This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014PC0221
Proposal for a DECISION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on establishing a European Platform to enhance cooperation in the prevention and deterrence of undeclared work
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada
/* COM/2014/0221 final - 2014/0124 (COD) */
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada /* COM/2014/0221 final - 2014/0124 (COD) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA Neprijavljeni rad na razini EU-a definira se
kao „bilo koja plaćena djelatnost koja je po svojoj prirodi zakonita, no
nije prijavljena javnim tijelima, uzimajući u obzir razlike među
regulatornim sustavima država članica”[1]. Činjenica da se neprijavljeni rad ne
prati i ne registrira te da ga se drukčije definira u nacionalnim
zakonodavstvima otežava dobivanje pouzdanih procjena o tome koliko je raširen u
državama članicama. Kao rezultat toga, procjene u pogledu neprijavljenog
rada znatno se razlikuju[2]. Prema posljednjoj anketi Eurobarometra[3] iz 2013.[4], samo 4 %
ispitanika priznalo je da je obavljalo neprijavljeni rad. Međutim,
11 % ispitanika priznalo je da su u protekloj godini kupili robu ili
usluge za koje su imali razloga pretpostaviti da su povezani s neprijavljenim
radom. Postoje znatne razlike diljem EU-a. Broj slučajeva neprijavljenog
rada i politike za suočavanje s njima analizirani su u poglavlju pod
nazivom „Neprijavljeni rad: nedavne promjene” u Izvješću o zapošljavanju i
društvenim razvojima u Europi u 2013.[5]
Neprijavljeni rad ima ozbiljne posljedice na
proračun zbog smanjenih prihoda od poreza i socijalnih doprinosa.
Negativno utječe na zaposlenost, produktivnost i radne uvjete, razvoj
vještina te cjeloživotno učenje. Dovodi do smanjenja mirovinskih prava i
ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi. Uzrokuje nepošteno tržišno
natjecanja među poduzećima. Prelazak s neformalnog ili neprijavljenog
rada na regularno zapošljavanje isto tako može doprinijeti ostvarenju cilja
zapošljavanja kao dijela Strategije Europa 2020.[6] Blisko povezani fenomen jest i pogrešno
prijavljen rad ili lažno samozapošljavanje do kojeg dolazi kad se radnik službeno
prijavi kao samozaposlena osoba na temelju ugovora o pružanju usluga premda rad
koji obavlja ispunjava sve kriterije kojima se u nacionalnom pravu i praksi
karakterizira radni odnos. Lažno samozapošljavanje ima negativne posljedice na
zdravlje i zaštitu na radu te socijalnu sigurnost radnika, kao i na porezne
prihode, premda je uglavnom manje štetno nego neprijavljen rad. U Komunikaciji „Prema oporavku s visokom
stopom zaposlenosti”[7]
Komisija je naglasila da su za jačanje rasta zaposlenosti potrebne
politike zapošljavanja kojima se omogućuju povoljni uvjeti za stvaranje
radnih mjesta i da bi prelazak s neformalnog ili neprijavljenog rada na
regularno zapošljavanje mogao pozitivno utjecati na potražnju za radnom snagom.
Stoga se Smjernicom o zapošljavanju br. 7
o „Povećanju sudjelovanja žena i muškaraca na tržištu rada, smanjenju strukturne
nezaposlenosti i promicanju kvalitete radnih mjesta”[8] potiče države
članice da intenziviraju socijalni dijalog i rješavaju probleme
segmentacije tržišta rada mjerama koje su usmjerene protiv nesigurne
zaposlenosti, podzaposlenosti i neprijavljenog rada. U posebnim preporukama po državama
članicama za 2012. i 2013.[9]
nekolicina država članica dobila je preporuku vezanu uz neprijavljeni rad,
sivu ekonomiju, izbjegavanje plaćanja poreza i/ili poreznih obveza. Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od
14. siječnja 2014. pozvao na snažniju suradnju i jačanje
inspektorata rada u svrhu borbe protiv neprijavljenog rada[10]. Nova Direktiva o provođenju
upućivanja radnika doprinijet će boljem rješavanju problema
prijevare, zlouporabe i određenih drugih vrsta neprijavljenog rada. Glavnu odgovornost za rješavanje problema
neprijavljenog rada snose države članice. Borba protiv neprijavljenog rada
najvećim se dijelom oslanja na tri vrste provedbenih tijela: (a)
inspektorate rada koji rješavaju probleme zlouporabe u vezi s radnim uvjetima
i/ili zdravstvenim i sigurnosnim standardima, (b) inspektorate socijalne
sigurnosti koji se bore protiv prijevara u vezi s doprinosima za socijalnu
sigurnost i (c) porezna tijela koja se bave izbjegavanjem plaćanja poreza.
U nekim državama članicama su i socijalni partneri[11] uključeni u ove
zadaće. U nekim su državama članicama uključena i carinska
tijela, migracijska tijela, policija i ured javnog tužitelja. Međutim,
primijećeno je da u nekim slučajevima suradnja između
različitih tijela na nacionalnoj razini nije dovoljno strukturirana ili
učinkovita. Budući da mjerenje neprijavljenog rada i
dalje predstavlja veliki izazov, još je teže razviti ciljane politike i
poboljšati inspekcijske prakse u svrhu sprečavanja, smanjenja ili u
najmanju ruku nadziranja slučajeva neprijavljenog rada. Čest izazov s
kojim se vlade susreću kad su u pitanju neprijavljeni rad i osiguranje
uvjeta dostojnog rada za neprijavljene radnike zahtijeva bolju koordinaciju
koraka između vlade i javnih ustanova. Potrebno je slijediti ciljeve
politika koji će istovremeno smanjiti motivaciju zbog koje poslodavci
koriste neprijavljeni rad i zbog koje radnici sudjeluju u takvom radu. Neprijavljeni rad može se pojaviti u cijelom
nizu sektora. Sektor koji je u odnosu na druge često mnogo više
pogođen neprijavljenim radom jest građevinski sektor[12]. Drugi sektori jesu
usluge u kućanstvu koje uključuju usluge čišćenja
kućanstva, kao i briga za djecu i starije, osobne usluge, privatna
zaštita, industrijsko čišćenje, poljoprivreda te hotelska,
restoranska i ugostiteljska industrija. Pojavljuje se u širokom spektru radnih mjesta
i uključuje radnike različitih profila i pozadina. Upravo zbog ovakve
heterogenosti teško je pristupiti neprijavljenom radu te su potrebne posebne strategije. Sprečavanje neprijavljenog rada i
odvraćanje od istog doprinosi boljem provođenju prava EU-a i
nacionalnog prava, posebno u područjima zapošljavanja, radnog prava,
zdravstva, zaštite na radu i koordinacije nacionalnih sustava socijalne
sigurnosti. Budući da se sve države članice susreću s jednakim
izazovima i da neprijavljeni rad često ima prekograničnu dimenziju,
djelovanje na razini EU-a može imati važnu ulogu u sprečavanju
neprijavljenog rada i odvraćanju od istog učvršćivanjem suradnje
između provedbenih tijela unutar različitih država članica i
među njima. Trenutačno ne postoje formalni mehanizmi za sva relevantna
nadležna tijela država članica radi rješavanja problema povezanih s
prekograničnim aspektima neprijavljenog rada. Djelovanje na razini EU-a stoga bi pomoglo
državama članicama da učinkovitije i djelotvornije rješavaju problem
neprijavljenog rada. Isto tako, na pozitivan i konstruktivan način
doprinijelo bi rješavanju izazova povezanih s mobilnošću radnika i zaštitilo
slobodu kretanja radnika kao jednu od temeljnih sloboda EU-a. Suradnja između provedbenih tijela
već se odvija na razini EU-a gdje je rad nekolicine odbora ili radnih
skupina povezan s problemom neprijavljenog rada. Međutim, oni to rade
povremeno i na ograničen način: Odbor viših inspektora rada (engl. Senior
Labour Inspectors Committee, SLIC) bavi se neprijavljenim radom iz
perspektive zdravlja i sigurnosti na radu, Stručni odbor za
upućivanje radnika bavi se neprijavljenim radom koji je povezan sa
zaobilaženjem pravila za upućivanje radnika, Odbor za zapošljavanje (engl.
Employment Committee, EMCO) raspravlja o utjecaju politike zapošljavanja
na neprijavljeni rad, Administrativna komisija za koordinaciju sustava
socijalne sigurnosti bavi se greškama i prijevarama u okviru koordinacije
sustava socijalne sigurnosti, Radna skupina za administrativnu suradnju u
području izravnog oporezivanja namjerava olakšati razmjenu informacija,
iskustava i dobrih praksi u tom području. Nadalje, došlo je do korisne razmjene
informacija, bilo u kontekstu Zajedničkog programa učenja u sklopu
Europske strategije zapošljavanja ili u sklopu dijela multilateralnih projekata[13], što pokazuje da su
države članice zainteresirane za suradnju u rješavanju problema
neprijavljenog rada. Države članice provele su multilateralne projekte o
određenim aspektima neprijavljenog rada i sklopile bilateralne sporazume.
Platformom se neće spriječiti primjena bilateralnih sporazuma ili
dogovora o administrativnoj suradnji. Međutim, pouke pokazuju da ne sudjeluju
sve države članice u ovim zadaćama. Kad je riječ o dobrovoljnoj
multilateralnoj suradnji, države članice nisu obvezne sudjelovati te ne
postoji mehanizam koji bi sudjelovanje učinio obveznim u slučaju da
druge države članice smatraju da je sudjelovanje nužno. Zbog toga suradnja
na razini EU-a ostaje neujednačena, kako u pogledu država članica
koje sudjeluju, tako i u pogledu pitanja koja obuhvaća. Postojanje zajedničkih izazova koje
dijele relevantna provedbena tijela diljem država članica dodatni je
poticaj za njihovu suradnju u ovom području. Inspekcijska tijela
susreću se s poteškoćama u prekograničnim situacijama, posebno
kad je potrebno identificirati ili sankcionirati slučajeve neprijavljenog
rada jer su njihovi tradicionalni mehanizmi uglavnom usmjereni na rješavanje
domaćih aspekata neprijavljenog rada. Provođenje inspekcije prirode
i/ili uvjeta radnih odnosa radnika migranata može biti otežano zbog
komunikacijskih problema, nedovoljnog poznavanja pravila ili postojanja
organiziranih mreža koje rade na marginama zakona, često koristeći
kompleksne pravne strukture, uključujući agencije ili posrednike
locirane u nekoliko država članica i koje često pribjegavaju oblicima
lažnog samozapošljavanja. Brojne se države članice susreću s
teškoćama kad je riječ o osiguranja prikladne komunikacije i suradnje
između različitih provedbenih tijela unutar država članica i u
prekograničnom kontekstu. Nadalje, često se smatra da bi
prekomjerno oporezivanje ili reguliranje rada moglo poticati neprijavljeni rad
te da postoje učinkoviti načini kojima se ne kažnjava radnike, a koji
bi ih mogli potaknuti da prijave rad i rade u skladu sa zakonom. Naposljetku, premda se države članice
uglavnom slažu da je potrebno spriječiti neprijavljeni rad i odvratiti od
istog, u praksi mogu postojati različiti načini i razine predanosti
ovom cilju te se može dogoditi da ovo pitanje ima mali politički prioritet
i da se rješavanje problema neprijavljenog rada ne smatra nužnim. Stoga je u Komunikaciji „Prema oporavku s
visokom stopom zaposlenosti” istaknuta potreba za poboljšanjem suradnje
između država članica i najavljeno pokretanje savjetovanja na temu
uspostave platforme na razini EU-a u kojoj bi sudjelovali inspektorati rada i
druga provedbenih tijela u svrhu borbe protiv neprijavljenog rada, a u cilju
postizanja suradnje, dijeljenja najboljih praksi i određivanja
zajedničkih načela inspekcija. 2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA
ZAINTERESIRANIM STRANAMA I OCJENE UČINKA Ovaj prijedlog proizlazi iz raznih studija i
savjetovanja provođenih u posljednje vrijeme. Vanjska studija izvedivosti[14] o uspostavi Europske
platforme za suradnju između inspektorata rada i drugih relevantnih
nadzornih i provedbenih tijela u svrhu sprečavanja neprijavljenog rada i
borbe protiv njega provedena je 2010. U studiji su analizirani postojeći
nacionalni okviri i mjere politika, poteškoće s kojima se susreću
provedbena tijela na nacionalnim i međunarodnim razinama, postojeća
prekogranična suradnja i najbolje prakse te su utvrđene mogućnosti
za uspostavu Europske platforme u svrhu sprečavanja i borbe protiv
neprijavljenog rada. Posebnom anketom Eurobarometra[15] o neprijavljenom radu
i nedavnim izvješćem Eurofounda u pogledu rješavanja neprijavljenog rada u
državama članicama[16]
isto se tako pridonijelo pripremi ove inicijative. Izvješće Eurofounda
bilo je popraćeno ažuriranom bazom podataka[17] koja sadržava mjere
poduzete u razdoblju od 2008. do 2013. U bazu podataka uključeno je 186
studija slučaja iz svih država članica EU-a, kao i iz zemalja
kandidatkinja. Baza podataka može se upotrebljavati za pretraživanje mjera po
zemljama, vrstama mjera, ciljnim skupinama i sektorima. Savjetovanje s dionicima provodilo se u okviru
skupine ravnatelja Glavne uprave za industrijske odnose (DR IR), Odbora viših
inspektora rada (SLIC) i Administrativne komisije za koordinaciju sustava
socijalne sigurnosti. Općenito, predstavnici država članica
prepoznali su dodanu vrijednost djelovanja na razini EU-a su cilju
sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada te su pozdravili namjeru
Komisije za veću uključenost u ovo područje politike. Mišljenja europskih socijalnih partnera
prikupljena su u prvoj fazi savjetovanja[18]
(4. srpnja 2013. do 4. listopada 2013.). Komisija je identificirala
glavne probleme povezane sa sprečavanjem i odvraćanjem od neprijavljenog
rada, prisjetila se najnovijih aktivnosti Komisije i predstavila ciljeve i
mogući sadržaj inicijative. Cilj savjetovanja bio je savjetovati se s
upravljačkim strukturama i radnicima o mogućim smjerovima djelovanja
EU-a. Komisija je primila 15 odgovora od navedenih skupina (dva zajednička
odgovora, tri odgovora predstavnika radnika i deset odgovora organizacija
poslodavaca). Socijalni partneri složili su se s općim opisom problema i
naveli da je djelovanje na razini EU-a opravdano s glavnim ciljem pružanja
potpore nacionalnim tijelima, kao što su inspektorati rada, tijela zadužena za
socijalnu sigurnost i porezna tijela kako bi se spriječio neprijavljeni
rad i odvratilo od istog. Općenito, socijalni partneri složili su se da bi
Europska platforma mogla biti primjereno sredstvo za postizanje bolje suradnje
među državama članicama. Međutim, stajališta socijalnih partnera
bila su podijeljena. Većina predstavnika poslodavaca smatrala
je da Platformu treba uspostaviti. Međutim, bili su mišljenja da nema
potrebe za novom odvojenom strukturom. Umjesto toga, mogle bi se razmotriti
mogućnosti kao što su stvaranje podskupine za postojeću skupinu ili
bolja koordinacija postojećih skupina. Svi sindikati i neki predstavnici
poslodavaca davali su prednost uspostavljanju neovisnog novog tijela radi osiguranja
situacije u kojoj bi svi aspekti neprijavljenog rada bili obuhvaćeni, do
čega ne bi moglo doći kad bi se upotrebljavale postojeće
strukture. U pogledu sudjelovanja u Platformi, sindikati i neki predstavnici
poslodavaca zagovarali su obvezan pristup za države članice, dok su neke
organizacije poslodavaca dale prednost dobrovoljnom pristupu. Socijalni
partneri podržali su ciljeve Komisije za predstavljanje inicijative, no nisu
htjeli stupiti u pregovore o ovom pitanju. Druga faza savjetovanja sa socijalnim
partnerima odvijala se od 30. siječnja do 13. ožujka 2014.[19] Komisija je u sklopu
ovog savjetovanju predstavila pregled rezultata prve faze savjetovanja i
opisala sadržaj planirane inicijative. Cilj savjetovanja bio je prikupiti
mišljenja socijalnih partnera o sadržaju predviđene inicijative za
poboljšanje suradnje između država članica u području
sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada. Komisija je primila
16 odgovora (jedan zajednički odgovor, četiri odgovora predstavnika
radnika i 11 odgovora organizacija poslodavaca). Socijalni partneri
općenito su podržali djelovanje na razini EU-a u pogledu sprečavanja
i odvraćanja od neprijavljenog rada te su ponovili svoja stajališta
izražena tijekom prve faze savjetovanja u pogledu ciljeva, područja
primjene, zadaća/inicijativa, sudjelovanja i oblika Platforme. Osigurani
su novi elementi u pogledu sudjelovanja socijalnih partnera u Platformi.
Sindikati i predstavnici poslodavaca složili su se da bi socijalni partneri na
razini EU-a, kako među sektorima tako i unutar sektora s velikim brojem
slučajeva neprijavljenog rada, trebali biti uključeni u Platformu kao
promatrači. Neki sindikati i predstavnici poslodavaca predložili su da bi
socijalnim partnerima trebalo dati status člana[20]. Procjenom
učinka obuhvaćeno e nekoliko mogućnosti za poboljšanje suradnje
na razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od
neprijavljenog rada. Prva mogućnost koja se razmatrala nije
uključivala novo djelovanje koje nije u okviru postojećih radnih
skupina i inicijativa. Razmatrana je i mogućnost bolje koordinacije rada
raznih postojećih radnih skupina i odbora. Treća
mogućnost bila je uspostava Europske platforme za poboljšanje suradnje na
razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog
rada. Kad je riječ o uspostavi Platforme, razmatralo se nekoliko
podmogućnosti, kao što su Platforma s dobrovoljnim ili obveznim
članstvom i zaduživanje Eurofoundu za koordinaciju djelovanja država
članica protiv neprijavljenog rada. Razmatrana je i mogućnost
osnivanja decentralizirane agencije odgovorne za primjenu zakona EU-a i borbu
protiv neprijavljenog rada. Analizom
se došlo da zaključka da je najpoželjnija mogućnost uspostava
Europske platforme uz obvezno članstvo. Platformom bi se omogućilo
sudjelovanje svih relevantnih tijela svih država članica u aktivnostima na
razini EU-a i omogućila redovita i operativna suradnja u ovom
području. Podmogućnost dobrovoljne multilateralne suradnje nije
procijenjena kao optimalna s obzirom na to da bi odbijanje nekih država
članica da sudjeluju uvelike smanjilo vrijednost suradnje na razini EU-a
za ambicioznije države članice. Obvezno sudjelovanje procijenjeno je kao
nužno posebice jer se suradnja za rješavanje prekograničnih aspekata neprijavljenog
rada ne bi mogla u potpunosti ostvariti ako bi neke države članice
sudjelovale (države članice koje ovim aspektima daju visoki prioritet,
uglavnom odredišne zemlje), a druge ne bi. Prekogranični aspekti
neprijavljenog rada mogli bi imati negativan utjecaj i na funkcioniranje
jedinstvenog tržišta zbog toga što bi poslodavci koji pružaju usluge u drugim
državama članicama, a imaju neprijavljene radnike uzrokovali nepošteno
tržišno natjecanje. Ti poslodavci mogu pružati usluge po nižoj cijeni zbog toga
što ne plaćaju poreze niti poštuju obveze koje proizlaze, na primjer, iz
propisa u pogledu zdravlja, sigurnosti i radnih uvjeta. Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno,
a posebno potrebu za poboljšanom suradnjom EU-a, prekogranične aspekte
neprijavljenog rada i njihove utjecaje na funkcioniranje jedinstvenog tržišta,
sve države članice moraju obvezno biti uključene u poboljšanu
suradnju radi rješavanja svih aspekata tog fenomena. Druge mogućnosti ne bi mogle jamčiti
sudjelovanje svih relevantnih tijela svih država članica, ograničile
bi suradnju na razmjenu najboljih praksi i ne bi omogućile da se
primjereno pozabavi pitanjem provedbe te stoga ne bi omogućile
holistički pristup koji je potreban za rješavanje ovog problema. Nadalje,
druge mogućnosti u manjoj bi mjeri doprinijele vidljivosti i
prioritizaciji problema na razini EU-a. Platforma će kao svoje članove
ujediniti sva provedbena tijela svih država članica. Drugi dionici,
osobito socijalni partneri na razini EU-a, relevantne decentralizirane agencije
Unije, kao što su Eurofound i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
(EU-OSHA) i međunarodne organizacije kao što su Međunarodna
organizacija rada (engl. International Labour Organisation, ILO) i
predstavnici država EGP-a imat će status promatrača. Platforma će obavljati niz zadaća
koje će se definirati i provoditi na temelju dogovorenih programa rada.
Razmjena dobrih praksi bio bi prvi praktični korak u suradnji. Njome bi se
poboljšalo poznavanje fenomena i razvilo bolje razumijevanje o tome kako se
rješava problem neprijavljenog rada i tko su glavni činitelji u državama
članicama. Kako bi se što je moguće bolje iskoristilo tu razmjenu, na
temelju baze podataka Eurofounda mogla bi se uspostaviti baza znanja kojom bi
se među ostalim dodatno razradila pitanja provedbe te bi došlo do razvoja
zajedničkih smjernica i načela. Predviđeno je da se Platforma
postupno razvija od foruma za razmjenu informacija i dobrih praksi do
razrađenijih oblika suradnje kako se bude gradilo međusobno
povjerenje i iskustvo. Najzad bi Platforma trebala moći provoditi
zajedničku obuku i razmjenu osoblja i koordinirati operativno djelovanje,
uključujući zajedničke inspekcije i dijeljenje podataka. Prijedlogom će se poboljšati razvoj,
provedba, nadzor i ocjenjivanje instrumenata Unije, politika (promicanje visoke
razine kvalitete i održivosti zapošljavanja, jamčenje odgovarajuće i
dostojne socijalne zaštite, borba protiv socijalne isključenosti i
siromaštva i poboljšanje radnih uvjeta) i relevantnog prava i promicati politike
koje se donose na temelju dokaza i društveni napredak, u partnerstvu s raznim
dionicima. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA 3.1. Pravna osnova EU ima nadležnost za djelovanje u
području neprijavljenog rada na temelju članaka UFEU-a o socijalnoj
politici. Točnije, člankom 151. UFEU-a propisuje se
da Unija i države članice „imaju za cilj promicanje zapošljavanja,
poboljšanje životnih i radnih uvjeta, […] odgovarajuću socijalnu zaštitu,
[…] u smislu trajne visoke stope zaposlenosti i borbe protiv
isključenosti.” U članku 153. UFEU-a nabrajaju se
područja u kojima Unija podupire i dopunjuje djelatnosti država
članica, uključujući radne uvjete, integriranje osoba
isključenih s tržišta rada i borbu protiv socijalne isključenosti. Prijedlog za poboljšanje suradnje na razini EU-a
u svrhu sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada temelji se na
članku 153. stavku 2. točki (a) UFEU-a, kojim
se Europskom parlamentu i Vijeću omogućuje donošenje mjera koje su
namijenjene poticanju suradnje između država članica inicijativama
čiji je cilj poboljšanje znanja, razvijanje razmjene podataka i najboljih
praksi, promicanje inovativnih pristupa i vrednovanje iskustava, pri čemu
je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i propisa država
članica. Glavni ciljevi koje se želi postići ovom
inicijativom jesu promicanje zapošljavanja i poboljšanje radnih uvjeta
(članak 151. UFEU-a). Uzimajući u obzir činjenicu da su za
borbu protiv neprijavljenog rada u različitim državama članicama
zadužene različite vrste provedbenih tijela (kako je objašnjeno u
poglavlju 1.), nužno je da se ova inicijativa proširi na sva nacionalna
tijela, uključujući ona koja neće biti aktivna u području
zapošljavanja i socijalnom području, ali su isto tako odgovorna za ili
imaju ulogu u sprečavanju ili odvraćanju od neprijavljenog rada, kao
što su porezna, migracijska i carinska tijela. 3.2. Načela supsidijarnosti i
proporcionalnosti Odabir pravnog instrumenta – Odluke Europskog
parlamenta i Vijeća – najprikladniji je, ako se uzme u obzir da se
člankom predviđa redovni zakonodavni postupak za donošenje
inicijative. Premda glavnu nadležnost u rješavanju
neprijavljenog rada imaju države članice, svim državama članicama
zajednički su izazovi s kojima se susreću, poput negativnog utjecaja
neprijavljenog rada na gospodarstvo i društvo, poteškoća pri rješavanju
prekograničnih oblika neprijavljenog rada, zamjena primjerenih razina
oporezivanja/regulacije i potrebe da se ne potiče radnike na neprijavljeni
rad i nedostatka suradnje između provedbenih tijela. Djelovanjem EU-a
kojim se poboljšava suradnja na razini EU-a podržali bi se napori država
članica za odvraćanje od neprijavljenog rada i sprečavanje
neprijavljenog rada i učinilo ih djelotvornijima i učinkovitijima.
Time donosi dodanu vrijednost djelovanju država članica. Nacionalna
provedbena tijela uistinu su najprikladnija razina za rješavanje izazova koji
su povezani s neprijavljenim radom. K tome, prekogranični se aspekti mogu
bolje rješavati na razini EU-a. Time je prijedlog u skladu s načelom
supsidijarnosti. Prijedlog je u skladu s načelom
proporcionalnosti jer mjerom koja je osmišljena kako bi se poticala suradnja
između država članica nije obuhvaćeno usklađivanje zakona i
propisa država članica. Razmatrala se mogućnost osnivanja nove
decentralizirane agencije EU-a, no ova mogućnost odbačena je zbog
administrativnih troškova koje bi osnivanje nove agencije povuklo sa sobom. 4. POSLJEDICE ZA PRORAČUN Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[21] uspostavlja se Program
Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) za razdoblje
2014. – 2020. Platforma će se financirati iz mikrofinancijskog instrumenta
PROGRESS. Indikativan iznos od 2,1 milijuna EUR godišnje
predviđen je za izvršavanje zadaća kao što je uspostavljanje praktičnih
alata, podrška pružatelja usluga, objavljivanje zajedničkih smjernica i
načela te priručnika, razvoj trajnih kapaciteta za obuku i
zajedničkog okvira za provedbu zajedničkih obuka, organizaciju
recenzije stručnjaka i europskih kampanja. Nadalje, bit će
obuhvaćene subvencije za financiranje projekata kojima se podupire
postizanje ciljeva Platforme. Do 224 000 EUR godišnje upotrijebit
će se za naknadu troškova povezanih sa sudjelovanjem na sastancima
Platforme.
Podsjeća se i da Europski socijalni fond (ESF) podupire napore država
članica povezane s poboljšanjem javne administracije i upravljanjem i time
promiče strukturne reforme. Predviđa se financiranje u sklopu
Višegodišnjega financijskog okvira 2014. – 2020. Države članice
potiče se da koriste ESF kako bi ojačale kapacitete svojih
nacionalnih tijela u području rješavanja problema neprijavljenog rada.
Zakonodavni prijedlog neutralan je za proračun te ne zahtijeva dodatne
ljudske resurse. Osoblje Komisije, 2,5 osobe zaposlene na puno radno vrijeme koje su
trenutačno zaposlene u Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja
i uključivanje, djelovat će kao tajništvo Platforme. Detalji su
objašnjeni u zakonodavnom financijskom izvještaju koji je priložen ovom
prijedlogu.
Sudjelovanjem decentraliziranih agencija Europske unije, Eurofounda
i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, kao promatrača u radu
Platforme, neće se proširiti njihovi postojeći mandati. U pogledu tih
agencija, prijedlog je proračunski neutralan.
2014/0124 (COD) Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi Europske platforme za poboljšanje
suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog
rada (Tekst značajan za EGP) EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE
EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 153. stavak 2.
točku (a), uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog
akta nacionalnim parlamentima, uzimajući u obzir mišljenje Europskoga
gospodarskog i socijalnog odbora[22], uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[23], nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za
zaštitu podataka, djelujući u skladu s redovnim
zakonodavnim postupkom, budući da: (1) Komisija je u svojoj
Komunikaciji od 18. travnja 2012.[24]
istaknula potrebu za poboljšanjem suradnje među državama članicama i
najavila pokretanje savjetovanja na temu uspostave platforme na razini EU-a u
kojoj bi sudjelovali inspektorati rada i druga provedbena tijela u svrhu borbe
protiv neprijavljenog rada, u cilju postizanja suradnje, dijeljenja najboljih
praksi i određivanja zajedničkih principa inspekcija. (2) U skladu s
člankom 148. stavkom 4. Ugovora Vijeće je Odlukom
2010/707/EU[25]
donijelo smjernice[26]
za politike zapošljavanje država članica. Ove
integrirane smjernice usmjeravaju države članice u definiranju i provedbi
nacionalnih programa reformi. Smjernice za zapošljavanje čine
temelj posebnih preporuka po državama članicama koje Vijeće
upućuje državama članicama prema tom članku. Posljednjih su godina navedene preporuke
obuhvaćale posebne preporuke po državama članicama o borbi protiv
neprijavljenog rada. (3) U članku 151.
Ugovora navode se kao ciljevi u području socijalne politike promicanje
zapošljavanja i poboljšanje životnih i radnih uvjeta. Unija može u cilju
postizanja navedenih ciljeva podupirati i dopunjavati aktivnosti država
članica u područjima zdravlja i zaštite na radu, radnih uvjeta,
integriranja osoba isključenih s tržišta rada i borbe protiv socijalne
isključenosti. (4) Europski parlament u svojoj
rezoluciji „Učinkovite inspekcije rada kao strategija za poboljšanje
radnih uvjeta u Europi” pozdravlja inicijativu Komisije za uspostavu Europske
platforme te poziva na poboljšanje suradnje na razini EU-a u cilju borbe protiv
neprijavljenog rada[27]. (5) Neprijavljeni rad na europskoj
razini definira se kao „bilo koja plaćena djelatnost koja je po svojoj
prirodi zakonita no nije prijavljena javnim tijelima, uzimajući u obzir
razlike među regulatornim sustavima država članica”[28], čime se
isključuju sve nezakonite djelatnosti. (6) Zloupotreba statusa
samozapošljavanja bilo na nacionalnoj razini ili u prekograničnim
situacijama često se povezuje s neprijavljenim radom. Lažno
samozapošljavanje nastupa kada se osoba prijavi kao samozaposlena osoba premda
ispunjava uvjete koji su karakteristični za radni odnos, a kako bi
izbjegla određene pravne ili fiskalne obveze. Lažno samozapošljavanje
stoga je pogrešno prijavljen rad i trebao bi biti u području primjene
Platforme. (7) Neprijavljeni rad ima
ozbiljne posljedice na proračun zbog smanjenih prihoda od poreza i
socijalnih doprinosa. Ima negativan utjecaj na zaposlenost, produktivnost i
pridržavanje standarda za radne uvjete, razvoj vještina i cjeloživotno
učenje. Ugrožava financijsku stabilnost sustava socijalne zaštite,
uskraćuje radnicima odgovarajuća socijalna primanja i dovodi do
smanjenja mirovinskih prava i ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi. (8) Države članice uvele su
cijeli niz politika i mjera za rješavanje problema neprijavljenog rada. Države
članice sklapale su i bilateralne sporazume te provodile multilateralne
projekte vezane uz određene aspekte neprijavljenog rada. Platformom se
neće spriječiti primjena bilateralnih sporazuma ili dogovora o
administrativnoj suradnji. (9) Suradnja na razini EU-a i
dalje je daleko od sveobuhvatne, kako u pogledu država članica koje
sudjeluju, tako i u pogledu pitanja koja obuhvaća. Ne postoji formalni
mehanizam za prekograničnu suradnju relevantnih tijela država članica
u svrhu rješavanja pitanja neprijavljenog rada. (10) Jačanje suradnje među
državama članicama na razini EU-a nužno je kako bi se pomoglo državama
članicama da spriječe neprijavljeni rad i odvrate od njega na
djelotvorniji i učinkovitiji način. (11) Ciljevi Platforme bit će
olakšati razmjenu najboljih praksi i informacija, pružiti okvir na razini EU-a
za razvoj stručnog znanja i analiza, poboljšati operativnu koordinaciju
djelovanja između provedbenih tijela država članica. (12) Platforma bi trebala
iskoristiti sve relevantne izvore informacije, posebice studije, bilateralne sporazume
između država članica i projekte multilateralne suradnje, i stvoriti
sinergiju između postojećih instrumenata i struktura na razini EU-a
kako bi u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila cilj odvraćanja od
neprijavljenog rada i sprečavanja istog. Operativna koordinacija
djelovanja država članica mogla bi se provoditi u vidu zajedničkih
obuka, recenzija stručnjaka i rješenja za dijeljenje podataka. Europskim
kampanjama ili zajedničkim strategijama moglo bi se podići razinu
svijesti o neprijavljenom radu. (13) Problemom neprijavljenog rada
većinom se bave tri različita nacionalna provedbena tijela:
inspektorati rada, inspektorati socijalne sigurnosti i porezna tijela. U nekim
su slučajevima uključena i migracijska tijela i službe za
zapošljavanje, kao i carinska tijela, policija, ured javnog tužitelja i
socijalni partneri. (14) Kako bi se problemom
neprijavljenog rada mogle pozabaviti na sveobuhvatan i uspješan način,
države članice trebaju provesti niz politika koje olakšava strukturirana
suradnja između relevantnih tijela. Sva nacionalna tijela nadležna za
provedbu koja su vodeća i/ili aktivna u sprečavanju i/ili
odvraćanju od neprijavljenog rada trebala bi biti uključena u
suradnju. (15) U svrhu postizanja ovog cilja
Platformu bi u svakoj državi članici trebala podupirati „Središnja
kontaktna točka” koja bi imala potrebne ovlasti za suradnju s nacionalnim
tijelima koja se bave višestrukim aspektima neprijavljenog rada. (16) Platforma bi trebala
obuhvaćati socijalne partnere na razini EU-a, iz cijele industrije i
sektora koji su teže pogođeni neprijavljenim radom te surađivati s
relevantnim međunarodnim organizacijama, kao što su Međunarodna
organizacija rada (ILO) i decentralizirane agencije Unije, posebice Eurofound i
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Sudjelovanjem Eurofounda i
Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, kao promatrača u radu
Platforme, neće se proširiti njihovi postojeći mandati. (17) Platforma bi trebala donijeti
svoj poslovnik, programe rada i redovita izvješća. (18) Direktiva 95/46/EZ o zaštiti
pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih
podataka[29],
kao i nacionalne provedbene mjere u vezi s tim primjenjuju se na obradu osobnih
podataka koju provode države članice u okviru ove Odluke. Budući da
je Komisija dio Europske platforme, Uredba (EZ) br. 45/2001 o zaštiti
pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima
Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka[30] jednako se primjenjuje
na obradu osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Odluke. (19) Platforma može osnivati radne
skupine koje će istraživati određena pitanja te bi se trebala
oslanjati na stručnost osoba s određenim kompetencijama. (20) Platforma će
surađivati s relevantnim skupinama stručnjaka i odborima na razini
EU-a čiji je rad povezan s neprijavljenim radom. (21) Platforma i njezine
zadaće trebale bi se financirati iz mikrofinancijskog instrumenta PROGRESS
iz programa Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), u okviru sredstava koje
odredi proračunsko tijelo. (22) Komisija će poduzeti
potrebne administrativne korake za uspostavljanje mreže. DONIJELI SU OVU ODLUKU: Poglavlje I. Opće
odredbe Članak 1. Uspostava
Platforme (1)
Uspostavlja se Platforma za poboljšanje suradnje na
razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od
neprijavljenog rada, u tekstu u nastavku „Platforma”. (2)
Platforma se sastoji: (a)
od provedbenih tijela koja imenuju države
članice; (b)
od Komisije. (3)
Osobe navedene u nastavku mogu sudjelovati u
sastancima Platforme kao promatrači prema uvjetima koje određuje
njezin pravilnik: (a)
predstavnici socijalnih partnera iz cijele
industrije na razini Unije, kao i socijalni partneri iz sektora koji imaju
veliki broj slučajeva neprijavljenog rada; (b)
predstavnik Europske zaklade za poboljšanje radnih
i životnih uvjeta (Eurofound) i predstavnik Europske agencije za sigurnost i
zdravlje na radu (EU-OSHA); (c)
predstavnik Međunarodne organizacije rada
(ILO); (d)
predstavnici država EGP-a. Članak 2. Ciljevi Platformom iz članka 1. Stavka 1. doprinosi se
boljoj provedbi prava EU-a i nacionalnog prava, smanjenju neprijavljenog rada i
stvaranju formalnih radnih mjesta, čime se izbjegava smanjenje kvalitete
rada i promiče integracija na tržištu rada i socijalna uključenost: (e)
poboljšanjem suradnje na razini EU-a između provedbenih
tijela država članica u svrhu učinkovitijeg i djelotvornijeg
sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada,
uključujući lažno samozapošljavanje; (f)
poboljšanjem tehničkih kapaciteta
različitih provedbenih tijela država članica kako bi se riješili
prekogranični aspekti neprijavljenog rada; (g)
podizanjem svijesti javnost o nužnosti djelovanja i
poticanjem država članica da intenziviraju svoje napore u rješavanju
neprijavljenog rada. Poglavlje II. Misija i zadaće Članak 3. Misija Platforma u svrhu ispunjenja ciljeva navedenih u
članku 2. (h)
razmjenjuje najbolje praksi i informacije; (i)
razvija stručno znanje i analizu; (j)
koordinira prekogranično operativno
djelovanje. Članak 4. Zadaće (4)
U svrhu izvršenja svoje misije Platforma posebno
obavlja sljedeće zadaće: (a)
poboljšava znanje o neprijavljenom radu s
pomoću uobičajenih koncepata, alata mjerenja i promicanja
zajedničke komparativne analize i povezanih relevantnih indikatora, (b)
razvija analize učinkovitosti različitih
mjera politika za smanjenje slučajeva neprijavljenog rada,
uključujući mjere za sprečavanje i kažnjavanje, kao i
općenite mjere odvraćanja; (c)
uspostavlja alate, na primjer bazu znanja koja
sadržava različite prakse/mjere, uključujući bilateralne
sporazume koje države članice koriste kako bi odvratile od neprijavljenog
rada i spriječile ga; (d)
donosi neobvezujuće smjernice za inspektore,
priručnike dobre prakse i zajednička načela inspekcija koje se
bave rješavanjem problema neprijavljenog rada; (e)
razvija oblike suradnje čime se povećava
tehnički kapacitet za rješavanje prekograničnih aspekata
neprijavljenog rada donošenjem zajedničkog okvira za zajedničke
radnje inspekcija i razmjenu osoblja; (f)
istražuje načine za poboljšanje procesa
dijeljenja podataka u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka,
uključujući ispitivanje mogućnosti Informacijskog sustava
unutarnjeg tržišta (engl. Internal Market Information System, IMI) i
Elektroničke razmjene podataka u sustavu socijalne sigurnosti (engl. Electronic
Exchange of Social Security Information, EESSI); (g)
razvija trajni kapacitet za obuku za provedbena
tijela i donosi zajednički okvir za provedbu zajedničkih obuka; (h)
organizira recenzije stručnjaka koje bi
pratile napredak država članica u borbi protiv neprijavljenog rada,
uključujući potporu u provedbi posebnih preporuka Vijeća po
državama članicama koje su u vezi s borbom protiv neprijavljenog rada ili
njegovim sprečavanjem; (i)
podiže svijesti o problemu provođenjem
zajedničkih aktivnosti kao što su europske kampanje i donošenje
regionalnih strategija ili strategija na razini EU-a, uključujući
sektorske pristupe. (5)
U provedbi ovih zadaća Platforma će
koristiti sve relevantne izvore informacija, uključujući studije ili
projekte multilateralne suradnje te uzeti u obzir relevantne instrumente i
strukture Unije, kao i iskustva relevantnih bilateralnih sporazuma. Uspostavit
će prikladnu suradnju s Eurofoundom i EU-OSHA-om. Poglavlje III. Funkcioniranje
Platforme Članak 5. Središnja
kontaktna točka (6)
Svaka država članica imenuje jednu središnju
kontaktnu točku koja će biti član Platforme. Mogu imenovati i
zamjenskog člana. (7)
Pri imenovanju svojih predstavnika države
članice trebale bi uključiti sva državna tijela koja imaju ulogu u
sprečavanju i/ili odvraćanju od neprijavljenog rada , kao što su
inspektorati rada, tijela socijalne sigurnosti, porezna tijela, službe za
zapošljavanje i migracijska tijela, u tekstu u nastavku „provedbena tijela”.
Isto tako, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksama mogu uključiti
socijalne partnere. (8)
Države članice ustupaju Komisiji popis i
kontaktne podatke svih provedbenih tijela koja su uključena u
sprečavanje neprijavljenog rada i/ili odvraćanje od istog. (9)
Središnje kontaktne točke surađuju sa
svim provedbenim tijelima koja su uključena u sprečavanje i/ili
odvraćanje od neprijavljenog rada u pogledu aktivnosti Platforme i
jamčiti njihovo sudjelovanje na sastancima i/ili doprinos aktivnostima
Platforme ili njezinih radnih skupina ako predmeti rasprave uključuju
njihovo područje nadležnosti. Članak 6. Predstavnici
socijalnih partnera (10)
Predstavnici socijalnih partnera iz cijele
industrije kao i iz sektora koji imaju veliki broj slučajeva
neprijavljenog rada mogu sudjelovati u sastancima Platforme kao
promatrači, u skladu s postupcima koje određuju njihove organizacije. (11)
Na temelju prijedloga socijalnih partnera iz cijele
industrije i iz sektora na razini Unije ova skupina promatrača
obuhvaća: (a)
najviše osam promatrača koji predstavljaju
socijalne partnere iz cijele industrije (koji su ravnomjerno raspodijeljeni
između organizacija poslodavaca i radnika); (b)
najviše deset promatrača koji predstavljaju
socijalne partnere iz sektora koji imaju veliki broj slučajeva
neprijavljenog rada (koji su ravnomjerno raspodijeljeni između
organizacija poslodavaca i radnika). Članak 7. Radnje (12)
Komisija koordinira rad Platforme i predsjeda
njezinim sastancima. (13)
U svrhu izvršenja svoje misije Platforma odlukom
većine donosi: (a)
pravilnik koji sadržava, među ostalim,
mehanizam Platforme za donošenje odluka; (b)
dvogodišnji program rada Platforme u kojem se,
među ostalim, iznose detaljne zadaće i redovita izvješća
Platforme svake dvije godine; (c)
osnivanje radnih skupina koje ispituju probleme
koji se navode u programima rada Platforme. Navedene radne skupine raspuštaju
se čim ispune svoje mandate. (14)
Moguće je od slučaja do slučaja
pozvati stručnjake koji imaju određene kompetencije u području o
kojem se raspravlja da sudjeluju u raspravama Platforme ili radnih skupina ako
se procijeni da bi to bilo korisno i/ili potrebno. (15)
Platformi pomaže Tajništvo čije osoblje ustupa
Komisija. Tajništvo priprema sastanke, programe rada Platforme i njezine
izvještaje. (16)
Komisija redovito izvješćuje Europski
parlament i Vijeće o aktivnostima Platforme. Članak 8. Suradnja Platforma prema potrebi surađuje s drugim
relevantnim stručnim skupinama i odborima na razini Unije čiji je rad
povezan s neprijavljenim radom, posebno s Odborom viših inspektora rada (engl. Senior
Labour Inspectors Committee – SLIC), Stručnim odborom za
upućivanje radnika, Administrativnom komisijom za koordinaciju sustava
socijalne sigurnosti, Odborom za zapošljavanje (engl. Employment Committee
– EMCO), Odborom za socijalnu zaštitu (engl. Social Protection Committee
– SPC) i Radnom skupinom za administrativnu suradnju u području
oporezivanja. Mogu se organizirati i zajednički sastanci. Članak 9. Naknada
troškova Komisija nadoknađuje troškove putovanja i,
ako je primjenjivo, troškove dnevnica članovima, promatračima i
pozvanim stručnjacima u vezi s aktivnostima Platforme. Članovi, promatrači i pozvani
stručnjaci ne dobivaju naknadu za usluge koje pružaju. Članak 10. Financijska
potpora Globalni resursi za provedbu ove Odluke
uspostavljaju se u okviru programa Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI),
pri čemu godišnja sredstva odobrava proračunsko tijelo u skladu s
ograničenjima Financijskog okvira. Poglavlje IV. Završne
odredbe Članak 11. Preispitivanje Četiri godine nakon njezina stupanja na
snagu Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Odluke Europskom
parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru
regija . U izvješću se posebno procjenjuje u kojoj je mjeri Platforma
doprinijela postizanju ciljeva utvrđenima u članku 2. i ispunila
ciljeve utvrđene u članku 3. i u programima rada Platforme. Članak 12. Adresati Ova je Odluka upućena svim državama
članicama. Članak 13. Stupanje na snagu Ova Uredba
stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske
unije. Sastavljeno u Bruxellesu, Za Europski parlament za
Vijeće Predsjednik Predsjednik Zakonodavni financijski izvještaj 1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1. Naslov prijedloga/inicijative 1.2. Odgovarajuće
područje/područja politike u strukturi ABM/ABB 1.3. Vrsta
prijedloga/inicijative 1.4. Cilj
(ciljevi) 1.5. Osnova
prijedloga/inicijative 1.6. Trajanje
i financijski utjecaj 1.7. Predviđeni
načini upravljanja 2. MJERE UPRAVLJANJA 2.1. Pravila
nadzora i izvješćivanja 2.2. Sustav
upravljanja i kontrole 2.3. Mjere
za sprečavanje prijevare i nepravilnosti 3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI
UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 3.1. Naslov/naslovi
višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije rashoda na
koje se prijedlog/inicijativa odnosi 3.2. Procijenjeni
utjecaj na rashode 3.2.1. Sažetak
procijenjenog utjecaja na rashode 3.2.2. Procijenjeni utjecaj
na odobrena sredstva za poslovanje 3.2.3. Procijenjeni utjecaj
na odobrena sredstva administrativne prirode 3.2.4. Usklađenost s
tekućim višegodišnjim financijskim okvirom 3.2.5. Doprinos trećih
osoba 3.3. Procijenjeni utjecaj na
prihode ZAKONODAVNI
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1. Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada 1.2. Odgovarajuće
područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[31] Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje 1.3. Vrsta prijedloga/inicijative n Prijedlog/inicijativa
odnosi se na novo djelovanje ¨ Prijedlog/inicijativa
odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja[32] ¨ Prijedlog/inicijativa
odnosi se na produženje postojećeg djelovanja ¨ Prijedlog/inicijativa
odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 1.4. Cilj (ciljevi) 1.4.1. Višegodišnji strateški
cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa Doprinos ciljevima Strategije Europa 2020.: - promicanje većeg sudjelovanja na tržištu rada - razvoj sigurnog, fleksibilnog i mobilnoga europskog tržišta rada - promicanje socijalne uključenosti - promicanje socijalne i ekonomske kohezije 1.4.2. Posebni cilj/ciljevi i
odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB Posebni cilj br. 1. Potpora
razvoju, provedbi, nadzoru i ocjenjivanju instrumenata Unije, politika
(promicanje visoke razine kvalitete i održivosti zapošljavanja, jamčenje
odgovarajuće i dostojne socijalne zaštite, borba protiv socijalne
isključenosti i siromaštva i poboljšanje radnih uvjeta) i relevantnog
prava i promicanje politike koja se donosi na temelju dokaza, socijalnih
inovacija i socijalnog napretka, u suradnji sa socijalnim partnerima,
organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima. Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB: Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje 1.4.3. Očekivani
rezultat/rezultati i utjecaj Navesti učinke
koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine. Cilj je prijedloga poboljšati suradnju na razini EU-a između provedbenih tijela kao što su inspektorati rada, tijela zadužena za socijalnu sigurnost, porezna i druga relevantna tijela, sve u svrhu djelotvornijeg i učinkovitijeg sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada. 1.4.4. Pokazatelji rezultata i
utjecaja Navesti pokazatelje
koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative. Pokazatelji rezultata koje treba postizati bit će definirani dvogodišnjim programima rada Platforme. K tome, Komisija će jednom godišnje izvješćivati Vijeće o radu Platforme. Navedenim izvješćima informiralo bi se o detaljnim programima rada Platforme, inicijativama koje je Platforma poduzela i učestalosti sastanaka. Aktivnosti Platforme ocijenit će se četiri godine nakon stupanja na snagu ove odluke. 1.5. Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1. Zahtjev/zahtjevi koje je
potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti Cilj je ove odluke doprinijeti boljoj provedbi zakona Unije, stvaranju formalnih radnih mjesta, povećanju kvalitete radnih uvjeta, uključenju u tržište rada i općem socijalnom uključenju: (a) poboljšanjem suradnje na razini EU-a između provedbenih tijela država članica u svrhu učinkovitijeg i djelotvornijeg sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada; (b) poboljšanjem tehničkih kapaciteta različitih provedbenih tijela država članica kako bi se riješili prekogranični aspekti neprijavljenog rada; (c) podizanjem svijesti država članica o nužnosti djelovanja i poticanjem napora u borbi protiv neprijavljenog rada. 1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja
EU-a Sprečavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada doprinosi boljem provođenju prava EU-a i nacionalnog prava, posebno u područjima zapošljavanja, radnog prava, zdravstva, zaštite na radu i koordinacije sustava socijalne sigurnosti. U skladu s ciljevima postavljenima u članku 151. djelovanje na razini EU-a u svrhu rješavanja problema neprijavljenog rada doprinijelo bi stvaranju formalnih radnih mjesta, povećanju kvalitete radnih uvjeta, uključenju u tržište rada i općem socijalnom uključenju. Uzimajući u obzir članak 153. UFEU-a prema kojem države članice i Unija imaju zajedničku nadležnost, djelovanjem EU-a podržali bi se napori država članica poboljšanjem suradnje u području odvraćanja od neprijavljenog rada i sprečavanju istog na razini EU-a, povećala bi se djelotvornost i učinkovitost i time donijela dodana vrijednost djelovanju država članica. 1.5.3. Pouke iz prijašnjih
sličnih iskustava Do sada nije postojao sveobuhvatan pristup koji je uključivao sva relevantna tijela svih država članica za rješavanje problema neprijavljenog rada na razini EU-a. 1.5.4. Usklađenost i moguća
sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima Temeljna prava: Prijedlog je u skladu sa strategijom EU-a o temeljnim pravima (COM(2010) 573 završna verzija) Strategija Europa 2020.: Inicijativa će doprinijeti stvaranju radnih mjesta i socijalnom uključenju, u sklopu strategije za pametan, održiv i socijalno uključiv rast. (COM (2010) 2020) 1.6. Trajanje i financijski
utjecaj ¨ Prijedlog/inicijativa ograničenog
trajanja –
¨ Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG –
¨ Financijski utjecaj od GGGG do GGGG n Prijedlog/inicijativa neograničenog
trajanja –
Provedba s razdobljem pripreme od datuma donošenja
Odluke, –
nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje. 1.7. Predviđena metoda/metode
upravljanja[33] n Izravno upravljanje od strane Komisije –
n njezinih odjela, uključujući njezino osoblje u delegacijama
Unije; –
¨ od strane izvršnih agencija; ¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama ¨ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe na: –
¨ treće zemlje ili tijela koje su one odredile; –
¨ međunarodne organizacije i njihove agencije (navesti); –
¨EIB i Europski investicijski fond; –
¨ tijela na koja se upućuje u članku 208. i članku 209.
Financijske uredbe; –
¨ javno-pravna tijela; –
¨ tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri
u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva –
¨ tijela uređena privatnim pravom države članice kojima je
povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća
financijska jamstva –
¨ osobe kojima je povjerena provedba određenih aktivnosti u ZVSP-u
u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom
aktu. – Ako je označeno više načina
upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”. Napomene 2. MJERE UPRAVLJANJA 2.1. Pravila nadzora i
izvješćivanja Navesti
učestalost i uvjete. Aktivnosti Platforme ocijenit će se četiri godine nakon stupanja na snagu ove odluke. Procjena će se temeljiti na indikatorima rezultata kao što su kvaliteta suradnje s drugim državama članicama, redovito izvješćivanje i daljnje istraživanje. Procjenom će se utvrditi u kojoj je mjeri Platforma doprinijela postizanju ciljeva Platforme. Ovo će izvješće biti dostavljeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. 2.2. Sustav upravljanja i kontrole
2.2.1. Utvrđeni rizik/rizici U pogledu pratećih mjera u okviru Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”): u okviru ovog programa izravno upravljanje uključivat će dodjelu ugovora i subvencija za određene aktivnosti i isplatu subvencija vladinim i nevladinim organizacijama. Glavni rizik odnosi se na kapacitet (posebno) manjih organizacija da kvalitetno kontroliraju rashode te osiguraju transparentnost provedenih radnji. 2.2.2. Informacije o uspostavi
sustava unutarnje kontrole U pogledu pratećih mjera u okviru Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”): koristit će se kontrolne mjere navedene u Uredbi 1296/2013. 2.2.3. Troškovi i koristi kontrola i
procjena očekivane razine rizika od pogreške 2.3. Mjere za sprečavanje
prijevare i nepravilnosti Navesti
postojeće ili predviđene mjere sprečavanja i zaštite. U pogledu pratećih mjera u okviru Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”): koristit će se mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti navedene u Uredbi 1296/2013. 3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ
PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 3.1. Naslov/naslovi višegodišnjeg
financijskog okvira i proračunska linija/linije rashoda na koje se
prijedlog/inicijativa odnosi · Postojeće proračunske linije Prema redoslijedu
naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija. Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos Broj […]Naslov………………………………………...……….] || Dif./nedif. ([34]) || zemalja EFTA-e[35] || zemalja kandidatkinja[36] || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe 1 || 04.03.02.01 EaSI || Dif || DA || DA || NE || NE 1 || 04.01.04.02 EaSI || nedif. || DA || NE || NE || NE 3.2. Procijenjeni utjecaj na
rashode 3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja
na rashode milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) Naslov višegodišnjega financijskog okvira || 1 || Pametan i uključiv razvoj GU: EMPL || || || Godina 2014.[37] || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || || || 04.03.02.01 (EaSI) || Preuzete obveze || (1) || 0,150 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,150 Plaćanja || (2) || 0 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,000 Broj proračunske linije || Preuzete obveze || (1a) || || || || || || || || Plaćanja || (2a) || || || || || || || || Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[38] || || || || || || || || 04.01.04.02 (EaSI) || || (3) || 0,115 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 1,459 UKUPNA odobrena sredstva za GU EMPL || Preuzete obveze || = 1 + 1a + 3 || 0,265 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10,609 Plaćanja || = 2 + 2a +3 || 0,115 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10,459 UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 0,150 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,150 Plaćanja || (5) || 0 || 2,100 || 1,200 || 1,800 || 1,100 || 1,800 || 1,000 || 9,000 UKUPNA odobrena sredstva administrativne naravi koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || 0,115 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 1.459 UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV <….> višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || = 4 + 6 || 0.265 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10,609 Plaćanja || = 5 + 6 || 0,115 || 2,324 || 1,424 || 2,024 || 1,324 || 2,024 || 1,224 || 10.459 Plaćanja || = 5 + 6 || || || || || || || || Naslov višegodišnjega financijskog okvira || 5 || „Administrativni rashodi” milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO GU: EMPL || || Ljudski resursi || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 2,310 Ostali administrativni rashodi || || || || || || || || UKUPNO GU EMPL || Odobrena sredstva || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 2,310 UKUPNA odobrena sredstva za NASLOV 5 višegodišnjega financijskog okvira || (Ukupno obveze = ukupno plaćanja) || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 0,330 || 2,310 milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO UKUPNA odobrena sredstva za NASLOVE 1 do 5 višegodišnjega financijskog okvira || Preuzete obveze || 0,595 || 2,654 || 1,754 || 2,354 || 1,654 || 2,354 || 1,554 || 12,919 Plaćanja || 0,445 || 2,654 || 1,754 || 2,354 || 1,654 || 2,354 || 1,554 || 12,769 3.2.2. Procijenjeni utjecaj na
odobrena sredstva za poslovanje –
¨ Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava
za poslovanje –
n Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava
za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku: Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima
EUR (do tri decimalna mjesta) Navesti ciljeve i rezultate ò || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO REZULTATI Vrsta[39] || Prosječni trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ne || Trošak || Ukupni broj || Ukupan trošak POSEBNI CILJ br. 1.[40]: Potpora razvoju, provedbi, nadzoru i procjeni instrumenata Unije, politika i relevantnog prava i promicanje politika koje se donose na temelju dokaza, socijalnih inovacija i socijalnog napretka, u suradnji sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima. Razmjena najboljih praksi i informacija, obuke, povećanje tehničkog kapaciteta u svrhu poboljšanja suradnje, podizanje svijesti || Baza znanja, zajedničke smjernice itd., zajedničke radnje, razmjena osoblja, aktivnosti obuke, kampanje, strategije, evaluacija || 0,366 || 1 || 0,15 || 4 || 2,100 || 4 || 1,200 || 4 || 1,800 || 4 || 1,100 || 4 || 1.800 || 4 || 1,000 || 25 || 9,150 || || || || || || || || || || || || || || || || || || Međuzbroj za posebni cilj br. 1 || 1 || 0,150 || 4 || 2,100 || 4 || 1,200 || 4 || 1,800 || 4 || 1,100 || 4 || 1,800 || 4 || 1,000 || 25 || 9,150 UKUPNI TROŠAK || 1 || 0,150 || 4 || 2,100 || 4 || 1,200 || 4 || 1,800 || 4 || 1,100 || 4 || 1,800 || 4 || 1,000 || 25 || 9,150 3.2.3. Procijenjeni utjecaj na
odobrena sredstva administrativne prirode 3.2.3.1. Sažetak –
¨ Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava
administrativne prirode –
n Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava
administrativne prirode, kako je objašnjeno u nastavku: milijuna EUR (do tri
decimalna mjesta) || Godina 2014.[41] || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO NASLOV 5 višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || || Ljudski resursi || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 0,33 || 2,31 Ostali administrativni rashodi || || || || || || || || Međuzbroj NASLOV 5 višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || || Izvan NASLOVA 5[42] višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || || Ljudski resursi || || || || || || || || Ostali rashodi administrativne prirode || 0,115 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 0,224 || 1,459 Međuzbroj izvan NASLOVA 5 višegodišnjega financijskog okvira || || || || || || || || UKUPNO || 0,445 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 0,554 || 3,769 Potrebna odobrena
sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima glavne
uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su
preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim
sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg
postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. 3.2.3.2. Procijenjene potrebe u
pogledu ljudskih resursa –
¨ Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje ljudskih resursa. –
n Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih resursa,
kako je objašnjeno u nastavku: Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog
vremena || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) || || || XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) (dva administratora + 0,5 asistent) || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5 || 2,5 || XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || || || XX 01 05 01 (neizravno istraživanje) || || || || || || || || 10 01 05 01 (izravno istraživanje) || || || || || || || Vanjsko osoblje (u ekvivalentima punog radnog vremena: EPRV)[43] || || XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO, iz „opće omotnice”) || || || || || || || || XX 01 02 02 (UD, LD, UNS, INT i JED u delegacijama) || || || || || || || || XX 01 04 gg[44] || - u sjedištima || || || || || || || || - u delegacijama || || || || || || || || XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje) || || || || || || || || 10 01 05 02 (UO, UsO, UNS – izravno istraživanje) || || || || || || || || Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || || || UKUPNO || || || || || || || XX je dotično
područje politike ili proračunska glava. Potrebe za ljudskim
resursima pokrit će se osobljem iz glavne uprave koje je već
dodijeljeno za upravljanje djelovanjem i/ili je preraspoređeno unutar
glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu
dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele
sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. Opis zadaća: Dužnosnici i privremeno osoblje (dva administratora + 0,5 asistent) || Administrator 1: pregled aktivnosti u vezi s neprijavljenim radom, organizacija rada tajništva Platforme, organizacija sastanaka Platforme, uključujući pripremanje nacrta dnevnog reda, rasprava o dokumentima i nacrtima zapisnika sastanaka. Koordinacija suradnje. Koordinacija poziva za prijedloge/ponude Administrator 2: pregled operativnih aktivnosti Platforme, kao što su upravljanje bazom znanja, zajedničke obuke, inspekcije, razmjena osoblja, objava zajedničkih dokumenata itd. Podrška koordinaciji suradnje. Podrška za pozive za prijedloge/ponude 0,5 asistent: administrativna podrška tajništvu, uključujući upravljanje dokumentima, organizaciju sastanaka (rezervacija soba, pozivnice, dokumentacija za naknadu troškova itd.), dijeljenje dokumenata za sastanak, opća korespondencija. Vanjsko osoblje || 3.2.4. Usklađenost s
tekućim višegodišnjim financijskim okvirom –
n Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim
financijskim okvirom. –
¨ Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje
odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira. Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te
navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose. –
¨ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za
financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjega financijskog okvira[45]. Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće
proračunske linije i iznose. 3.2.5. Doprinos trećih osoba –
n Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje
trećih strana. –
¨ Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema
sljedećoj procjeni: Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna
mjesta) || Godina N || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.) || Ukupno Navesti tijelo koje sufinancira || || || || || || || || UKUPNA sredstva sufinanciranja || || || || || || || || 3.3. Procijenjeni utjecaj na
prihode –
n Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode –
¨ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak: –
¨ na vlastita sredstva –
¨ na razne prihode milijuna EUR (do tri decimalna mjesta) Proračunska linija u okviru prihoda: || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Učinak prijedloga/inicijative[46] Godina N || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.) Članak …………. || || || || || || || || Za razne namjenske
prihode navesti odgovarajuću proračunsku liniju/linije u okviru
rashoda. Navesti metodu
izračuna utjecaja na prihode.
[1] Komunikacija Komisije „Jačanje borbe protiv
neprijavljenog rada” COM(2007)628, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52007DC0628:EN:HTML
[2] Vidi Ocjenu učinka u vezi s uspostavom Europske
platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i
odvraćanja od neprijavljenog rada, Prilog II. [3] Sve brojke dobivene su izravnim anketama koje su se
temeljile na neposrednim razgovorima s građanima EU-a. To znači da
svijest, nacionalne definicije, transparentnost neprijavljenog rada i
povjerenje u osobu koja postavlja pitanja predstavljaju bitne čimbenike za
građane kojima im se omogućuje da spomenu da su obavljali
neprijavljeni rad ili da su imali koristi od neprijavljenog rada. [4] Posebna anketa Eurobarometra 402 „Neprijavljeni rad u
Europskoj uniji” http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_402_en.pdf [5] Europska komisija, Zapošljavanje i društveni razvoji u
Europi u 2013., Luxembourg, 2014. [6] Komunikacija Komisije „Europa 2020. – Strategija za
pametan, održiv i uključiv rast”, COM (2010)2020 od 3. ožujka
2010. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF Komunikacija
Komisije „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punoj
zaposlenosti” COM 2010(682) od 23. studenoga 2010. [7] Komunikacija „Prema oporavku s visokom stopom
zaposlenosti ”, COM(2012) 173 završna verzija od 18. travnja 2012. [8] 2010/707/EU Odluka Vijeća od 21. listopada
2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica [9] http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/country-specific-recommendations/index_en.htm [10] http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P7-TA-2014-0012 [11] U Njemačkoj sporazumi između Saveznog
ministarstva financija i socijalnih partnera u uslužnim sektorima
građevinarstva, pružanja soboslikarskih usuga i tekstilne industrije, u
Bugarskoj uspostava nacionalnog centra „Pravila poslovanja”, a u Luksemburgu
uvođenje identifikacijske iskaznice za sve radnike na gradilištu. [12] Posebna anketa Eurobarometra 402 „Neprijavljeni rad u
Europskoj uniji” 2013. [13] Vidi Ocjenu učinka o uspostavi Europske platforme za
poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od
neprijavljenog rada, poglavlje 3.2.2. tablica 1. [14] „Zajedno
u borbi protiv neprijavljenog rada u Europi: Studija izvedivosti o uspostavi
Europske platforme za suradnju između inspektorata rada i drugih
relevantnih nadzornih i provedbenih tijela u svrhu sprečavanja i borbe
protiv neprijavljenog rada”, Regioplan 2010. http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=6676&langId=en
[15] Posebna anketa Eurobarometra 402 „Neprijavljeni rad u
Europskoj uniji” 2013. http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_402_en.pdf [16] „Rješavanje
problema neprijavljenog rada u 27 država članica Europske unije i
Norveškoj. Pristupi i mjere od 2008.”, Eurofound 2013. http://www.eurofound.europa.eu/publications/htmlfiles/ef13243.htm [17] http://www.eurofound.europa.eu/areas/labourmarket/tackling/search.php [18] „Savjetovanje
sa socijalnim partnerima prema članku 154. UFEU-a o poboljšanju
suradnje na razini EU-a u području sprečavanja i odvraćanja od
neprijavljenog rada ”, dokument za savjetovanje C(2013)4145 http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=10345&langId=en [19] „Druga faza savjetovanja sa socijalnim partnerima prema
članku 154. UFEU-a o poboljšanju suradnje na razini EU-a u
području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada ”
C(2014)452 završna verzija http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=11424&langId=en [20] Za više pojedinosti vidi Ocjenu učinka o uspostavi
Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i
odvraćanja od neprijavljenog rada, Prilog I. [21] Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za
zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) i izmjeni Odluke
br. 283/2010/EU o uspostavi Europskoga mikrofinancijskog instrumenta za
zapošljavanje i socijalnu uključenost [22] SL C , , str. . [23] SL C , , str. . [24] Komunikacija Komisije „Prema oporavku s visokom stopom
zaposlenosti” COM (2012)173 od 18. travnja 2012. http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=101&newsId=1270&furtherNews=yes [25] Odluka Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010.
o smjernicama za politike zapošljavanja država članica
(SL L 308, 24.11.2010., str. 46) [26] Smjernice su zadržane za 2011., 2012. i 2013. [27] Rezolucija
Europskog parlamenta od 14. siječnja 2014. o učinkovitim
inspekcijima rada kao strategije za poboljšanje radnih uvjeta u Europi
(2013/2112/INI) http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=en&reference=2013/2112(INI) [28] Komunikacija Komisije „Jačanje borbe protiv
neprijavljenog rada” COM(2007)628 od 24. listopada 2007. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52007DC0628:EN:HTML [29] Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka
i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995.,
str. 31.) [30] Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i
Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom
osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju
takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.) [31] ABM: Activity-Based Management (upravljanje po
djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na
temelju djelatnosti) [32] Kako se navodi u članku 54. stavku
2. točkama (a) i (b) Financijske uredbe. [33] Pojedinosti o načinima upravljanja i upućivanja
na Financijsku uredbu mogu se naći na internetskoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html [34] Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif.
= nediferencirana odobrena sredstva. [35] EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine. [36] Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne
zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana. [37] Godina N je godina početka provedbe
prijedloga/inicijative. [38] Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi
za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”),
neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja. [39] Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se
isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri
izgrađenih prometnica itd.). [40] Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni
cilj/ciljevi…”. [41] Godina N je godina početka provedbe
prijedloga/inicijative. [42] Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi
za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”),
neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja. [43] UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno
osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjak;
UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u
delegacijama). [44] U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih
sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”). [45] Vidi točke 19. i 24. Međuinstitucijskog
sporazuma (za razdoblje 2007. – 2013.). [46] Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima
(carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to
jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.