grčka mora poduzeti radi ponovne uspostave transfera u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013 (C(2016) 871 od 10. veljače 2016.).

(21)

     U rujnu su s državama članicama na Forumu o premještanju i preseljenju koji je organizirala Komisija dogovoreni različiti koraci za provedbu premještanja u praksi.

(22)

     I dalje nije utvrđeno 8000 od prvih 40 000 mjesta u okviru programa za premještanje po pojedinim državama članicama.

(23)

     Brojke od 8. veljače 2016. Vidi Prilog 4. za više detalja.

(24)

     To se odnosi na vanjske granice, a i na unutarnje granice na kojima je ponovno uveden nadzor granica. Država članica isto tako može, iz humanitarnih razloga, odobriti ulazak čak i ako za to nisu ispunjeni uvjeti, a o tome obavještava ostale države članice.

(25)

     Ponovno uvođenje nadzora granice na unutarnjim granicama Mađarske i Slovenije završeno je. Francuska i Malta također su primijenile nadzor na unutarnjim granicama zbog razloga koji nisu povezani s migracijskom krizom.

(26)

     Prema France Stratégie, trgovina među državama schengenskog prostora mogla bi se smanjiti za barem 10 % ako bi se ponovno uveo stalni nadzor unutarnjih granica.

(27)

     Najvjerojatniji scenarij bili bi dodatni troškovi u iznosu od 7,1 milijarde EUR, pri čemu bi dodatne 3,4 milijarde EUR godišnje odlazile na cestovne prijevoznike (uz prosječno zadržavanje na granici od sat vremena) odnosno više od 6,7 milijardi EUR godišnje (uz prosječno zadržavanje od dva sata), što bi utjecalo na barem 57 milijuna operacija u međunarodnom cestovnom prometu. Putnici bi najviše bili pogođeni u kopnenom prometu jer bi se produljilo vrijeme putovanja te bi došlo do kašnjenja i zastoja (2,6 milijardi EUR godišnje), dok bi troškovi dodatnih postupaka kontrole isprava utjecali na proračune država članica u iznosu od oko 1,1 milijarde EUR godišnje.

(28)

     Udio prekograničnih dnevnih migranata osobito je visok u Slovačkoj (5,7 %), Estoniji (3,5 %), Mađarskoj (2,4 %) i Belgiji (2,3 %).

(29)

     Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ, COM(2015) 671 završna verzija od 15. prosinca 2015.

(30)

     Taj će se prijedlog nadopuniti i prijedlogom o pametnim granicama kako bi se poboljšala učinkovitost, djelotvornost i sigurnost vanjskih granica EU-a upotrebom tehnologija radi potpore upravljanju schengenskim prostorom.

(31)

     Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe br. 562/2006 (EZ) u pogledu pooštravanja kontrola na vanjskim granicama pregledima relevantnih baza podataka, COM(2015) 670 završna verzija od 15. prosinca 2015.

(32)

     U okviru tog načela ugrađenog u pravo EU-a i međunarodno pravo zabranjuje se isključenje ili vraćanje izbjeglica na granice državnih područja u kojima bi bili ugroženi njihovi životi ili sloboda zbog rase, vjere, državljanstva, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.

(33)

     Akcijski plan za maloljetnike bez pratnje (2010. – 2014.), COM(2010) 213 završna verzija od 6. svibnja 2010.

(34)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Akcijski plan EU-a o vraćanju, COM(2015) 453 završna verzija od 9. rujna 2015.

(35)

     Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj putnoj ispravi za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, COM(2015) 668 završna verzija od 15. prosinca 2015.

(36)

     U to nisu uključene nacionalne operacije vraćanja koje su provedene bez pomoći Frontexa.

(37)

     U tom će se pogledu posebna pozornost posvetiti ključnim matičnim ili tranzitnim zemljama, kao što su Afganistan, Alžir, Bangladeš, Etiopija, Gana, Côte d’Ivoire, Mali, Maroko, Niger, Nigerija, Pakistan, Senegal, Somalija, Sudan i Tunis.

(38)

     Na konferenciji za medije održanoj 5. veljače 2016. grčki ministar unutarnjih poslova g. Kouroumplis izjavio je da Grčka smatra Tursku „trećom zemljom sigurnog prolaska”.

(39)

     Članak 38. stavak 1. točka (e) Direktive o postupcima azila 2013/32/EU.

(40)

     Popis prioritetnih područja nalazi se u dodatku Prilogu 1.

(41)

     To je važan element turskog plana liberalizacije viznog režima.

(42)

     U skladu sa Zajedničkim akcijskim planom Komisija je predstavila mjere kako bi se datum primjene te odredbe pomaknuo s 1. listopada 2017. na 1. lipnja 2016.

(43)

     Predviđa se da će se stanovništvo Afrike, u kojoj 60 % stanovništva ima do 24 godine, do 2030. povećati za gotovo 500 milijuna osoba. Izvor: Ujedinjeni narodi, Odjel za gospodarske i socijalne poslove, Odsjek za stanovništvo (2015.).

(44)

     Preporuka Komisije od 8. lipnja 2015. o Europskom programu preseljenja, C(2015) 3560 završna verzija.

(45)

     Belgija (123), Češka (16), Irska (163), Italija (96), Nizozemska (220), Ujedinjena Kraljevina (1000), Lihtenštajn (20), Švicarska (387).

(46)

     Preporuka Komisije od 15. prosinca 2015. o dobrovoljnom humanitarnom programu prihvata s Turskom, C(2015) 9490.

(47)

     Vidi Prilog 8.

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Zajednički akcijski plan EU-a i Turske – Izvješće o provedbi


Zajednički akcijski plan EU-a i Turske: Izvješće o provedbi

Razdoblje: 17. prosinca 2015. do 31. siječnja 2016.

 

Uvod

Turska i EU aktivirali su 29. studenoga 2015. na sastanku na vrhu zajednički akcijski plan (ZAP) dogovoren ad referenda 15. listopada 2015. Cilj je ZAP-a poboljšati suradnju radi potpore sirijskim izbjeglicama pod privremenom zaštitom i zajednicama domaćinima u Turskoj te pojačati suradnju u sprečavanju nezakonite migracije u EU. Provedbom ZAP-a stoga bi trebalo unijeti reda u migracijske tokove i zaustaviti nezakonitu migraciju.

Drugim izvješćem o provedbi ZAP-a, dva mjeseca nakon aktivacije, želi se izvijestiti o tome koliko se učinkovito Turska i EU pridržavaju preuzetih obveza od prvog izvješća objavljenog 17. prosinca 2015. Ta su izvješća dio ukupnih nastojanja da se stanje pozorno prati.

1.Dio 1.

1.1.     Statistički podaci (u EU-u)

Jedan je od glavnih ciljeva ZAP-a ostvariti rezultate, osobito u ograničavanju dotoka nezakonitih migranata.

Broj ljudi koji nezakonito ulaze u EU iz Turske i dalje je dosta visok za ovo doba godine jer se očekivalo da se broj dolazaka smanji zbog zimskih vremenskih uvjeta. Točnije, u 46 dana izvješćivanja (tj. od 17. prosinca do 31. siječnja)

ukupan broj nezakonitih migranata koji su do EU-a stigli morem i kopnom (tj. kroz Grčku i Bugarsku) bio je 110 211. Većina njih, tj. 109 336 ili 99,2 % prešla je Egejsko more.

Prosječan broj nezakonitih dolazaka kroz Grčku bio je 2377, kroz Bugarsku 19, a ukupno 2396 na dan.

Preko Grčke ih je tjedno u prosjeku dolazilo 16 437.

Za usporedbu s prethodnim mjesecima:

ukupan broj nezakonitih dolazaka iz Turske u Grčku u rujnu, listopadu, studenome i prosincu 2015. te siječnju 2016. bio je 147 639, 214 792, 154 381, 110 835 odnosno 67 756.

Dnevni je prosjek za te mjesece bio 4921, 6929, 5146, 3575 odnosno 2186 osoba.

Nezakoniti ulasci iz Turske u Grčku (morem) u prosincu i siječnju prikazani su sljedećim grafikonima: grafikon 1. prikazuje dnevni broj nezakonitih dolazaka, a grafikon 2. tjedni broj nezakonitih dolazaka 1 .

Grafikon 3. prikazuje mjesečni broj nezakonitih dolazaka iz Turske u Grčku od rujna 2015. do siječnja 2016. Grafikon 4. prikazuje nezakonite dolaske u istom razdoblju, od rujna 2015. do siječnja 2016., prema prevladavajućim državljanstvima (na temelju izjava migranata na dolasku): prvi su Sirijci, a slijede Afganistanci i Iračani. Ta raščlamba pokazuje da se u odnosu na ukupan broj smanjuje postotak Sirijaca (sa 69 % na 38 %), a povećava postotak Afganistanaca (sa 18 % na 24 %) i Iračana (sa 8 % na 15 %).

Grafikon 1.: Dnevni nezakoniti dolasci iz Turske u Grčku, prosinac 2015. – siječanj 2016. – Izvor: Frontex

Grafikon 2.: Mjesečni nezakoniti dolasci iz Turske u Grčku, prosinac 2015. – siječanj 2016. – Izvor: Frontex 

 

Komisijin grafikon 3.: Mjesečni nezakoniti dolasci iz Turske u Grčku, rujan 2015. – siječanj 2016. – Izvor: podaci Frontexove mreže FRAN (2015.) i podaci sustava JORA (siječanj 2016.) na dan 8. veljače 2016. Podaci sustava JORA privremeni su operativni podaci podložni promjeni.

Komisijin grafikon 4.: Nezakoniti dolasci iz Turske u Grčku po državljanstvu (Sirijci, Afganistanci i Iračani) – od rujna 2015. do siječnja 2016. – Izvor: podaci Frontexove mreže FRAN (2015.) i podaci sustava JORA (siječanj 2016.) na dan 8. veljače 2016. Podaci sustava JORA privremeni su operativni podaci podložni promjeni.

Ukupni nezakoniti dolasci iz Turske u Grčku pokazuju promjenjivost, ali broj se smanjuje (vidi grafikone 2. i 3.). Međutim taj trend smanjenja kreće se unutar raspona koji se može očekivati zbog zimskih uvjeta. Kad se zima uzme u obzir, brojke su i dalje visoke za to doba godine.

Čini se da su zakonodavne i operativne mjere turskih nadležnih tijela da obuzdaju nezakonite migracije počele – iako ograničeno – djelovati na migracijske tokove. Još ne možemo precizno odrediti njihov kratkoročni učinak.

Također treba napomenuti da zbog pogoršanja vremenskih uvjeta raste i broj ljudi koji pogiba pri nezakonitom prelasku u Grčku 2 .

1.2. Statistički podaci (u Turskoj)

Turska je trenutačno prihvatila 2 582 600 sirijskih izbjeglica 3 kojima je kao skupini dodijelila status privremene zaštite. Taj status omogućuje pristup javnim uslugama kao što su obrazovanje i zdravstvo. Od 15. siječnja 2016. uz određene uvjete (vidi dolje za više pojedinosti) pruža i pristup tržištu rada. Na dan 22. siječnja 269 207 Sirijaca bilo je u izbjegličkim logorima u kojima su primali širok raspon pomoći.

Nakon objave prvog izvješća o provedbi ZAP-a 17. prosinca 2015. EU je odlučio iz EU-a i Turske prikupiti podatke o provedbi ZAP-a u okviru procesa integriranog političkog odgovora na krize (IPCR). U tom kontekstu i nakon rasprave s Turskom ta je zemlja 22. siječnja pristala osigurati podatke za skup pokazatelja o provedbi ZAP-a EU-a i Turske na temelju dogovorenog obrasca. U vezi s time turska su nadležna tijela 22. siječnja pružila sljedeće podatke:

U školu je upisano 350 000 sirijske djece pod privremenom zaštitom.

Rođeno je 151 746 djece (do 22. siječnja).

Do 18. siječnja Turska je registrirala 217 952 nesirijca, a registraciju je čekalo još 138 912 osoba.

Od 1. do 15. siječnja u Tursku je zakonito ušlo 42 936 Sirijaca, a izišlo 13 887. Zakonito je ušlo 24 896 Iranaca, a izišlo 32 268; Iračana 12 525 i 16 300; Libanonaca 2778. i 5449., a Jordanaca 2032. i 2527. Ovisno o trajanju vize, stranci u Turskoj mogu boraviti od 30 do 90 dana. Stranci koji imaju pravo bezviznog ulaska u Tursku mogu u toj zemlji boraviti do 90 dana u razdoblju od 180 dana.

Od 1. do 15. siječnja Grčka je Turskoj podnijela 322 zahtjeva za ponovni prihvat. Bugarska nije podnijela nijedan. Turska trenutačno procjenjuje grčke zahtjeve 4 .

U istom razdoblju od 1. do 15. siječnja turska pogranična policija spriječila je nezakoniti izlazak 2541 migranata na morskoj i 4671 na kopnenoj granici Turske prema području EU-a.

U 2015. u Turskoj je registrirano 64 109 zahtjeva za azil (od čega su afganistanski državljani podnijeli 11 383, a irački 42 105) 5 . U toj je godini dovršeno samo 459 postupaka traženja azila, i to dodjelom statusa izbjeglice ili jasnim odbijanjem zahtjeva za azil. Ostali zahtjevi još se obrađuju.

Od 1. do 15. siječnja turska obalna straža, policija i žandarmerija provele su sedam posebnih zajedničkih operacija usmjerenih na uhićivanje nezakonitih migranata i posrednika/krijumčara te na sprečavanje nezakonitih odlazaka. To je dovelo do uhićenja 230 krijumčara.

Osim toga, Turska je istaknula da njezine agencije kaznenog progona intenziviraju napore da spriječe nezakonite odlaske, uhite krijumčare, a migrante spašavaju na moru. Točnije, Turska je objavila da je u prosincu 2015. uhićeno u prosjeku 514 nezakonitih migranata na dan, u usporedbi sa 450 iz studenoga 2015. U 2015. uhićeno je ukupno 3700 krijumčara. Turska obalna straža, žandarmerija i sva ostala tijela kaznenog progona imaju ključnu ulogu u uhićenju nezakonitih migranata i krijumčara.

Turska je obećala da će u veljači pružiti više informacija na temelju dogovorenog obrasca.

Dio 2.:

Provedba obveza Turske iz Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske

Radi smanjenja tranzitne migracije prema EU-u Turska je 8. siječnja uvela viznu obvezu za Sirijce koji iz trećih zemalja putuju u neku tursku zračnu ili morsku luku. Ta je mjera odmah djelovala i broj Sirijaca koji su u Tursku primljeni iz Libanona i Jordana naglo se smanjio, sa 41 781 u zadnjih osam dana uoči uvođenja vize (1. – 8. siječnja) na 1155 u idućih deset dana (9. – 18. siječnja). To je smanjenje od više od 40 000 osoba.

Turska je 15. siječnja donijela propis kojim je Sirijcima pod privremenom zaštitom omogućen pristup tržištu rada, iako uz neke uvjete i ograničenja, i tako je ispunila ključnu obvezu iz ZAP-a. Tom se mjerom želi postići da Turska Sirijcima postane zanimljivija država za azil, čime se rješava jedan od glavnih razloga zbog kojih Sirijci nezakonito prelaze u EU u potrazi za boljom perspektivom. Prema tom propisu, Sirijac može zatražiti radnu dozvolu tek šest mjeseci nakon stjecanja statusa privremene zaštite. Radne dozvole mogu se odobriti samo u onim pokrajinama u kojima izbjeglica pod privremenom zaštitom smije boraviti. Iako se tim propisom ne predviđaju ograničenja u ekonomskim sektorima, predviđa se ograničenje od 10 % sirijskih izbjeglica osim u sektorima poljoprivrede i uzgoja životinja. Propis stupa na snagu odmah, ali zbog svoje opće naravi možda će trebati dodatne provedbene propise. Donošenje tog propisa nedvojbeno je veoma pozitivan korak, no njegov će stvaran doseg ovisiti o brzini i djelotvornosti provedbe.

U Turskoj je pripremljen i parlamentu poslan nacrt zakona o zaštiti osobnih podataka. Bude li usklađen s europskim standardima, taj će zakon Turskoj omogućiti još tješnju suradnju s Europolom, Eurojustom i tijelima kaznenog progona država članica. Postojeći nacrt zakona još je potrebno poboljšati, uglavnom u vezi s neovisnošću tijela za zaštitu podataka te s isključenjem tijela kaznenog progona i obavještajnih aktivnosti iz područja primjene zakona. EU je Turskoj u tom pogledu izrazila svoje mišljenje u nadi da se ti nedostaci još mogu riješiti u parlamentarnom postupku.

Turska je vlada 8. siječnja podnijela parlamentu na ratifikaciju tursko-bugarsko-grčki tripartitni sporazum.

Turska je izrazila spremnost na bolju provedbu obveza iz tursko-grčkog sporazuma o ponovnom prihvatu te na otvaranje dodatnih točaka za ponovni prihvat, uz točku Dikili. Glavni je problem za provedbu tog bilateralnog sporazuma dugo kašnjenje u obradi grčkih zahtjeva za ponovni prihvat. Krajem prosinca 2015. i siječnja 2016. turski dužnosnici posjetili su Atenu i s grčkim nadležnim tijelima raspravljali o načinima poboljšanja provedbe bilateralnog sporazuma o ponovnom prihvatu.

U siječnju je turska policija organizirala informativnu kampanju u Bodrumu, odmaralištu na jugu zemlje. Uprava pokrajinske policije pripremila je letke za odvraćanje migranata od opasnog putovanja u Europu. Oko 5000 letaka tiskanih na turskom, arapskom i engleskom predano je žandarmeriji da ih podijeli.

Dio 3.: 

Provedba obveza EU-a iz Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske

Komisija je 24. studenoga 2015. donijela odluku o stvaranju Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj i uspostavi mehanizma za koordiniranje aktivnosti Unije i država članica radi pomoći Turskoj u zbrinjavanju više od 2 milijuna sirijskih izbjeglica. Komisija i države članice obvezale su se da će u 2016. i 2017. osigurati početni iznos od 3 milijarde EUR koje će se usmjeriti putem tog Instrumenta. Države članice pozdravile su uspostavu Instrumenta te naglasile da postoji veza između pružanja te pomoći i turske provedbe obveza iz Zajedničkog akcijskog plana. Naknadno je odlučeno da se iz proračuna EU-a osigura 1 milijarda EUR za Instrument, a da države članice osiguraju preostale 2 milijarde EUR, prema udjelu svojeg BND-a. Države članice postigle su 3. veljače politički dogovor o izvorima financiranja i modalitetima rada Instrumenta. Komisija je potom izmijenila svoju odluku kako bi je uskladila s dogovorom s državama članicama. Komisija je odgovorna za raspodjelu sredstava koja se koordiniraju putem Instrumenta s pomoću financijskih instrumenata vanjske pomoći koji najbolje odgovaraju vrsti pomoći koja se pruža. Instrumentom upravlja upravljački odbor kojim predsjeda Komisija. Države članice članovi su upravljačkog odbora u kojem Turska ima status promatrača. Upravljački odbor prvi će se put sastati 17. veljače. Instrumentom će se što prije osigurati pomoć, s glavnim ciljem da se najugroženijim izbjeglicama u Turskoj omogući dostojanstveno zadovoljavanje osnovnih potreba, uključujući hranu, sklonište, hitnu zdravstvenu skrb i zaštitu. Uz dugoročne mjere bit će uključeno i neformalno obrazovanje kako se ne bi stvorio izgubljeni naraštaj sirijske djece. Danas otprilike 400 000 sirijske djecu ne može ići u školu, što uvelike potiče migracije jer su time neposredno ugrožena djeca i njihovi izgledi za budućnost.

Komisija je krajem 2015. u suradnji s turskim nadležnim tijelima pokrenula procjenu potreba Sirijaca u privremenoj zaštiti u Turskoj. Prvi pregled procjene potreba očekuje se do sredine veljače, a završetak te studije predviđa se početkom proljeća. Procjena potreba omogućit će utvrđivanje projekata koji će se financirati putem Instrumenta. U međuvremenu je Komisija obrazovanje, poboljšanje zapošljivosti sirijskih izbjeglica te preseljenje već utvrdila kao prioritetna područja za hitnu pomoć (vidi prilog s prioritetnim područjima intervencije). Trenutačna je privremena procjena da bi se trećina humanitarne pomoći odnosila na humanitarne potrebe, a dvije trećine mogle bi pomoći u omogućavanju dostupnosti obrazovanja (glavni fokus), lokalne infrastrukture i zapošljavanja.

Prvi potpredsjednik Komisije Timmermans posjetio je 11. siječnja Tursku i s turskim sugovornicima raspravljao o učinkovitoj provedbi ZAP-a.

Dana 25. siječnja, visoka predstavnica / potpredsjednica Mogherini i povjerenik Hahn razgovarali su o provedbi ZAP-a u okviru političkog dijaloga na visokoj razini.

Dana 28. siječnja izaslanstvo EU-a sastalo se u Ankari s turskim nadležnim tijelima radi razgovora i dogovora o konkretnim mjerama za poboljšanje provedbe i učinkovitosti ZAP-a i smanjenje migracijskih tokova. Utvrdili su dvanaest prioritetnih hitnih mjera. Popis mjera uključuje sljedeće:

jačanje turskih kapaciteta za provedbu sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu od 1. lipnja 2016.

što skorije tursko sklapanje sporazuma o ponovnom prihvatu sa zemljama koje su izvori nezakonite migracije u Tursku i EU

poboljšanje provedbe bilateralnog sporazuma Grčke i Turske;

donošenje zakona o zaštiti osobnih podataka u skladu s europskim standardima, što je nužno radi tješnje suradnje Turske s Europolom, Eurojustom i tijelima kaznenog progona država članica

jačanje presretačkih kapaciteta turske obalne straže

jačanje turskog zakonodavstva, aktivnosti i suradnje s državama članicama EU-a u borbi protiv krijumčarenja i krijumčara

potpora Turskoj kako bi bolje nadzirala svoju istočnu granicu

jačanje informativnih kampanja koje bi migrante odvratile od opasnih putovanja u EU

potpora Turskoj za bolje prepoznavanje krivotvorenih i/ili lažnih putnih i ostalih popratnih isprava.

EU već pomaže u nekoliko navedenih područja, osobito putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP), a pružanje te pomoći može se i ubrzati.

Dvije su strane 2. veljače prvi put razgovarale o provedbi spomenutog popisa mjera.

Komisija i Turska dalje razgovaraju o prioritetima programa za 2016. u okviru Instrumenta pomoći IPA, uz jasni naglasak na jačanje financijske pomoći Turskoj u ispunjavanju zahtjeva dijaloga o liberalizaciji viznog režima (programska misija GU NEAR 9. – 11. prosinca).

EU je u međuvremenu nastavio pružati neposrednu pomoć u Turskoj. Od početka krize sirijskim se izbjeglicama i turskim zajednicama domaćinima izravno pomoglo ukupnim iznosom od 365 milijuna EUR iz proračuna EU-a. Od tog iznosa 71 milijun EUR dosad je ugovoren za humanitarnu pomoć putem relevantnih humanitarnih organizacija prvenstveno za pomoć izbjeglicama u Turskoj. Odbor EU-ova Uzajamnog fonda odobrio je u svibnju 2015. program za prvi odgovor od 18 milijuna EUR iz IPA-e kao odgovor na krizu u Siriji, a radi zadovoljavanja hitnih obrazovnih i sigurnosnih potreba sirijskih izbjeglica u Turskoj. Sporazumi s UNICEF-om i Svjetskim programom za hranu (WFP) potpisani su u rujnu 2015. Sve u svemu, u 2015. iz Uzajamnog fonda EU-usmjereno je oko 173 milijuna EUR iz IPA-e. Odbor Uzajamnog fonda EU-a za Siriju donio je 1. prosinca 2015. nove odluke o financiranju aktivnosti u Turskoj u vrijednosti od najviše 150 milijuna EUR. Krajem 2015. 165 milijuna EUR sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za 2012.koja su u opasnosti od opoziva, uključujući tursko sufinanciranje u iznosu od 25 milijuna EUR , dodijeljeno je Uzajamnom fondu za projekte u Turskoj. Trenutačno je u tijeku procjena portfelja od 21 projekta u vrijednosti od 383 milijuna EUR. Daljnje mjere u Turskoj utvrdit će se na temelju analize potreba koja je u tijeku (vidi prethodno navedeno).

Osim toga, EU je nastavio pružati znatnu pomoć sirijskim izbjeglicama u Libanonu, Jordanu i Iraku te Sirijcima raseljenima unutar Sirije. Na drugoj sjednici Odbora 1. prosinca 2015. Uzajamni fond EU-a odobrio je kao odgovor na krizu u Siriji 350 milijuna EUR za hitnu potporu za 1,5 milijuna izbjeglica i preopterećene zajednice domaćine u Libanonu, Turskoj, Jordanu i Iraku.

EU je 7. prosinca donio Godišnji akcijski program 2015. za Tursku u okviru IPA-e II kojim se Turskoj pruža dodatna pomoć za jačanje kapaciteta za borbu protiv krijumčarenja migranata, osobito jačanjem kapaciteta turske obalne straže za ophodnju i nadzor kupnjom 20 čamaca za napuhavanje i šest mobilnih radara, te jačanjem kapaciteta drugih relevantnih turskih nadležnih tijela.  Taj program predviđa i jačanje kapaciteta zapovjedništva turske obalne straže za borbu protiv organiziranoga kriminala i nezakonite imigracije morem, s ciljem povećanja broja spašenih/uhićenih nezakonitih migranata. U okviru IPA-e trenutačno se priprema projekt potpore Turskoj kako bi izdavala sigurne biometrijske putovnice.

EU je završio postupak odabira FRONTEX-ova časnika za vezu u Turskoj.

Dio 4.

Zaključci i preporuke

Ukupan broj ilegalnih migranata koji u EU ulaze iz Turske smanjuje se od listopada 2015. Međutim, i dalje je visok za ovo doba godine. Protiv te zabrinjavajuće pojave Turska mora hitno ostvariti znatan napredak u sprečavanju nezakonitih odlazaka migranata i izbjeglica sa svojeg državnog područja. Posebno je važno intenzivirati kopnene operacije radi sprečavanja nezakonitih odlazaka.

Od listopada raste udio nesirijaca (npr. Afganistanaca, Iračana, Pakistanaca, Iranaca, Marokanaca i Bangladešana) među nezakonitim migrantima. Za rješavanje te pojave Turska treba hitno poduzeti dalje korake u postupnom usklađivanju svoje vizne politike s EU-ovom, tako da prioritetne budu zemlje koje su izvor nezakonitih migracija u EU. Turska se treba pobrinuti da se postupci odlučivanja o statusu brzo završavaju, kako je predviđeno turskim zakonodavstvom, jasnom dodjelom statusa izbjeglice ili odbijanjem. Turska se mora pobrinuti i da spriječi nezakonito kretanje prema EU-u onih nezakonitih migranata za koje se ustanovi da im ne treba međunarodna zaštita.

Od Turske je zatraženo da revidira nacrt zakona o zaštiti osobnih podataka koji je sada u parlamentu i da ga potpuno uskladi s europskim standardima. Brzo donošenje odgovarajućeg zakona za zaštitu osobnih podataka omogućilo bi bolju operativnu suradnju Turske s Europolom, Eurojustom i tijelima kaznenog progona u državama članicama.

Turska i Grčka moraju poboljšati bilateralnu suradnju u nadzoru granice, borbi protiv krijumčarenja migranata te boljoj provedbi bilateralnog sporazuma o ponovnom prihvatu.

Turska je također pozvana da pripremi provedbu sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu državljana trećih zemalja od 1. lipnja 2016.

Od Turske se zahtijeva da, i u suradnji sa zainteresiranim državama članicama EU-a, pojača mjere protiv krijumčarenja migranata u obalnim područjima.

Na temelju sporazuma o Instrumentu za pomoć izbjeglicama u Turskoj EU treba što prije početi dostavljati pomoć i baviti se potrebama izbjeglica. Osim toga, radi brzog odgovora na nove potrebe, Komisija i Turska trebale bi biti spremne za izmjenu prioriteta postojećih programa pomoći Turskoj u području migracija. Kako je navedeno u Prilogu, kao prioritetni sektori financijske pomoći izbjeglicama u Turskoj utvrđeni su humanitarna pomoć, obrazovanje, uključivanje na tržište rada, zdravstvena skrb i socijalna uključenost, komunalna infrastruktura i upravljanje izbjegličkim tokovima. Procjena potreba koja je u tijeku pružit će detaljnu analizu manjka sredstava i pomoći će da se odrede prioriteti financiranja u svim sektorima. Upravljački odbor Instrumenta pružit će strateške smjernice i odlučiti o točnim mjerama, iznosima i najboljim financijskim instrumentima. Prvi sastanak upravljačkog odbora bit će 17. veljače 2016.

Turska i EU moraju nastaviti provoditi 12 mjera dogovorenih 28. siječnja kojima se podupire učinkovita provedba zajedničkog akcijskog plana.

U zaključku, Tursku se poziva da nastavi i čak osnaži korake prema potpunoj i djelotvornoj provedbi zajedničkog akcijskog plana. Važno je da usklađene napore EU-a i Turske brzo prate i rezultati, osobito u zaustavljanju priljeva nezakonitih migranata.

Komisija će i dalje nastojati osigurati brzu i učinkovitu provedbu zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske. Komisija će pratiti provedbu ZAP-a i redovito o njoj izvještavati.



DODATAK

Popis trenutačno predviđenih prioriteta i mogućih projekata u sklopu Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj

Prioritet 1.:    Odgovor na osnovne potrebe

1.1. Humanitarna pomoć

Pružanje sve humanitarne pomoći provest će se uz puno poštovanje humanitarnih načela i Europskog konsenzusa o humanitarnoj pomoći.

Cilj: odgovor na najhitnije humanitarne potrebe u pet prioritetnih područja: prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, zdravstvo, zaštita, osiguranje skloništa, pitke vode, sanitarnih potrepština i higijene te omogućivanje obrazovanja.

Potencijalni projekti

Trenutačne humanitarne aktivnosti EU-a sastoje se od programa prijenosa sredstava, što provodi razmjerno velik broj partnera, a odnosi se na potrebe za prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, zaštitu, zdravlje i mjere kojima se omogućuje obrazovanje u Turskoj. Ti programi prijenosa sredstava mogli bi se pojačati i biti dostupni za milijun ljudi.

Postupno uvođenje sustava sigurnosne mreže za hitna stanja: višenamjenskog programa prijenosa sredstava za zadovoljavanje temeljnih potreba (prehrambeni i neprehrambeni proizvodi i sklonište) radi ublažavanja razloga koji izbjeglice tjeraju u sekundarno raseljavanje. Taj će sustav omogućiti izbjeglicama dostojanstveno zadovoljavanje osnovnih potreba, uključujući hranu i predmete za svakodnevnu upotrebu.

Nastavak osiguravanja nenovčane pomoći i dalekosežnog zaštitnog sustava (fondovi za posebne potrebe, vođenje pojedinačnih predmeta, pravna pomoć, upućivanje i informiranje te zaštita djece i programi o rodno uvjetovanom nasilju) te povezivanje pomoći, obnove i razvoja (LRRD).

Ciljna skupina: Znatan broj najugroženijih izbjeglica u Turskoj, uglavnom sirijskih. Procijenjeni broj izbjeglica za dobivanje humanitarne pomoći može dosegnuti i milijun.

Prioritet 2.:    Socioekonomska potpora

2.1. Obrazovanje

Unatoč trenutačnim naporima, 400 000 djece još treba nastaviti školovanje u školskim godinama 2015./16. i 2016./17. Nadalje, veoma se malo pomoći pruža za olakšavanje pristupa višem sekundarnom obrazovanju, osobito strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, a gotovo nimalo za upis mladih izbjeglica u visoko obrazovanje.

Ciljevi: pristup osnovnom obrazovanju za svu sirijsku djecu (400 000 djece treba nastaviti školovanje u školskim godinama 2015./16. i 2016./17.); pristup srednjoškolskom obrazovanju, posebno strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; pristup visokom obrazovanju

Potencijalni projekti:

potpora dostupnosti obrazovanja svoj djeci

potpora srednjoškolskom obrazovanju, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje te naukovanje

potpora upisu u obrazovne ustanove i sprečavanju ranog prestanka školovanja, uključujući jezično osposobljavanje prema potrebi

potpora pristupu visokom obrazovanju

potpora boljoj prilagodljivosti obrazovanja i osposobljavanja potrebama tržišta rada

osiguranje infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje u regijama koje su zbog dotoka izbjeglica pogođene snažnim demografskim promjenama

Ciljna skupina: Djeca i mladi, s posebnim naglaskom na djevojčice

2.2.: Pristup tržištu rada

Jačanjem vještina i kompetencija te prilagodbom izbjeglicama treba pomoći da iskoriste mogućnost zapošljavanja koju im pruža novi zakon o pristupu tržištu rada za izbjeglice. To bi izbjeglicama trebao biti poticaj da rade, a istovremeno bi bilo korisno i za tursko gospodarstvo.

Ciljevi: Pristup zapošljavanju; samozapošljavanje i utemeljenje poduzeća, posebno mikropoduzeća.

Potencijalni projekti:

potpora analizi potreba tržišta rada

individualizirana profesionalna orijentacija i savjetovanje

potpora jačanju vještina i kompetencija, osobito putem osposobljavanja i prekvalifikacije

razvoj sustava jednakovrijednosti kvalifikacija

potpora poduzetništvu, među inim i programima mikrokreditiranja

Ciljna skupina polaznika: Odrasli izbjeglice, s posebnim naglaskom na manje kvalificirane

2.3.: Zdravstvo i socijalna uključenost

Pomoć je veoma potrebna područjima primarne zdravstvene zaštite i fizičke rehabilitacije / poslijeoperativne skrbi za ranjene u ratu te području reproduktivnog i mentalnog zdravlja. Društveni domovi osiguravaju dobar temelj za sustav pružanja pravne pomoći, zaštite i administrativnih smjernica, osposobljavanja za žene, neformalnog i predškolskog obrazovanja za djecu, medicinskog savjetovanja te upućivanja na liječenje liječnicima i u bolnice .

Ciljevi: Pristup zdravstvenoj skrbi; pristup osnovnim socijalnim uslugama

Potencijalni projekti:

pružanje zdravstvene skrbi

pružanje psihološke pomoći

potpora pristupu osnovnim socijalnim uslugama, uključujući administrativne usluge i pravno savjetovanje

pružanje zdravstvene i socijalne infrastrukture

Ciljna skupina polaznika: Izbjeglice, osobe iz zajednica domaćina, s naglaskom na najugroženije

2.4.: Komunalna infrastruktura

Velika većina izbjeglica (85 %) živi u postojećih 25 logora u kojima je približno 250 000 ljudi. Takav dotok ljudi u najnerazvijenije dijelove zemlje stvara golem pritisak na lokalnu infrastrukturu nekih sela, osobito u pogledu pristupnih cesta, vodoopskrbe, otpadnih voda te upravljanja krutim otpadom. Osim toga, socijalne usluge pružene izbjeglicama trebalo bi, prema potrebi, pružiti i lokalnim zajednicama kako bi se ublažila već stvorena neprijateljstva.

Ciljevi: Ublažavanje učinka dotoka izbjeglica na lokalnu infrastrukturu

Potencijalni projekti:

potpora obnovi, modernizaciji ili izgradnji lokalne općinske infrastrukture, posebno u odnosu na upravljanje vodama, gospodarenje otpadom, gradski prijevoz i komunalne usluge.

Ciljna skupina polaznika: Izbjeglice i osobe iz zajednica domaćina

Prioritet 3.:    potpora nacionalnim i lokalnim tijelima radi rješavanja posljedica prisutnosti izbjeglica u Turskoj

3.1.: Upravljanje izbjegličkim tokovima

Regionalne i lokalne vlasti koje zadržavaju administrativnu odgovornost za izbjeglice koji nisu u logorima trebat će jačanje kapaciteta i operativnu potporu. Osim toga, državna tijela odgovorna za registraciju izbjeglica i upravljanje migracijama također se suočavaju s problemom kapaciteta koji treba rješavati.

Ciljevi: Poboljšanje sposobnosti lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela za upravljanje izbjeglicama/migrantima

Potencijalni projekti:

Jačanje kapaciteta za upravljanje migracijom

Pružanje odgovarajuće opreme

Ciljna skupina polaznika: Lokalna, regionalna i nacionalna tijela

(1)

Kao i u prvom izvješću o provedbi ZAP-a, grafikoni prikazuju samo ulaske iz Turske u Grčku jer je to više od 99 % ukupnih ulazaka.

(2)

Prema podacima IOM-a, u Egejskom su moru u razdoblju od 1. do 28. siječnja 2016. poginula 244 migranta.

(3)

 Broj registriranih sirijskih izbjeglica, prema podacima turskog ministarstva vanjskih poslova od 3. veljače

(4)

Prema grčko-turskom bilateralnom protokolu o ponovnom prihvatu, zamoljena država mora u roku od najviše 75 dana odgovoriti na zahtjev za ponovni prihvat. Prema dogovoru, povratak treba realizirati u roku od najviše 15 dana. Isti protokol o ponovnom prihvatu predviđa pojednostavnjeni postupak kojim zamoljena država treba prihvatiti osobu uhićenu u pograničnom području unutar jednog tjedna od obavijesti o uhićenju.

(5)

Prema turskom zakonu, samo osobe koje su pobjegle iz Sirije pri registraciji automatski dobivaju status međunarodne zaštite kao skupina. Osobe s drugim državljanstvima moraju podnijeti pojedinačni zahtjev i dobiti status izbjeglice nakon provjere i odluke Glavne uprave za upravljanje migracijama.

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Grčka - Izvješće o trenutačnom stanju


Grčka – Izvješće o trenutačnom stanju

Preporuke iz prosinca 2015.

Stanje

Područja žarišnih točaka

U skladu s planiranim rasporedom Grčka treba dovršiti građevinske radove na žarišnim točkama na Lezbosu, Lerosu i Hiosu. Građevinski radovi na Kosu trebaju početi odmah te treba utvrditi lokaciju na Samosu kako bi se do kraja siječnja uspostavila žarišna točka.

✓ Dobro napreduju radovi na područjima žarišne točke na Lezbosu (proširenje), Lerosu, Hiosu i Samosu. Prema vladinu priopćenju od 31. siječnja 2016., trebali bi biti završeni do Europskog vijeća u veljači 2016. Nakon međuministarskog sastanka kojem je predsjedao premijer Tsipras, grčka je vojska sada preuzela vodstvo, osobito u finalizaciji građevinskih radova te privremeno u žarišnim točkama.

✓ Nacionalni postupak javne nabave za usluge potrebne za rad žarišnih točaka još nije dovršen. U međuvremenu će te usluge pružati grčka vojska.

X  Grčka je vojska odabrala nekadašnji logor Pyli za žarišnu točku na Kosu i počela je zemljane radove. Grčka nadležna tijela trebala bi završiti radove na identificiranim lokacijama kako bi žarišne točke što prije proradile. 

Grčka treba, u suradnji s Europskom komisijom, agencijama EU-a i UNHCR-om, poboljšati organizaciju žarišnih točaka na temelju procjene potreba na svakom otoku oslanjajući se na rezultate međuagencijskog pilot-projekta. U tom kontekstu treba uspostaviti strukturirani sustav iskrcavanja na službenim točkama iskrcavanja i za prijevoz do područja žarišnih točaka.

✓ Zakonski okvir (u obliku izmjena Zakona 3907/2011) o uspostavi i koordinaciji mehanizama žarišnih točaka spreman je za donošenje u parlamentu u drugom tjednu veljače 2016.

✓ Kad bude donesen zakonski okvir, standardni operativni postupci donijet će se međuministarskom odlukom kojom će se definirati uloge i postupci u upravljanju žarišnim točkama. Ta je odluka pripremljena i donošenje se očekuje prije Europskog vijeća.

✓ Frontex na Lezbosu, Hiosu i Samosu ima obalne timove za ophodnju. Na Lerosu je postupak iskrcavanja sada pod boljim nadzorom.

✓ Vojska je kratkoročno preuzela odgovornost za koordinaciju prijevoza migranata od točaka za iskrcaj do registracijskih centara te iz registracijskih centara u luke.

X Trebalo bi brzo osigurati dovoljan broj autobusa kako bi se dodatno poboljšao sustav iskrcavanja na otocima. U tu svrhu države članice trebale bi hitno odgovoriti na zahtjev za autobuse u okviru mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM).

X Treba uspostaviti izravan prijevoz osoba kojima ne treba međunarodna zaštita iz žarišnih točaka u raaspoloživim objektima za zadržavanje.

Na temelju procjene specifičnih potreba države članice trebaju osigurati potrebne stručnjake kako bi se omogućila potpuna uspostava žarišnih točaka po završetku građevinskih radova. Grčka se treba pobrinuti da bude raspoređen dovoljan broj voditelja timova i da na područjima žarišnih točaka bude dovoljan broj sigurnosnih službenika.

X Grčka policija trebala bi pojačati prisutnost u objektima žarišnih točaka kako bi se osigurala sigurnost objekata i osoblja.

X Frontex i Europski potporni ured za azil (EASO) pojačali su prisutnost (trenutačno 461 odnosno 13 djelatnika), ali kad žarišne točke budu u potpunosti aktivirane, trebat će je još više pojačati.

X Države članice još nisu dale dovoljan broj stručnjaka (vidi Komunikaciju).

X Grčka bi trebala završiti proces osiguravanja voditelja timova.

Grčka treba, bez daljnje odgode i koristeći se ubrzanim/pojednostavnjenim postupcima iz direktiva 2004/18/EZ i 2014/24/EU, u slučaju „hitnosti” ili „iznimne hitnosti” nabaviti dodatne uređaje za uzimanje otisaka prstiju.

U pogledu registracije (Eurodac):

✓ EASO je naručio prvi kontingent od 25 postaja za uzimanje otisaka prstiju i oni će uskoro biti na lokacijama žarišnih točkaka. Naručeno je još 65 postaja za uzimanje otisaka prstiju, a njihova se isporuka očekuje u trećem tjednu veljače 2016.

✓ Grčka policija nabavila je 6 postaja za uzimanje otisaka prstiju i one su poslane na Lezbos.

✓ Stopa uzimanja otisaka prstiju povećala se sa 8 % u rujnu na 78 % u siječnju. Grčka bi trebala osigurati potpunu registraciju svih nezakonitih migranata.

X U pogledu povezanosti Eurodacovih postaja s IT mrežom te u pogledu kapaciteta središnjeg poslužitelja u Grčkoj je provedena stručna misija agencije eu-LISA radi procjene stanja i tehničkih potreba te su doneseni zaključci. Grčka nadležna tijela trebala bi što prije povećati kapacitet središnjih poslužitelja kako bi mogla u potpunosti podupirati registracijski sustav i podatke, uz potporu agencije eu-LISA.

Potrebno je ažurirati informatičke sustave kako bi se u potpunosti primijenio automatizirani sustav identifikacije otisaka prstiju (AFIS), a zatim osigurala povezanost između nacionalnih i europskih/međunarodnih baza podataka, čime se omogućuje potpuna provjera migranata u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) II i Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD).

U smislu sigurnosnih provjera:

✓ U žarišnim su točkama sada raspoloživi terminali za provjeru baza podataka SIS-a, Interpola i Europola, uz baze podataka nacionalnih policija trećih zemalja.

✓ Europolu je podnesen zahtjev kako bi se osigurao pristup njegovoj bazi podataka radi sigurnosne provjere.

✓ Na svim žarišnim točkama trebalo bi testirati i primijeniti jedinstveni sustav automatskog pristupa relevantnim sigurnosnim bazama podataka (nacionalna, SIS i Interpol) koji razvija grčka policija.

X Treba osigurati sustavne provjere u tim bazama podataka i odgovarajuće praćenje. Treba dalje razvijati sustav potpuno automatske identifikacije otisaka prstiju.

 

Uz podršku Europske komisije i agencija EU-a Grčka treba definirati potrebe u pogledu kulturnih posrednika / tumača i povećati njihovu prisutnost na područjima žarišnih točaka.

X Grčka nadležna tijela trebala bi definirati svoje potrebe u pogledu kulturnih posrednika / prevoditelja.

X Grčka nadležna tijela trebala bi ustanoviti službu tumača, možda putem okvirnog ugovora, kako bi se u kratkom roku mogle pružiti prevodilačke usluge.

Treba dodatno poboljšati koordinaciju sustavnom i učinkovitom upotrebom uspostavljenih koordinacijskih mehanizama. Koordinatori koji su imenovani za otoke trebaju biti ovlašteni putem posebnih uvjeta za koordinaciju svih relevantnih vladinih i nevladinih dionika uključenih u uspostavu žarišnih točaka.

✓ Nacrt zakona kojim se uspostavljaju žarišne točke spreman je za donošenje u drugom tjednu veljače 2016., a uključuje posebne odredbe za imenovanje koordinatora žarišnih točaka, policijskih koordinatora i posebnih koordinatora za upravljanje odnosima sa svim dionicima uključenima u postupak žarišnih točaka.

✓ Na temelju Obavijesti vlade od 31. siječnja 2016. nakon međuministarskog sastanka s premijerom Tsiprasom, za svaku žarišnu točku imenovani su privremeni koordinatori iz vojske.

X Kad novi zakon stupi na snagu, grčka nadležna tijela moraju odmah primijeniti odgovarajući postupak za imenovanje stalnih koordinatora za žarišne točke koji su predviđeni novodonesenim zakonom.

Europol treba ojačati svoju prisutnost u Grčkoj i sklopiti operativne sporazume s grčkim nadležnim tijelima kako bi ih podržao u borbi protiv krijumčarenja. Potpora treba uključiti pokretanje financijskih istraga, mjere protiv krivotvorenja isprava i bolje korištenje mrežama časnika za vezu za imigraciju (ILO) u trećim zemljama kao izvor relevantnih informacija.

✓ Časnik za vezu Europola zasad je prisutan samo na Lezbosu te u EU-ovoj regionalnoj radnoj skupini u Pireju.

✓ Frontex je na svim žarišnim točkama postavio stručnjake za napredne značajke isprava (ALDO) i posebnu opremu za otkrivanje krivotvorenih isprava.

✓ Grčka policija odlučila je odsad na svim žarišnim točkama upotrebljavati novi registracijski dokument koji sadržava sigurnosne značajke. Stručnjaci su se dogovorili o tom dokumentu i on bi do kraja veljače trebao biti u upotrebi.

X Osim toga, Grčka bi morala nabaviti više opreme za otkrivanje krivotvorenih isprava. Trebalo bi podnijeti zahtjev za financiranje.

X Grčka nadležna tijela trebaju osigurati odgovarajuće praćenje slučajeva otkrivenih krivotvorenih isprava i jačati operacije kaznenog progona na otocima kako bi se smanjilo krijumčarenje.

Grčka policija treba osigurati osposobljavanje policijskih službenika koji su aktivni na žarišnim točkama za prepoznavanje krivotvorenih isprava.

X Još se razmatra.

Premještanje

Treba poboljšati pružanje informacija izbjeglicama o programu premještanja, između ostalog većom prisutnošću osoblja grčke službe za azil i EASO-a na žarišnim točkama te objavljivanjem i distribucijom informativnog materijala potencijalnim kandidatima za premještanje o postupku premještanja te njihovim pravima i dužnostima u tom kontekstu. Časnici za vezu iz država članica trebaju pružiti informacije kandidatima za premještanje o dodijeljenim odredišnim državama, uključujući informacije o njihovim sustavima azila i prihvata.

✓Služba za azil djeluje na Lezbosu. Također, nedavno je otvoren novi ured na Samosu, a EASO je osigurao stručnjake za pružanje informacija i počeo dijeliti informativne letke.

X Čim završe građevinski radovi, služba za azil i EASO trebali bi rasporediti stručnjake u sve žarišne točke.

X Više država članica trebalo bi pripremiti informativne pakete za osobe koje će biti premještene (samo dvije države članice (Irska i Portugal) pripremile su te informacije).

X Na svim bi žarišnim točkama trebalo sustavno pružati informacije za migrante o njihovim pravima koja imaju kao tražitelji azila i mogući kandidati u mehanizmu za premještanje.

Treba znatno povećati kapacitet za registraciju i obradu zahtjeva za azil. U tu svrhu, grčka služba za azil namjerava zaposliti 40 dodatnih članova osoblja do sredine veljače, čime bi se njezin kapacitet za registraciju povećao na 100 do 120 zahtjeva dnevno. Kako bi se, prema zahtjevima, ubrzali postupci registracije, potrebno je povećati broj osoblja.

✓ EASO podupire grčka nadležna tijela na Lezbosu i Samosu u probiru državljanstva podnositelja zahtjeva za premještanje.

✓ Do travnja će biti zaposleno 37 osoba te dodatnih (najviše) 40 osoba u lipnju 2016. Preostala predviđena radna mjesta bit će popunjena u siječnju 2017. Financiranje je osigurano sredstvima za hitne slučajeve iz Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI).

X Grčka i EASO te Komisija trebali bi istražiti mogućnosti bržeg povećanja kapaciteta za premještanje.

Države članice trebaju spremnije reagirati na zahtjeve za premještanje koje su podnijela grčka nadležna tijela (i suzdržati se od pretjeranih ad hoc provjera koje se provode u Grčkoj).

X U ovom trenutku broj podnositelja zahtjeva za premještanje premašuje broj konkretnih obveza država članica.

X Države članice i dalje sporo odgovaraju na zahtjeve za premještanje, što je dijelom razlog visoke stope povlačenja iz postupka premještanja.

X Države članice ne pružaju unaprijed odgovarajuće informacije o svojim planovima za premještanje, a to bi grčkim nadlelžnim tijelima pomoglo da poboljšaju učinkovitost tog postupka.

X Nekoliko država članica zahtijeva sustavno provođenje sigurnosnih razgovora.

Države članice trebaju preuzeti veće obveze u okviru programa premještanja.

X Nedovoljno preuzimanje obveza i nedovoljan broj premještenih osoba (vidi Prilog 4.).

Dodatne mjere koje su utvrđene nakon donošenja komunikacije u prosincu

Od početka programa pobjegla su ukupno 34 podnositelja zahtjeva za premještanje, a 88 ih je povuklo zahtjev (podaci od 1. veljače)

X Grčka bi se morala pobrinuti da podnositelji zahtjeva za premještanje budu okupljeni u namjenskim objektima u kojima se njihov slučaj može pozorno pratiti.

X Kad dobiju obavijest o odredišnoj zemlji, države članice trebale bi u suradnji s EASO-om pripremiti ciljane informativne pakete za kandidate za premještanje.

Od početka programa nije premješten nijedan maloljetnik bez pratnje.

X Grčka bi trebala dovršiti posebne postupke za transfer maloljetnika bez pratnje.

X Države članice trebale bi zajamčiti posebna mjesta za maloljetnike bez pratnje.

Neke se države članice za odbijanje zahtjeva za premještanje koriste kriterijima koji nisu predviđeni Odlukom Vijeća.

X Pri odbijanju zahtjeva za premještaj države članice trebale bi primjenjivati kriterije predviđene Odlukom Vijeća. Konkretno, zahtjevi za premještanje ne bi se trebali odbijati na temelju preferencija država članica u pogledu profila podnositelja takvog zahtjeva.

Vraćanje

Grčka nadležna tijela trebaju razviti jasnu strategiju za prisilno vraćanje i utvrditi prioritetne treće zemlje za suradnju te ukloniti nedostatke u sustavima zadržavanja. Grčka treba pojednostavniti administrativne postupke kako bi se omogućio brz povratak.

✓ Grčka se koristi pojednostavnjenim postupkom izdavanja odluka o povratku državljanima trećih zemalja koji nemaju pravo na zaštitu.

X Grčka bi, zajedno s Frontexom, što prije trebala odrediti i pokrenuti jasan operativni plan aktivnosti vraćanja i ponovnog prihvata na temelju jasnog planiranja i procjene potreba Grčke, pružajući potporu, prema potrebi, svim elementima u izvršavanju postupka vraćanja.

X Grčka bi trebala u cijelosti iskoristiti mogućnosti koje nudi grčko zakonodavstvo u skladu s Direktivom o povratku i nezakonite migrante zadržavati maksimalno dopuštenih 18 mjeseci kako bi se izbjeglo da pritvor završi prije udaljavanja.

X Grčku bi trebalo poticati da brzo i u potpunosti iskoristi mogućnosti dobivanja potpore iz programa povratka koje financira EU, konkretno EURINT, ERIN i Eurlo.

Grčka treba pojačati postupke prisilnog vraćanja i dobrovoljnog povratka te poduzeti potrebne korake kako bi se osiguralo hitno preuzimanje financijskih sredstava iz nacionalnog programa FAMI-ja (uključujući pomoć za hitne slučajeve iz FAMI-ja i ISF-a).

✓ Krizni program potpomognutog dobrovoljnog povratka (AVR) koji financira FAMI i koji omogućuje dobrovoljni povratak ukupno 1000 migranata. Dosad se više od 1400 migranata prijavilo za dobrovoljni odlazak. Procjenjuje se da će se uskoro realizirati 1005 dobrovoljnih odlazaka.

X Trebalo bi što prije završiti natječajni postupak za novi program AVR koji će se financirati iz nacionalnog programa FAMI.

X Hitni program prisilnog vraćanja (koji će provoditi grčka policija) financira se kroz FAMI. U tijeku je natječajni postupak za prijevoz (osiguranje karata) za operacije prisilnog vraćanja komercijalnim letom i treba ga što prije završiti.

U aktivnostima koje grčka nadležna tijela poduzimaju u vezi s vraćanjem potrebno je usredotočiti se na najvažnija državljanstva u kontekstu žarišnih točaka. Naglasak bi trebao biti na državljanima Pakistana, Afganistana, Irana i Bangladeša umjesto na državljanima Albanije i bivše jugoslavenske republike Makedonije, što je trenutačno slučaj.

X Vidi gore, u pogledu operativnog plana. Takvim bi se planom trebala uzeti u obzir državljanstva osoba koje sad ulaze u Grčku kao dio toka nezakonitih migracija, a ne odgovaraju izbjegličkom profilu.

 

Migrantima treba pružiti informacije o potpomognutom dobrovoljnom povratku već tijekom njihova boravka na područjima žarišnih točaka. Potrebno je razmotriti i pokretanje informativne kampanje u područjima blizu granice s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom.

✓ Međunarodna organizacija za migracije (IOM) otvorila je posebni ured na Lezbosu.

X Kako bi se migrantima koji se vraćaju iz Idomenija pružila mogućnost AVR-a, trebalo bi hitno uspostaviti posebna mjesta ulaska u Ateni i na drugim žarišnim točkama.

X IOM bi morao biti prisutan u svim centrima za zadržavanje u Grčkoj i migrantima koji se vraćaju pružiti mogućnost AVR-a.

Europska komisija, uz podršku država članica, treba dodatno pojačati suradnju s trećim zemljama kako bi se osigurao bolji ponovni prihvat migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu. To posebno uključuje i daljnje napore za osiguranje ponovnog prihvata državljana trećih zemalja u Turskoj.

✓ Zajednički odbor za ponovni prihvat podržao je rezultate nedavnih razgovora s pakistanskim nadležnim tijelima. Sad je prioritet da se u idućim tjednima taj pozitivni korak potvrdi novim letovima iz Grčke u Pakistan.

X Grčka nadležna tijela moraju svoje napore pojačati osobito ubrzanjem slanja zahtjeva za ponovni prihvat Turskoj te umanjivanjem opasnosti da migranti pobjegnu tijekom tog postupka. Turska bi trebala tješnje surađivati s grčkim nadležnim tijelima tako da se znatno poveća broj migranata prihvaćenih za ponovni prihvat i stvarno ponovno prihvaćenih (od 5148 zahtjeva koje je Turska prihvatila u 2015. samo je 8 osoba ponovno prihvaćeno).

X Frontex bi uz pomoć država članica trebao Grčkoj pružiti potporu u pravovremenom podnošenju zahtjeva Turskoj za ponovni prihvat te u prijevozu migranata od mjesta uhićenja i/ili pritvora u jedno od triju mjesta polaska dogovoreno grčko-turskim protokolom.

X Radi lakšeg rada sa zahtjevima za ponovni prihvat Grčka bi trebala razmotriti mogućnost da pozove Tursku da imenuje časnika za vezu u Grčkoj.

X Grčka bi se trebala pobrinuti da oni migranti kojima Turska odobri ponovni prihvat budu fizički dostupni (ako treba i pravodobnim zadržavanjem prije udaljavanja).

Frontex treba osigurati da se zajednički letovi za vraćanje redovito zaustavljaju u Grčkoj radi operacija vraćanja.

X Frontex je uz pomoć država članica izrazio spremnost da koordinira i podupre svaku zajedničku operaciju vraćanja sa zaustavljanjem u Grčkoj. Grčka nadležna tijela moraju redovito i na vrijeme obavještavati Frontex o svojim posebnim potrebama radi planiranja i provedbe zajedničkih operacija vraćanja.

Treba hitno poboljšati uvjete u centrima za smještaj prije udaljavanja.

✓ Grčka nadležna tijela žele sklopiti okvirni ugovor o pružanju ugostiteljskih usluga za zatvorene centre za zadržavanje prije udaljavanja za razdoblje 2016. – 2018. Na temelju zakonskih odredaba donesenih 29. siječnja 2016. grčka policija počela je osiguravati hranu dok relevantni ugovor ne stupi na snagu.

X Uz pružanje ugostiteljskih usluga, neke zatvorene objekte za zadržavanje prije udaljavanja, posebno na otocima, trebalo bi prema potrebi obnoviti i dobro održavati kako bi se migrantima omogućio prikladan smještaj u skladu sa standardima EU-a.

Europska komisija uz potporu država članica trebala bi i dalje jačati odnose s trećim zemljama radi pojednostavnjenja ponovnog prihvata migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, među ostalim putem ciljanog korištenja sredstvima uzajamnog fonda za Afriku.

✓ Zajednički odbor za ponovni prihvat održao je sastanak s Turskom 19. siječnja, a s Pakistanom 2. veljače 2016. Komisija je posjetila Afganistan, a posjetit će i Nigeriju radi razgovora o ponovnom prihvatu.

Bolje upravljanje granicama

Frontex i grčka nadležna tijela trebaju što prije odrediti operativne pojedinosti raspoređivanja službenika Frontexa na sjevernoj granici Grčke.

✓ U tijeku je Frontexova operacija na sjevernoj granici Grčke. Tu bi operaciju trebalo veoma brzo pojačati.

X No Grčka bi trebala odrediti i završiti dodjelu voditelja timova i uredskih prostora za pripadnike Frontexa kako bi bili operativni na terenu.

✓ Frontex će pomoći grčkim nadležnim tijelima u provjeri identiteta državljana trećih zemalja i u provjeri jesu li u registrirani u odgovarajućim bazama podataka.

Uz tim za brzu intervenciju Poseidon na otocima u Egejskome moru, države članice trebale bi odmah osigurati osoblje i opremu kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe Grčke i Frontexa.

✓Tim za brze intervencije Poseidon na otocima u Egejskome moru pokrenut je 28. prosinca 2015. Trenutačno u operaciji sudjeluje 775 gostujućih službenika (243 člana posade, 248 osoba koje uzimaju otiske prstiju, 53 stručnjaka za provjeravanje, 30 stručnjaka za napredne značajke isprava, 75 usmenih prevoditelja, 16 stručnjaka za ispitivanje, 8 Frontexovih službenika za potporu, 31 voditelj tima, 71 osoba za koordinaciju).

X Obveze država članica dosegnule su 83 % potreba.

Prihvatni kapaciteti

Grčka treba što prije dovršiti izgradnju svih 7000 prihvatnih mjesta na svih pet otoka na kojima su žarišne točke.

✓ Po završetku građevinskih radova trebala bi biti raspoloživa i mjesta u žarišnim točkama.

Grčka treba poboljšati prihvat ugroženih skupina, posebno maloljetnika bez pratnje.

✓ UNICEF, UNHCR i Save the Children pokrenuli su na Kosu, Lezbosu i u Idomeniju pilot-projekt pružanja posebne skrbi maloljetnicima. To bi se trebalo proširiti i na Samos i Leros.

✓ Medicinski pregled predviđen je u svim žarišnim točkama kao posljednji korak u postupku registracije.

X Grčka bi trebala osigurati namjenski prostor za smještaj maloljetnika i drugih ugroženih skupina nakon njihova transfera s otoka.

Potrebno je pronaći strukturna rješenja u pogledu opskrbe hranom i drugih osnovnih potreba u prihvatnim objektima.

✓ Grčka nadležna tijela žele sklopiti okvirni ugovor za pružanje ugostiteljskih usluga za prihvatne objekte za razdoblje 2016. – 2018.

Grčka treba nastaviti povećavati svoj prihvatni kapacitet u skladu s obvezama preuzetima na sastanku čelnika zemalja zapadnog Balkana.

✓Uz 7181 mjesto trenutačno raspoloživo u objektima za privremeni i dugoročni boravak na istočnoegejskim otocima Grčka ima i 10 447 mjesta za smještaj na kopnu. Stoga ukupni broj postojećih mjesta za prihvat u Grčkoj trenutačno iznosi 17 628.

Od 10 447 mjesta na kopnu:

1840 mjesta raspoloživo je u objektima prvog stupnja prihvata;

1190 mjesta raspoloživo je u objektima drugog stupnja prihvata za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

5707 mjesta raspoloživo je u centrima za smještaj prije udaljavanja;

110 mjesta raspoloživo je u posebnom otvorenom objektu za migrante u programu AVR;

1600 mjesta raspoloživo je u privremenim objektima na granici između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije.

Osim toga, UNHCR je potpisao provedbeni sporazum s nevladinom organizacijom PRAKSIS. Utvrđeno je 14 950 mjesta u programu vaučera.

Planirano je da sljedeći kapaciteti postanu raspoloživi u skoroj budućnosti:

Prema predstavnicima grčke vojske, do 15. veljače bit će raspoloživo dodatnih 1500 mjesta na lokaciji Diavata i još 1500 na lokaciji Schistos. Ti kapaciteti do kraja će se povećati na 4000 mjesta u svakom od tih logora (ukupno 8000 mjesta). Grčka je podnijela zahtjev za financiranje u hitnim slučajevima za nabavu 1150 montažnih kuća. Već traje evaluacija kako bi se to ugovorilo u drugom tjednu veljače 2016. Dok se te montažne kuće ne naruče i ne smjeste na nove lokacije, grčka nadležna tijela ondje namjeravaju postaviti grijane šatore.

X Grčka nadležna tijela trebala bi dodatno povećati svoj prihvatni kapacitet kako bi ostvarila cilj od ukupno 30 000 mjesta za smještaj nezakonitih migranata i tražitelja međunarodne zaštite, uključujući kandidate za premještanje, čime bi ispunila svoje obveze iz izjave čelnika zapadnog Balkana. Osim toga, UNHCR bi trebao nastaviti sklapati provedbene sporazume kako bi se ostvario cilj od 20 000 mjesta u programu subvencija za najam.

X Čeka se odgovor na dopis povjerenika Avramopoulosa o trenutačnom stanju (lokacije, kapaciteti i popunjenost).

Države članice trebale bi odmah odgovoriti na zahtjev za pomoć UCPM-a

X Samo 9 država članica pružilo je pomoć u naravi u okviru mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM).

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Italija - Izvješće o trenutačnom stanju


Italija – Izvješće o trenutačnom stanju

Preporuke iz prosinca 2015.

Stanje

Područja žarišnih točkaka

Žarišne točke (hotspots) Pozzallo i Villa Sikania / Porto Empedocle trebale bi započeti s radom do kraja 2015. Trebali bi započeti i radovi na uređenju objekata na dodatnim žarišnim točkama kako bi bile spremne do kraja veljače 2016.

✓ Lampedusa (od listopada 2015.) i Pozzallo (od 19. siječnja 2016.) otvoreni su i operativni.

X Trapani je otvoren u prosincu 2015., ali kako bi u potpunosti bio operativan, potrebno je dovršiti radove na izgradnji i postupovnoj razini. Radovi bi trebali završiti do 20. veljače.

X Radovi još traju u Tarantu. Talijanska nadležna tijela očekuju dovršetak radova do kraja veljače.

X Nema jasnih planova za preuređenje Auguste i Porta Empedoclea. Otvaranje dodatnih objekata od ključne je važnosti kako bi se udovoljilo potrebama u ljetnim mjesecima.

✓ Radi podrške postupku određivanja mjesta iskrcaja nakon potrage i spašavanja te radi pojačane suradnje Ministarstvo unutarnjih poslova i Međunarodni centar za koordinaciju uspostavili su izravne kontakte putem operativnog koordinatora Frontexa sa sjedištem u Pratici di Mare.

✓ Ministarstvo unutarnjih poslova uz podršku Komisije, Frontexa, Europola, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i UNHCR-a izradio je nacrt standardnih operativnih postupaka na kojima se temelje aktivnosti i njihov logični slijed na žarišnim točkama. Konsolidirani nacrt dostavljen je Ministarstvu unutarnjih poslova 8. veljače 2016.

Talijanska nadležna tijela trebala bi bez odlaganja poduzeti mjere za povećanje prisutnosti medicinske skrbi na žarišnim točkama, što bi omogućilo povećanje broja redova za preglede i uzimanje otisaka prstiju te skratilo ukupno vrijeme koje je migrantu potrebno da obavi sve korake/formalnosti na žarišnoj točki.

✓ Zahtjev za danonoćnu prisutnost medicinske skrbi obuhvaćen je standardnim operativnim postupcima za žarišne točke.

X Talijanska nadležna tijela moraju osigurati da je medicinska skrb danonoćno prisutna na svim operativnim žarišnim točkama i onima koje će se tek otvoriti. Prisutnost se mora povećati kako bi se povećao broj redova za preglede i uzimanje otisaka prstiju te skratilo ukupno vrijeme koje je migrantu potrebno da obavi sve korake/formalnosti na žarišnoj točki.

Talijanska nadležna tijela ujedno bi trebala uložiti dodatne napore, među ostalim i na zakonodavnoj razini, radi stvaranja čvršćeg zakonskog okvira za aktivnosti žarišnih točaka, a osobito kako bi se omogućila uporaba prisile nad migrantima koji odbijaju dati otiske prstiju te uvele odredbe o duljem zadržavanju tih osoba u pritvoru. Potrebno je bez odlaganja ostvariti cilj od 100-postotne stope uzimanja otisaka prstiju migranata koji pristižu.

✓ Stope uzimanja otisaka prstiju o kojima izvješćuju talijanske vlasti, IOM i Frontex dosegnule su u najnovijim iskrcavanjima na operativnim žarišnim točkama gotovo 100 % (ukupno 87 % do siječnja).

✓ Ministarstvo unutarnjih poslova podnijelo je zahtjev za sredstva za hitne slučajeve radi nabave dodatnih uređaja za uzimanje otisaka prstiju i ažuriranja računalnih sustava kako bi se izbjeglo dvostruko uzimanje otisaka. Komisija je donijela odluku o dodjeli 8. veljače 2016.

X Nacrt zakona o poboljšanju pravnog okvira u pogledu duljeg zadržavanja i jasnijih propisa o uzimanju otisaka (uključujući, u krajnjoj nuždi, razmjernu uporabu sile) spreman je na tehničkoj razini, ali ga se što prije mora donijeti.

X Uzimanje otisaka prstiju migranata koji su se iskrcali izvan žarišnih točaka ne može se neovisno potvrditi. Svi se migranti moraju iskrcati na određenim i operativnim žarišnim točkama.

Ulogu Europola u aktivnostima žarišnih točka trebalo bi proširiti te poboljšati i pojasniti radi intenziviranja istraga protiv krijumčara migranata. Talijanska državna policija i pravosudna tijela trebaju donijeti jasne i standardizirane propise kako bi se omogućila svrsishodna razmjena informacija (u stvarnom vremenu) s Europolom, što uključuje dodatno osoblje koje će se rasporediti na terenu i kontakte sa sjedištem u Hagu, prema potrebi putem aplikacije SIENA. 

✓ Uloga Europola opisana je u standardnim operativnim postupcima za žarišne točke. Uspostavljeni su kontakti između Europola, Komisije i policije (Ministarstvo unutarnjih poslova), uključujući nacionalnu jedinicu Europola, kako bi se povećala Europolova prisutnost na terenu na temelju dobrih praksi razvijenih s određenim tužiteljima te procjene potreba koje je razvila Komisija na terenu.

X Trenutačno je prisutnost Europola ograničena na jednog člana osoblja raspoređenog u EU-ovoj regionalnoj radnoj skupini u Cataniji. Nakon službenog otvaranja Europolova europskog centra za borbu protiv krijumčarenja migranata Agencija će rasporediti i drugog člana osoblja na Siciliju, ali su potrebni dodatni resursi kako bi se osigurala primjerena i učinkovita prisutnost Europola.

Bez odlaganja je potrebno ažurirati informatičke sustave kako bi se osigurala uspostava veza između nacionalnih i EU/međunarodnih baza podataka te tako omogućila cjelovita provjera migranata uporabom baza podataka SIS II / Interpol STLD.

✓ Talijanska nadležna tijela objasnila su da forenzična policija uzete otiske prstiju sustavno uspoređuje s nacionalnim AFIS-om (automatizirani sustav identifikacije otisaka prstiju) i Eurodacom. U slučaju da migranti sa sobom imaju dokumente ili da su nalazi AFIS-a/EURODAC-a pozitivni, nominalni se podaci uspoređuju s glavnom bazom podataka talijanske policije Sistema di Indagine (SDI). SDI je povezan s bazama podataka SIS-a i Interpola. Talijanska će nadležna tijela morati osigurati dodatne informacije o povezivanju s Interpolovom bazom podataka.

X Povezanost među bazama podataka još je ograničena. Konkretno, ne postoji izravna i automatska veza između postupka registracije (foglio notizie) i baza podataka SIS-a, Europola i Interpola. Uspostava takve veze trebala bi biti prioritet kako bi se omogućile sustavne provjere.

X Talijanska nadležna tijela moraju osigurati provođenje sustavnih provjera migranata u postojećim bazama podataka na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini (za otiske prstiju: u bazama podataka AFIS-a i Eurodaca, a za nominalne podatke: SDI-ja, SIS-a i Interpola).

Talijanska nadležna tijela trebala bi dodatno poboljšati sustav transfera iz područja žarišnih točaka na kopno, osobito razvijanjem sustava zračnog prijevoza. Taj bi proces po potrebi mogao dobiti potporu iz Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI – nacionalni program).

X Pokreće se natječajni postupak za zrakoplovni prijevoz, reviziju će obaviti talijansko tijelo za javnu nabavu (CONSIP). Talijanska bi nadležna tijela morala postupak završiti u što kraćem roku.

Dodatne mjere koje su utvrđene nakon donošenja komunikacije u prosincu

Treba procijeniti potrebe i razviti posebni postupak za utvrđivanje i primjereno zbrinjavanje maloljetnika bez pratnje i ostalih ugroženih skupina koji čekaju na obradu u prihvatnim centrima nakon iskrcavanja.

X Na svim bi žarišnim točkama trebalo osigurati posebnu pomoć, objekte i osposobljeno osoblje kako bi se udovoljilo potrebama maloljetnika i ugroženih skupina.

Budući da će do nekih iskrcavanja i dalje dolaziti izvan žarišnih točaka zbog više sile / uvjeta na moru moraju se osigurati uvjeti za mobilno iskrcavanje i registraciju.

X Kako bi se riješilo neprestano iskrcavanje izvan otvorenih i određenih žarišnih točaka, Italija i Komisija postigle su u siječnju sporazum o uspostavi mobilne jedinice za žarišne točke. Sporazum na tehničkoj razini trebao bi se što prije postići, a Italija mora osigurati osoblje i mobilnu opremu za AFIS kojom bi se otisci prstiju uzimali i provjeravali odmah na mjestu iskrcaja. Mobilna jedinica za žarišne točke trebala bi postati operativna do sredine ožujka.

Talijanska nadležna tijela trebala bi radi nadolazećeg ljeta procijeniti treba li poboljšati postojeće žarišne točke.

X Treba organizirati niz međusobnih posjeta između talijanskih nadležnih tijela, Komisije i odgovarajućih agencija kako bi se utvrdilo što je još potrebno učiniti za jačanje kapaciteta obrade zahtjeva na žarišnim točkama u pripremi za nadolazeće ljetne mjesece.

Premještanje

Kako bi se izbjegla konfuzija u pružanju informacija o njihovim pravima i obvezama, priprema se jedinstveni informativni tekst za migrante kojim će se koristiti sve strane uključene u aktivnosti žarišnih točaka i proces premještanja.

✓ EASO je u suradnji s Komisijom izradio informativni letak o premještanju i objavio ga u siječnju 2016. U tijeku je proširivanje letka detaljnijim informacijama o premještanju.

✓ EASO je 2015. izradio i kratak informativni videozapis o premještanju. U izradi su i ostali videozapisi koji će pružati informacije i objašnjenja o postupku premještanja.

✓ Dovršava se zajednički tekst u kojem su za operatere koji sudjeluju u procesu premještanja opisani postupovni i operativni koraci tijekom tog procesa.

Talijanska nadležna tijela trebala bi do početka 2016. razviti postupke za transfer maloljetnika bez pratnje u okviru programa premještanja.

X U okviru Odluke Vijeća o transferu još nije definiran nijedan postupak transfera maloljetnika bez pratnje.

EASO bi trebao u svoje timove što prije rasporediti kulturne posrednike kako bi povećao njihov učinak i manje ovisio o nacionalnim nadležnim tijelima.

✓ EASO dovršava postupke odabira kulturnih posrednika EASO-a koji će se rasporediti u Italiji.

Države članice trebale bi znatno smanjiti vrijeme potrebno za obradu zahtjeva za premještanje koje dostavljaju talijanska nadležna tijela.

X Reakcije su i dalje suviše spore, što smanjuje učinkovitost i djelotvornost procesa premještanja.

X Talijanska nadležna tijela trebala bi časnicima za vezu država članica dostaviti objašnjenja u pogledu sigurnosnih postupaka na žarišnim točkama kako bi se smanjila potreba za dodatnim sigurnosnim provjerama.

X Države članice trebale bi talijanska nadležna tijela obavijestiti kada zahtjev za premještanje odbiju zbog nacionalne sigurnosti ili pozivanja na klauzulu o isključenju kako bi ta tijela na odgovarajući način mogla reagirati. Italija bi državama članicama trebala priopćiti kontaktne točke za dostavljanje takvih informacija.

Potrebne su i njihove čvršće obveze u okviru programa premještanja te produljenje valjanosti preuzetih obveza kako bi se u obzir uzeo mali broj migranata koji trenutačno dolaze u Italiju.

X Nedovoljno preuzimanje obveza i nedovoljan broj premještenih osoba (vidi Prilog 4.).

X Države članice koje su već preuzele obveze valjanost tih obveza trebale bi prilagoditi sezonskom broju dolazaka u Italiju.

Proces premještanja trebalo bi dodatno optimizirati na temelju preporuka radne skupine i rezultata sastanka foruma o premještanju od 16. prosinca 2015.

X Postupak premještanja treba dodatno poboljšati na temelju Komisijinih objašnjenja i rasprava u odgovarajućim radnim skupinama i na forumima.

Dodatne mjere koje su utvrđene nakon donošenja komunikacije u prosincu

Neke su se države članice za odbijanje zahtjeva za premještanje koristile kriterijima koji nisu predviđeni u Odluci Vijeća.

X Pri odbijanju zahtjeva za premještanje države članice trebale bi primjenjivati kriterije predviđene Odlukom Vijeća. Konkretno, zahtjevi za premještanje ne bi se trebali odbijati na temelju preferencija država članica u pogledu profila podnositelja takvog zahtjeva.

Vraćanje

Talijanska nadležna tijela trebaju intenzivirati dijalog s glavnim matičnim zemljama nezakonitih migranata te pojednostaviti svoje upravne postupke kako bi osigurala brzo provođenje prisilnog vraćanja.

✓ Provode se vraćanja u Egipat, Tunis i Nigeriju, zemlje s kojima su potpisani bilateralni sporazumi.

✓ Kako bi se sklopili bilateralni sporazumi i s drugim zemljama, održavaju se sastanci s Ganom, Senegalom, Gambijom i Côte d'Ivoireom uz sudjelovanje talijanskog premijera i načelnika talijanske policije. Komisija je nazočila sastancima na tehničkoj razini.

X Italija bi, zajedno s Frontexom, što prije trebala odrediti i pokrenuti jasan operativan plan za aktivnosti vraćanja i ponovnog prihvata na temelju jasnog planiranja i procjene potreba Italije, pružajući potporu, prema potrebi, svim elementima u izvršavanju postupka vraćanja.

S obzirom na činjenicu da udio migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita u ukupnom broju migranata koji su došli u Italiju neprestano raste (trenutačno je prema talijanskim službenim podacima viši od 50 %), može se zaključiti da su postojeći talijanski kapaciteti za zadržavanje (ukupno oko 604 mjesta) već sada nedovoljni. Treba razmotriti puno korištenje postojećim kapacitetima za zadržavanje, za koje je predviđeno financiranje iz nacionalnog programa FAMI, kao i (hitno) planiranje (privremenog) povećanja talijanskih kapaciteta za zadržavanje.

X Italija je broj raspoloživih mjesta u centrima za zadržavanje (CIE – Centri di identificazione ed espulsione) dodatno smanjila sa 1248 mjesta predviđenih u talijanskom akcijskom planu na oko 420. Talijanska bi nadležna tijela hitno morala riješiti taj nedostatak i povećati, a ne smanjiti, broj raspoloživih mjesta kako bi se spriječilo da nezakoniti migranti bježe i odlaze u druge države članice na nezakonit način.

X Italija bi trebala predvidjeti i mogućnost produljenja razdoblja administrativnog zadržavanja, uz najdulje trajanje od 18 mjeseci dopušteno Direktivom o vraćanju, kako bi se osiguralo da se svi postupci uspješno dovrše te izbjegla opasnost da se povratnici oslobode i pobjegnu.

X Nadalje, Italija bi trebala predvidjeti mogućnost dobrovoljnog povratka svih kategorija migranata, uključujući maloljetnike (bez pratnje), obitelji, ranjive osobe, uzimajući pritom u obzir posebne okolnosti u svakom slučaju.

Italija je već objavila natječaj te bi što je prije moguće trebala nastaviti provoditi program potpomognutog dobrovoljnog povratka kako bi se smanjio veliki broj zaostalih predmeta osoba koje su spremne na povratak, uz moguće razmatranje upućivanja zahtjeva za hitnu pomoć iz FAMI-ja za premošćivanje razdoblja do pokretanja novog programa potpomognutog dobrovoljnog povratka.

✓ Poziv za podnošenje ponuda za potpomognuti dobrovoljni povratak (AVR) otvoren je 24. prosinca 2015. i zatvara se krajem veljače, prije odabira podnositelja zahtjeva i dodjele. Novi program AVR-a postat će operativan do lipnja 2016.

✓ IOM priprema zahtjev za financiranje na temelju FAMI-ja za prijelazno razdoblje do početka djelovanja novog AVR-a. Zahtjev će se podnijeti do sredine veljače.

Europska komisija bi uz potporu država članica trebala nastaviti intenzivirati odnose s trećim zemljama radi pojednostavnjenja ponovnog prihvata migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, uključujući putem ciljanog korištenja sredstvima uzajamnog fonda za Afriku.

 

✓ Zajednički odbori za ponovni prihvat s Turskom i Pakistanom održani su 19. siječnja odnosno 2. veljače 2016. Komisija je posjetila Afganistan, a posjetit će i Nigeriju radi razgovora o ponovnom prihvatu.

Dodatne mjere koje su utvrđene nakon donošenja komunikacije u prosincu

Talijanske smjernice o sustavu potpomognutog dobrovoljnog povrata zastarjele su i moraju biti učinkovitije.

X Talijanska bi nadležna tijela zbog novog nacionalnog programa za potpomognuti dobrovoljni povratak trebala revidirati smjernice koje se primjenjuju na programe AVR-a.

X Italija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala iskoristiti programe koje financira EU, posebno ERIN u pogledu reintegracije povratnika.

Bolje upravljanje granicama

Uzimajući u obzir potencijalni rizik povećanja broja migranata na slovensko-talijanskoj granici, Italija bi trebala razviti planove za slučaj nužde koji bi uključivali mogućnost traženja dodatne potpore Frontexa/EASO-a.

✓ Talijanska nadležna tijela i Frontex dogovorili su proširenje operativnog područja zajedničke operacije Triton na južni dio Jadranskog mora. Frontexova operacija Triton sada uključuje 293 službenika (205 službenika za nadzor granica i članova posade, 57 gostujućih službenika i 31 osoba za koordinaciju).

✓ Italija je zatražila i dobila objašnjenje u pogledu mogućnosti premještanja migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom.

X Talijanska nadležna tijela trebala bi pokazati namjeru da će na sjeveroistoku možda uspostaviti objekte slične onima na žarišnim točkama

Države članice trebale bi i dalje osiguravati potrebna sredstva za operacije Triton i EUNAVFOR MED na Sredozemlju.

✓ Države članice trebale bi i dalje osiguravati potrebna sredstva za operacije Triton i EUNAVFOR MED na Sredozemlju.

Kapaciteti za prihvat

Trenutačni rad na reformi sustava azila i prihvata trebao bi se nastaviti i dovesti do pojednostavnjenja postupka odobravanja azila, a osobito žalbenog postupka, te smanjenja razlika u kvaliteti postupaka odlučivanja u zemlji.

X U Ministarstvu unutarnjih poslova osnovana je radna skupina za reformu azila kako bi se predložio novi zakon o azilu radi rješavanja nedostataka i ubrzavanja postupaka.

X Rad na reformi trebao bi se dovršiti do ljeta kako bi se odgovorilo na zabrinutost Komisije u pogledu tekućih postupaka zbog povrede propisa.

Trebalo bi poboljšati sustave nadzora kako bi se smanjile razlike u kvaliteti uvjeta prihvata širom zemlje te kako bi se izbjegla opasnost korupcije u upravljanju postupcima prihvata.

 

✓ Talijanska nadležna tijela navela su da je talijanski sustav nadzora uvjeta prihvata proširen već 2015. sporazumima s UNHCR-om i IOM-om prema kojima će se uz već obavljene posjete talijanskih prefektura nastaviti s posjetima radi nadzora. Tijekom 2016. novim će se inicijativama nastojati dodatno poboljšati sustav nadzora.

Potrebno je uspostaviti jedinstvenu bazu podataka kojom bi se povezali postupci azila i prihvata kako bi se pojednostavnilo upravljanje tokovima migranata.

X Nova nacionalna baza podataka za registraciju migranata radi planiranja njihove raspodjele i sustava prihvata još nije pokrenuta, ali se dovršava i trebala bi biti operativna u drugom polugodištu 2016.

X Italija bi trebala izraditi rješenja za povezivanje baze podataka za prihvat, za azil i novog sustava nadzora prisutnosti migranata.

Talijanska nadležna tijela trebala bi bez odgode okončati natječaj za uspostavu sustava letova za transfer migranata. Europska komisija može razmotriti privremenu potporu sustavu do punog provođenja natječaja.

X Natječajni postupak još nije dovršen i njegovo bi pokretanje trebalo ubrzati.

Dodatne mjere koje su utvrđene nakon donošenja komunikacije u prosincu

Mjesta za prvi prihvat maloljetnika bez pratnje.

X Projekti financiranja za hitne slučajeve u okviru FAMI-ja 2014. s pomoću kojih je stvoren nov sustav prihvatnih centara prvog stupnja pod nadležnošću Ministarstva dovršit će se u veljači 2016. Talijanska nadležna tijela trebala bi jasno naznačiti da planiraju osigurati stalnu pomoć maloljetnicima bez pratnje pri prvom prihvatu.

Drugi stupanj prihvata maloljetnika bez pratnje.

  Za drugi stupanj prihvata maloljetnika bez pratnje raspoloživo je 961 mjesto

  Poziv za podnošenje ponuda za dodatnih 1010 mjesta za maloljetnike bez pratnje neovisno o njihovu pravnom statusu (sustav SPRAR) zatvoren je u prosincu 2015. i dodatna su mjesta dodijeljena.

 

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Premještanje – Tablica o trenutačnom stanju


Premještanje – trenutačno stanje: Grčka

Država članica

Planirani broj ukupnih premještanja u kratkom roku koji su iznijele države članice

Planirani broj premještanja u Grčku koji su iznijele države članice

(čl. 5.2.)

Zahtjevi spremni za podnošenje

Zahtjevi koje je Grčka podnijela državama članicama premještanja

Premješteno

Preostalo u kvoti

NCP/LO

Austrija

1491

✓/X

Belgija

30

2415

/

Bugarska

1302 (do 2017.)

110

831

/

Hrvatska

594

✓/X

Cipar

30

15

181

/

Češka

20

1655

✓/X

Estonija

204

✓/X

Finska

220

120

44

1255

/

Francuska

1100

370

94

12 505

/

Njemačka

40

40

10

17 199

/

Mađarska

988

✓/X

Irska

20

10

10

230

/

Italija

✓/X

Latvija

481 (do 2017.)

10

6

289

/X

Lihtenštajn

43

Litva

100

80

4

416

/

Luksemburg

90

30

30

279

/

Malta

131 (do 2017.)

6

78

✓/X

Nizozemska

100

50

3797

/

Norveška

Poljska

100

65

4321

✓/✓

Portugal

130

30

20

1758

/

Rumunjska

315

125

2572

/

Slovenija

349

/

Slovačka

652

/

Španjolska

50

6647

/

Švicarska

Švedska

300

2378

✓/X

Ukupno

4582

1081

142***

618***

218

63 084

(*) Nacionalne kontaktne točke / časnici za vezu. Stanje na dan 8. veljače 2016.

(**) Napominjemo da neki zahtjevi spremni za podnošenje možda još nisu dodijeljeni ni jednoj državi članici. Situacija u pogledu Švedske trenutačno nije riješena jer je ona podnijela zahtjev da je se smatra korisnicom programa premještanja, a potrebno je i ažurirati podatke uzimajući u obzir sudjelovanje Irske u Odluci o premještanju 2015/1601 od 22. rujna 2015.

(***) Prema podacima koje je dostavila Grčka izvan sustava za rano upozoravanje i pripravnost EASO-a za prikupljanje podataka. Stanje na dan 8. veljače 2016. Zahtjevi spremni za podnošenje odnose se na ukupni broj zahtjeva za premještanje koje je registrirala služba za azil do 8. veljače 2016. umanjen za broj zahtjeva za premještanje koji su poslani do 8. veljače 2016. Zahtjevi koje je Grčka podnijela državama članicama premještanja odnose se na ukupni broj zahtjeva za premještanje koji su podneseni do 8. veljače 2016. umanjen za broj provedenih premještanja.

Provedena premještanja (datumi)

Odredište

Broj osoba

Državljanstva / posebne okolnosti

4. studenoga

Luksemburg

30

Sirijci i Iračani, među njima i djeca s posebnim potrebama

10. prosinca

Finska

24

Eritrejci

14. prosinca

Njemačka

10

Dvije obitelji Iračana, jedna obitelj Sirijaca, tri neoženjena muškarca (rođaci)

15. prosinca

Litva

4

Jedna obitelj Iračana

17. prosinca

Portugal

14

12 Iračana i 2 Sirijca

21. siječnja

Portugal

2

1 Eritrejac i 1 Iračanin

22. siječnja 2016.

Irska

10

Obitelj Sirijaca (2 odrasle osobe i 8 djece)

25. siječnja 2016.

Finska

20

Sirijci, Iračani i Eritrejci

25. siječnja 2016.

Francuska

43

Sirijci, Iračani i Eritrejci

29. siječnja 2016.

Francuska

45

Sirijci, Iračani i Eritrejci

5. veljače 2016.

Latvija

6

Sirijci i Eritrejci

5. veljače 2016.

Portugal

4

Sirijci

8. veljače 2016.

Francuska

6

Sirijci



Premještanje – trenutačno stanje: Italija

Država članica

Planirani broj ukupnih premještanja u kratkom roku koji su iznijele države članice*

Planirani broj premještanja u Italiju koji su iznijele države članice

(čl. 5.2.)*

Zahtjevi spremni za podnošenje

Zahtjevi koje je Italija podnijela državama članicama premještanja

Premješteno

*

Preostalo u kvoti****

NCP/LO*

Austrija

462

/

Belgija

30

30

14

1383

/

Bugarska

1302 (do 2017.)

90

471

/

Hrvatska

374

✓/X

Cipar

30

139

/

Češka

10

1036

✓/X

Estonija

8

125

✓/X

Finska

220

100

96

684

/

Francuska

1100

200

41

7073

/

Njemačka

40

10

11

10 316

/

Grčka

✓/X

Mađarska

306

✓/X

Irska

20

20

360

/

Latvija

481 (do 2017.)

186

/

Lihtenštajn

43

Litva

100

251

/

Luksemburg

90

248

/

Malta

131 (do 2017.)

23

53

/

Nizozemska

100

50

50

2100

/

Norveška

X/✓

Poljska

100

35

1861

/

Portugal

130

100

10

1163

/

Rumunjska

315

190

1608

/

Slovenija

218

/

Slovačka

250

/

Španjolska

50

50

18

2658

/

Švicarska

Švedska

300

50

39

1349

/

Ukupno

4582

966

53

200**

279

34 674

(*) Nacionalne kontaktne točke / časnici za vezu. Stanje na dan 8. veljače 2016.

(**) Odnosi se na broj podnositelja zahtjeva za koje su talijanske dublinske jedinice podnijele zahtjev za premještanje, ali premještaj još nije proveden (poslani zahtjevi koji još nisu odobreni i odobreni zahtjevi za koje premještanje još nije provedeno). Stanje na dan 5. veljače 2016.

(***) Potrebno je ažurirati podatke uzimajući u obzir sudjelovanje Irske u Odluci o premještanju 2015/1601 od 22. rujna 2015.



Provedena premještanja (datumi)

Odredište

Broj osoba

Državljanstva / posebne okolnosti

9. listopada

Švedska

19

15 muškaraca, 4 žene

21. listopada

Švedska

19

Sirijci

21. listopada

Finska

49

Eritrejci

5. studenoga

Francuska

19

Eritrejci: 18 muškaraca, 4 žene

8. studenoga

Španjolska

12

11 Eritrejaca, 1 Sirijac (8 muškaraca, 4 žene)

13. studenoga

Njemačka

11

10 Sirijaca i 1 Eritrejac (3 maloljetnika)

19. studenoga

Švedska

1

Eritrejka

11. prosinca

Finska

14

Eritrejci

17. prosinca

Portugal

10

Razna državljanstva

18. prosinca

Belgija

6

3 žene, 3 muškarca (svi neoženjeni)

21. prosinca

Finska

24

20 Eritrejaca, 4 Sirijca

22. prosinca

Španjolska

6

6 Eritrejaca

15. siječnja

Nizozemska

50

Eritrejci i jedna obitelj Sirijaca

18. siječnja

Finska

9

Eritrejci

21. siječnja

Belgija

8

Eritrejci

3. veljače

Francuska

22

Eritrejci

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

 

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Mjere poduzete nakon sastanka čelnika zemalja zapadnog Balkana – Izvješće o trenutačnom stanju


Mjere poduzete nakon sastanka čelnika zemalja zapadnog Balkana – Izvješće o trenutačnom stanju

Akcijski plan

Stanje

Trajna razmjena informacija

1. Imenovanje kontaktnih točaka u roku od 24 sata

✓ sve zemlje, institucije i agencije koje sudjeluju imenovale su kontaktne točke

✓ povećani bilateralni i multilateralni kontakti u regiji

✓ sveobuhvatna razmjena informacija između šefova policije o politikama i praksi na državnim granicama

X nedostatno prethodno izvješćivanje o promjenama nacionalnih politika

X jednostrane mjere, uključujući uvjete ulaska koji se de facto temelje na nacionalnosti i odredištu te podizanje ograda

2. Zajednička procjena potreba u roku od 24 sata

✓ početna procjena i naknadne misije na terenu koje provodi Komisija

✓ utvrđene mogućnosti financiranja EU-a za uočene dugoročne jazove i određena pomoć za hitne slučajeve za neposredne potrebe

X od Grčke se očekuje sveobuhvatna i konačna procjena potreba

Ograničavanje sekundarnog kretanja

3. Odvraćanje od nenajavljenih kretanja izbjeglica ili migranata

✓ pojačana suradnja i komunikacija među graničnim tijelima

X nedostatak političke volje za stvaranje trajnog kapaciteta za prihvat

X neke zemlje još uvijek aktivno organiziraju prijevoz za migrante od jedne državne granice do druge

X države članice moraju hitno početi primjenjivati relevantne propise EU-a

X trebalo bi poticati Frontex, u bliskoj suradnji s postojećim programima za vraćanje koje financira EU, na blisku suradnju s relevantnim zemljama zapadnog Balkana u pogledu daljnjeg razvoja njihova operativnog kapaciteta za privođenje, registraciju, identifikaciju i vraćanje nezakonitih migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita

Pomoć izbjeglicama i pružanje skloništa i odmora

4. Povećanje pomoći migrantima, među ostalim i u okviru Mehanizma civilne zaštite

✓ iz sredstava EU-a pridonijelo se pomoći svim zemljama na ruti

✓ Hrvatska i Grčka aktivirale su Mehanizam civilne zaštite

X države članice nisu ispunile većinu zahtjeva za pomoć u okviru tekućih operacija Mehanizma civilne zaštite, među ostalim za Srbiju i Sloveniju

5. Povećanje prihvatnih kapaciteta u Grčkoj na ukupno 50 000 mjesta do kraja godine

✓ UNHCR je organizirao 14 950 od 20 000 mjesta u okviru programa vaučera koji je financirao EU

X broj prihvatnih kapaciteta niži je od ciljanog (vidi Prilog 2.)

6. Povećanje prihvatnih kapaciteta za 50 000 mjesta duž zapadnobalkanske rute

X broj prihvatnih kapaciteta niži je od ciljanog i nema neposrednog plana / političke volje za smanjenje jaza kako bi se postigao taj globalni cilj

7. Suradnja s međunarodnim financijskim institucijama

✓ mreža međunarodnih financijskih institucija i službe Europske komisije rade na razmjeni informacija i postizanju sinergije financiranja

X potreba za pronalaskom srednjoročnih i dugoročnih odgovora

Zajedničko upravljanje migracijskim tokovima

8. Osiguranje punog kapaciteta za registriranje dolazaka

✓ isporuka Eurodacovih postaja Grčkoj uz potporu sredstava EU-a, od kojih je 6 raspoređeno, 25 će uskoro biti raspoređeno, a dodatnih 65 postaja naručeno je za veljaču

X žarišne točke (hotspot) u Italiji i Grčkoj još nisu sve u potpunosti operativne s obzirom na postupak registracije (vidi priloge 2. i 3.) i nedostatak sustavnih sigurnosnih provjera

X nedostatak sustavne registracije osoba u svim zemljama duž rute

9. Razmjena informacija o veličini tokova

✓ dnevna izvješća Frontexa

10. Suradnja s agencijama EU-a za hitno uspostavljanje razmjene informacija

✓ dnevna izvješća Frontexa

11. Ubrzavanje djelovanja u pogledu vraćanja

✓ potpora EU-a u pogledu vraćanja i postojeći program dobrovoljnog povratka koji financira EU (među ostalim putem pomoći za hitne slučajeve)

X potreba za povećanjem kapaciteta za zadržavanje i ubrzanjem operacija vraćanja

12. Jačanje suradnje u pogledu ponovnog prihvata

✓ dijalozi na visokoj razini i zajednički odbori za ponovni prihvat s trećim zemljama, uključujući Tursku i Pakistan

X prepreke učinkovitom ponovnom prihvatu, uključujući one koje je postavio Pakistan

Upravljanje granicama

13. Pojačanje napora u upravljanju granicama

✓ početak provedbe zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske, uključujući redovito praćenje tokova ljudi i inicijative Turske koja prihvaća Sirijce na svom državnom području

✓ fleksibilan rad Frontexa u tijeku na bugarsko-turskoj granici

✓ raspoređivanje jedinica granične policije za brzu intervenciju (zajednička operacija Poseidon – brza intervencija) u Egejskom moru na zahtjev Grčke

✓ bilateralna podrška više zemalja i Frontexa pojačanom nadzoru na granici između bivše jugoslavenske republike Makedonije i Grčke

✓ jačanje Frontexove mreže za analizu rizika na zapadnobalkanskom području

✓ zahtjev Hrvatske za Frontexovu pomoć

X nedostatne mjere za izgradnju povjerenja u pogledu pitanja povezanih s granicama između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije te potreba za određivanjem vođa timova na grčkoj strani

X broj gostujućih policijskih službenika u Sloveniji ispod ciljanog

14. Potvrđivanje načela o zabrani ulaska državljanima trećih zemalja koji ne izraze želju za traženjem međunarodne zaštite

X potreba za djelovanjem radi ublažavanja mogućeg nagomilavanja ljudi zaustavljenih na granici

X migrante će se obavještavati o njihovoj obvezi da zatraže azil u zemlji ulaska u EU-u, među ostalim i na žarišnim točkama, te, prema potrebi, da poštuju obveze premještanja

Suzbijanje krijumčarenja i trgovanja ljudima

15. Ubrzavanje radnji protiv krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima

✓ memorandum o razumijevanju kojim se omogućuje razmjena osobnih podataka između Europola i Frontexa

✓ Europol osnovao europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata

✓ podrška Europola i država članica opsežnim operacijama

X države članice sustavno provjeravaju sve putne isprave na državnim granicama te vrše provjere u Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama te u Schengenskom informacijskom sustavu

X države članice Europolu daju podatke iz istraga o krivotvorenim dokumentima

X slanje dodatnih Frontexovih specijaliziranih službenika na žarišne točke radi otkrivanja krivotvorenih isprava

Informacije o pravima i obvezama izbjeglica i migranata

16. Korištenje svim raspoloživim komunikacijskim sredstvima za informiranje izbjeglica i migranata

✓ uspostavljena je radna skupina za strategiju informiranja migranata (za definiranje i primjenu učinkovitih informacija)

✓ prvi skup informativnih proizvoda o azilu i premještanju dostupan je na 14 jezika te se EASO njime koristi na žarišnim točkama i drugim mjestima

X materijali o nezakonitoj migraciji, vraćanju i zakonitoj migraciji u pripremi

Praćenje

17. Praćenje provedbe tih obveza na tjednoj osnovi

✓ tjedne videokonferencije s visokom razinom sudjelovanja

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

 

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Postojeće mjere za doprinos zaštiti djece migranata


Postojeće mjere za doprinos zaštiti djece migranata

U Europskom migracijskom programu poseban se naglasak stavlja na potrebu zaštite djece migranata. Ovaj je prilog sažetak trenutačnog stanja tekućih aktivnosti, uključujući aktivnosti za dovršetak provedbe Akcijskog plana za maloljetnike bez pratnje (2010. – 2014.) 1 , koji će Komisija ocijeniti i o kojemu će izvijestiti kasnije ove godine.

Zaštita djece na migracijskoj ruti

Više od 200 milijuna EUR namijenjeno je zaštiti djece migranata u okviru programa financiranja EU-a. Za proljeće 2016. planirana su izravna bespovratna sredstva od 3,5 milijuna EUR za potporu UNHCR-u, UNICEF-u, IOM-u i organizaciji Save the Children kako bi se u svojim aktivnostima u EU-u zajedno usredotočili na zaštitu djece migranata, uz dodatna 3 milijuna EUR namijenjena jačanju kapaciteta za djecu migrante u sustavima za zaštitu djece.

Europol i Eurojust zajedno aktivno pridonose onesposobljavanju mreža uključenih u krijumčarenje djece i trgovanje djecom. Trgovanje djecom prepoznato je kao jedan od prioriteta Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela u području trgovanja ljudima u okviru ciklusa politika EU-a za organizirani i teški međunarodni kriminal 2 . Komisija podupire napore Europola i tijela kaznenog progona te drugih agencija EU-a u njihovim operativnim postupcima za suzbijanje trgovanja djecom. U okviru Fonda za azil, migracije i integraciju nedavno je objavljen poseban poziv za bespovratna sredstva u iznosu od 3 milijuna EUR u području trgovanja ljudima, a jedan je od prioriteta rano prepoznavanje i zaštita djece žrtava trgovine ljudima te djece bez pratnje koja su u opasnosti od trgovine ljudima.

U okviru platforme civilnog društva EU-a protiv trgovanja ljudima postoji aktivna podskupina za trgovanje djecom koja osigurava blisku suradnju s civilnim društvom i organizacijama za dječja prava o tim pitanjima.

Europski potporni ured za azil planira dalje razvijati postojeće smjernice o najboljoj praksi za procjenu najboljih interesa djeteta, uključujući sredstva za procjenu dobi, pronalaženje obitelji, identifikaciju osoba s posebnim potrebama i trgovanje djecom. Frontex će u suradnji s državama članicama i dalje raditi na osiguravanju odgovarajuće osposobljenosti graničnih policajaca u postupcima koji se primjenjuju na djecu na državnim granicama.

Osim toga, zaštita djece i mjere za zaštitu djece (uključujući provjeru osoblja, izobrazbu i pravila izvješćivanja) sastavni su dio pristupa žarišnih točaka. Primjerice, bit će proveden mehanizam procjene zdravstvenog stanja, uključujući status cijepljenja djece (2 milijuna EUR odobrena iz zdravstvenog programa).

Skrbništvo za djecu bez pratnje

Europska komisija i Agencija EU-a za temeljna prava objavile su Priručnik o skrbništvu nad djecom bez roditeljske skrbi, namijenjen pružanju podrške nadležnim tijelima država članica u poboljšavanju njihovih sustava i praksi skrbništva kako bi se osiguralo da su bolje opremljeni za suočavanje s posebnim potrebama djece žrtava trgovine ljudima. Omogućit će se izobrazba za sudce i središnja tijela o prekograničnom priznavanju presuda koje sadržavaju zaštitne mjere, uključujući skrbništvo, za djecu bez pratnje i djecu odvojenu od roditelja 3 , među ostalim i preko Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.

Obrazovanje djece migranata u EU-u i izvan njega

Pravo djece migranata na obrazovanje prioritet je za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja 4 , s posebnim fokusom na novopridošle migrante i promicanje socijalnih, građanskih i međukulturnih kompetencija među djecom i mladima u cilju sprečavanja marginalizacije. Internetski europski paket alata za škole nastavnom osoblju i tvorcima politika pruža praktične informacije za uključivo obrazovanje, a obuhvaća i informacije za integraciju migranata.

Izvan EU-a 120 milijuna EUR sredstava EU-a dodijeljeno je za razdoblje 2015. – 2016. regionalnim programima obrazovanja i zaštite za ugroženu djecu i adolescente među sirijskim izbjeglicama i u zajednicama domaćinima preko partnera kao što je UNICEF u Turskoj, Libanonu, Jordanu i Iraku. Instrumentom za pomoć izbjeglicama u Turskoj poduprijet će se školovanje mladih sirijskih izbjeglica u Turskoj. Osim toga, Komisija će u 2016. učetverostručiti potporu obrazovanju djece u izvanrednim situacijama, uključujući sukobe, s 1 % na 4 % svojeg proračuna za humanitarnu pomoć u skladu s globalnim ciljem UN-a.

(1)

     Akcijski plan za maloljetnike bez pratnje (2010. – 2014.), COM(2010) 213 final od 6. svibnja 2010.

(2)

     Zaključci Vijeća o osnivanju i provedbi ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala, dok. 15358/10 COSI 69 ENFOPOL 298 CRIMORG 185 ENFOCUSTOM 94 .

(3)

     Financiranje preko Europske pravosudne mreže.

(4)

      Projekti za izbjeglice određeni su kao prioritet programa Erasmus+ u 2016. (oko 1,5 milijardi EUR rezervirano je za aktivnosti koje obuhvaćaju obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport).

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Sredstva koja su države članice uložile u uzajamne fondove – Tablica o trenutačnom stanju


Sredstva koja su države članice uložile u uzajamne fondove – Tablica o trenutačnom stanju

Država članica

Krizni uzajamni fond EU-a za stabilnost i borbu protiv glavnih uzroka nezakonite migracije i raseljavanja u Africi

Regionalni uzajamni fond EU-a za odgovor na sirijsku krizu 1

UKUPNO

Austrija

3

11,5

14,5

Belgija

10

X

10

Bugarska

0,05

0,1

0,15

Hrvatska

X

X

X

Cipar

X

X

X

Češka

0,74

5

5,74

Danska

6

9,75

15,75

Estonija

0,15

0,25

0,40

Finska

5

3

8

Francuska

3

3

6

Njemačka

3

5

8

Grčka

X

X

X

Mađarska

0,7

3

3,7

Irska

3

X

3

Italija

10

5

15

Latvija

0,05

0,05

0,1

Litva

0,05

0,1

0,15

Luksemburg

3,1

X

3,1

Malta

0,25

0,02

0,27

Nizozemska

15

5

20

Poljska

1,1

3

4,1

Portugal

0,25

0,2

0,45

Rumunjska

0,1

0,08

0,18

Slovačka

0,5

3

3,5

Slovenija

0,05

X

0,05

Španjolska

3

X

3

Švedska

3

3

6

Ujedinjena Kraljevina

3

X

3

Norveška

3

X

3

Švicarska

4,62

X

4,62

Ukupno preuzete obveze

81,71

60,05

141,76

Doprinos iz sredstava EU-a

1800

500

2300

Ukupno potrebno

3600

1000

4600

Manjak

1718,29

439,95

2158,24

(1)

Iznosi uključuju preuzete obveze za 2015. i 2016.

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Provedba prava EU-a – Trenutačno stanje


Provedba prava EU-a – Trenutačno stanje

 

Direktiva o postupcima azila 2013/32/EU

Direktiva o uvjetima prihvata 2013/33/EU

Direktiva o standardima za kvalifikaciju 2011/95/EU

Direktiva 2011/51/EU (rezidenti s dugotrajnim boravištem)

Uredba o Eurodacu EU/603/2013

Direktiva o vraćanju 2008/115/EZ

 

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Austrija

 

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

 

 

 

Belgija

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

 

 

 Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Bugarska

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

 Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Cipar

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena

 

Hrvatska

 

 

 Upućena službena opomena

 

Češka

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

 Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Danska

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

 

nije primjenjivo

Estonija

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

 

 

Finska

 

 

 

 

Francuska

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju (obavijest o djelomičnom prenošenju)

 

 Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Njemačka

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Grčka

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju (obavijest o djelomičnom prenošenju)

Upućena službena opomena

Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

 

Druga službena opomena upućena zbog nepravilne primjene

 

Direktiva o postupcima azila 2013/32/EU

Direktiva o uvjetima prihvata 2013/33/EU

Direktiva o standardima za kvalifikaciju 2011/95/EU

Direktiva 2011/51/EU (rezidenti s dugotrajnim boravištem)

Uredba o Eurodacu EU/603/2013

Direktiva o vraćanju 2008/115/EZ

 

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Mađarska

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

 

Upućena službena opomena zbog nepravilne primjene

Upućen drugi službeni dopis o usklađenosti s nedavno donesenim zakonodavstvom

Irska

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

 

nije primjenjivo

Italija

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju (obavijest o djelomičnom prenošenju)

Upućena službena opomena

Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Latvija

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju (obavijest o djelomičnom prenošenju)

 

 

Litva

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

 

 

Luksemburg

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

 

Malta

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

 Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Nizozemska

 

 

 

 Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Poljska

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

 

Portugal

 

 

 

 Upućen službeni dopis radi pojašnjenja o primjeni

Zaprimljen odgovor

Rumunjska

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

 

 

Direktiva o postupcima azila 2013/32/EU

Direktiva o uvjetima prihvata 2013/33/EU

Direktiva o standardima za kvalifikaciju 2011/95/EU

Direktiva 2011/51/EU (rezidenti s dugotrajnim boravištem)

Uredba o Eurodacu EU/603/2013

Direktiva o vraćanju 2008/115/EZ

 

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Faza postupka

Slovačka

 

 

 

 

Slovenija

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju (obavijest o djelomičnom prenošenju)

 

 

Španjolska

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

Upućeno obrazloženo mišljenje zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

Švedska

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o djelomičnom prenošenju

Upućena službena opomena zbog neizvješćivanja o prenošenju

Obavijest o prenošenju Direktive – ocjena u tijeku

 

 

 

Ujedinjena Kraljevina

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

 

nije primjenjivo

58 novih odluka od 23. rujna 2015. nadalje

Službena opomena

Obrazloženo mišljenje

Top

Bruxelles, 10.2.2016.

COM(2016) 85 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa

Prihvaćena potpora država članica u okviru mehanizma za civilnu zaštitu za Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku i Grčku


Prihvaćena potpora država članica u okviru mehanizma za civilnu zaštitu za Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku i Grčku 1

AKTIVACIJA

SRBIJA

(21. rujna)

SLOVENIJA

(22. listopada)

HRVATSKA

(26. listopada)

GRČKA

(3. prosinca)

PONUDE

AUSTRIJA

500 jastuka

50 000 zaštitnih rukavica

2500 pokrivača

500 vreća za spavanje

900 kompleta osobne zaštitne opreme

500 vreća za spavanje

2500 jednokratnih pokrivača od folije

25 000 jednokratnih rukavica

24 000 jednokratnih kabanica

30 000 kabanica

1000 vreća za spavanje

500 sklopivih kreveta

CIPAR

100 mobilnih zahoda

20 šatora

ČEŠKA

22 obiteljska šatora s grijanjem

110 vreća za spavanje

110 poljskih kreveta

40 peći na kruta goriva

10 000 jednokratnih kabanica

2000 jednokratnih pokrivača

2000 vreća za spavanje

500 kreveta na napuhivanje

DANSKA

1000 pokrivača

FRANCUSKA

1000 poljskih kreveta

1000 kompleta za spavanje (svaki sadržava jednu podnu prostirku, jednu vreću za spavanje i jedan jastuk)

2920 pokrivača

360 šatora

5760 pokrivača od folije

1002 para gumenih čizama

1020 kreveta za kampiranje

1020 pokrivača

8 smještajnih jedinica s ugrađenom kupaonicom i grijanjem

7 sanitarnih jedinica za kupanje

NJEMAČKA

45 produžnih kabela

100 vunenih pokrivača

500 parova gumenih čizama

50 000 parova jednokratnih rukavica

480 parova gumenih rukavica

2000 kutija prve pomoći

2 crpke za vodu

MAĐARSKA

100 000 zaštitnih maski

1500 komada zaštitne odjeće

6000 jednokratnih respiratora

78 zimskih šatora

IRSKA

5000 vunenih pokrivača

LATVIJA

4000 pokrivača
200 jastuka
1000 jastučnica

3000 kompleta posteljine

LUKSEMBURG

5000 zaštitnih maski

26 000 jednokratnih rukavica

10 000 zaštitnih maski

26 000 jednokratnih rukavica

3000 kompleta osobne zaštitne opreme

2 kompleta „LIFEPACK 15” (medicinska oprema)

150 poljskih kreveta

10 000 zaštitnih maski

26 000 jednokratnih rukavica

150 sklopivih kreveta

100 šatora

NIZOZEMSKA

3850 vreća za spavanje

300 sklopivih kreveta

100 poljskih kreveta

10 prijenosnih rasvjetnih stupova

2 crpke za vodu

RUMUNJSKA

2500 vreća za spavanje

1000 pokrivača

2000 posteljina

500 sklopivih kreveta

500 madraca

1000 jastučnica

SLOVAČKA

1000 vunenih pokrivača

36 peći (kruta goriva) za šatore

600 izotermalnih pokrivača

200 uložaka

2 generatora od 6 kW

2000 jednokratnih kabanica

500 pokrivača

500 vreća za spavanje

275 kompleta posteljine

135 poljskih kreveta

15 poljskih stolova

12 kontejnera za stanovanje

3 sanitarna kontejnera

24 produžna kabela (50 m)

36 električnih grijalica

336 vunenih pokrivača

80 sklopivih kreveta

360 vreća za spavanje

300 parova gumenih čizama

24 grijalice za šatore

80 kreveta na kat

78 grijalica za šatore

2 crpke za vodu

1100 vreća za spavanje

6000 kabanica

6 generatora od 5,5 kW

500 pokrivača

ŠPANJOLSKA

5940 vunenih pokrivača

6000 jednokratnih rukavica

5000 polarnih pokrivača (ispod posteljine)

20 vreća za spavanje

100 poljskih kreveta

3000 pokrivača od folije

6000 jednokratnih rukavica

UJEDINJENA KRALJEVINA

24 060 pokrivača

1350 vreća za spavanje

3000 prostirki

2550 prostirki na napuhivanje

1000 kreveta s madracima

471 šator

800 solarnih svjetiljki

11 000 pokrivača od flisa

1600 vreća za spavanje

200 šatora

5000 prostirki za spavanje

50 električnih grijalica za šatore

150 zimskih obiteljskih šatora

49 564 termalna pokrivača od sintetičke vune

50 000 maski

100 000 jednokratnih rukavica

13 000 prostirki za spavanje

1640 vreća za spavanje

64 električne grijalice

770 kreveta s madracima

1000 šatora

4 generatora od 10 KVA

5000 prostirki na samonapuhivanje

1000 podnih pločica

8900 vunenih pokrivača

PUNI POPIS POTREBNIH PREDMETA

Zatraženi predmeti

Zatražila Srbija

Ponuđeno Srbiji

Potrebno Srbiji

Zatražila

Slovenija

Ponuđeno

Sloveniji

Potrebno Sloveniji

Zatražila Hrvatska

Ponuđeno

Hrvatskoj

Potrebno Hrvatskoj

Zatražila Grčka

Ponuđeno

Grčkoj

Potrebno

Grčkoj

vozila hitne pomoći

5

5

 

 

 

 

26

 

26

posteljina

8000

2000

6000

10 000

8275

0 2

 

 

 

 

kreveti (na kat)

7000

 

7000

 

 

500

0

3000

80

2920

kreveti (normalni; sklopivi)

3000

1800

1200

5000

1595

0

1000

1000

0

2020

2020

0

pokrivači

89 600

37 600

52 000

30 000

21 920

0

 

 

 

 

pokrivači (jednokratna folija)

 

 

 

 

15 000

11 260

0

80 000

 

80 000

pokrivači (jednokratna vuna)

 

 

 

 

 

150 000

50 000

100 000

50 000

12 420

37 580

autobusi

4

 

4

 

 

 

 

20

 

20

zaštitna odjeća i osobna zaštitna oprema

 

 

50 000

5400

44 600

 

 

 

 

kontejneri (smještaj s grijanjem)

200

 

200

100

12

88

100

 

100

800

792

kontejneri (smještaj bez grijanja)

34

 

34

 

 

 

 

 

 

 

 

 

kontejneri (sanitarni)

60

 

60

0

3

0

20

 

20

90

90

kontejneri (s vodom)

 

 

 

 

100

 

0

 

 

Zatraženi predmeti

Zatražila Srbija

Ponuđeno Srbiji

Potrebno Srbiji

Zatražila

Slovenija

Ponuđeno

Sloveniji

Potrebno Sloveniji

Zatražila Hrvatska

Ponuđeno

Hrvatskoj

Potrebno Hrvatskoj

Zatražila Grčka

Ponuđeno

Grčkoj

Potrebno

Grčkoj

produžni kabeli (25 m)

 

 

 

 

250

45

0

 

 

produžni kabeli (50 m)

 

 

 

 

250

24

0

 

 

produžni kabeli (7 m)

 

 

1000

 

1000

 

 

 

 

kutije prve pomoći

 

 

 

 

3000

 

0

100 000

2000

98 000

dizelsko gorivo (u tonama)

10

 

10

 

 

 

 

 

 

loživo ulje (u tonama)

10

 

10

 

 

 

 

 

 

zaštitne maske za cijelo lice s filtrima – kompleti

 

 

250

 

0

 

 

 

 

generatori

10

2

8

6

 

6

 

 

10

10

0

rukavice (jednokratne)

100 000

76 000

24 000

200 000

32 000

168 000

312 000

212 000

100 000

 

 

rukavice (gumene)

 

 

 

 

50 000

480

0

 

 

grijalice (električne)

 

 

 

 

100

100

0

 

 

grijalice (šatorske)

300

36

264

50

50

0

100

24

0

950

118

832

rasvjeta / rasvjetni stupovi

 

 

100

10

90

10

 

0

 

 

podne pločice za brzo postavljanje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1000

1000

0

kuhinje (mobilne)

20

 

20

3

 

0

 

 

 

 

svjetiljke

 

 

 

 

400

 

0

 

 

madraci

4000

1500

2500

 

 

 

 

 

 

medicinska oprema (LIFEPAK)

 

 

2

2

0

 

 

 

 

medicinski pribor (razni – zavoji, štrcaljke, igle itd.) 3  

lijekovi (za zarazne i nezarazne bolesti) 4  

kombiji

12

 

12

 

 

17

17

drenažne pumpe (električne od 5 KVA, 40 – 50 l/s)

4

 

4

5000

1000

4000

 

 

 

jastučnice

1000

1000

0

5000

1000

0

 

 

 

 

jastuci

8000

500

7500

5000

1200

0

 

 

 

 

Zatraženi predmeti

Zatražila Srbija

Ponuđeno Srbiji

Potrebno Srbiji

Zatražila

Slovenija

Ponuđeno

Sloveniji

Potrebno Sloveniji

Zatražila Hrvatska

Ponuđeno

Hrvatskoj

Potrebno Hrvatskoj

Zatražila Grčka

Ponuđeno

Grčkoj

Potrebno

Grčkoj

zaštitne maske

105 000

105 000

0

10 000

10 000

0

160 000

60 000

100 000

 

 

zaštitne maske FFp3

 

 

100 000

 

100 000

 

 

 

 

radijatori (na loživo ulje)

 

 

60

 

0

 

 

 

 

kabanice (jednokratne)

80 000

2000

78 000

 

 

124 000

24 000

100 000

100 000

46 000

54 000

respiratori (jednokratni)

 

 

6000

6000

0

 

 

 

 

prostirke

3000

2550

450

6000

6000

0

13 000

13 000

0

5000

5000

0

gumene čizme

4000

 

4000

 

 

1000

800

0

2000

1002 

998

gumeni ulošci

 

 

 

500

 

0

 

 

tuševi (mobilni)

40

 

40

 

 

 

 

50

7

43

vreće za spavanje

7700

7700

0

5000

3730

 0

2500

2500

0

100 000

4100

95 900

solarne svjetiljke

800

800

0

 

 

 

 

 

 

 

 

stolovi i klupe

 

 

350

15

0

 

 

 

 

šatori (zimski za 6 – 8 osoba i/ili 240 m2)

471

471

0

300

300

0

510

510

0

1620

1120

500

zahodi (mobilni)

40

 

40

 

 

 

 

 

100

100

0

željezničko prijevozno sredstvo (lokomotiva i 2 do 3 vagona)

1

 

1

 

 

 

 

 

 

 

 

vozila (pogon na četiri kotača)

25

 

25

 

 

 

 

10

 

10

crpke za vodu

 

 

 

 

 

6

6

0

drenažne pumpe (električne od 5 KVA, 40 – 50 l/s)

4

 

4

5000

1000

4000

 

 

 

(1)

Kako je prijavljena do 9 veljače 2016.

(2)

Predmeti u kućicama označenima sivom bojom više nisu potrebni. Radi jasnoće količine navedene za te predmete iznose nula.

(3)

Nisu izračunate količine zbog prirode zahtjeva

Top