This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014PC0367
Proposal for a DECISION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL establishing a programme on interoperability solutions for European public administrations, businesses and citizens (ISA2) Interoperability as a means for modernising the public sector
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA2) Interoperabilnost kao sredstvo modernizacije javnog sektora
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA2) Interoperabilnost kao sredstvo modernizacije javnog sektora
/* COM/2014/0367 final - 2014/0185 (COD) */
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA2) Interoperabilnost kao sredstvo modernizacije javnog sektora /* COM/2014/0367 final - 2014/0185 (COD) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA 1.1 Politički kontekst Javni sektor ima važnu ulogu u gospodarstvu
kao regulator, pružatelj usluga i poslodavac. Ima više od 25 % ukupnog
broja zaposlenih i znatan udjel u gospodarstvu u državama članicama EU-a.
Učinkovit i produktivan javni sektor može biti snažan pokretač
gospodarskog rasta pružanjem potpore i upravljanjem u privatnom sektoru. U
trenutku kada su vlade suočene s izazovom osiguravanja financijske
konsolidacije uz poticanje rasta, konkurentnosti i zapošljavanja, postoji
čvrsto opravdanje za poboljšanje učinkovitosti, bolje upravljanje,
brže djelovanje i izraženije sudjelovanje korisnika u javnom sektoru[1]. Godine rada na temama kao što su
interoperabilnost, elektronička javna vlast, otvoreni podaci, računalstvo
u oblaku i društvene inovacije dovele su do niza dostupnih naprednih koncepata
i alata. Ključna su novost kapacitet otvorenih podataka, participativni
alati i interoperabilne platforme za postizanje neviđene brzine,
učinkovitosti i kvalitete u stvaranju i isporuci javnih dobara i usluga.
Velik je potencijal za povezane i susretljive otvorene javne vlasti koje
udružuju doprinose iz raznih sektora na interoperabilan i siguran način, a
ostvarenje te ambicije bit će presudan element za uspješnu izgradnju
jedinstvenog digitalnog tržišta. Kako je navela u Godišnjem pregledu rasta za
2013.[2],
Komisija smatra da će prekogranična interoperabilnost internetskih
usluga i digitalizacija europskih javnih uprava znatno pridonijeti rastu i
poboljšanju učinkovitosti. Interoperabilnost među upravama
ključan je čimbenik koji omogućuje učinkovito pružanje
digitalnih usluga, dok bi se razmjenom i ponovnom uporabom postojećih
interoperabilnih rješenja moglo umanjiti umnožavanje troškova. To su važni
čimbenici produktivnosti koji bi mogli unaprijediti i modernizirati javne
uprave na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini[3]. Kao odgovor na postojeću gospodarsku
krizu Komisija je donijela još jednu važnu inicijativu, strategiju Europa 2020.[4], u cilju da se EU pretvori
u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo s visokom stopom zaposlenosti,
produktivnosti i socijalne kohezije. Određeni ključni izazovi
obuhvaćeni Strategijom izravno se odnose na modernizaciju europskih javnih
uprava. Kako je naglašeno u Digitalnom programu za Europu (DAE)[5], jednom od vodećih
programa iz strategije Europa 2020., interoperabilnost je nužna za
povećanje društvenih i gospodarskih potencijala ICT-a, stoga DAE može
početi samo ako je osigurana interoperabilnost. Stup DAE-a „interoperabilnost
i norme” povezan je s prioritetima politika u ostalim relevantnim inicijativama
kao što su europska strategija interoperabilnosti (EIS), europski okvir
interoperabilnosti (EIF)[6]
te strategija elektronička Komisija 2012. – 2015.[7]. Europsko vijeće je 24. i
25. listopada 2013. donijelo zaključke u kojima je naglašeno da je
potrebno nastaviti modernizaciju javnih uprava, uz brzo uvođenje usluga
kao što su elektroničke usluge javne vlasti, elektroničke usluge
zdravstva, elektroničko izdavanje računa i elektronička nabava,
koje se oslanjaju na interoperabilnost. To će dovesti do većeg broja
boljih digitalnih usluga za građane i poduzetnike u cijeloj Europi, ušteda
troškova i poboljšanja učinkovitosti, transparentnosti i kvalitete usluga
u javnom sektoru. Programi interoperabilnosti prošli su
dugačak put od njihova prvog uvođenja 1995. Komisija je prilično
dugo dokazivala svoju posvećenost interoperabilnim rješenjima. Danas je
čvrsta predanost na svim stranama od ključne važnosti ako Komisija i
države članice namjeravaju preoblikovati i modernizirati usluge u Europi.
U tom je kontekstu interoperabilnost kao ključni čimbenik vodila do
postizanja „učinkovite i stvarne elektroničke prekogranične i
međusektorske interakcije između […] uprava, […] koja omogućava
isporuku elektroničkih javnih usluga podupirući provedbu politika i
aktivnosti EU-a”, kako je zatraženo u odluci o prethodnom programu (Odluka o
ISA-i, članak 1. stavak 2.[8]). Stoga će, odgovarajući na stvarne
potrebe, postojeći prijedlog za nastavak Komisijina programa
interoperabilnosti dati snažan doprinos modernizaciji europskih javnih uprava. Prijedlog je povezan s ostalim inicijativama
koje pridonose modernizaciji javnih uprava, kao što su DAE, Obzor 2020.[9], Instrument za
povezivanje Europe (CEF)[10]
te mreže poput Europske mreže javnih uprava (EUPAN), investicijski fondovi i
europski strukturni fondovi (u dva potonja slučaja osiguravajući
usklađenost financiranih projekata s europskim okvirima i specifikacijama
interoperabilnosti). U nedavnom izvješću o osnaživanju inovacija u
europskom javnom sektoru[11],
interoperabilnost i rad u okviru prethodnog programa navedeni su kao
čimbenici koji pogoduju digitalnim inovacijama i nadilaženju prepreka
modernizaciji javnog sektora. Stoga bi ovaj novi program trebao biti središnja
referentna točka i instrument kojim se omogućuje modernizacija javnog
sektora u Europi na temelju ICT-a i zbog toga neprocjenjiv doprinos ostvarenju
jedinstvenoga digitalnog tržišta. 1.2 Važnost interoperabilnosti U današnjoj Europi građani slobodno rade
i kreću se, a poduzetnici slobodno trguju i posluju u cijeloj Uniji. Pri
tome često moraju ulaziti u elektroničku interakciju s upravama
država članica. Kako bi olakšale tu interakciju, države članice
postupno moderniziraju svoje uprave unapređujući poslovne procese i
infrastrukture ICT-a te umanjujući time njihovo administrativno
opterećenje i troškove te povećavajući djelotvornost i
učinkovitost usluga koje pružaju. Međutim, s obzirom na to da se odvija na
nacionalnoj razini te da izostaje interoperabilnost na europskoj razini, takva
promjena često postavlja elektroničke prepreke („e-prepreke”) koje
građane i poduzetnike sprečavaju u učinkovitom korištenju javnih
usluga te narušavaju neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Istodobno, izazovi s kojima se Europa
suočava sve više iziskuju odgovore zajedničke politike i stoga
ujedinjavanje snaga država članica za njihovu provedbu. Primjena niza
zakonodavnih akata zajednička je odgovornost država članica i
Komisije te iziskuje interakciju preko granica i među sektorima s
pomoću interoperabilnih rješenja ICT-a, koja su sada sastavni dio
većine zakonodavnih akata i ključni instrument za takvu interakciju. 1.3 Okruženje Cilj Programa razmjene podataka među
upravama za razdoblje 1995. – 1999. (IDA) [12] bio je promicanje
razvoja i djelovanja transeuropskih telematskih mreža preko kojih uprave država
članica mogu razmjenjivati podatke jedna s drugom i/ili s institucijama
EU-a. Cilj nastavka programa, IDA II
(1999. – 2004.) [13][14],
bio je poboljšanje učinkovitosti pružanja usluga elektroničke javne
vlasti europskim poduzetnicima i građanima. Cilj programa IDABC za razdoblje
2005. – 2009.[15]
bio je interoperabilno pružanje paneuropskih elektroničkih usluga javne
vlasti javnim upravama, poduzetnicima i građanima. Cilj programa ISA za razdoblje
2010. – 2015.[16]
o interoperabilnim rješenjima za europske javne uprave bio je podupirati
suradnju europskih javnih uprava olakšavanjem učinkovite i stvarne
elektroničke prekograničnu i međusektorsku interakcije
omogućujući isporuku elektroničkih javnih usluga koja podržava
provedbu politika i aktivnosti Unije. Aktivnosti u okviru prethodnog programa
značajno su pridonijele osiguranju interoperabilnosti u elektroničkoj
razmjeni informacija među europskim javnim upravama. U Rezoluciji o
konkurentnom jedinstvenom digitalnom tržištu – elektronička javna vlast
kao predvodnica (3. travnja 2012.), Europski parlament potvrdio je
doprinos i krovnu ulogu programa ISA u definiranju, promicanju i pružanju
podrške provedbi interoperabilnih rješenja i okvira za europske javne uprave,
postizanju sinergija, promicanju ponovne uporabe infrastrukture, digitalnih
usluga i softverskih rješenja te prenošenju zahtjeva javnih uprava za
interoperabilnost u specifikacije i norme za digitalne usluge. Parlament je
zatražio i povećanje financijskih sredstava za interoperabilna rješenja
među javnim upravama EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. Nakon što program ISA završi 31. prosinca
2015., bit će potreban novi europski program za interoperabilna rješenja
za europske javne uprave, poduzetnike i građane, u cilju: ·
mapiranja i analize ukupnog interoperabilnog
okruženja u Europi i izbjegavanja njegove fragmentacije, ·
omogućavanja, promicanja i podupiranja
holističkog pristupa u prikupljanju, procjeni, razvoju, uspostavi, industrijalizaciji,
djelovanju, poboljšanju i održavanju interoperabilnih rješenja,
uključujući rješenja kojima se olakšava ponovna uporaba podataka i
njihova razmjena, kao potpore prekograničnoj i međusektorskoj
interakciji među europskim javnim upravama te između njih i
poduzetnika i građana i ·
promicanja i podupiranja ponovne uporabe,
integracije i konvergencije postojećih rješenja, uključujući ona
iz drugih područja politike Unije. Novi će program pridonijeti rješavanju
izazova i osiguranju kontinuiteta, osiguravajući forum za razmjenu ideja i
iskustava. 1.4 Povezane inicijative EU-a i
interoperabilnost u ostalim područjima politika U širem kontekstu, djelovanje u okviru
prijašnjeg programa ISA neprekidno se koordiniralo i usklađivalo s
poslovima u tijeku u okviru Programa podrške politici ICT-a (ICT PSP) Okvirnog
programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i/ili s Komisijinom unutarnjom
strategijom ICT-a te s djelovanjem u kontekstu europskoga akcijskog plana za
elektroničke javne vlasti 2011. – 2015. Program ISA podržavao je
navedene i slične inicijative kadgod su pridonosile interoperabilnosti
između javnih uprava EU-a. Program ISA bio je usklađen i s programom
CEF, instrumentom Unije za financiranje transeuropskih mreža u područjima
prijevoza, energetike i telekomunikacija. CEF podupire uvođenje i
djelovanje ključnih prekograničnih digitalnih usluga. Predloženi
program dopunjuje CEF time što je u njegovo područje primjene
uključeno podizanje usluga na operativnu razinu, prema potrebi, prije
primjene u okviru CEF-a. On je i jedan od čimbenika koji omogućuje i
pridonosi programima inovacija u javnom sektoru u Europi. Interoperabilnost je značajno pridonijela
i računalstvu u oblaku. Kako je navedeno u komunikaciji Komisije
„Oslobađanje potencijala računalstva u oblaku u Europi”[17], interoperabilnost
igra važnu ulogu u podupiranju „stvaranja javnih usluga na temelju normi, koje
su prilagodljive i u skladu s potrebama mobilne populacije i poduzetnika koji
žele iskoristiti pogodnosti jedinstvenog europskog digitalnog tržišta”.
Predloženim programom uzet će se u obzir aktivnosti europske inicijative o
računalstvu u oblaku u smislu interoperabilnosti. Interoperabilnost je čimbenik kojim se
omogućuje donošenje i uspješna provedba europskih politika na sektorskoj
razini. Učinkovita i stvarna provedba politika u sljedećim
područjima, među ostalim, oslanja se na interoperabilnost: ·
Unutarnje tržište: Direktivom
2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu[18]
od država članica zahtijeva se da pružateljima usluga ponude mogućnost
elektroničkog i prekograničnog rješavanja svih postupaka i
formalnosti potrebnih za pružanje usluge izvan njihove matične države.
Osim toga, u području trgovačkog prava, Direktivom 2012/17/EU[19] zahtijeva se
interoperabilnost središnjih registara, trgovačkih registara i registara
trgovačkih društava država članica,preko središnje platforme.
Povezivanjem registara trgovačkih društava osigurat će se
prekogranična razmjena informacija među registrima i na razini EU-a
olakšati pristup građanima i poduzetnicima podacima o trgovačkim
društvima, unapređujući tako pravnu sigurnost u poslovno okruženje u
Europi; ·
Okoliš: Direktivom
INSPIRE[20]
zahtijeva se donošenje zajedničkih provedbenih pravila kojima se
utvrđuju tehnička rješenja za interoperabilnost i nacionalne infrastrukture
koje je potrebno prilagoditi kako bi se osigurala interoperabilnost prostornih
podataka i usluga te njihova dostupnost preko granica Unije; ·
Unutarnji poslovi i pravosuđe: Učinkovitost se oslanja na poboljšanu interoperabilnost i
sinergije među europskim bazama podataka preko, na primjer, Viznog
informacijskog sustava (VIS), Schengenskog informacijskog sustava II (SIS II),
Europskog daktiloskopskog sustava (Eurodac) i portala elektroničko
pravosuđe; ·
Carina, oporezivanje i trošarine: tijekom više od 20 godina iskustva u radu transeuropskih sustava ICT-a
u svim državama članicama podupirući poslovne usluge financirane
programima Fiscalis 2013.[21]
i Carina 2013.[22]
koje su provele i pustile u rad Komisija i nacionalne uprave, pokazalo se da je
interoperabilnost ključan čimbenik uspjeha. Imovina stvorena u okviru
programa Fiscalis 2013. i Carina 2013. dostupna je za razmjenu i ponovnu
uporabu u drugim područjima politika, u postojećem stanju; ·
Zdravstvo: Direktivom
2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi
predviđena su pravila za olakšavanje pristupa sigurnoj i kvalitetnoj
prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Direktivom su određene
izričite odredbe za postizanje šire interoperabilnosti nacionalnih sustava
ICT-a za elektroničku razmjenu zdravstvenih podataka. U farmaciji,
europskom telematskom mrežom upravljaju Europska agencija za lijekove,
nacionalna tijela i Komisija. Ona donosi praktična rješenja za
ujednačavanje odobrenja za lijekove i interoperabilnu europsku mrežu za farmakovigilanciju; ·
Zdravlje životinja i sigurnost hrane: U proteklih deset godina primijenjena su djelotvorna rješenja za
podršku praćenju sljedivosti cijelog lanca životinja i proizvoda
životinjskog podrijetla i znakova upozorenja, uz stalna unapređenja. Svi
čimbenici u lancu (od poduzetnika do uprava) uključeni su u sustav
TRACES. Elektroničke razmjene među sudionicima (uključujući
treće zemlje) temelje se na međunarodnim normama (UNCEFACT), a uvodi
se i sustav elektroničkih potpisa kako bi se omogućila elektronička
obrada gotovo svih službenih dokumenata; ·
Europski fondovi:
Razmjena svih informacija u vezi s Europskim fondom za regionalni razvoj,
Europskim socijalnim fondom, Kohezijskim fondom, Europskim poljoprivrednim
fondom za ruralni razvoj i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo,
između korisnika i upravljačkih tijela, tijela za ovjeravanje, tijela
za reviziju i posredničkih tijela obavlja se preko elektroničkih
sustava razmjene podataka[23]
kako bi se olakšala interoperabilnost s nacionalnim i europskim okvirima i
korisnicima omogućilo podnošenje svih potrebnih podataka samo jednom; ·
Informacije javnog sektora: Direktivom 2013/37/EU[24]
predviđeno je da bi tijela javnog sektora trebala, gdje je to moguće
i prikladno, staviti dokumente na raspolaganje putem otvorenih i strojno
čitljivih formata zajedno s njihovim metapodacima, na najvišoj razini
preciznosti i granularnosti, u obliku kojim se osiguravaju interoperabilnost,
ponovna uporaba i dostupnost; ·
Elektronički identitet: U Komisijinu prijedlogu Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i
uslugama povjere za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu[25] naglašeno je da EU
treba omogućiti okvir za rješavanje prekogranične interoperabilnosti
i unapređenje koordinacije nacionalnih programa nadzora o elektroničkoj
identifikaciji i elektroničkom utvrđivanju autentičnosti koji su
prihvaćeni u cijelom EU-u; ·
Normizacija ICT-a: U
Uredbi (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji[26] upućuje se na
interoperabilnost kao na neophodan ishod normizacije i navodi da je, radi
osiguranja interoperabilnosti na jedinstvenom tržištu i poboljšanja slobode
izbora za europske korisnike u području ICT-a, primjereno potaknuti
korištenje odgovarajućih tehničkih specifikacija na razini Unije ili
zahtijevati usklađenost s njima. U navedenom kontekstu tim bi se programom
trebala promicati i, ako je to primjereno, podupirati djelomična ili
potpuna normizacija postojećih interoperabilnih rješenja; ·
Izrada europske statistike: U Uredbi (EZ) br. 223/2009[27]
o europskoj statistici kojom se utvrđuje osnova za europski
statistički sustav (ESS), a zatim u komunikaciji Komisije 404 (2009)[28] o „izradi europske
statistike: vizija za sljedeće desetljeće”, interoperabilnost je
ključni čimbenik koji omogućuje poboljšanje učinkovitosti,
smanjenje administrativnog opterećenja te unapređenje kvalitete
europske statistike za građane, poduzetnike i kreatore politika u EU-u; ·
U području javne nabave direktivama 2014/25/EU, 2014/24/EU i 2014/23/EU Europskog parlamenta i
Vijeća od 28. ožujka 2014. od država članica zahtijeva se
uvođenje elektroničke nabave. U njima se navodi da alati i
uređaji koji se koriste u komunikaciji elektroničkim sredstvima, kao
i njihova tehnička obilježja, moraju biti interoperabilni s proizvodima
informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi. Direktiva 2014/55/EU[29] o elektroničkom izdavanju
računa u javnoj nabavi koju je Parlament donio 11. ožujka 2014.
odnosi se na razvoj europske norme za elektroničko izdavanje računa u
javnoj nabavi kako bi se osigurala interoperabilnost sustava elektroničkog
izdavanja računa u cijelom EU-u. Međutim, da bi se u svim prethodno
navedenim sektorskim inicijativama oslobodili njihovi puni potencijali,
potrebno je razmotriti međusektorsku interoperabilnost i uvrstiti je u
područje primjene tog programa. 1.5 Osnova prijedloga Kako bi omogućile učinkovitu i
stvarnu interakciju s građanima i poduzetnicima, države članice
moraju modernizirati svoje uprave i osigurati interoperabilne digitalne usluge
na nacionalnoj i europskoj razini. Javne uprave još se uvijek suočavaju s
pitanjima složenosti unutarnjeg ustroja, nedostatka okvira, arhitekture ICT-a i
alata koji omogućavaju interoperabilnost, kulturne fragmentacije i
nedostatka suradnje među raspršenim institucionalnim subjektima. Privremenom procjenom programa ISA u 2012.
utvrđeno je da je bio relevantan[30]
za odgovaranje na potrebe država članica jer one na koje su se odnosili
prošli i na koje se odnose postojeći programi Komisije, tj. IDA,
IDABC i ISA, još uvijek postoje u europskim javnim upravama. Ovaj je program stoga potreban u cilju: –
olakšanja suradnje između država članica
i Komisije, –
mapiranja i analize ukupnog okruženja
interoperabilnosti u Europi, –
omogućavanja, promicanja i podupiranja
holističkog pristupa u prikupljanju, procjeni, razvoju, uspostavi,
industrijalizaciji, djelovanju, poboljšanju i održavanju interoperabilnih
rješenja, uključujući rješenja kojima se olakšava ponovna uporaba
podataka i njihova razmjena, kao potpore prekograničnoj i
međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava,
poduzetnika i građana te istodobno –
promicanja i podupiranja ponovne uporabe,
integracije i konvergencije postojećih rješenja, uključujući ona
koja su proizišla iz ostalih područja europske politike. Ključni čimbenik uspjeha svake
interoperabilnosti, a posebno u području ICT-a, odgovarajuća je
pravna razina za najbolji mogući učinak. Potrebno je osigurati
procjenu i mjerenje utjecaja predloženog zakonodavstva na ICT u ranoj fazi
europskog zakonodavnog postupka te pravovremeno utvrđivanje potreba ICT-a,
kako bi se omogućila nesmetana provedba zakonodavstva nakon njegova
stupanja na snagu. Tim će se programom podupirati i
promicati procjena posljedica predloženog ili donesenog zakonodavstva Unije na
ICT te planiranje uvođenja rješenja radi podrške provedbi tog
zakonodavstva. 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA
ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UTJECAJA 2.1 Savjetovanje sa
zainteresiranim stranama Stajališta zainteresiranih strana o
budućnosti programa ISA (ovaj prijedlog) prikupljana su od ožujka 2013. do
siječnja 2014. u pet krugova službenih savjetovanja s državama
članicama. Savjetovanje je provedeno i s dvanaest glavnih uprava Komisije[31] i u prijedlogu su
njihovi komentari uzeti u obzir. Komisija je državama članicama
predstavila stanje pripreme pravne osnove za novi program ISA na dva službena
sastanka Odbora za ISA-u i tri sastanka skupine za koordinaciju ISA-e.
Navedenim iterativnim postupkom omogućeno joj je da od država članica
prikupi povratne informacije o predloženom zakonodavstvu. Komisija je najprije obavijestila države
članice o svojoj namjeri da u ožujku 2013. uvede novu pravnu odluku o
sljedniku programa ISA. Predstavila je prijedlog zakonodavstva o ISA-i na
sastanku skupine za koordinaciju ISA-e u listopadu 2013. te zatražila povratne
informacije od država članica. U povratnim informacijama od 16 država
članica, koje su primljene[32]
u studenome 2013., navedeno je sljedeće: ·
novo zakonodavstvo trebalo bi biti usmjereno na
izbjegavanje umnožavanje napora i koordinaciju s ostalim europskim programima
(navelo deset država članica), ·
potrebno je nastaviti pratiti rezultate i
uključiti mjerenje koristi od programa (navelo sedam država članica), ·
novi program ISA trebao bi pridonijeti „ukupnoj
slici” interoperabilnosti primjenom modela/alata arhitekture kao što je europska
kartografija interoperabilnosti (navelo šest država članica), te ·
pokretač programa trebao bi biti pristup koji
se temelji na potrebama (navelo šest država članica). Ostali su komentari bili sljedeći: ·
u pregled zakonodavstva potrebno je uključiti
različite skupine dionika (npr. građane, poduzetnike, akademsku
zajednicu) te osigurati da se njime obuhvati i njihova situacija, ·
u novom zakonodavstvu potrebno je naglasiti važnost
ponovne uporabe podataka, usluga i rješenja, ·
posebnim upućivanjima u zakonodavstvu potrebno
je potaknuti pojednostavnjenje procesa u kontekstu modernizacije javnih uprava,
te ·
novi program trebao bi olakšati suradnju među
državama članica i među institucijama ili imati ulogu inkubatora,
kako bi se osiguralo ne samo uvođenje rješenja, nego i njihova održivost,
bez umnožavanja napora. Zadnje povratne informacije od država
članica prikupljene su 16. siječnja 2014. na sastanku Odbora za
ISA-u, kada je predstavljen i dogovoren vremenski plan za donošenje novog
programa. Dogovoreno je i da bi, iako će se zakonodavstvo proširiti na
građane i poduzetnike, naglasak trebao ostati na javnim upravama kako bi
se osigurala uzajamna interoperabilnost. 2.2 Procjena utjecaja Procjena utjecaja ovog programa bila je
zasnovana na metaocjenjivanju ocjena prethodnih programa (privremena ocjena
programa ISA iz 2012. i pregled provedbe EIS-a) te na povratnim informacijama
od država članica. U iznimno pozitivnoj privremenoj ocjeni ISA-e
zaključeno je da je program ISA bio usklađen s prioritetima
Komisijine politike i potrebama država članica, da je proveden
učinkovito i dosljedno te da je polučio rezultate koje su službe
Komisije i države članice ponovno upotrebljavale. Međutim, prepoznati
su i neki nedostaci i iznesene preporuke za djelovanje s obzirom na sljedeće: ·
komunikaciju i podizanje svijesti, ·
sudjelovanje zainteresiranih strana i kontinuitet
upravljanja projektom, te ·
izbjegavanje preklapanja i umnožavanja posla,
povećanje ponovne uporabe i osiguranje održivosti. Osim toga, ocjenjivači smatraju da se
četiri od jedanaest preporuka iz završne ocjene o prethodnom programu
(IDABC) mogu primijeniti i na program ISA. U ovom su programu uzete u obzir preporuke iz
privremenog izvješća, obrađeni su nedostaci posebnih aktivnosti, a
cilj mu je objedinjavanje, promicanje i proširenje aktivnosti postojećeg
programa ISA. Točnije, novi će program pomoći u prepoznavanju,
stvaranju i primjeni interoperabilnih rješenja, koja će zatim biti
osigurana ostalim institucijama i tijelima Unije na neograničenu uporabu
te nacionalnim, regionalnim i lokalnim javnim upravama, čime će se
olakšati njihova prekogranična ili međusektorska interakcija. U
okviru programa samostalno će se razvijati i interoperabilna rješenja ili
će se dopunjavati i podupirati ostale inicijative Unije, provodeći
interoperabilna pilot-rješenja, kao „inkubator rješenja” ili osiguravajući
njihovu održivost, kao „premošćivač rješenja”. Programom će se tako pridonijeti
smanjenju troškova i administrativnog opterećenja prekogranične
interakcije za sve sudionike, dodatnom unapređenju unutarnjeg tržišta i
slobodi kretanja u EU-u bez administrativnih elektroničkih prepreka te
brzom uvođenju pripadajućeg zakonodavstva EU-a o sustavima ICT-a. U slučaju da ovaj program ne bude donesen,
umanjila bi se postojeća podrška učinkovitoj i djelotvornoj
interakciji između europskih javnih uprava, što bi dovelo do višestrukih
troškova i dodatnih napora. Nadalje, širenjem neujednačenih rješenja mogle
bi se nenamjerno stvoriti nove ili gore elektroničke prepreke, čime
bi se narušili nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i sloboda kretanja,
što je oprečno cilju modernizacije europskih javnih uprava. Jednako tako, uspostava i puštanje u rad novih
interoperabilnih rješenja ne bi pridonijeli osiguravanju učinkovite i
djelotvorne razmjene podataka među europskim javnim upravama. Bez novog
programa mnogo manje europskih inicijativa podupiralo bi interoperabilnost,
koja je preduvjet za pružanje prekograničnih ili međusektorskih
mrežnih digitalnih usluga europskih javnih uprava. Pokretanjem ovog programa EU će
značajno pridonijeti osiguravanju dobre interakcije među europskim
javnim upravama na izravnu korist država članica, poduzetnika i
građana. Dodana gospodarska vrijednost programa bit
će podupiranje odgovarajućeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta s
pomoću rješenja kojima će se osigurati: (a) kraće vrijeme odgovora u
interakciji javnih uprava s građanima i poduzetnicima; (b) identifikacija i ponovna uporaba
postojećih rješenja za slične poslovne potrebe; te (c) automatizacija prekograničnih
i međusektorskih transakcija, čime se štede resursi i vrijeme. Dodana društvena vrijednost mogla bi se
postići u mjeri u kojoj bi u konačnici građani i poduzetnici
imali koristi od programskih aktivnosti kao korisnici prekograničnih i
međusektorskih elektroničkih javnih usluga za koje bi se
upotrebljavala takva zajednička i generička rješenja. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA 3.1 Sažetak predloženog
zakonodavstva Ovaj je program sljednik programa ISA i njime
će se objediniti, promicati i proširiti njegove aktivnosti. Posebno, novim će se programom: ·
pomoći u prepoznavanju, stvaranju i primjeni
interoperabilnih rješenja, koja će zatim biti osigurana ostalim
institucijama i tijelima Unije na neograničenu uporabu te nacionalnim,
regionalnim i lokalnim javnim upravama, čime će se olakšati njihova
prekogranična ili međusektorska interakcija, ·
samostalno razvijati interoperabilna rješenja ili
će se dopunjavati i podržavati ostale inicijative Unije, s pomoću
interoperabilnih pilot-rješenja, kao „inkubator rješenja” ili
osiguravajući njihovu održivost, kao „premošćivač rješenja”, te ·
ocijeniti implikacije postojećeg i predloženog
zakonodavstva EU-a na ICT. 3.2 Pravna osnova U skladu s člankom 170. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije (UFEU), kako bi pomogla ostvarivanju ciljeva iz
članaka 26. i 174. UFEU-a te kako bi građanima Unije,
gospodarskim subjektima te regionalnim i lokalnim zajednicama omogućila da
ostvare punu korist iz uspostave područja bez unutarnjih granica, Unija bi
trebala pridonijeti uspostavi i razvoju transeuropskih mreža mjerama kojima se
promiče međusobna povezivost i interoperabilnost nacionalnih mreža te
pristup njima. U skladu s člankom 172. UFEU-a
(ranije članak 156. Ugovora o osnivanju Europske zajednice),
„smjernice i ostale mjere iz članka 171 stavka 1. Europski
parlament i Vijeće donose odlučujući u skladu s redovnim
zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom
te Odborom regija. Za smjernice i projekte u zajedničkom interesu koji se
odnose na državno područje neke države članice potrebno je odobrenje
dotične države članice.” 3.3 Načelo supsidijarnosti Načelo supsidijarnosti primjenjuje se u
onoj mjeri u kojoj prijedlog nije u isključivoj nadležnosti EU-a. Neovisnim djelovanjem države članice ne
mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve prijedloga, s obzirom na to da se tako
ne bi postigli učinci interoperabilnosti potrebni za prekogranične
ili međusektorske elektroničke javne usluge niti bi se uspostavila
zajednička i generička rješenja kao podrška interakciji europskih
javnih uprava. Djelovanjem na razini EU-a ciljevi prijedloga
ostvarit će se učinkovitije jer će se programom uspostaviti i
primjenjivati interoperabilna rješenja kao podrška nesmetanoj interakciji
javnih uprava preko granica ili među sektorima, omogućujući
pružanje elektroničkih javnih usluga kojima se podržava provedba politika
i aktivnosti EU-a. Prema tome, program ima jasnu europsku
dimenziju. Zbog tog je razloga prijedlog u skladu s načelom
supsidijarnosti. 3.4 Načelo proporcionalnosti Programom će se poduprijeti pružanje
zajedničkih i generičkih rješenja, odnosno zajedničkih okvira,
generičkih alata i zajedničkih usluga, koje će, prema potrebi,
europske javne uprave upotrebljavati za razmjenu informacija preko granica ili
među sektorima. U nedostatku ostalih odredaba primjena takvih rješenja
podliježe prosudbi država članica. Uspostava i poboljšanje zajedničkih
okvira i generičkih alata financirat će se iz programa, dok će
primjenu takvih okvira i alata financirati korisnici na predmetnoj administrativnoj
razini. U okviru programa financirat će se uspostava, industrijalizacija
(odnosno dovođenje u stanje spremnosti za puštanje u rad) te
poboljšanje zajedničkih usluga, ali će se njihov stvarni rad
financirati samo kada bi to moglo poslužiti interesima Unije. U ostalim će
slučajevima korištenje usluga, uključujući njihovo djelovanje na
decentraliziranoj osnovi, financirati korisnici. Rješenjima uspostavljenima programom smanjit
će se financijsko i administrativno opterećenje europskih javnih uprava
u njihovoj interakciji. Prijedlog je stoga usklađen s načelom
proporcionalnosti. 3.5 Odabir instrumenata Kao i za prethodni program ISA, predloženi
pravni akt odluka je Europskog parlamenta i Vijeća, s obzirom na to da je
u ovom određenom slučaju odluka najprimjerenije sredstvo za
postupanje u skladu s načelom proporcionalnosti. 4. PRORAČUNSKE IMPLIKACIJE Financijska sredstva za provedbu novog
programa ISA2 za razdoblje od 1. siječnja 2016. do
31. prosinca 2020. iznose 130 928 000 EUR. Predložena sredstva
u skladu su s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom za godine od
2014. do 2020. Dodatne pojedinosti osigurane su u
zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom prijedlogu. 5. NEOBVEZNI ELEMENTI Europski gospodarski prostor Predloženi
se akt odnosi na pitanje značajno za EGP, stoga ga je potrebno proširiti
na Europski gospodarski prostor. Države kandidatkinje Predloženi akt otvoren je za
sudjelovanje država kandidatkinja. 2014/0185 (COD) Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi programa interoperabilnih
rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA2) Interoperabilnost kao sredstvo
modernizacije javnog sektora (Tekst značajan za EGP) EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE
EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 172., uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog
akta nacionalnim parlamentima, uzimajući u obzir mišljenje Europskoga
gospodarskog i socijalnog odbora[33], uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[34], u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, budući da: (1) U nizu ministarskih
deklaracija (Manchester, 24. studenoga 2005., Lisabon, 19. rujna 2007.,
Malmö, 18. studenoga 2009. i Granada,
19. travnja 2010.), ministri su pozvali Komisiju da olakša suradnju
među državama članicama provedbom prekograničnih i
međusektorskih interoperabilnih rješenja kojima će se omogućiti
učinkovitije i sigurnije javne usluge. Štoviše, države članice
prepoznale su da je s manje resursa potrebno pružati bolje usluge te da se
potencijal elektroničke javne vlasti može povećati promicanjem
kulture suradnje i unapređenjem uvjeta za interoperabilnost u europskim
javnim upravama. (2) U komunikaciji od
19. svibnja 2010. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom
gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Digitalnom programu za
Europu[35]
(DAE), jednoj od vodećih inicijativa njezine strategije Europa 2020.[36], Komisija je naglasila
da je interoperabilnost neophodna za povećanje društvenih i gospodarskih
potencijala ICT-a te da zbog toga Digitalni program može početi samo ako
je osigurana interoperabilnost. (3) U komunikaciji od 16. prosinca
2010. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom
odboru te Odboru regija Ususret interoperabilnosti europskih javnih usluga[37],
Komisija je predstavila europsku strategiju interoperabilnosti (EIS)
i europski okvir interoperabilnosti (EIF). (4) Na razini Unije
interoperabilnost olakšava uspješnu provedbu politika. Učinkovita i
stvarna provedba politika u sljedećim područjima posebno se oslanja
na interoperabilnost: (5) U području unutarnjeg
tržišta Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[38] od država članica
zahtijeva se da pružateljima usluga ponude mogućnost elektroničkog i
prekograničnog rješavanja svih postupaka i formalnosti potrebnih za
pružanje usluge izvan njihove matične države. (6) U području prava
trgovačkih društava Direktivom 2012/17/EU[39]
zahtijeva se interoperabilnost središnjih registara, trgovačkih registara
i registara trgovačkih društava država članica preko središnje
platforme. Povezivanjem registara trgovačkih društava osigurat će se
prekogranična razmjena informacija među registrima te na razini Unije
olakšati pristup građanima i poduzetnicima podacima o trgovačkim
društvima, unapređujući tako pravnu sigurnost u poslovno okruženje u
Europi. (7) U području okoliša
Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[40] zahtijeva se donošenje
zajedničkih provedbenih pravila kojima se utvrđuju tehnička
rješenja interoperabilnosti. Tom se direktivom posebno zahtijeva prilagodba
nacionalnih infrastruktura kako bi se osigurala interoperabilnost i dostupnost
prostornih podataka i usluga preko granica Unije. (8) U području unutarnjih
poslova i pravosuđa poboljšana interoperabilnost europskih baza podataka
osnova je viznog informacijskog sustava (VIS)[41],
Schengenskog informacijskog sustava II (SIS II)[42], europskog
daktiloskopskog sustava (Eurodac)[43]
i portala e-pravosuđe[44].
Nadalje, Vijeće je 24. rujna 2012. donijelo zaključke kojima se
traži uvođenje europskog identifikatora zakonodavstva (ELI) i naglašava
potreba za interoperabilnim pretraživanjem i razmjenom pravnih informacija
objavljenih u nacionalnim službenim listovima i pravnim novinama, s pomoću
jedinstvenih identifikatora i strukturiranih metapodataka. (9) Interoperabilnost je
ključan čimbenik uspjeha u područjima carine, oporezivanja i
trošarina, djelovanju transeuropskih sustava ICT-a kojima su obuhvaćene
sve države članice i koji podržavaju interoperabilne poslovne usluge
financirane u okviru programa Fiscalis 2013. i Carina 2013., koje su provele i
pustile u rad Komisija i nacionalne uprave. Imovina stvorena u okviru programa
Fiscalis 2013. i Carina 2013. dostupna je za razmjenu i ponovnu uporabu u
područjima ostalih politika. (10) U području zdravstva
Direktivom 2011/24/EU[45]
predviđena su pravila za olakšanje pristupa sigurnoj i kvalitetnoj
prekograničnoj zdravstvenoj skrbi. Direktivom je posebno uspostavljena
mreža elektroničkog zdravstva radi rješavanja izazova interoperabilnosti
sustava elektroničkog zdravstva U okviru Mreže mogu se donijeti smjernice
o minimalnim podacima za razmjenu preko granica u slučaju neplanirane i
hitne skrbi te o uslugama elektroničkih recepata preko nacionalnih
granica. (11) U području europskih
fondova člankom 122. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog
parlamenta i Vijeća[46]
zahtijeva se da se razmjena svih informacija između korisnika i
upravljačkih tijela, tijela za ovjeravanje, tijela za reviziju i
posredničkih tijela obavlja preko elektroničkih sustava razmjene
podataka. Ti sustavi olakšavaju interoperabilnost s nacionalnim okvirima i
onima na razini Unije te omogućavaju korisnicima podnošenje svih potrebnih
podataka samo jednom. (12) U području informacija
javnog sektora Direktivom 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća[47] naglašeno je da bi
tijela javnog sektora trebala, gdje je to moguće i prikladno, staviti
dokumente na raspolaganje putem otvorenih i strojno čitljivih formata
zajedno s njihovim metapodacima, na najvišoj razini preciznosti i
granularnosti, u formatu koji osiguravaju interoperabilnost, ponovnu uporabu i
dostupnost. (13) U području
elektroničkog identiteta u Komisijinu prijedlogu Uredbe o
elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjere za elektroničke
transakcije na unutarnjem tržištu od 4. lipnja 2012.[48] naglašena je potreba
da Unija izradi okvir kojim će se omogućiti rješavanje
prekogranične interoperabilnosti i unaprijediti koordinacija nacionalnih
programa nadzora o elektroničkoj identifikaciji i elektroničkoj
provjeri autentičnosti koji su prihvaćeni u cijeloj Uniji. (14) U području normizacije
ICT-a u Uredbi (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[49] upućuje se na
interoperabilnost kao neophodan rezultat normizacije. (15) U području istraživanja i
inovacija u Uredbi (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o
osnivanju Obzora 2020.[50],
jasno je navedeno da su interoperabilna rješenja i norme u ICT-u ključni
čimbenici koji omogućuju stvaranje partnerstva industrija na razini
Unije. Suradnja oko zajedničkih, otvorenih tehnoloških platformi s
učincima prenošenja i jačanja omogućit će širokom rasponu
zainteresiranih strana da ostvare korist od novih razvoja i stvore daljnje
inovacije. (16) U javnoj nabavi direktivama
2014/25/EU[51],
2014/24/EU[52]
i 2014/23/EU[53]
Europskog parlamenta i Vijeća od 28. ožujka 2014. zahtijeva se da države
članice uvedu elektroničku javnu nabavu. U njima se navodi da alati i
uređaji koji se koriste u komunikaciji elektroničkim sredstvima, kao
i njihova tehnička obilježja, moraju biti interoperabilni s proizvodima
informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi. Štoviše, Direktiva
2014/55/EU[54]
o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi koju je Parlament donio
11. ožujka 2014. odnosi se na razvoj europske norme za elektroničko izdavanje
računa u javnoj nabavi kako bi se osigurala interoperabilnost sustava
elektroničkog izdavanja računa u cijelom EU-u. (17) Interoperabilnost je i
temeljni element Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uspostavljenog Uredbom
(EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[55] u području
infrastrukture širokopojasnih mreža i usluga. U Uredbi 2014/283/EU[56] o smjernicama za
transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture
izričito se navodi da su za ostvarenje njegovih ciljeva operativni
prioriteti CEF-a interoperabilnost, povezivost, održivo uvođenje,
djelovanje i nadogradnja transeuropskih infrastruktura za digitalne usluge, kao
i njihova koordinacija na razini Unije. (18) Na političkoj razini
Vijeće je u nekoliko navrata zagovaralo veću interoperabilnost u
Europi i stalne napore u modernizaciji europskih javnih uprava. Točnije,
Europsko vijeće donijelo je 24. i 25. listopada 2013. zaključke
u kojima je naglašeno da je potrebno nastaviti s modernizacijom javnih uprava
brzom provedbom usluga kao što su elektronička javna vlast,
elektroničko zdravstvo, elektroničko izdavanje računa i
elektronička nabava, koje se oslanjaju na interoperabilnost. (19) Perspektiva interoperabilnosti
u jednom sektoru povezana je s rizikom da će donošenje različitih ili
neusklađenih rješenja na nacionalnoj ili sektorskoj razini stvoriti nove
elektroničke prepreke koje otežavaju odgovarajuće funkcioniranje
unutarnjeg tržišta i s njime povezanu slobodu kretanja te narušavaju otvorenost
i konkurentnost tržišta i pružanje usluga od općeg interesa građanima
i poduzetnicima. Kako bi ublažile taj rizik, države članice i Unija moraju
udružiti napore u cilju izbjegavanja fragmentacije tržišta i osiguravanja
prekogranične i međusektorske interoperabilnosti u provedbi
zakonodavstva, uz smanjenje administrativnih opterećenja i troškova te promicanja
dogovorenih rješenja ICT-a, osiguravajući odgovarajuće upravljanje. (20) U okviru nekoliko uzastopnih
programa pokušalo se osigurati dosljedan razvoj i provedbu globalnih i
sektorskih strategija interoperabilnosti, pravnih okvira, smjernica, usluga i
alata kako bi se ispunili zahtjevi politika Unije, kao što su: – the
program IDA (1999. – 2004.), uspostavljen Odlukom
br. 1719/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[57] i Odlukom
br. 1720/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[58], – the
program IDABC (2005. – 2009.), uspostavljen Odlukom
br. 2004/387/EZ o elektroničkim uslugama javne vlasti[59] te – the
program ISA (2010. – 2015.), uspostavljen Odlukom br. 922/2009/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća[60]. (21) Aktivnosti u okviru programa
IDA, IDABC i ISA znatno su pridonijele osiguranju interoperabilnosti u
elektroničkoj razmjeni podataka između javnih uprava Unije. U Rezoluciji
o konkurentnom jedinstvenom tržištu – elektronička javna vlast kao
predvodnica (3. travnja 2012.)[61]
Europski parlament potvrdio je doprinos i krovnu ulogu programa ISA u
definiranju, promicanju i podupiranju provedbe interoperabilnih rješenja i
okvira za europske javne uprave, postizanju sinergija, promicanju ponovne
uporabe rješenja te prenošenju zahtjeva javnih uprava u vezi s interoperabilnosti
u specifikacije i norme za digitalne usluge. (22) Budući da se Odluka
br. 922/2009/EZ prestaje primjenjivati 31. prosinca 2015., potreban
je novi program Unije o interoperabilnim rješenjima za europske javne uprave,
poduzetnike i građane (ISA2) u cilju mapiranja i analize
ukupnog okruženja interoperabilnosti u Europi i izbjegavanja njegove
fragmentacije. Programom će se omogućiti, podržavati i promicati
holistički pristup u prikupljanju, procjeni, razvoju, uspostavi,
industrijalizaciji, djelovanju, poboljšanju i održavanju interoperabilnih
rješenja, uključujući rješenja kojima se olakšavaju ponovna upotreba
podataka i njihova razmjena, kao potpora prekograničnoj i
međusektorskoj interakciji europskih javnih uprava, kako između njih,
tako i s poduzetnicima i građanima. Konačno, programom će se
promicati ponovna uporabu, integracija i konvergencija postojećih
rješenja, uključujući ona proizišla iz ostalih područja politika
Unije. (23) Rješenja uspostavljena ili
primijenjena u okviru ovog programa ISA2 trebala bi, u najvećoj
mogućoj mjeri, biti dio dosljednog okruženja usluga kojima se olakšava
interakcija europskih javnih uprava, poduzetnika i građana te osigurava,
olakšava i omogućuje prekogranična ili međusektorska
interoperabilnost. (24) Građani i poduzetnici
trebali bi ostvariti korist i od zajedničkih, ponovno upotrebljivih i
interoperabilnih usluga izvršnih ureda koje proizlaze iz bolje integracije
procesa i razmjene podataka koja se odvija u logističkim odjelima
europskih javnih uprava. (25) Program ISA2 trebao
bi biti instrument za modernizaciju javnog sektora u Uniji. (26) Interoperabilnost je izravno
povezana s normama i zajedničkim specifikacijama te ovisi o njihovoj
uporabi. Programom ISA2 trebalo bi promicati i, ako je to
primjereno, podupirati djelomičnu ili potpunu normizaciju postojećih
interoperabilnih rješenja. To je potrebno postići u suradnji s ostalim
aktivnostima normizacije na razini Unije, europskim organizacijama za
normizaciju i ostalim međunarodnim organizacijama za normizaciju. (27) Modernizacija javnih uprava
jedan je od ključnih prioriteta za uspješnu provedbu strategije Europa
2020. U tom kontekstu godišnji pregledi rasta koje je Komisija objavila 2011.,
2012. i 2013. pokazuju da kvaliteta europskih javnih uprava izravno utječe
na gospodarsko okruženje te da je stoga od ključne važnosti za poticanje
produktivnosti, konkurentnosti i rasta. Navedeno se jasno odražava u
preporukama za pojedinačne zemlje, u kojima se traži posebno djelovanje u
cilju reforme javne uprave. (28) Uredba (EU) br. 1303/2013
sadržava tematski cilj „jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela
i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.”. U tom kontekstu
program ISA2 potrebno je povezati s programima i inicijativama koje
pridonose modernizaciji javnih uprava, npr. DAE-om, i povezanim mrežama,
npr. Europskom mrežom javnih uprava (EUPAN) te nastojati ostvariti
sinergiju s njima. (29) Interoperabilnost europskih
javnih uprava odnosi se na sve razine uprave: europsku, lokalnu, regionalnu i
nacionalnu. Stoga je važno da u rješenjima uzimaju u obzir njihove odnosne
potrebe te potrebe građana i poduzetnika, kada je to bitno. (30) Nacionalne uprave mogu u
svojim nastojanjima dobiti podršku iz posebnih instrumenata u okviru europskih
strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Uskom suradnjom u okviru programa ISA2
potrebno je povećati očekivane koristi od takvih instrumenata,
osiguravajući usklađenost financiranih projekata s okvirima
interoperabilnosti u cijeloj Uniji i specifikacijama kao što je EIF. (31) Ovom se Odlukom utvrđuje
financijska omotnica za cijelo trajanje programa ISA2, koja
predstavlja primarni referentni iznos, u smislu točke 17.
Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.[62] između Europskog
parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u
vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, za
Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. (32) Potrebno je razmotriti
mogućnost korištenja pretpristupnih fondova kako bi se olakšalo
sudjelovanje država kandidatkinja u programu ISA2 te donošenje i
dodatna provedba rješenja iz programa u tim zemljama. (33) Program ISA2 trebao
bi pridonijeti provedbi svake sljedeće inicijative u kontekstu strategije
Europa 2020. i DAE-a. Kako bi se izbjeglo umnožavanje napora, potrebno je uzeti
u obzir ostale programe Unije u području rješenja , usluga i
infrastrukture ICT-a, a posebno CEF, utvrđen Uredbom (EU) 1316/2013/EU, i
Obzor 2020., utvrđen Uredbom br. 1291/2013. (34) Kako bi se osigurali jednaki
uvjeti za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti potrebno je dodijeliti
Komisiji. Te je ovlasti potrebno izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011
Europskog parlamenta i Vijeća[63]. (35) Komisija bi trebala donijeti
odmah primjenjive provedbene akte kada se to, u opravdanim slučajevima
koji se odnose na uspostavljeni tekući radni program, zahtijeva iz razloga
žurnosti. (36) Cilj je ove Odluke olakšanje
učinkovite i stvarne elektroničke prekogranične ili
međusektorske interakcije među europskim javnim upravama te
između njih i građana i poduzetnika kako bi se omogućilo
pružanje elektroničkih javnih usluga podupirući provedbu politika i
aktivnosti Unije. S obzirom na to da neovisnim djelovanjem države članice
ne mogu to u dovoljnoj mjeri ostvariti jer bi uspostava koordinacijske funkcije
na europskoj razini za države članice bila teška i skupa, ali se može zbog
opsega i učinaka predloženih aktivnosti bolje ostvariti na razini Unije,
Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz
članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti,
kako je određeno u tom članku 1., ova Odluka ne prelazi ono što
je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, DONIJELI SU OVU ODLUKU: Članak 1.
Predmet i cilj 1. Ovom Odlukom uspostavlja se
na razdoblje od 2016. do 2020. program o interoperabilnim rješenjima za
europske javne uprave, poduzetnike i građane (dalje u tekstu: „program ISA2”). Programom ISA2 olakšava se
učinkovita i stvarna elektronička prekogranična ili
međusektorska interakcija među europskim javnim upravama te
između njih i građana i poduzetnika u cilju omogućavanja
pružanja elektroničkih javnih usluga podupirući provedbu politika i
aktivnosti Unije. 2. Programom ISA2
Unija utvrđuje, stvara i stavlja u rad interoperabilna rješenja
provodeći politike Unije. Navedena rješenja zatim se stavljaju na
raspolaganje ostalim institucijama i tijelima Unije na neograničenu
uporabu te nacionalnim, regionalnim i lokalnim javnim upravama,
olakšavajući time njihovu prekograničnu ili međusektorsku
interakciju. 3. U okviru programa ISA2
samostalno se razvijaju interoperabilna rješenja ili dopunjavaju i podržavaju
ostale inicijative Unije s pomoću interoperabilnih pilot-rješenja, kao
inkubator rješenja ili osiguravajući njihovu održivost kao
premošćivač rješenja. 4. Program ISA2 sljednik je programa Unije o
interoperabilnim rješenjima za javne uprave, uspostavljenog Odlukom
br. 922/2009/EZ (dalje u tekstu: „program ISA”) te se tim programom
objedinjuju, promiču i proširuju njegove aktivnosti. Članak 2.
Definicije Za potrebe ove Odluke primjenjuju se
sljedeće definicije: (1)
„interoperabilnost” znači sposobnost suradnje
nejednakih i različitih organizacija na obostrano korisnim i dogovorenim
zajedničkim ciljevima, uključujući razmjenu informacija i znanja
između organizacija, putem poslovnih procesa koje podržavaju s razmjenom
podataka između njihovih dotičnih sustava informatičkih
tehnologija (ICT); (2)
„interoperabilna rješenja” znači
zajednički okviri, zajedničke usluge i generički alati kojima se
olakšava suradnja nejednakih i različitih organizacija, koja su samostalno
financirana i razvijena u okviru programa ISA2 ili su razvijena u
suradnji s ostalim inicijativama Unije, na temelju utvrđenih zahtjeva
europskih javnih uprava; (3)
djelujući kao „inkubator rješenja” znači
razvijanje ili podupiranje interoperabilnih rješenja tijekom pilot-faze, prije
njihova stavljanja u rad u okviru ostalih programa ili inicijativa Unije; (4)
djelujući kao „premošćivač rješenja”
znači dodatno razvijanje ili podupiranje potpuno operativnih
interoperabilnih rješenja prije njihove isporuke u okviru ostalih programa ili
inicijativa Unije; (5)
„zajednički okviri” znači specifikacije,
norme, metodologije, smjernice, zajednička semantička imovina i
slični pristupi i dokumenti; (6)
„zajedničke usluge” znači organizacijski
i tehnički kapacitet za pružanje zajedničkog rezultata korisnicima,
uključujući operativne sustave, aplikacije i digitalne infrastrukture
generičke prirode koji ispunjavaju opće zahtjeve korisnika na
području različitih politika ili na zemljopisnim područjima,
zajedno s pripadajućim operativnim upravljanjem; (7)
„generički alati” znači sustavi,
referentne platforme, zajedničke i suradničke platforme te
generičke komponente koji ispunjavaju opće zahtjeve korisnika na
području različitih politika ili na zemljopisnim područjima; (8)
„aktivnosti” znači projekti, rješenja u
operativnoj fazi i prateće mjere; (9)
„projekt” znači vremenski ograničen
slijed dobro definiranih zadaća koje se u fazama bave utvrđenim
potrebama korisnika; (10)
„prateće mjere” znači: –
strateške mjere i mjere podizanja svijesti, –
mjere potpore upravljanju programom ISA2, –
mjere u vezi s razmjenom iskustava i razmjenom i
poticanjem dobrih praksi, –
mjere poticanja ponovne uporabe postojećih
interoperabilnih rješenja, –
mjere usmjerene na izgradnju zajednice i podizanje
sposobnosti, i –
mjere usmjerene na uspostavu sinergija s
inicijativama relevantnima za interoperabilnost u ostalim područjima
politike Unije; (11)
„referentna arhitektura europske interoperabilnosti
(EIRA)” znači arhitektura generičke strukture, koja se sastoji od
niza načela i smjernica koji se primjenjuju na provedbu interoperabilnih
rješenja u Europskoj uniji; (12)
„europska kartografija interoperabilnosti (EIC)”
znači repozitorij interoperabilnih rješenja za europske javne uprave koja
osiguravaju institucije Unije i države članice, predstavljenih u
zajedničkom formatu i koja zadovoljavaju posebne kriterije o ponovnoj
uporabi i interoperabilnosti koji se mogu prikazati u EIRA-i. Članak 3.
Aktivnosti Program ISA2 podržava i
potiče: (a)
procjenu, poboljšanje, uspostavu, industrijalizaciju,
puštanje u rad i ponovnu uporabu postojećih prekograničnih i
međusektorskih interoperabilnih rješenja; (b)
razvoj, uspostavu, industrijalizaciju, puštanje u
rad i ponovnu uporabu novih prekograničnih ili međusektorskih
interoperabilnih rješenja; (c)
procjenu posljedica predloženog ili donesenog
zakonodavstva Unije na ICT; (d)
utvrđivanje nedostataka u zakonodavstvu koji
onemogućuju interoperabilnost europskih javnih uprava; (e)
uspostavu, održavanje i poboljšanje EIRA-e; (f)
uspostavu i održavanje EIC-a kao instrumenta za
olakšavanje ponovne uporabe postojećih interoperabilnih rješenja te za
utvrđivanje područja u kojima takva rješenja nedostaju; (g)
procjenu, ažuriranje i promicanje postojećih
općih specifikacija i normi te razvoj, uspostavu i promicanje novih
općih specifikacija i normi preko platformi Unije za normizaciju i u
suradnji s europskim ili međunarodnim organizacijama za normizaciju, kako
je primjereno, te (h)
razvoj mehanizama za mjerenje koristi od
interoperabilnih rješenja. Osim toga, program ISA2 može
djelovati kao „inkubator rješenja”, iskušavajući nova interoperabilna
rješenja te „premošćivač rješenja”, radeći s postojećim
interoperabilnim rješenjima. Članak 4.
Opća načela Aktivnosti koje su pokrenute ili nastavljene
programom ISA2: (a)
temelje se na upotrebljivosti i utvrđenim
potrebama; (b)
usklađene su sa sljedećim načelima: –
supsidijarnost i proporcionalnost, –
usmjerenost na korisnika, –
uključenje i pristup, –
sigurnost i privatnost, –
višejezičnost, –
administrativno pojednostavnjenje, –
transparentnost, –
zaštita informacija, –
otvorenost, –
ponovna uporaba, –
tehnološka neutralnost i prilagodljivost te –
učinkovitost i djelotvornost; (c)
proširivost i primjenjivost na ostala područja
poslovanja ili politika i (d)
financijska, organizacijska i tehnička
održivost. Članak 5.
Aktivnosti 1. Komisija, u suradnji s
državama članicama, provodi aktivnosti specificirane u tekućem radnom
programu iz članka 7., u skladu s provedbenim pravilima iz
članka 6. 2. Aktivnosti u obliku
projekata, kad je to primjereno, sastoje se od sljedećih faza: –
pokretanja, –
planiranja, –
izvršenja, –
zatvaranja te –
praćenja i kontrole. Faze posebnih projekata definiraju se i
specificiraju kad se aktivnost uključi u tekući radni program. 3. Provedba programa ISA2
podupire se pratećim mjerama. Članak 6.
Provedbena pravila 4. U provedbi programa ISA2
potrebno je poštovati europsku strategiju interoperabilnosti i europski okvir
za interoperabilnost te njihova buduća proširenja. 5. Potiče se suradnja što
je moguće većeg broja država članica u projektima. Države
članice mogu se priključiti projektu u bilo kojoj fazi. 6. Kako bi se osigurala
interoperabilnost između nacionalnih informatičkih sustava i
informatičkih sustava Unije, određuju se interoperabilna rješenja u
vezi s postojećim i novim europskim normama ili javno dostupnim ili otvorenim
specifikacijama za razmjenu informacija i integraciju usluga. 7. Uspostavljanje ili
poboljšanje interoperabilnih rješenja se, kad je to primjereno, temelji ili je
popraćeno razmjenom iskustava te razmjenom i promicanjem dobrih praksi.
Potiču se razmjena iskustava i dobrih praksi između svih
zainteresiranih strana i relevantna javna savjetovanja. 8. Kako bi se izbjeglo
umnožavanje i ubrzalo uspostavljanje interoperabilnih rješenja, uzimaju se u
obzir rezultati, kad je primjereno, postignuti kroz druge odgovarajuće
inicijative Unije i država članica. 9. EIRA, kad je to primjereno,
vodi provedbu interoperabilnih rješenja na temelju programa ISA2. 10. Interoperabilna rješenja i
njihova proširenja uključuju se u EIC i dostupna su, kad je to primjereno,
europskim javnim upravama za ponovnu uporabu. 11. Komisija povremeno nadzire
provedbu i ponovnu uporabu interoperabilnih rješenja u Uniji, kao dio provedbe
tekućeg radnog programa uspostavljenog u skladu s člankom 7. 12. U cilju povećanja
sinergije i osiguranja dodatnih i zajedničkih nastojanja aktivnosti se,
kad je to primjereno, koordiniraju s drugim relevantnim inicijativama Unije. 13. Potiče se, kad je to
primjereno, ponovna uporaba dostupnih interoperabilnih rješenja u svim
aktivnostima i interoperabilnim rješenjima financiranima na temelju programa
ISA2. Članak 7.
Tekući radni program 14. Na početku programa ISA2
Komisija donosi provedbene akte o uspostavi tekućeg radnog programa i
barem jednom godišnje o njegovoj izmjeni, za provedbu aktivnosti za cijelo razdoblje
primjene ove Odluke. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom
ispitivanja iz članka 10. stavka 2. U tekućem radnom programu utvrđuju se,
uz navođenje prioriteta, dokumentiraju, odabiru, osmišljavaju, provode i
ocjenjuju aktivnosti iz članka 5. te promiču njihovi rezultati. 15. Uključenje aktivnosti u
tekući radni program podliježe pravilima i kriterijima prihvaćanja
prije njihova uključivanja u tekući radni program. Navedena pravila i
kriteriji, kao i sve njihove izmjene, sastavni su dio tekućeg radnog
programa. 16. Projekt koji je izvorno
pokrenut i razvijen u okviru programa ISA ili neke druge inicijative Unije
moguće je uključiti u tekući radni program u bilo kojoj njegovoj
fazi. Članak8.
Proračunske odredbe 17. Sredstva se otpuštaju kad god
je projekt ili rješenje u svojoj operativnoj fazi uključen u tekući
radni program ili nakon uspješnog dovršetka faze projekta kako je definirana u
tekućem radnom programu i bilo kojoj njegovoj izmjeni. 18. Izmjene tekućeg radnog
programa koje se odnose na dodijeljena proračunska sredstva koja prelaze 400 000 EUR
po aktivnosti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz
članka 10. stavka 2. 19. Aktivnosti u okviru programa
ISA2 mogu iziskivati nabavu vanjskih usluga, što podliježe europskim
pravilima o nabavi utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012. Članak9.
Aktivnosti i interoperabilna rješenja prihvatljiva za financiranje 20. Razvoj, uspostavljanje i
poboljšanje zajedničkih okvira i generičkih alata financiraju se iz
programa ISA2. Korištenje takvih okvira i alata financiraju
korisnici. 21. Razvoj, uspostavljanje,
industrijalizacija i poboljšanje zajedničkih usluga financiraju se iz
programa ISA2. I centralizirano funkcioniranje takvih usluga na
razini Unije moguće je financirati iz programa, u slučajevima kada
Komisija smatra da takvo funkcioniranje koristi interesima Unije i valjano je
utemeljeno u tekućem radnom programu. U svim ostalim slučajevima
korištenje takvih usluga financira se drugim sredstvima. 22. Interoperabilna rješenja koja
program ISA2 preuzima kao „inkubator rješenja” ili
„premošćivač rješenja” financiraju se iz programa sve dok ih ne
preuzmu drugi programi ili inicijative. 23. Prateće mjere financiraju
se iz programa. Članak 10
Odbor 24. Komisiji pomaže Odbor za
interoperabilna rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane
(Odbor ISA2), uspostavljen na temelju Uredbe (EU) br. 182/2011. 25. Pri upućivanju na ovaj
stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. 26. Iz opravdanih razloga žurnosti
Komisija donosi provedbene akte koji se mogu primijeniti bez odlaganja u skladu
s postupkom iz članka 8. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ti akti
ostaju na snazi za razdoblje od najviše šest mjeseci. Članak11.
Praćenje i procjena 27. Komisija i Odbor ISA2
redovito prate provođenje programa ISA2 i zadovoljstvo
korisnika. Istražuju i sinergije s komplementarnim programima Unije. 28. Komisija izvješćuje svake
godine Odbor ISA2 o provedbi programa. 29. Program podliježe privremenoj
i konačnoj procjeni, čiji rezultati se šalju Europskom parlamentu i
Vijeću do 31. prosinca 2018. odnosno 31. prosinca 2021. U tom
kontekstu nadležni odbor Parlamenta može pozvati Komisiju da predstavi
rezultate procjene i odgovori na pitanja njegovih članova. 30. Procjenom se proučavaju
pitanja kao što su relevantnost, učinkovitost, sposobnost, upotrebljivost,
održivost i koherentnost aktivnosti programa. Konačnom se procjenom pored
toga proučava u kolikom je opsegu program postigao svoj cilj. 31. Uspješnost programa
procjenjuje se u odnosu na ciljeve utvrđene u članku 1. i
aktivnosti iz tekućeg radnog programa. Cilj se posebno mjeri na temelju
nekoliko ključnih čimbenika koji omogućuju interoperabilnost i
nekoliko instrumenata za podršku javnim upravama, koji su isporučeni
europskim javnim upravama i koje ih upotrebljavaju. Pokazatelji za mjerenje
rezultata i utjecaja programa definiraju se u tekućem radnom programu. 32. Procjenom se također
proučavaju koristi od aktivnosti za Uniju za poboljšanje zajedničkih
politika, identificiraju sektori u kojima su moguća poboljšanja i
provjeravaju sinergije s drugim inicijativama Unije na području
prekogranične i međusektorske interoperabilnosti i modernizacije
europskih javnih uprava. 33. Završene ili obustavljene
aktivnosti podliježu ocjeni ukupnog programa. Prati se njihov položaj u ukupnom
okruženju interoperabilnih rješenja u Europi i ocjenjuje u smislu
obuhvaćenosti korisnika, upotrebljivosti i ponovne uporabe. 34. Ocjena programa ISA2
sadržava, kad je to primjereno, informacije o sljedećem: (a)
mjerljivim koristima od interoperabilnih rješenja
postignutima povezivanjem ICT-a s potrebama korisnika; (b)
mjerljivim pozitivnim utjecajem interoperabilnih
rješenja koja se temelje na ICT-u. Članak 12.
Međunarodna suradnja 35. Program ISA2
otvoren je za sudjelovanje državama Europskoga gospodarskog prostora i državama
kandidatkinjama na temelju njihovih relevantnih sporazuma s Unijom. 36. Suradnja s drugim trećim
zemljama i međunarodnim organizacijama ili tijelima potiče se
naročito u okviru Euro-mediteranskog partnerstva i Istočnog
partnerstva, zatim sa susjednim državama, posebno državama zapadnog Balkana i
državama crnomorske regije. Troškove u vezi s tim program ISA2 ne
pokriva. 37. Program potiče, kad je to
primjereno, ponovnu uporabu svojih rješenja u trećim zemljama. Članak 13.
Inicijative koje nisu inicijative Unije Bez utjecaja u druge politike Unije, rješenja
koja su uvedena ili puštena u rad programom ISA2 mogu se koristiti u
inicijativama koje nisu inicijative Unije, pod uvjetom da to ne znači
dodatne troškove za opći proračun Unije i ako nije ugrožen glavni
cilj povezan s interoperabilnim rješenjem. Članak 14.
Financijske odredbe 38. Financijska sredstva za
provedbu aktivnosti Unije u okviru ove Odluke za razdoblje njezine primjene
jesu 130 928 000 EUR. 39. Godišnja proračunska
sredstva odobrava proračunsko tijelo u granicama financijskog okvira. 40. Raspodjela financijskih
sredstava za program može obuhvaćati i troškove koji se odnose na
aktivnosti pripreme, praćenja, provjere, revizije i ocjene, koje su
redovito potrebne za upravljanje programom i ostvarivanje njegovih ciljeva. Članak 15.
Stupanje na snagu Ova Odluka
stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske
unije. Ona se primjenjuje od 1. siječnja
2016. do 31. prosinca 2020. Sastavljeno u Bruxellesu, Za Europski parlament Za
Vijeće Predsjednik Predsjednik ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 1.1. Naslov prijedloga/inicijative 1.2. Odgovarajuće
područje/područja politike u strukturi ABM/ABB 1.3. Vrsta
prijedloga/inicijative 1.4. Cilj/ciljevi 1.5. Osnova
prijedloga/inicijative 1.6. Trajanje
i financijski utjecaj 1.7. Predviđeni
načini upravljanja 2. MJERE UPRAVLJANJA 2.1. Pravila
nadzora i izvješćivanja 2.2. Sustav
upravljanja i kontrole 2.3. Mjere
za sprečavanje prijevare i nepravilnosti 3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI
UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 3.1. Naslov/naslovi
višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije rashoda na
koje se prijedlog/inicijativa odnosi 3.2. Procijenjeni
utjecaj na rashode 3.2.1. Sažetak
procijenjenog utjecaja na rashode 3.2.2. Procijenjeni utjecaj
na odobrena sredstva za poslovanje 3.2.3. Procijenjeni utjecaj
na odobrena sredstva administrativne prirode 3.2.4. Usklađenost s
tekućim višegodišnjim financijskim okvirom: 3.2.5. Doprinos trećih
osoba 3.3. Procijenjeni utjecaj na
prihode ZAKONODAVNI
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 1.1. Naslov prijedloga/inicijative Odluka
Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnim rješenjima za europske
javne uprave, poduzetnike i građane (ISA2) 1.2. Odgovarajuće
područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[64] Informacijske
i komunikacijske tehnologije – Operativni program pod glavom 26.: Službe
Komisije Aktivnost:
26 03 Usluge za javne uprave, poduzetnike i građane 1.3. Vrsta prijedloga/inicijative ü Prijedlog/inicijativa
odnosi se na novo djelovanje ¨ Prijedlog/inicijativa
odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja[65] ¨ Prijedlog/inicijativa
odnosi se na produženje postojećeg djelovanja ¨ Prijedlog/inicijativa
odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 1.4. Cilj/ciljevi 1.4.1. Višegodišnji strateški
cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa Opći
je cilj olakšavanje učinkovite i stvarne elektroničke
prekogranične ili međusektorske interakcije među europskim
javnim upravama te između njih i građana i poduzetnika kako bi se
omogućila isporuka elektroničkih javnih usluga podupirući
provedbu politika i aktivnosti Unije i razmjenu informacija javnog sektora. Posebni
su ciljevi sljedeći: - poboljšanje,
puštanje u rad i ponovna uporaba postojećih prekograničnih ili
međusektorskih interoperabilnih rješenja, - razvijanje,
puštanje u rad i ponovna uporaba novih prekograničnih ili
međusektorskih interoperabilnih rješenja, - procjena
posljedica predloženog ili donesenog zakonodavstva Unije na ICT i
utvrđivanje područja u kojima bi se novim zakonodavstvom mogla
promicati interoperabilnost, - stvaranje
europske referentne arhitekture za interoperabilnost (EIRA) koja će se
upotrebljavati kao alat za izgradnju i procjenjivanje interoperabilnih
rješenja, - stvaranje
instrumenta za olakšavanje ponovne uporabe postojećih interoperabilnih
rješenja te za utvrđivanje područja u kojima takva rješenja još uvijek
nedostaju, - procjenjivanje
i promicanje postojećih zajedničkih specifikacija i normi i
razvijanje novih zajedničkih specifikacija i normi te - uvođenje
mehanizama za mjerenje koristi od interoperabilnih rješenja. 1.4.2. Posebni cilj/ciljevi i
odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB Posebni cilj br. 26: Interoperabilno
pružanje paneuropskih usluga elektroničke javne vlasti javnim upravama,
poduzetnicima i građanima - ulaganje
u moderne javne uprave – interoperabilna rješenja Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB Aktivnost
u okviru strukture ABB 26.03: Usluge za javne uprave, poduzetnike i
građane 1.4.3. Očekivani
rezultat/rezultati i utjecaj Navesti učinke
koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine. Razvoj
boljih interoperabilnih rješenja za europske javne uprave te između njih i
poduzetnika i/ili građana značajno će unaprijediti razmjenu
informacija među državama članicama i stvoriti prilike za znatno
smanjenje troškova. Programom
ISA2 glavna uprava DIGIT radit će s ostalim službama Komisije i
usko surađujući s državama članicama i ostalim zainteresiranim
stranama na ključnim čimbenicima interoperabilnosti, podupirati
učinkovitu provedbu politika i zakonodavstva EU-a te olakšavati isporuku
elektroničkih javnih usluga i podupirati njihovu uporabu u europskim
javnim upravama. Njime
se aktivno podupire modernizacija europskih javnih uprava u korist inicijativa
Unije, država članica, građana i poduzetnika. 1.4.4. Pokazatelji rezultata i utjecaja Navesti pokazatelje
koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative. Komisija
je utvrdila opći cilj i niz posebnih ciljeva (vidi stavak 1.4.1). Očekuje
se da će se postizanje navedenih ciljeva odraziti u pokazateljima
rezultata s pomoću kojih se službeno može mjeriti „logika intervencije”
programa. Pokazatelji i očekivani rezultati razvijeni su u ex-ante
ocjeni i određeni u relevantnom pratećem dokumentu. Posebni
ciljevi, rezultati i pokazatelji spadaju u sljedećih pet glavnih
kategorija koje predstavljaju pravce djelovanja u okviru programa: – ključni
čimbenici interoperabilnosti, – podrška
učinkovitoj provedbi zakonodavstva EU-a, – instrumenti
podrške javnim upravama, – prateće
mjere, i – praćenje
aktivnosti. Utjecaj
programa na proračun prikazan je u tablici 3.2.2. U okviru ocjene
programa proučit će se pitanja kao što su relevantnost,
učinkovitost, sposobnost, korisnost, održivost i koherentnost aktivnosti i
procijeniti uspješnost u odnosu na cilj programa i tekući radni program. 1.5. Osnova prijedloga/inicijative 1.5.1. Zahtjev/zahtjevi koje je
potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti Program
ISA2 morat će odgovoriti na potrebu stvaranja ključnih
čimbenika koji omogućuju interoperabilnost, poduprijeti
učinkovitu provedbu zakonodavstva Unije, osigurati instrumente za podršku
europskim javnim upravama te razvijati postojeće ili nove zajedničke
okvire, zajedničke usluge i višestruko upotrebljive generičke alate. Te
su potrebe utvrđene razmjenom stajališta sa sudionicima u ostalim
područjima politike Unije i predstavnicima država članica ex-ante
ocjenom i službenim savjetovanjem opisanim u obrazloženju. Glavni korisnici
aktivnosti u okviru programa bit će europske javne uprave. Poduzetnici i
građani imat će neizravnu korist kroz usluge koje pružaju javne
uprave. 1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja
EU-a Države
članice i Europska unija zajednički su odgovorne za sva područja
aktivnosti obuhvaćena programom ISA2. Stoga će u okviru
programa intervenirati samo u slučajevima jasno iskazane europske dodane
vrijednosti, kako je navedeno u objašnjenju. Upravljački
odbor programa osigurat će koherentnost i komplementarnost s aktivnostima
na razini država članica. Na razini Unije koordinacijom između službi
osigurat će se usklađenost aktivnosti s onima u ostalim
područjima politika (npr. europskim semestrom, izvješćima po
zemljama/preporukama) te s Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) i stupom
II. Digitalnog programa o interoperabilnosti i normama u cilju povećanja
koherentnosti i sinergija. Uska suradnja i koordinacija s državama
članicama i ostalim područjima politika pomoći će programu
da stalno procjenjuje stvarne potrebe, proporcionalnost aktivnosti i poštovanje
supsidijarnosti. Kako
je naglašeno u obrazloženju, programom ISA2 dodaje se prije svega
financijska i gospodarska vrijednost intervenciji Unije i pridonosi
jačanju i provedbi politika i zakonodavstva Unije, stvarajući znatne
sinergije koordinacijom preko granica i između sektora. 1.5.3. Pouke iz prijašnjih
sličnih iskustava U
izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o privremenoj ocjeni
prethodnog programa ISA naglašeni su vrlo pozitivni zaključci o ocjeni.
Sve su preporuke obrađene u novom programu ISA2. 1.5.4. Usklađenost i moguća
sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima Kako
je navedeno u obrazloženju, osigurana je koherentnost i komplementarnost s
CEF-om i očekuje se da će to dovesti do sinergija. 1.6. Trajanje i financijski
utjecaj ü Prijedlog/inicijativa ograničenog
trajanja –
ü Prijedlog/inicijativa na snazi od 1.1.2016. do 31.12.2020. –
¨ Financijski utjecaj od GGGG do GGGG ¨ Prijedlog/inicijativa neograničenog
trajanja –
Provedba s razdobljem osnivanja od GGGG do GGGG, –
nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje. 1.7. Predviđena metoda/metode
upravljanja[66] ü Izravno upravljanje od strane Komisije –
ü od njezinih odjela, , uključujući njezino osoblje u
delegacijama Unije; –
¨ od strane izvršnih agencija; ¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama ¨ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe na: –
¨ treće zemlje ili tijela koja su one odredile, –
¨ međunarodne organizacije i njihove agencije (navesti), –
¨EIB i Europski investicijski fond, –
¨ tijela iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe, –
¨ javno-pravna tijela, –
¨ tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri
u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva, –
¨ tijela uređena privatnim pravom države članice kojima je
povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća
financijska jamstva, –
¨ osobe kojima je povjerena provedba određenih aktivnosti u ZVSP-u
u skladu s glavom V. UEU-a i koje su određene u odgovarajućem
temeljnom aktu. – Ako je naznačeno više načina
upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”. Komentari Program
ISA2 počinje 1. siječnja 2016. 2. MJERE UPRAVLJANJA 2.1. Pravila nadzora i
izvješćivanja Navesti učestalost i uvjete. Redovito
praćenje provedbe programa planirano je u skladu s načelima dobrog
financijskog upravljanja i Komisijinim administrativnim postupcima.
Praćenje će uključivati godišnje izvješćivanje upravljačkom
odboru o napretku provedbe podržanih aktivnosti. Program
će podlijegati privremenoj i konačnoj ocjeni, čiji će se
rezultati slati Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2018.
odnosno 31. prosinca 2021. U tom kontekstu nadležni odbor Parlamenta može
pozvati Komisiju da predstavi rezultate procjene i odgovori na pitanja njegovih
članova. 2.2. Sustav upravljanja i kontrole 2.2.1. Utvrđeni rizik/rizici Provedena
ex-ante ocjena priložena je prijedlogu Odluke. Posebne preporuke
proizišle iz te ocjene i privremene ocjene programa ISA propisno su uzete u
obzir. U prijedlogu su detaljno obrađeni određeni rizici
utvrđeni u preporukama. Program
ISA2 razvijat će i podupirati europsku kartografiju
interoperabilnosti (EIC) kao instrument za mapiranje i analizu okruženja
interoperabilnosti u Europi i za utvrđivanje kako rješenja koja su
dostupna, tako i onih koja još uvijek nedostaju. Na toj će osnovi
nastaviti podupirati postojeća i stvarati nova rješenja te olakšavati
interoperabilna rješenja proizišla iz ostalih inicijativa Unije koja bi mogla
postati operativna u kanalima Unije za isporuku digitalnih usluga. Tako će
izbjeći umnožavanje napora, osnažiti suradnju između država
članica i službi Komisije te aktivno promicati ponovnu uporabu
postojećih rješenja. 2.2.2. Informacije o uspostavi
sustava unutarnje kontrole Odobrena
sredstva za preuzete obveze u okviru programa podlijegat će
postojećim metodama kontrole koje Komisija primjenjuje. 2.2.3. Procijenjeni troškovi i
koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške Predviđeni
su brojni mehanizmi financijske i administrativne kontrole. Program će se
provoditi u okviru javne nabave u skladu s pravilima i postupcima iz
Financijske uredbe. 2.3. Mjere za sprečavanje
prijevare i nepravilnosti 2.3.1. Navesti postojeće ili
predviđene mjere sprečavanja i zaštite. Pravila
i postupci javne nabave primjenjuju se u cijelom procesu, a ona uključuju: – uspostavu
radnog programa; podložnog mišljenju upravljačkog odbora, uz ključne
točke za otpuštanje sredstava kako bi se osigurala kontrola
postignuća i troškova, – izradu
odgovarajućih natječajnih specifikacija kako bi se osigurala kontrola
postizanja potrebnih rezultata i nastalih troškova, – kvalitativnu
i financijsku analiza javnih natječaja, – sudjelovanje
ostalih službi Komisije u procesu, – provjeru
rezultata i računa prije plaćanja, na nekoliko razina, te – unutarnju
reviziju. 3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI
UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 3.1. Naslov/naslovi višegodišnjeg
financijskog okvira i proračunska linija/linije rashoda na koje se
prijedlog/inicijativa odnosi · Postojeće proračunske linije Prema redoslijedu
naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija. Naslov VFO-a || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos Broj […][Naslov ………………………………………...……….] || Dif./nedif. ([67]) || zemalja EFTA-e[68] || država kandidatkinja[69] || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe 1A || 26.01.04.01 Rashodi za potporu za interoperabilna rješenja za europske javne uprave || Dif./nedif. || DA || DA || NE || NE · Zatražene nove proračunske linije Prema redoslijedu
naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija. Naslov VFO-a || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos Broj […][Naslov ………………………………………...……….] || Dif./nedif. || zemalja EFTA-e || država kandidatkinja || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe 1A || 26.03.01.01 Interoperabilna rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane[70] (ISA2) || Dif. || DA || DA || NE || NE 1A || 26.03.01.51 Završetak aktivnosti financiranih iz programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave (ISA) || Dif. || DA || DA || NE || NE 3.2. Procijenjeni utjecaj na
rashode 3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja
na rashode milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) Naslov VFO-a || Broj || 1A – Konkurentnost za rast i zapošljavanje GU: DIGIT || || || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || || || UKUPNO Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || || || Broj proračunske linije || Preuzete obveze || (1) || 24,448 || 25,115 || 25,783 || 26,452 || 27,130 || || || 128,928 Plaćanja || (2) || 6,500 || 23,800 || 24,500 || 26,000 || 48,128 || || || 128,928 Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[71] || || || || || || || || Broj proračunske linije || || (3) || 0,400 || 0,400 || 0,400 || 0,400 || 0,400 || || || 2,000 UKUPNA odobrena sredstva za GU DIGIT || Preuzete obveze || = 1 + 1a + 3 || 24,848 || 25,515 || 26,183 || 26,852 || 27,530 || || || 130,928 Plaćanja || = 2 + 2a +3 || 6,900 || 24,200 || 24,900 || 26,400 || 48,528 || || || 130,928 UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 24,848 || 25,515 || 26,183 || 26,852 || 27,530 || || || 130,928 Plaćanja || (5) || 6,900 || 24,200 || 24,900 || 26,400 || 48,528 || || || 130,928 UKUPNA odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || || || || || || || || UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV 1A VFO-a || Preuzete obveze || = 4 + 6 || 24,848 || 25,515 || 26,183 || 26,852 || 27,530 || || || 130,928 Plaćanja || = 5 + 6 || 6,900 || 24,200 || 24,900 || 26,400 || 48,528 || || || 130,928 Naslov VFO-a || 5 || Administrativni rashodi milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) || || || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || || || UKUPNO GU: DIGIT || Ljudski resursi || 2,416 || 2,416 || 2,416 || 2,416 || 2,416 || || || 12,080 Ostali administrativni rashodi || 0,120 || 0,120 || 0,120 || 0,120 || 0,120 || || || 0,600 UKUPNO ZA GU DIGIT || Odobrena sredstva || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || || || 12,680 UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV 5 VFO-a || (Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || || 12,680 milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) || || || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || || || UKUPNO UKUPNA odobrena sredstva za NASLOVE 1 – 5 VFO-a || Preuzete obveze || 27,384 || 28,051 || 28,719 || 29,388 || 30,066 || || || 143,608 Plaćanja || 9,436 || 26,736 || 27,436 || 28,936 || 51,064 || || || 143,608 3.2.2. Procijenjeni utjecaj na
odobrena sredstva za poslovanje –
¨ Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava
za poslovanje –
ü Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava
za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku: Odobrena sredstva za preuzete obveze u
milijunima EUR (do tri decimalna mjesta) Navesti ciljeve i rezultate ò || || || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || || || UKUPNO REZULTATI Vrsta[72] || Prosječni trošak po rezultatu || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Ukupni trošak POSEBNI CILJ u skladu sa stavcima 1.4.1 i 1.4.4 || || || || || || || || || || || || || || || || Ključni čimbenici interoperabilnosti || || || || 6,000 || || 6,000 || || 6,000 || || 7,000 || || 7,000 || || || || || || 32,000 Podrška učinkovitoj provedbi zakonodavstva EU-a || || || || 10,000 || || 12,000 || || 12,000 || || 14,000 || || 14,000 || || || || || || 62,000 Instrumenti podrške za europske javne uprave || || || || 3,000 || || 3,500 || || 4,000 || || 4,500 || || 4,500 || || || || || || 19,500 Prateće mjere || || || || 2,550 || || 2,550 || || 2,550 || || 2,550 || || 2,550 || || || || || || 12,750 Aktivnosti praćenja || || || || 0,535 || || 0,535 || || 0,535 || || 0,535 || || 0,535 || || || || || || 2,675 UKUPNI TROŠAK || || 22,094 || || 24,594 || || 25,094 || || 28,594 || || 28,594 || || || || || || 128,925 3.2.3. Procijenjeni utjecaj na
odobrena sredstva administrativne prirode 3.2.3.1. Sažetak –
¨ Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje administrativnih
odobrenih sredstava –
ü Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje administrativnih
odobrenih sredstava, kako je objašnjeno u nastavku: milijuna EUR (do
tri decimalna mjesta) || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || || || UKUPNO NASLOV 5 VFO-a || || || || || || || || Ljudski resursi || 2,416 || 2,416 || 2,416 || 2,416 || 2,416 || || || 12,080 Ostali administrativni rashodi || 0,120 || 0,120 || 0,120 || 0,120 || 0,120 || || || 0,600 Međuzbroj za NASLOV 5 VFO-a || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || || || 12,680 Izvan NASLOVA 5 VFO-a[73] || || || || || || || || Ljudski resursi || || || || || || || || Ostali administrativni rashodi || || || || || || || || Međuzbroj izvan NASLOVA 5 VFO-a || || || || || || || || UKUPNO || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || 2,536 || || || 12,680 Potrebna odobrena
sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima glavne
uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su
preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim
sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg
postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska
ograničenja. 3.2.3.2. Procijenjene potrebe u
pogledu ljudskih resursa –
¨ Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje ljudskih resursa. –
ü Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih resursa,
kako je objašnjeno u nastavku: Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog
vremena || || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || || || Ukupno || Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) || || || XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) – AD || 10 || 10 || 10 || 10 || 10 || || || 10 || XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) –AST || 4 || 4 || 4 || 4 || 4 || || || 4 || XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) – AST/SC || 2 || 2 || 2 || 2 || 2 || || || 2 || XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || || || || XX 01 05 01 (neizravna istraživanja) || || || || || || || || || 10 01 05 01 (izravna istraživanja) || || || || || || || || Vanjsko osoblje (u ekvivalentima punog radnog vremena: EPRV)[74] || || XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO, iz „opće omotnice”) - – UNS || 3 || 3 || 3 || 3 || 3 || || || 3 || XX 01 02 01 (UO,UNS, UsO iz „opće omotnice”) – UO || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || || || 1 || XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) || || || || || || || || || XX 01 04 gg[75] || - u sjedištima || || || || || || || || || - u delegacijama || || || || || || || || || || XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje) || || || || || || || || || 10 01 05 02 (UO, UsO, UNS – izravno istraživanje) || || || || || || || || || Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || || || || UKUPNO || 20 || 20 || 20 || 20 || 20 || || || 20 XX se odnosi na
odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna. Potrebe za ljudskim
resursima pokrit će se osoblem iz glavne uprave koje je već
dodijeljeno za upravljanje djelovanjem i/ili je preraspoređeno unutar
glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstavima koja se mogu
dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele
sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. Opis zadaća: Dužnosnici i privremeno osoblje || Poslovi administratora (AD) odnose se na stvarno upravljanje programom: izradu radnog programa, upravljanje proračunskim sredstvima, upravljanje pozivima za javne natječaje povezane s izvršenjem programa, upravljanje ugovorima povezanima s izvršenjem programa, praćenje projekata, kontakte sa službama Komisije i stručnjacima država članica, organiziranje stručnih skupova, radionica i konferencija. Uključen je i načelnik odjela. Asistenti (AST) i asistenti/tajnici (AST/SC) pružaju podršku u sljedećim područjima: - tajnički poslovi, organiziranje radnih posjeta (dva izvršitelja); - upravljanje proračunskim sredstvima, pozivima za javne natječaje, ugovorima i plaćanjem računa (dva izvršitelja); - informiranje i komunikacija (dva izvršitelja); - logistika: organiziranje sastanaka i radionica, pozivnice stručnjacima, nadoknada troškova stručnjacima, uredsko poslovanje (jedan izvršitelj). Vanjsko osoblje || Izvršitelji razine END pružaju podršku stvarnom upravljanju programom, obavljaju dodatne poslove administratora uglavnom u područjima koja se odnose na koordinaciju s državama članicama, praćenje projekata i organiziranje stručnih skupova, radionica i konferencija. Ugovorno osoblje pruža podršku (a) u širenju i iskorištavanju aktivnosti programa i (b) stvarnom upravljanju posebnim aktivnostima, uglavnom u područjima u kojima sudjeluju ostale službe Komisije. 3.2.4. Usklađenost s
postojećim višegodišnjim financijskim okvirom: –
ü Prijedlog/inicijativa u skladu je s tekućim višegodišnjim
financijskim okvirom. Prijedlog je u skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom. –
¨ Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje
odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira. Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te
navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose. –
¨ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za
financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira[76]. Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće
naslove i proračunske linije te iznose. 3.2.5. Doprinos trećih osoba –
Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se
sufinanciranje trećih strana. 3.3. Procijenjeni utjecaj na
prihode –
ü Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode. –
¨ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj: ¨ na vlastita sredstva ¨ na razne prihode milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) Proračunska linija u okviru prihoda: || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Utjecaj prijedloga/inicijative[77] Godina N || Godina N + 1 || Godina N + 2 || Godina N + 3 || umetnuti onoliko stupaca koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) Članak …. || || || || || || || || Za razne namjenske
prihode navesti odgovarajuću proračunsku liniju/linije u okviru
rashoda. Navesti metodu
izračuna utjecaja na prihode. [1] http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/policy/public-sector-innovation/index_en.htm. [2] Komisijin Godišnji pregled rasta za 2013., COM(2012) 750
završna verzija, 28.11.2012. [3] Pregled provedbe europske strategije interoperabilnosti
u 2012., izvješće o političkim, društveno-gospodarskim i pravnim
čimbenicima. [4] Komunikacija Komisije EUROPA 2020.,
strategija za pametan, održiv i uključiv rast, COM(2010) 2020 završna
verzija, 3.3.2010. [5] Digitalni program za Europu, komunikacija Komisije Europskom
parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru
regija, COM(2010) 245 završna verzija, 28.8.2010. [6] Prema interoperabilnosti za europske
javne usluge,
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom
i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2010) 744 završna verzija, 16.12.2010. [7] Elektronička Komisija 2012. – 2015.
Pružanje digitalnih usluga usmjerenih korisnicima, Komunikacija potpredsjednika
Šefčoviča Komisiji, SEC(2012) 492 završna verzija, 1.8.2012. [8] Odluka br. 922/2009/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o interoperabilnim rješenjima
za europske javne uprave (ISA), SL L 260, 3.10.2009., str. 20. [9] Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za
istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju
izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013.,
str. 104.). [10] Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje
Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba
(EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348,
20.12.2013., str. 129.) [11] Osnaživanje inovacija u europskom javnom sektoru: ususret
novoj arhitekturi. Izvješće stručne skupine za inovacije u javnom
sektoru. EUR 13825 EN, 2013. [12] Odluka Vijeća 95/468/EZ od 6. studenoga 1995. o
doprinosu Zajednice telematskoj razmjeni podataka između uprava u
Zajednici (IDA). SL L269. 11.11.1995., str. 23. – 25. [13] Odluka br. 1719/1999/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 12. srpnja 1999. o nizu smjernica, uključujući i
određivanje projekata od zajedničkog interesa, za transeuropske mreže
za elektroničku razmjenu podataka između uprava (IDA).
SL L 203, 3.8.1999., str. 1. [14] Odluka br. 1720/1999/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 12. srpnja 1999. o usvajanju niza djelovanja i mjera s
ciljem osiguranja međudjelovanja i pristupa transeuropskim mrežama za
elektroničku razmjenu podataka između uprava (IDA).
SL L 203, 3.8.1999., str. 9. [15] Odluka 2004/387/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o interoperabilnom pružanju
paneuropskih elektroničkih usluga javne vlasti javnim upravama,
poduzetnicima i građanima (IDABC), SL L 181, 18.5.2004., str. 25. [16] Odluka br. 922/2009/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o interoperabilnim rješenjima
za europske javne uprave (ISA), SL L 260, 3.10.2009., str. 20. [17] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću,
Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Oslobađanje
potencijala računalstva u oblaku u Europi”. COM(2012) 529. [18] Direktiva 2006/123/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem
tržištu, SL L 376, 27.12.2006., str. 36. [19] Direktiva 2012/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
13. lipnja 2012. o izmjeni Direktive Vijeća 89/666/EEZ te direktiva
2005/56/EZ i 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s
povezivanjem središnjih registara, trgovačkih registara i registara
trgovačkih društava. [20] Direktiva 2007/2/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju
infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).
SL L 108, 25.4.2007., str. 1. [21] Odluka br. 1482/2007/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. prosinca 2007. o donošenju Programa Zajednice za
poboljšanje funkcioniranja sustava oporezivanja na unutarnjem tržištu (Fiscalis
2013) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2235/2002/EZ.
SL L 330, 15.12. 2007., str. 1. – 7. [22] Odluka br. 624/2007/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 23. svibnja 2007. o uspostavljanju akcijskog programa za
carinu u Zajednici (Carina 2013.). SL L 154, 14. 6. 2007., str.
25. – 31. [23] Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi
o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom
fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za
pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu
za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom
fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća
(EZ) br. 1083/2006, SL L 347, 20.12.2013., str. 320. [24] Direktiva 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi
informacija javnog sektora, SL L 175, 27.6.2013., str. 1. [25] Europska komisija, „Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta
i Vijeća o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjere za
elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu”, COM (2012) 238, završna
verzija, 4.6.2012. [26] Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i
Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni
direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ,
97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća
87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,
SL L 316, 14.11.2012, str. 12. [27] Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan
snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i
Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom
uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici
Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za
statistički program Europskih zajednica. SL L87, 31.3.2009.,
str.164. – 173. [28] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o
metodama izrade europske statistike: vizija za sljedeće desetljeće.
COM (2009) 404 završna verzija, 10.8.2009. [29] Direktiva 2014/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od
16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
SL L 133, 6.5.2014., str. 1.–11. [30] Privremena ocjena programa ISA, Kurt
Salmon, 31.10.2012. [31] SG, COMP, MARE, JRC, PO, DGT, EMPL, REGIO, HOME, JUST,
ENTR, CNECT. [32] Austrija, Belgija, Bugarska, Francuska, Njemačka,
Grčka, Irska, Italija, Latvija, Malta, Nizozemska, Slovačka,
Slovenija, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. [33] SL C , , str. . [34] SL C , , str. . [35] COM(2010) 245. [36] COM(2010) 2020. [37] COM(2010) 744. [38] Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu.
SL L 376, 27.12.2006., str. 36. [39] Direktiva 2012/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća
od 13. lipnja 2012. o izmjeni Direktive Vijeća 89/666/EEZ te
direktiva 2005/56/EZ i 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s
povezivanjem središnjih registara, trgovačkih registara i registara
trgovačkih društava. [40] Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne
informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE). SL L 108, 25.4.2007.,
str. 1. [41] Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i
Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i
razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni
boravak (Uredba o VIS-u). SL L 218, 13.8.2008., str.
60. – 81. [42] Uredba (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i
Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavi, djelovanju i korištenju
druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II).
SL L 381, 28.12.2006., str. 4. – 23. [43] Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 od
11. prosinca 2000. o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka
prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije. SL L 316,
15.12.2000., str. 1. – 10. [44] https://e-justice.europa.eu
[45] Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj
zdravstvenoj skrbi. SL L 88, 4.4.2011., str. 45. – 65. [46] Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,
Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,
Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju
izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006. SL L 347,
20.12.2013., str. 320. [47] Direktiva 2013/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi
informacija javnog sektora. SL L 175, 27.6.2013., str. 1. [48] COM(2012) 238. SL C [..], [..], str.[..] [49] Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i
Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni
direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ,
95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke
Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća. SL L 316, 14.11.2012., str. 12. [50] Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za
istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju
izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ. SL L 347, 20.12.2013.,
str. 104. [51] Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog
gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i
stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ. SL L 94, 28.3.2014.,
str. 243. [52] Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage
Direktive 2004/18/EZ. SL L 94, 28.3.2014., str. 65. – 242. [53] Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji. SL L 94,
28.3.2014., str.1. – 64. [54] Direktiva 2014/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od
16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
SL L 133, 6.5.2014., str. 1. [55] Uredba (EU) br. 1316/2013/EU Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje
Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba
(EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010. SL L 348,
20.12.2013., str. 129. [56] Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u
području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke
br. 1336/97/EZ. SL L 86, 21.3.2014., str.14. [57] Odluka br. 1719/1999/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 12. srpnja 1999. o nizu smjernica, uključujući i
određivanje projekata od zajedničkog interesa, za transeuropske mreže
za elektroničku razmjenu podataka između uprava (IDA).
SL L 203, 3.8.1999., str. 1. [58] Odluka br. 1720/1999/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 12. srpnja 1999. o usvajanju niza djelovanja i mjera s
ciljem osiguranja međudjelovanja i pristupa transeuropskim mrežama za
elektroničku razmjenu podataka između uprava (IDA).
SL L 203, 3.8.1999., str. 9. [59] Odluka 2004/387/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
21. travnja 2004. o interoperabilnom pružanju paneuropskih
elektroničkih usluga javne vlasti javnim upravama, poduzetnicima i
građanima. SL L 144, 30.4.2004., str. 62. i
SL L 181, 18.5.2004., str. 25. (Ispravak). [60] Odluka br. 922/2009/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 16. rujna 2009. o interoperabilnim rješenjima za europske
javne uprave (ISA). SL L 260, 3.10.2009., str. 20. [61] Dokument A7-0083/2012. [62] Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca
2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o
proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i
o dobrom financijskom upravljanju. SL C 373 od 20. 12. 2013., str.
1. – 11. [63] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i
Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i
općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad
izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije. SL L 55, 28.12.2011., str. 13. [64] ABM: upravljanje po djelatnostima; ABB: priprema
proračuna na temelju djelatnosti [65] Kako se navodi u članku 54. stavku 2.
točkama (a) ili (b) Financijske uredbe. [66] Pojedinosti o načinima upravljanja i
upućivanje na Financijsku uredbu mogu se naći na web-mjestu
BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html. [67] Dif. = diferencirana odobrena sredstva;
nedif. = nediferencirana odobrena sredstva. [68] EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine. . [69] Države kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne
države kandidatkinje sa zapadnog Balkana. [70] Ovom novom proračunskom stavkom zamijenit će
postojeća proračunska linija 26 03 01 01: Interoperabilna rješenja za
europsku javnu upravu (ISA). Završetak aktivnosti u okviru programa ISA bit
će pokriven iz stavke 26 03 01 02: Završetak …. [71] Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi
za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”),
neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja. [72] Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se
isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri
izgrađenih prometnica itd.). [73] Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi
za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”),
neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja. [74] UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno
osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci;
UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u
delegacijama). [75] U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih
sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”). [76] Vidi točke 19. i 24. Međuinstitucionalnog
sporazuma za razdoblje 2007. – 2013. [77] Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima
(carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, tj.
bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.