This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52015XC1112(01)
Interpretative Notice on indication of origin of goods from the territories occupied by Israel since June 1967
Mišljenje o tumačenju u pogledu navođenja podrijetla proizvoda s područja koja su pod izraelskom okupacijom od lipnja 1967.
Mišljenje o tumačenju u pogledu navođenja podrijetla proizvoda s područja koja su pod izraelskom okupacijom od lipnja 1967.
SL C 375, 12.11.2015, p. 4–6
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
|
12.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 375/4 |
Mišljenje o tumačenju u pogledu navođenja podrijetla proizvoda s područja koja su pod izraelskom okupacijom od lipnja 1967.
(2015/C 375/05)
|
(1) |
U skladu s međunarodnim pravom Europska unija ne priznaje izraelski suverenitet nad područjima koja su pod izraelskom okupacijom od lipnja 1967., to jest nad Golanskom visoravni, Pojasom Gaze i Zapadnom obalom, uključujući istočni Jeruzalem, te ne ih ne smatra dijelom državnog područja Izraela (1), bez obzira na njihov pravni status prema domaćem izraelskom pravu. Unija je jasno izjavila da neće priznati izmjene granica utvrđenih prije 1967., osim izmjena dogovorenih između stranaka u bliskoistočnom mirovnom procesu (MEPP) (2) (3). |
|
(2) |
Primjenu postojećeg zakonodavstva Unije o navođenju podrijetla proizvoda na proizvode podrijetlom iz područja pod izraelskom okupacijom u svojim su mišljenjima i smjernicama razmotrila nadležna tijela više država članica. Potrošači, gospodarski subjekti i nacionalna tijelima doista imaju potrebu za razjašnjenjem postojećeg zakonodavstva Unije u pogledu podataka o podrijetlu za proizvode s područja pod izraelskom okupacijom (4). Jedan od ciljeva je i osigurati poštovanje stajališta Unije i međunarodnopravnih obveza o Unijinu nepriznavanju izraelskog suvereniteta nad područjima koja su pod izraelskom okupacijom od lipnja 1967. Cilj ovog mišljenja je i održavanje otvorene i neometane trgovine; njime se ne ometaju trgovinski tokovi, niti bi se ono trebalo tumačiti kao da se njime ometaju trgovinski tokovi. |
|
(3) |
Ovim se Mišljenjem ne uvode novi zakonodavni propisi. Iako se u Mišljenju odražava shvaćanje Komisije o odgovarajućem zakonodavstvu Unije, odgovornost za provedbu odgovarajućih pravila prvenstveno je na državama članicama. U skladu sa sudskom praksom, iako zadržavaju pravo na izbor sankcija, države članice moraju osigurati da sankcije za povrede odredaba prava Unije budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće (5). Komisija kao čuvarica Ugovora osigurava usklađenost s tim obvezama država članica, ako je potrebno i postupcima zbog povrede. Ovo Mišljenje ne utječe na druge zahtjeve iz zakonodavstva Unije i na eventualno tumačenje Suda. |
|
(4) |
Obveza navođenja podrijetla proizvoda trenutačno je propisana u više zakonodavnih akata Unije. Taj se zahtjev često odnosi na označivanje „zemlje podrijetla” (6), no za hranu se ponekad rabe i drugi izrazi, kao što je „mjesto podrijetla” (7). Osim ako je u odgovarajućim odredbama zakonodavstva Unije izričito navedeno suprotno, određivanje zemlje podrijetla hrane u načelu se temelji na nepovlaštenim pravilima o podrijetlu robe iz carinskog zakonodavstva (8). |
|
(5) |
U slučaju da se navođenje podrijetla proizvoda izričito zahtijeva odgovarajućim odredbama prava Unije, ono mora biti točno i ne zavaravajuće za potrošača. |
|
(6) |
U slučaju da navođenje podrijetla nije obvezatno, a podrijetlo se navodi dobrovoljno, podaci moraju biti točni i ne zavaravajući za potrošača (9). |
|
(7) |
Budući da Golanska visoravan i Zapadna obala (uključujući istočni Jeruzalem) (10) prema međunarodnom pravu nisu dio izraelskog državnog područja, oznaka „proizvod iz Izraela” (11) smatra se netočnom i zavaravajućom u smislu navedenog zakonodavstva. |
|
(8) |
Ako je navođenje podrijetla obvezatno, morat će se rabiti drugi izraz, kojim se uzimaju u obzir nazivi pod kojima se ta područja često navode. |
|
(9) |
Za proizvode iz Palestine (12) koji nisu podrijetlom iz naselja, oznaka koja ne zavarava u pogledu zemljopisnog podrijetla, a odgovara međunarodnoj praksi, mogla bi biti „proizvod sa Zapadne obale (palestinski proizvod)” (13), „proizvod iz Gaze”ili „proizvod iz Palestine”. |
|
(10) |
Za proizvode sa Zapadne obale ili Golanske visoravni koji jesu podrijetlom iz naselja, oznaka ograničena na „proizvod s Golanske visoravni” ili „proizvod sa Zapadne obale” ne bi bila prihvatljiva. Čak i kada bi te oznake označivale širi prostor ili područje s kojeg proizvod potječe, nenavođenje dodatnih zemljopisnih podataka o tome da proizvod potječe iz izraelskih naselja zavaralo bi potrošače u pogledu pravog podrijetla proizvoda. U tim se slučajevima treba dodati izraz „izraelsko naselje” ili drugi istovjetan izraz, primjerice u zagradama. Stoga bi se mogli rabiti izrazi kao što je „proizvod s Golanske visoravni (izraelsko naselje)” ili „proizvod sa Zapadne obale (izraelsko naselje)”. |
|
(11) |
U svakom slučaju, u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite potrošača, navođenje podrijetla obvezatno je za hranu ako bi nenavođenje tih podataka zavaralo potrošača u pogledu pravog podrijetla proizvoda (14), a za svu ostalu robu ako su izostavljeni podaci koji su bitni, s obzirom na kontekst, za donošenje informirane odluke o transakciji, čime je prosječni potrošač natjeran ili je vjerojatno da će biti natjeran da donese odluku o transakciji koju inače ne bi donio (15). Primjeri iz prethodnog stavka odnose se na te slučajeve. |
|
(12) |
Podaci o podrijetlu često su gospodarskim subjektima dostupni u raznim oblicima (16). U mnogim slučajevima podaci o podrijetlu proizvoda nalaze se u carinskoj dokumentaciji. Ako se za uvoz tih proizvoda koriste pogodnosti povlaštenog postupanja, uz njih će biti priložen dokaz o povlaštenom podrijetlu koji je izdao Izrael (17) ili palestinske vlasti (18). Oznaka o podrijetlu proizvoda može se pronaći i u drugoj dokumentaciji, kao što su računi, dostavnice i prijevozna dokumentacija. Ako taj podatak nije dostupan iz priložene dokumentacije, gospodarski subjekti mogu podatke o podrijetlu zatražiti izravno od dobavljača ili uvoznika. |
(1) Vidjeti predmet C-386/08 Brita [2010.] ECR I-1289, točke 47. i 53.
(2) Prema izraelskom pravu istočni Jeruzalem i Golanska visoravan pripojeni su Državi Izrael, dok se Zapadna obala naziva „područjima”.
(3) Vidjeti, među ostalim, zaključke Vijeća za vanjske poslove o bliskoistočnom mirovnom procesu donesene 14. svibnja 2012., 10. prosinca 2012. i 17. studenoga 2014.
(4) Tumačenje iz ovog Mišljenja u pogledu onoga što čini podatke o podrijetlu u skladu sa zakonodavstvom Unije primjenjivat će se na sve buduće odredbe čiji je sadržaj sličan odredbama koje su trenutačno na snazi i obuhvaćene ovim Mišljenjem.
(5) Vidjeti, među ostalim, predmet 68/88 Komisija protiv Grčke [1989.] ECR 2965, točke 23. i 24.; predmet C-326/88 Hansen [1990.] ECR I-2911, točku 17.; spojene predmete C-387/02, C-391/02 i C-403/02 Berlusconi i drugi [2005.] ECR I-3565, točku 65.
(6) Vidjeti primjerice: za kozmetičke proizvode članak 19. stavak 1. točku (a) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.); za svježe voće i povrće: Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.) te članak 6. i Dio A točku 4.(B) Priloga I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011., str. 1.); za ribu: članak 38. Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.); za vino: članak 119. stavak 1. točku (e) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članak 55. Uredbe Komisije (EZ) br. 607/2009 od 14. srpnja 2009. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, označavanja i prezentiranja određenih proizvoda u sektoru vina (SL L 193, 24.7.2009., str. 60.); za med: članak 2. stavak 4. Direktive Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu (SL L 10, 12.1.2002., str. 47.); za maslinovo ulje: članak 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 29/2012 od 13. siječnja 2012. o tržišnim standardima za maslinovo ulje (SL L 12, 14.1.2012., str. 14.); za goveđe i teleće meso: članke 13. do 15. Uredbe (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.); za pretpakirano meso peradi iz trećih zemalja: članak 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 543/2008 od 16.lipnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu tržišnih standarada za meso peradi (SL L 157, 17.6.2008., str. 46.); za svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje ili kozje meso te meso peradi: Prilog XI. Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.) te članke 5. do 8. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1337/2013 od 13. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu navođenja zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla za svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi (SL L 335, 14.12.2013., str. 19.).
(7) Članak 2. stavak 2. točka (g) i članak 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011.
(8) Uvodna izjava 33. i članak 2. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1169/2011.
(9) Članak 6. stavak 1. Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.), u kojem se „zemljopisno odnosno trgovačko podrijetlo” spominje kao jedan od čimbenika na temelju kojih se određena praksa može smatrati zavaravajućom te članak 26. stavak 3. i članak 36. Uredbe (EU) br. 1169/2011.
(10) U Gazi nema izraelskih naselja od 2005.
(11) Ili usporedivi izrazi, kao što je „podrijetlom iz”, „– proizvod” ili „proizvedeno u”, koji se također mogu rabiti ovisno o kontekstu.
(12) Taj se naziv ne tumači kao da se njime priznaje Država Palestina niti se njime dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica u tom pogledu.
(13) Prema potrebi i uz navođenje Istočnog Jeruzalema.
(14) Članak 26. stavak 2. točka (a) i stavak 3. Uredbe (EU) br. 1169/2011.
(15) Članak 7. stavak 1. Direktive 2005/29/EC.
(16) U pogledu hrane vidjeti primjerice članak 8. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o odnosu između maloprodajnih trgovaca i njihovih dobavljača.
(17) O tome vidjeti Obavijest za uvoznike – Uvoz iz Izraela u EU (SL C 232, 3.8.2012., str. 5.).
(18) Razni proizvodi sa Zapadne obale te iz Gaze i Istočnog Jeruzalema obuhvaćeni su Euro-mediteranskim privremenim sporazumom o pridruživanju u području trgovine i suradnje između Europske zajednice, s jedne strane, i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) za dobrobit Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, s druge strane, potpisanim u Bruxellesu 24. veljače 1997. (SL L 187, 16.7.1997., str. 3.).