9.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 50/157

—

uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (1),

—

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (3),

—

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 25. studenoga 2015. o zajedničkom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je prihvatio Odbor za mirenje u okviru proračunskog postupka (4),

—

uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016. (5) i dvije povezane zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije (6),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu o planu plaćanja za razdoblje 2015. – 2016 (7). od 19. svibnja 2015.,

—

uzimajući u obzir europsku gospodarsku prognozu Komisije (jesen 2015.) (8),

—

uzimajući u obzir Godišnji pregled rasta za 2016. koji je objavila Komisija (9),

—

uzimajući u obzir glavu II. poglavlje 8. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0036/2016),

A.

budući da bi proračun za 2017. trebao postaviti temelje gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta u kontekstu krhkog gospodarskog oporavka koji ugrožava situacija na svjetskim tržištima u nastajanju i trenutačne geopolitičke napetosti;

B.

budući da će na proračun za 2017. utjecati razvoj migracijske i izbjegličke krize;

C.

budući da je proračunska godina 2017. također godina u kojoj se provodi revizija na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

D.

budući da ravnoteža između unutarnje potražnje i vanjske trgovine čini EU donekle gospodarski ovisnim o globalnim zbivanjima;

1.

napominje da je proračun Unije već dokazano ključno sredstvo za rješavanje aktualne krize i pružanje odgovora na izazove koji nisu nužno bili predviđeni tijekom pregovora o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), migracijska i izbjeglička kriza te geopolitičke napetosti u europskom susjedstvu koje su uzrok brojnih ozbiljnih izazova i hitnih situacija, dok su u EU-u brzina gospodarskog oporavka i tempo ulaganja manji od potencijalnog te je i dalje prisutan investicijski jaz;

2.

naglašava da je ograničeni kapacitet proračuna Unije za rješavanje tih kriza u ovom trenutku ponajprije posljedica korištenja svim dostupnim sredstvima u pregovorima o VFO-u, a osobito posebnim instrumentima kao što je instrument fleksibilnosti; podsjeća na odlučujuću ulogu koju je Parlament imao u osmišljavanju tih instrumenata tijekom pregovora o VFO-u; međutim ističe da, ako se kriza bude i dalje pogoršavala, čak i potpuna aktivacija postojećih odredbi o fleksibilnosti neće biti dovoljna za rješavanje problema; u tom kontekstu apelira na Vijeće da ponovno razmotri svoje stajalište o proračunskim sredstvima za posebne instrumente VFO-a kako bi se smanjila ograničenja koja opterećuju proračun Unije; u vezi s time ponavlja svoj uvriježeni stav da odobrena sredstva za plaćanja za posebne instrumente (instrument fleksibilnosti, Fond solidarnosti EU-a, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Pričuva za pomoć u nuždi) ne bi trebala biti ograničena gornjim granicama VFO-a, kao što je to slučaj s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; očekuje da će se to pitanje riješiti u okviru revizije na sredini razdoblja VFO-a;

3.

prima na znanje europsku gospodarsku prognozu Komisije (jesen 2015.) u kojoj je naznačen blagi oporavak, iako ispod potencijala rasta EU-a; međutim ističe da se taj oporavak mora temeljiti na jačanju temelja gospodarskog rasta kako bi se dao poticaj stvaranju radnih mjesta i povratku u stanje pune zaposlenosti te napominje da su dugotrajna i gotovo trajna nezaposlenost, posebno u najsiromašnijim regijama Unije i među mladima, i dalje na zabrinjavajućoj razini te da EU ima poteškoća s restrukturiranjem industrije; napominje da su i dalje prisutne nejednakosti u pogledu gospodarskog razvoja između različitih europskih regija i država članica te ukazuje na jaz između najsiromašnijih i najbogatijih Europljana; također prima na znanje nastanak novih izazova kao što su rizik usporavanja rasta gospodarstava u usponu i globalne trgovine, pri čemu poseban problem predstavlja volatilnost na kineskim tržištima, ali i nužnost rješavanja migrantske i izbjegličke krize te geopolitičkih napetosti koje ne pokazuju znakove popuštanja;

4.

također prima na znanje Godišnji pregled rasta za 2016. koji je objavila Komisija; čvrsto vjeruje da je poticanje ulaganja, uključujući i boljom koordinacijom povećanja javnih i privatnih ulaganja s naglaskom na ciljevima strategije Europa 2020., ispravno političko rješenje za postizanje uravnoteženije gospodarske politike; stajališta je da bi ta dva elementa trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju gospodarskih prioriteta tijekom pripreme nacrta proračuna za 2017.; stoga poziva na postizanje snažnijeg sinergijskog učinka između aspekta europskog semestra za usklađivanje ekonomskih politika koji se odnosi na Uniju te proračuna Unije, koji je također temelj stabilnosti europodručja;

5.

u tom kontekstu pozdravlja nastojanja Komisije da poveća iskorištavanje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za ključne prioritete istaknute u preporukama za pojedinačne zemlje; prima na znanje prijedlog Komisije o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama te apelira na Komisiju da zajamči da će se sredstva upotrijebiti za jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u skladu s člankom 174. UFEU-a;

6.

žali zbog činjenice da je proračun Unije posljednjih godina bio kolateralna žrtva prijetvornog ponašanja država članica koje svoj doprinos proračunu Unije smatraju teretom i tretiraju ga kao varijablu prilagodbe; naglašava da proračun EU-a, kao investicijski proračun, može donijeti posebno veliku dodanu vrijednost poticanjem rasta, konkurentnosti i stvaranjem radnih mjesta u državama članicama; naglašava da je potrebno da se doprinosi država članica proračunu Unije ne tretiraju kao varijable prilagodbe makroekonomskim uvjetima; ponovno ističe dodanu vrijednost proračuna Unije u pogledu sinergije i ekonomije razmjera; naglašava posebnu situaciju izoliranih i rubnih područja;

7.

sa žaljenjem napominje da je izbjegavanje plaćanja poreza na dobit dovelo u državama članicama do golemih gubitaka prihoda od oporezivanja te time i do smanjenja njihovih doprinosa proračunu EU-a; štoviše, smatra da takvo nepošteno porezno natjecanje u nekim slučajevima znači da se BDP prenosi iz jedne države članice u drugu, a BND u porezne oaze izvan EU-a, čime se smanjuju ukupni doprinosi država članica proračunu EU-a;

8.

naglašava da se Unija proteklih godina morala suočiti s brojnim krizama za koje bi trebalo pronaći sveobuhvatno rješenje; ističe da izbjeglička kriza u Uniji kao i susjednim zemljama, koja je prouzročena sirijskim sukobom, još nije riješena; napominje da je ova kriza eskalirala 2015. te se nastavila u 2016., uz iznenadan i znatan porast u broju izbjeglica i migranata koji bježe u Uniju kako bi zatražili azil; naglašava da to dodatno utječe na unutarnju krizu; napominje da se korištenjem proračuna Unije odmah odgovorilo na krizu, da ga treba znatno povećati kako bi se učinkovito financirala provedba politika EU-a u svrhu rješavanja ove krize te da treba poslužiti kao dio europskog rješenja za prevladavanje ovog izvanrednog stanja u budućnosti;

9.

naglašava da će na proračun za 2017. utjecati unutarnji i vanjski sigurnosni izazovi, koji se također mogu pojaviti u obliku terorističkih prijetnji ili ekstremizma, kao i provedba zajedničkog cilja Unije i država članica kojim se nastoji osigurati područje slobode, sigurnosti i pravde EU-a; naglašava u ovom kontekstu važnost proračunskih instrumenata EU-a kao što je Fond za unutarnju sigurnost (ISF) kako bi se riješili ključni izazovi, uključujući jačanje preventivnih mjera te prekograničnu operativnu suradnju;

10.

pozdravlja donošenje EFSU-a, koji će služiti kao jedno od glavnih sredstava za povećanje ulaganja na razini EU-a te poticati stvaranje novih radnih mjesta; sa zadovoljstvom primjećuje da je znatan broj projekata i operacija Europskog investicijskog fonda (EIF) već odobren te da se može primijetiti sinergija između EFSU-a i programa Obzor 2020.; poziva Komisiju da aktivno olakša sinergiju između različitih fondova EU-a te da uspostavi sustav praćenja kako bi se utvrdili slučajevi kombiniranja financijskih sredstava EU-a; naglašava da je potrebno da se pravilno primjenjuje ljestvica pokazatelja; potiče države članice i privatne subjekte da u potpunosti iskoriste financijska sredstva dostupna preko EFSU-a; podsjeća na to da se plan ulaganja temelji na proračunu Unije s obzirom na to da se njime stavlja na raspolaganje 8 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja potrebnih za rezerviranje sredstava za jamstveni fond EFSU-a, od čega je u proračunima za 2015. i 2016. već aktivirano 3,38 milijardi EUR; podsjeća na to da je 2016. ukupna razlika za obveze potpuno iskorištena u ovu svrhu te primjećuje da, u skladu sa zakonodavnim financijskim izvještajem EFSU-a, Komisija predviđa sličan scenarij za nacrt proračuna za 2017.; ponavlja svoju predanost jačanju programa Obzor 2020. i instrumenta za povezivanje Europe preko godišnjeg proračunskog postupka kako bi se, što je više moguće, nadoknadila smanjenja dogovorena tijekom pregovora o EFSU-u;

11.

naglašava važnost programa Obzor 2020., programa COSME, programa kojima se financiraju mala i srednja poduzeća, programa Erasmus+ i programa i politika kojima se podupire razvoj okruženja u kojem se potiču inovacije i pridonosi uspjehu strategije Europa 2020.; sa zadovoljstvom prima na znanje visoke stope iskorištavanja sredstava u programima u okviru Obzora 2020., ali je zabrinut zbog zabrinjavajuće niske stope uspješnosti financiranja projekata, zbog čega se mnogi izvrsni projekti ne financiraju; poziva države članice da istraže mogućnosti preuzimanja projekata u okviru Obzora 2020. koji su dobili pozitivne ocjene, ali ih se ne može sufinancirati zbog nedostupnosti proračunskih sredstava; podsjeća na važnu ulogu malih i srednjih poduzeća kao okosnice europskog gospodarstva; naglašava da bi proračun EU-a malim i srednjim poduzećima trebao dodatno olakšati pristup tržištima i financijskim sredstvima preko postojećih programa kao što je COSME; ponovno ističe da je budućnost Unije povezana s njezinom sposobnošću inovacije u ključnim strateškim sektorima kako bi se postigla europska konkurentnost u globalnoj ekonomiji;

12.

smatra da je posebno Inicijativa za zapošljavanje mladih ključna za ispunjavanje prioritetnog cilja Unije u pogledu zapošljavanja i rasta; ponavlja svoju predanost nastavku financiranja tog programa i njegovu daljnjem razvoju kako bi što veći broj mladih, uključujući mlade migrante koji ulaze u EU, preko ponuda kvalitetnih radnih mjesta, nastavka školovanja ili stažiranja, imao bolje izglede za uspješan ulazak na tržište rada; izražava žaljenje zbog toga što tijekom pregovora o proračunu EU-a za 2016. nisu dodijeljena sredstva za nove obveze kako bi se dodatno financirala Inicijativa za zapošljavanje mladih, dok je nezaposlenost mladih u EU-u i dalje na vrhuncu; podsjeća na to da taj cilj treba razmotriti zajedno s potrebom da se promiče mobilnost među mladima, koja se podupire preko programa Erasmus+; naglašava važnost zajedničke izjave triju institucija (Parlamenta, Vijeća i Komisije) o proračunu za 2016. u kojoj se navodi da „smanjenje nezaposlenosti mladih ostaje važan zajednički politički prioritet” te da u tu svrhu te tri institucije „ponovno potvrđuju svoju odlučnost da na najbolji mogući način iskoriste dostupna proračunska sredstva u borbi protiv nezaposlenosti mladih, a osobito Inicijativu za zapošljavanje mladih”; napominje da, unatoč početnim kašnjenjima provedbe te inicijative i daljnjem odlaganju određivanja tijela za operativne programe Inicijative za zapošljavanje mladih u mnogim državama članicama, trenutačni podaci o provedbi upućuju na potpunu apsorpcijsku sposobnost; poziva Komisiju da predstavi svoju ocjenu Inicijative za zapošljavanje mladih najkasnije do kraja travnja 2016., a u svakom slučaju dovoljno rano kako bi se produljenje programa moglo uvrstiti u proračun EU-a za 2017.; naglašava da će trajno rješenje za financiranje Inicijative za zapošljavanje mladih s pomoću odobrenih sredstava za preuzimanje obveza do 2020. biti dio revizije VFO-a na sredini razdoblja; u ovom kontekstu naglašava važnost odredbe Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u pogledu potpore mladima do 25 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se niti se osposobljavaju (NEET) u jednakom broju kao i radnicima koji primaju potporu u područjima s visokom nezaposlenosti mladih;

13.

naglašava da prema nedavnom izvješću organizacije Save the Children u EU-u trenutačno živi 27 milijuna djece kojima prijeti siromaštvo; podsjeća na Rezoluciju Europskog Parlamenta od 24. studenoga 2015 (10). u kojemu se zagovara uspostava jamstva za djecu kako bi ih se izvuklo iz siromaštva i kako bi se osigurala odgovarajuća sredina za njihov osobni razvoj te izbjeglo iskorištavanje i njihova socijalna isključenost; pozdravlja nastojanja država članica koje su nedavno usvojile strategije za smanjenje siromaštva djece u cilju smanjenja sveukupne razine siromaštva, uključujući djece i mladih; poziva Komisiju da zajamči da države članice poštuju Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i načela Povelje o temeljnim pravima Europske unije; smatra da su obrazovanje, skrb o djeci, zdravstvene usluge, smještaj i sigurnost osnovne potrebe na koje svako europsko dijete ima pravo, uključujući i onu djecu koja putuju u Europu među izbjeglicama i migrantima;

14.

podsjeća na važnost europskih agencija pri jamčenju provedbe europskog zakonodavstva, a time i postizanju ciljeva politike EU-a povezanih s konkurentnosti, rastom i zapošljavanjem, s jedne strane, i upravljanjem trenutačnom migracijskom i izbjegličkom krizom, s druge strane; stoga inzistira na tome da se osiguraju odgovarajući financijski i ljudski resursi i za upravne i za operativne rashode kako bi se agencijama omogućilo da ispune zadatke koji su im dodijeljeni i postignu najbolje moguće rezultate; podsjeća, u pogledu migracijske i izbjegličke krize, na povećanja broja osoblja i odobrenih sredstava za agencije pravosuđa i unutarnjih poslova u proračunima za 2015. i 2016.; međutim ističe da će u proračunu za 2017. biti potrebna dodatna povećanja kako bi se tim agencijama omogućilo da se nose s povećanim radnim opterećenjem i dodatnim zadacima; nadalje, poziva Komisiju da pruži ažurirane i konsolidirane informacije te srednjoročnu i dugoročnu strategiju u pogledu tih agencija;

15.

izražava zabrinutost zbog ukorijenjenosti socio-ekonomskih nejednakosti i poteškoća u postizanju cilja EU-a u pogledu socio-ekonomske usklađenosti; ističe da se proračunom Unije trebaju poticati politike usklađivanja, integracije i kohezije, na temelju zaštite i promicanja poduzetništva, stvaranja pristojnih, kvalitetnih i stabilnih radnih mjesta, održivog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite okoliša ostvarivanjem ciljeva u okviru strategije Europa 2020. radi ostvarenja pametnog, održivog i uključivog rasta; posebno je zabrinut zbog toga što je izvršenje odobrenih sredstava za plaćanja za Fond za europsku pomoć najugroženijima niže od očekivanog;

16.

uviđa važnost programa za mlijeko i voće u školama te predlaže da se analizira u kojoj je mjeri moguće povećati sredstva za te programe; podsjeća na brojne krize u posljednjih nekoliko godina te posebno na poljoprivrednu krizu zbog učinaka ruskog embarga; potiče da se uloži više truda kako bi poljoprivreda EU-a bila otporna na klimatske promjene uz smanjenje poljoprivredne emisije stakleničkih plinova i jamčenje gospodarske održivosti sektora;

17.

uviđa da, unatoč mobilizaciji znatnih proračunskih sredstava za rješavanje izbjegličke i migracijske krize tijekom 2015. i 2016., nije pronađeno rješenje ni unutar Unije ni u zemljama iz kojih izbjeglice potječu; naglašava međutim da su sredstva iz proračuna nedostatna i da su potrebna znatna dodatna financijska sredstva za rješavanje te krize s obzirom na to da se povećanje broja izbjeglica i migranata ne može smatrati privremenom pojavom; naglašava da je potrebno pronaći dugoročna rješenja, ne samo u okviru godišnjeg proračunskog postupka, već i u nadolazećoj reviziji VFO-a na sredini razdoblja; apelira na Komisiju da predstavi srednjoročni i dugoročni politički i financijski plan za rješavanje migracijske krize i njezinih učinaka na proračun za 2017.; napominje da bi se sve mjere koje se financiraju iz proračuna EU-a trebale smatrati ulaganjima u rješavanje izazova povezanih s izbjeglicama i migracijama; naglašava potrebu da se temeljni uzroci migracijskog fenomena riješe poboljšanjem životnih uvjeta, posebno boljim obrazovanjem i zdravstvenim uslugama te većom potporom ulaganjima u infrastrukturu u zemljama podrijetla migranata ili prvih zemalja u kojima traže utočište; naglašava da financiranje rješavanja migracijske i izbjegličke krize ne smije ugroziti ni ometati provedbu ostalih važnih politika EU-a; u tom kontekstu ističe da je solidarnost temeljno načelo proračuna EU-a; zabrinut je zbog toga što tijekom izbjegličke krize solidarnost nije jednako prisutna u svim državama članicama; ponovno traži od Komisije da izradi prijedlog o tome kako proračun EU-a može potaknuti države članice na uravnoteženiji pristup solidarnosti;

18.

izražava duboku zabrinutost zbog nedostatka odgovarajuće zaštite maloljetnika bez pratnje na njihovom čitavom putovanju prema sigurnom utočištu i poziva da se temeljito istraži slučaj 10 000 nestale djece o kojem je izvijestio EUROPOL;

19.

Naglašava važnost većeg financiranja programa za preseljenje, postupaka premještaja i operacija vraćanja, osobito u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), kako bi se postigla učinkovita europska migracijska politika i politika azila te spriječila i smanjila nezakonita migracija; naglašava potrebu da se unutar proračuna EU-a stvore mogućnosti za razvijanje područja ponovnog naseljavanja i sigurnih zona na afričkom kontinentu i Bliskom istoku u suradnji s Afričkom unijom, Arapskom ligom i UNHCR-om;

20.

prima na znanje uspostavljanje Regionalnog uzajamnog fonda EU-a kao odgovora na sirijsku krizu i Kriznog uzajamnog fonda za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljavanja osoba u Africi; potiče države članice da ispune svoja obećanja i doprinesu tim fondovima iznosom koji je jednak iznosu EU-a od 2,3 milijarde EUR; izražava duboku zabrinutost zbog niske razine financijskih doprinosa država članica; ističe da će biti potrebna dodatna financijska sredstva za pružanje humanitarne pomoći duž tranzitnih pravaca i rješavanje izazova koji nastaju zbog sve većeg broja izbjeglica; ističe da nedostatak odgovarajućeg financiranja humanitarne pomoći, uključujući mjere povezane sa zdravljem i obrazovanjem u kampovima, potiče više izbjeglica da krenu na opasno putovanje prema EU-u; podsjeća na to da su navedeni fondovi uspostavljeni kao odgovor na nedostatak fleksibilnosti i financiranja u proračunu EU-a; ustraje u tome da se mjere za rješavanje problema migracije i izbjeglica ne bi trebale poduzimati nauštrb razvojnih politika EU-a u drugim područjima te da se svi potezi EU-a u tom području moraju ravnati prema pravilima o odgovornosti;

21.

naglašava da su na neslužbenom sastanku čelnika država ili vlada EU-a održanom 23. rujna 2015. na temu migracija, na sjednici Europskog vijeća 15. listopada 2015. i na sastanku na vrhu 11. i 12. studenoga 2015. održanom u Valletti države članice po tom pitanju iznova potvrdile svoju predanost; pridaje iznimnu važnost javnim izjavama Vijeća u pogledu odgovora na dosad nezabilježenu migracijsku i izbjegličku krizu; očekuje da će Vijeće ispuniti očekivanja koja proizlaze iz njegovih izjava i odluka, osobito u pogledu doprinosa država članica koji bi trebao bio jednak iznosu potpore iz proračuna EU-a uzajamnom fondu Madad i uzajamnom fondu za Afriku, kao i da će u potpunosti provesti prijedlog Komisije o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj; prima na znanje da neke države članice dodatno pridonose preko drugih programa humanitarne pomoći, kao što su Svjetski program za hranu i UNHCR;

22.

pozdravlja načelo i ciljeve u pogledu predviđene 3 milijarde EUR za Instrument za izbjeglice u Turskoj te snažno potiče svaku državu članicu da ispuni svoje političke obveze i pruži odgovarajuću financijsku potporu u paketu Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; iznimno je odlučan primijeniti sva politička i institucionalna sredstva za vršenje pritiska kako bi zajamčio da države članice ispune svoju obvezu u pogledu doprinosa regionalnoj zakladi za Siriju, Kriznom uzajamnom fondu za Afriku i Instrumentu za izbjeglice u Turskoj; očekuje da Komisija objasni na koji bi način doprinos Unije trebao biti dostupan unutar gornjih granica proračuna Unije za 2016. i 2017.; kritizira činjenicu da su Vijeće i Komisija isključili Parlament iz rasprave o uspostavi tog instrumenta i aktivaciji doprinosa Unije, što je vidljivo iz najave Komisije o njezinoj namjeri da se doprinos Unije financira preraspodjelom sredstava iz nedavno usvojenoga proračuna Unije za 2016. i prisvajanjem razlika do gornjih granica iz proračuna za 2017.; nadalje naglašava da je potrebno povećati utjecaj vanjske potrošnje EU-a; poziva Komisiju da pripremi prijedloge o tome kako se može povećati sinergija između vanjskih instrumenata financiranja EU-a i učiniti njihov strateški pristup dosljednijim; smatra da te zaklade, kao ni Instrument za izbjeglice, nisu niti unutar niti izvan proračuna te im stoga nedostaju potrebna odgovornost i demokratski proces koji se propisuju metodom Zajednice te stoga namjerava pažljivo pratiti uspostavljanje fondova i instrumenta te njihovu provedbu; naglašava da se navedenim mjerama jasno krše prava Parlamenta kao grane proračunskog tijela;

23.

skreće pozornost na činjenicu da je geopolitička situacija u istočnom susjedstvu nesigurna te poziva EU da pruži veću potporu zemljama koje trenutačno provode sporazume o pridruživanju kako bi se potaknule reforme i zajamčilo produbljenje odnosa između EU-a i pojedinih zemalja;

24.

podsjeća na to da se u proračunima za 2015. i 2016. Komisija u mnogim slučajevima suzdržala od traženja dodatnih odobrenih sredstava za plaćanja za brojne odgovore na krize (pojačano financiranje na početku proračunskog razdoblja u iznosu od 2 milijarde EUR za Grčku, prve inicijative u području migracije) te se umjesto toga okrenula preraspodjeli postojećih resursa; naglašava da to predstavlja dodatno opterećenje na odobrena sredstva za plaćanja u 2016. i nakon nje te da se time potencijalno ponovno dolazi u situaciju u kojoj odobrena sredstva možda neće biti dovoljna da se zadovolje stvarne potrebe financijskih programa u naslovima, što će imati direktan utjecaj na voditelje projekata i građane; izražava zabrinutost jer bi se zbog te situacije, uz odgađanje početka provođenja programa u okviru podijeljenog upravljanja, mogli ponovno stvoriti uvjeti koji su na kraju posljednjeg VFO-a doveli do dotad nezabilježene razine nepodmirenih preuzetih obveza i neodrživog broja zaostataka u pogledu plaćanja dospjelih potraživanja; podsjeća na svoj davno zauzet stav da bi se nepredviđene nepodmirene preuzete obveze trebale financirati novoodobrenim sredstvima;

25.

poziva na potpunu provedbu zajedničke izjave o plaćanjima dogovorene između Parlamenta, Vijeća i Komisije tijekom 2015. i 2016.; podsjeća na obvezu da se tijekom ove godine održe najmanje tri međuinstitucijska sastanka o plaćanjima kako bi se ocijenilo provođenje plaćanja i revidirane prognoze; primjećuje da je Komisija najavila da će krajem 2015. zaostaci iznositi 8,2 milijarde EUR, što je gotovo polovica prvotno predviđenog iznosa; namjerava postaviti to pitanje na prvom međuinstitucijskom sastanku o plaćanjima u ožujku 2016. kako bi se odredio uzrok te razlike i mogući dugoročni utjecaj na prognoze plaćanja; očekuje da će Vijeće u svojem čitanju proračuna Unije 2017. preuzeti i u potpunosti poštovati iznose potvrđene na sastanku u travnju 2016.; apelira na Komisiju da Parlamentu i Vijeću, kako je dogovoreno u zajedničkoj izjavi donesenoj u okviru proračunskog postupka za 2016., dostavi dugoročne prognoze o kretanju plaćanja do kraja VFO-a 2014. – 2020. kako bi se izbjegli zaostaci u plaćanjima u drugoj polovici VFO-a;

26.

naglašava da se očekuje da će provedba europskih strukturnih i investicijskih fondova postići optimalan tempo 2017. i upozorava na to da se na povećanje iskorištenosti ne bi smjelo odgovoriti smanjenjem odobrenih sredstava za plaćanja; potiče Komisiju da odredi potrebne razine plaćanja u svojem nacrtu proračuna; izražava zabrinutost zbog kasnog donošenja operativnih programa i zbog rizika koji predstavlja gomilanje novih zaostataka neplaćenih računa u drugoj polovici VFO-a; potiče Komisiju da aktivno surađuje s državama članicama te apelira na države članice da učine sve u svojoj moći kako bi zajamčile brzo utvrđivanje programskih nadležnih tijela čije je nepostojanje glavni uzrok aktualnih kašnjenja; pozdravlja spremnost Komisije da na zahtjev blisko surađuje s državama članicama, osobito po potrebi u pogledu eventualne prilagodbe operativnih programa kako bi se omogućila veća sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i nacionalnih izazova povezanih s izbjegličkom krizom;

27.

podsjeća na važnost uvođenja rodne perspektive na kojoj bi se kao na horizontalnom načelu trebale temeljiti politike Unije; poziva Komisiju da po potrebi pri pripremi nacrta proračuna za 2017. pristupi iz rodne perspektive;

28.

pozdravlja dogovor o univerzalno obvezujućem, dinamičnom i diferenciranom sporazumu za suočavanje s izazovom klimatskih promjena koji je u Parizu 12. prosinca 2015. postiglo 196 stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama; međutim žali zbog činjenice da nije jasno kako će zemlje donatorice ispuniti godišnji cilj od 100 milijardi USD za pružanje potpore zemljama u razvoju, a posebno kako će se dogovoriti o zajedničkoj metodologiji kojom bi se opravdalo financiranje borbe protiv klimatskih promjena; napominje da to pitanje treba riješiti prije konferencije COP 22 u Marakešu i očekuje od Komisije da donese konsolidirani regulatorni okvir EU-a koji je potpuno usklađen sa svim obvezama preuzetim u Parizu i predvidi takvo financiranje u svom nacrtu proračuna za 2017.; podsjeća na to da se EU složio da najmanje 20 % njegova proračuna za 2014.–2020., odnosno čak do 180 milijardi EUR, treba potrošiti na djelovanja povezana s klimatskim promjenama te da je potrebna „fina prilagodba proračuna EU-a u pogledu klime”; traži od Komisije da nastavi podupirati izdatke EU-a za održivu učinkovitu strukturu i održive načine prijevoza; potiče Komisiju da bez odgađanja provede zaključke Vijeća od 17. studenoga 2015. u pogledu sredstava za klimatsku i kohezijsku politiku;

29.

pozdravlja napore Komisije u razvoju strategije „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”; poziva Komisiju da pokaže napredak u području pojednostavnjenja financiranja EU-a, posebno u pogledu smanjenja tereta provedbe projekata koji se financiraju iz fondova EU-a te njihova upravljanja; naglašava da posebnu pažnju treba posvetiti učinkovitosti financijskih instrumenata koji u okviru programa financiranja Unije mogu doprijeti do važnih ciljnih skupina, kao što su mala i srednja poduzeća, inovativna poduzeća i mikropoduzeća; nadalje vjeruje da osim institucija Unije velik dio odgovornosti snose države članice s obzirom na činjenicu da je 80 % proračuna u okviru „podijeljenog upravljanja”; stoga poziva države članice da učine sve u svojoj moći da zajamče dobro financijsko upravljanje i smanjenje grešaka kako bi se izbjegla kašnjenja u provedbi programa pod njihovom odgovornošću; naglašava da je potrebno više se usredotočiti na razvoj odgovarajućih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja ishoda kako bi se izmjerila učinkovitost i razvila konkretna slika učinka potrošnje EU-a u realnom gospodarstvu; poziva sve države članice da promiču i uspostave konkretne mjere za aktivnu borbu protiv korupcije u području javne nabave i javnih natječaja;

30.

potvrđuje svoju potporu međunarodnom istraživačko-inženjerskom programu ITER te se obvezuje da će mu osigurati dostatna sredstva; međutim zabrinut je zbog mogućih daljnjih kašnjenja i dodatnih troškova tog programa kao i zbog potencijalnih posljedica za proračun Unije; stoga žali što nije bio u mogućnosti procijeniti razinu odobrenih sredstava za ITER za 2016. uzimajući u obzir ažurirani plan i raspored plaćanja; očekuje da će se taj revidirani plan uvrstiti u pripremu nacrta proračuna za 2017.; poziva na izradu odgovarajućeg mehanizma odgovornosti kojim će se dati jasan pregled iznosa financijskih sredstava namijenjenih za taj međunarodni projekt i ocijeniti učinkovitost njihove uporabe;

31.

podsjeća na to da konačni sporazum o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020., kako je utvrđeno člankom 2. Uredbe o VFO-u, uključuje obveznu reviziju VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. popraćenu zakonodavnim prijedlogom za reviziju VFO-a krajem 2016.; naglašava da je svrha revizije ocjena kvalitativnog i kvantitativnog funkcioniranja VFO-a i rješavanje sustavnih nedostataka proračuna Unije, kao i jamčenje da su Uniji dodijeljeni dovoljni resursi da učinkovito riješi unutarnje i vanjske krize i financira promjenjive političke prioritete za drugu polovicu tekućeg VFO-a; ističe da bi Vijeće trebalo ispuniti očekivanja nastala na temelju izjava i odluka Europskog vijeća; u tom pogledu naglašava da bi Vijeće trebalo preuzeti odgovornost kako bi se zajamčilo da su potrebna odobrena sredstva dostupna za financiranje novih zadataka i nepredviđenih okolnosti, uključujući povećanjem gornje granice VFO-a; namjerava zauzeti dosljedan pristup u pregovorima o proračunu za 2017. i reviziji VFO-a; ozbiljno sumnja u mogućnost financiranja tih kriza unutar ograničenja trenutačnog VFO-a; nadalje naglašava da se revizijom VFO-a u 2016. pruža prilika za prilagodbu njegovih sredstava i povećanje njegove fleksibilnosti;

32.

ponavlja svoje stajalište u korist neophodne temeljite reforme sustava vlastitih sredstava Unije te pridaje osobitu političku važnost radu skupine na visokoj razini o vlastitim sredstvima koja je osnovana kao dio sporazuma o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020.; očekuje od Komisije i Vijeća da u obzir uzmu završne zaključke, koji se očekuju do kraja 2016., uključujući nove prijedloge za vlastita sredstva; podsjeća na to da je nit vodilja reforme sustava vlastitih sredstava učiniti prihodovnu stranu proračuna Unije autonomnijom kao i stabilnijom, jednostavnijom, poštenijom, održivijom i predvidljivijom te istodobno rasteretiti pretjeranu potrošnju u okviru nacionalnih proračuna i poboljšati transparentnost i vidljivost za građane bez povećanja njihova ukupnog poreznog opterećenja; smatra da se pri sastavljanju potpuno neovisnog proračuna EU-a moraju upotrijebiti stvarna vlastita sredstva;

33.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.