27.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 172/17

1.

Preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, u kojoj su definirani znanje, vještine i stavovi potrebni za razvoj digitalne kompetencije (2) kao jedne od ključnih kompetencija koje su svim pojedincima potrebne za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i zapošljavanje (3) te u kojoj je naglašena ključna uloga koju obrazovanje i osposobljavanje imaju u osiguravanju da svi mladi dobiju priliku za razvoj i unapređenje navedene kompetencije.

2.

Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 22. svibnja 2008. o promicanju kreativnosti i inovativnosti putem obrazovanja i osposobljavanja, u kojima je posebno istaknuta ključna uloga koju u njegovanju i podupiranju kreativnog potencijala svakog djeteta imaju nastavnici i okruženje za učenje (4).

3.

Zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (5), u kojima je kao jedan od četiriju strateških ciljeva tog okvira utvrđeno jačanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, a stjecanje transverzalnih ključnih kompetencija, poput digitalne kompetencije, navedeno kao ključan izazov u tom pogledu.

4.

Zaključke Vijeća od 27. studenoga 2009. o medijskoj pismenosti u digitalnom okružju, u kojima je naglašena potreba za promicanjem ne samo većeg pristupa novim tehnologijama, nego i odgovornog služenja njima (6).

5.

Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2011. o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (ECEC) (7), u kojima je prepoznato da visoka kvaliteta ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja nadopunjuje središnju ulogu obitelji i uspostavlja temelje nužne za usvajanje jezika, uspješno cjeloživotno učenje, integraciju u društvo, osobni razvoj i zapošljivost, potičući istodobno stjecanje i kognitivnih i nekognitivnih vještina.

6.

Zaključke Vijeća od 29. studenoga 2011. o kulturnim i kreativnim kompetencijama i njihovoj ulozi u izgradnji intelektualnog kapitala Europe (8), u kojima su takve kompetencije prepoznate kao izvori održivog i uključivog rasta u Europi, posebno kroz razvoj inovativnih proizvoda i usluga.

7.

Zaključke Vijeća od 29. studenoga 2011. o zaštiti djece u digitalnom svijetu (9), u kojima je naglašena važnost podizanja svijesti među djecom o potencijalnim rizicima na koje mogu naići u digitalnom svijetu te je pozvano na dosljednost u promicanju internetske sigurnosti i medijske pismenosti u školama i ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

8.

Zaključke Vijeća od 26. studenoga 2012. o pismenosti, u kojima je istaknuto da obrazovni sustavi nisu u potpunosti iskoristili učinak novih tehnologija na pismenost i da revizija obrazovnih materijala i metoda učenja s obzirom na rastuću digitalizaciju te podupiranje nastavnika u upotrebi novih pedagoških metoda mogu povećati motivaciju polaznika (10).

9.

Zaključke Vijeća od 26. studenoga 2012. o Europskoj strategiji za bolji internet za djecu (11), u kojima je naglašena važna uloga obrazovnog sektora i roditelja u pomaganju djeci da na siguran i koristan način iskoriste mogućnosti koje im pruža internet te je istaknuta potreba da nastavnici i roditelji budu u toku s neprestanim tehnološkim promjenama.

10.

Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika, u kojima je naglašeno koliko je važno da nastavnici u dovoljnoj mjeri razumiju digitalne alate za učenje i otvorene obrazovne resurse kako bi se njima mogli djelotvorno služiti u poučavanju i polaznicima omogućiti da razviju svoju digitalnu kompetenciju (12).

1.

Promicanje kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije kroz odgoj i obrazovanje u ranim godinama života (13) može se pozitivno odraziti kasnije u životu uspostavljanjem temelja za daljnje učenje, omogućivanjem stjecanja znanja do mnogo više razine te općenito poboljšavanjem sposobnosti sve djece da razviju vještine kreativnog i kritičkog razmišljanja te da postanu odgovorni građani Europe budućnosti, sposobni za suočavanje s izazovima svijeta u kojem povezanost i globaliziranost stalno rastu.

2.

Sposobnost za inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga u velikoj mjeri ovisi o iskorištavanju prednosti digitalne revolucije koja zapanjujućom brzinom mijenja gospodarstva i društva, što znači da će u desetljećima koja dolaze gospodarski uspjeh, između ostalog, ovisiti o građanima koji pokazuju kreativnost i inovativnost te posjeduju visoku razinu digitalne kompetencije.

3.

Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za korisnicima s digitalnom kompetencijom i stručnjacima u području ICT-a, Europa mora odgovoriti na izazov da svakom građaninu osigura prilike za oslobađanje kreativnog ili inovativnog potencijala i za razvoj digitalne kompetencije cjeloživotnim učenjem.

1.

Sustavi obrazovanja i osposobljavanja, zajedno s neformalnim i informalnim učenjem, imaju temeljnu ulogu u razvoju kreativnih i inovativnih sposobnosti od rane dobi kao ključnih čimbenika ne samo povećanja gospodarske konkurentnosti i zapošljivosti u budućnosti, nego, što je jednako važno, i promicanja osobnog ispunjenja i razvoja, socijalne uključenosti i aktivnoga građanstva.

2.

Nastavnici i odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju imaju temeljnu ulogu u poticanju dječje radoznalosti, mašte i spremnosti na eksperimentiranje te u pružanju pomoći djeci da razviju ne samo osnovne vještine i posebno znanje, nego i transverzalne kompetencije potrebne za kreativnost i inovativnost, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i inicijativnost.

3.

Učenje kroz igru, koje može uključivati igre i digitalne alate s pedagoškom vrijednošću, ne potiče samo maštu, intuiciju i znatiželju, već i sposobnost suradnje i rješavanja problema te je stoga važno za razvoj i učenje svakog djeteta, posebno u ranim godinama života.

4.

Sve navedeno ima važne posljedice u pogledu modernizacije pedagoških pristupa, nastavnih materijala i okruženja za učenje, kao i u pogledu inicijalnog obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja nastavnika i odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, koji im trebaju pružiti sposobnost da potiču dječju kreativnost i inovativnost tako što će te aspekte oživotvoriti u vlastitom poučavanju.

5.

Iako se digitalnim alatima ne može zamijeniti temeljne nastavne aktivnosti, iskustva i materijale, stavljanje na raspolaganje takvih alata i njihova integracija u procese poučavanja i učenja, prema potrebi, može doprinijeti povećanju kvalitete i djelotvornosti potonjih, kao i povećanju učeničke motivacije, razumijevanja i ishoda učenja.

6.

Razvoj digitalne kompetencije na način koji je djelotvoran i prilagođen životnoj dobi kroz rani i predškolski odgoj i obrazovanje te osnovnoškolsko obrazovanje ima važne posljedice u pogledu pedagoških pristupa, ocjenjivanja, pedagoških materijala i okruženja za učenje, kao i u pogledu doprinosa smanjenju digitalnog raskoraka.

7.

Jednako su važne i posljedice koje navedeno ima za inicijalno obrazovanje nastavnika te trajno stručno usavršavanje i nastavnika i odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, s ciljem razvoja njihove sposobnosti da promiču djelotvorno i odgovorno služenje novim tehnologijama u pedagoške svrhe te da djecu podupiru u razvoju digitalne kompetencije.

8.

U svijetu u kojemu su mnoga djeca već posve navikla na digitalne medije, obrazovanje i osposobljavanje također imaju važnu ulogu u promicanju sigurnog i odgovornog korištenja digitalnim alatima te u razvoju medijske pismenosti, tj. ne samo sposobnosti pristupanja digitalnom sadržaju, već, što je čak i važnije, i sposobnosti tumačenja, upotrebe, dijeljenja, stvaranja i kritičke prosudbe takvog sadržaja.

1.

potaknu ustanove za obrazovanje nastavnika, ustanove za osposobljavanje odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te pružatelje stručnog usavršavanja da prilagode svoje programe s ciljem uključivanja novih alata za učenje i razvoja odgovarajućih pedagoških metoda koje za cilj imaju poticanje kreativnosti i inovativnosti od rane dobi;

2.

pružatelje obrazovanja ili relevantna tijela, prema potrebi, potaknu da škole i objekte za rani i predškolski odgoj i obrazovanje opreme na odgovarajućoj razini kako bi se poticale kreativne i inovativne sposobnosti;

3.

pružatelje programa inicijalnog obrazovanja i programa trajnog stručnog usavršavanja i za nastavnike i za odgojitelje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju potaknu na promišljanje o djelotvornim metodama za poticanje znatiželje, eksperimentiranja kreativnog i kritičkog razmišljanja te kulturnog razumijevanja, primjerice putem umjetnosti, glazbe i kazališta, kao i na istraživanje potencijala kreativnih partnerstava;

4.

promiču razvoj aktivnosti formalnog, neformalnog i informalnog učenja za djecu, usmjerenih na poticanje kreativnosti i inovativnosti, istodobno prepoznajući važnost uloge roditelja i obitelji;

5.

olakšaju pristup ICT-u i njegovo promicanje te razvoj digitalne kompetencije putem izloženosti digitalnim alatima primjerenoj životnoj dobi, kao i integraciju digitalnih alata tijekom cijeloga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja, uz prepoznavanje važne uloge roditelja i obitelji te različitih obrazovnih potreba ovisno o životnoj dobi;

6.

potaknu razvoj digitalnih alata i služenje njima u obrazovne svrhe te razvoj i primjenu pedagoških pristupa koji mogu doprinijeti unapređenju kompetencija u svim područjima, a posebno u pogledu pismenosti, kvantitativne pismenosti, matematike, prirodoslovnih znanosti, tehnologije i stranih jezika, s ciljem suočavanja s nekima od izazova istaknutih u novijim međunarodnim istraživanjima (14);

7.

potaknu pružatelje obrazovanja ili relevantna tijela, prema potrebi, da škole te ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje opreme na odgovarajućoj razini kako bi se promicao razvoj digitalne kompetencije koji odgovara životnoj dobi, posebno proširenjem dostupnosti različitih digitalnih alata i infrastrukture;

8.

potaknu nastavnike visokih učilišta koja izvode studije za učitelje i nastavnike u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, učitelje i nastavnike u sustavu odgoja i obrazovanja, odgojitelje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te ravnatelje škola da tijekom inicijalnog obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja i sami steknu dostatnu razinu digitalne kompetencije, što uključuje sposobnost služenja ICT-om u obrazovne svrhe, kao i da razviju djelotvorne metode promicanja medijske pismenosti od rane dobi;

9.

istraže potencijal digitalnih alata kako bi se poduprlo učenje u različitim okruženjima i osigurali u većoj mjeri personalizirani pristupi učenju, koji bi odgovarali potrebama širokog raspona sposobnosti, od vrlo nadarenih do onih s niskom razinom vještina, kao i potrebama djece u nepovoljnom položaju te djece s posebnim potrebama;

10.

promiču komunikaciju i suradnju među školama i nastavnicima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, među ostalim putem eTwinninga;

11.

istraže potencijal za suradnju sa zajednicom otvorenog koda na inovativnim obrazovnim alatima i digitalnoj kreativnosti;

12.

ulože napore u promicanje medijskog obrazovanja i pismenosti, posebno sigurne i odgovorne uporabe digitalnih tehnologija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te osnovnoškolskom obrazovanju.

1.

poduzmu odgovarajuće mjere i inicijative s ciljem poticanja kreativnosti, inovativnosti i digitalnih kompetencija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te osnovnoškolskom obrazovanju, djelotvorno se služeći europskim resursima poput programa Erasmus+ i Europskim strukturnim i investicijskim fondom za potporu takvim mjerama i inicijativama;

2.

promiču i razviju suradnju, razmjenu dobre prakse i uzajamno učenje o temi poticanja kreativnosti, inovativnosti i digitalnih kompetencija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te osnovnoškolskom obrazovanju, kao i kroz neformalno i informalno učenje;

3.

istraživanjima utvrde primjere najdjelotvornijih metoda i praksi za nastavnike i odgojitelje u svim fazama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja kako bi se djeci pomoglo u razvoju kreativnosti i inovativnosti te razvoju digitalne kompetencije. U tom kontekstu razmotre provedbu ključnih načela okvira kvalitete za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, prema potrebi.

1.

nastavi s postojećim radom radnih skupina u sklopu strateškog okvira „ET 2020.” (Radne skupine za transverzalne vještine te Radne skupine za digitalno i internetsko učenje) radi poticanja kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije, prema potrebi, od rane dobi;

2.

promiče suradnju i uzajamno učenje na europskoj razini i u sklopu strateškog okvira „ET 2020.” i kroz program Erasmus+;

3.

nastavi s praćenjem područja obuhvaćenih ovim zaključcima, unutar područja primjene postojećih alata i izvješćâ, izbjegavajući dodatno administrativno opterećenje.

—

razini ISCED-a 0.2 (predškolski odgoj i obrazovanje): „Obrazovanje čija je svrha poduprijeti rani razvoj u pripremi za sudjelovanje u školi i društvu. Programi su namijenjeni djeci od treće godine života do početka osnovnoškolskog obrazovanja.”

—

razini ISCED-a 1 (osnovnoškolsko obrazovanje): „Programi čija je svrha obično učenicima pružiti temeljne vještine u čitanju, pisanju i matematici te izgraditi čvrst temelj za učenje.”