OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

· Razlozi za prijedlog i ciljevi prijedloga

Ukrajinsko je gospodarstvo u recesiji od druge polovine 2012., a pozitivan je rast zabilježen tek u jednom tromjesečju krajem 2013., što se brzo promijenilo tijekom prvih dvaju mjeseci 2014. zbog pogoršanja političke i sigurnosne situacije.

Ukrajinska je vlada tijekom 2013. izgubila pristup međunarodnim financijskim tržištima zbog gubitka povjerenja u vezi s povećanjem deficita fiskalnog i tekućeg računa te nedostatkom nužnih reforma. Zbog nespremnosti javnih tijela da se obvežu na reforme onemogućeno je sklapanje financijskog sporazuma s MMF-om.

Krajem veljače, zbog znatnih otplata duga u četvrtom tromjesečju 2013. i početkom 2014. te intervencija središnje banke u cilju očuvanja vezanog tečaja u odnosu na dolar, došlo je do dramatičnog smanjenja pričuva na 15,5 milijardi USD, što je dovelo do lošeg stanja ukrajinske platne bilance i njezina daljnjeg pogoršanja. Trenutačna politička kriza vrlo nepovoljno utječe na ionako krhku gospodarsku i financijsku stabilnost. De facto prekid ruske pomoći u okviru paketa od 15 milijardi EUR dogovorenog prošlog prosinca i najavljeno ukidanje povlaštene cijene plina, što je Gazprom najavio od travnja 2014. nadalje, dodatno će pogoršati situaciju. U takvim okolnostima Ukrajina je izložena velikom riziku od neispunjivanja obveza u bliskoj budućnosti.

Istodobno, tijekom veljače i nakon masovnih prosvjeda koji traju od kraja studenoga, vlada podnosi ostavku. Dana 27. veljače Verkhovna Rada odobrila je novu vladu, a na snagu je vraćen ustav iz 2004. Unatoč tim promjenama Ukrajina nije uspjela uspostaviti političku stabilnost jer je Ruska Federacija nedavno narušila suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

Nova se vlada javno obvezala da će početi provoditi znatne i sveobuhvatne reforme prije predsjedničkih izbora 25. svibnja. Iako je politički proces trenutačno vrlo nestabilan, vrlo se jasno signalizira odlučnost u vezi s gospodarskim reformama. 

U tom kontekstu ukrajinske vlasti traže financijsku pomoć multilateralnih ili bilateralnih vjerovnika i donatora radi potpore programu reforma koji se trenutačno priprema u cilju smanjivanja gospodarskih ranjivosti, povećanja međunarodnih pričuva i poticanja gospodarskog rasta. MMF je početkom ožujka poslao delegaciju u Ukrajinu i očekuje se da će imati ključnu ulogu u pripremi tog programa i mobilizaciji financijske pomoći za Ukrajinu. Tijekom sljedećih tjedana očekuje se dogovor MMF-a i ukrajinskih vlasti o gospodarskom programu koji će biti popraćen financijskim aranžmanom.

Očekuje se da će potrebe Ukrajine za vanjskim financiranjem premašiti iznos koji bi MMF mogao ponuditi. U tom je kontekstu Europska komisija 5. ožujka 2014. najavila paket financijske pomoći Ukrajini, što su sljedećega dana pozdravili šefovi država ili vlada EU-a. Dio paketa čini i novi program makrofinancijske pomoći (MFP) u iznosu do 1 milijarde EUR.

Europska komisija podnosi Vijeću prijedlog za odobravanje MFP-a u iznosu od najviše 1 milijarde EUR. Pomoć bi bila u obliku srednjoročnog zajma, bez dijela iznosa u bespovratnim sredstvima jer Ukrajina ne ispunjuje kriterij prihvatljivosti za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru MFP-a.

Predložena makrofinancijska pomoć EU-a namijenjena je pokrivanju hitnih potreba za vanjskim financiranjem u kontekstu programa stabilizacije i reforma koji su trenutačno u pripremi, umanjujući na taj način kratkoročne ranjivosti u bilanci plaćanja i fiskalne ranjivosti. Predložena pomoć pridonijela bi hitnoj fiskalnoj konsolidaciji i vanjskoj stabilizaciji te potaknula javna tijela na provedbu strukturnih reforma usmjerenih na poboljšanje ukupnog makroekonomskog upravljanja, jačanje gospodarskog upravljanja, povećanje transparentnosti i poboljšanje uvjeta za održivi rast.

Predloženi MFP u skladu je s ciljevima Istočnoga partnerstva i usmjerenjem nove europske susjedske politike. To bi pokazalo drugim zemljama u regiji da je Europska unija spremna pomoći zemljama koje započinju političku reformu, a prolaze kroz ekonomske poteškoće. U ovom kontekstu Komisija smatra da su ispunjeni politički i gospodarski preduvjeti za makrofinancijsku pomoć u predloženom iznosu i naravi.

· Opći kontekst

Nakon pet tromjesečja uzastopnog pada realni je BDP u četvrtom tromjesečju 2013. porastao za 3,3 % u odnosu na prethodnu godinu, što je značilo nulti rast u 2013. Slab gospodarski učinak rezultat je kombinacije loše žetve, pada izvoza u sektoru čelika i odgođenih domaćih reforma. Prema MMF-u vjeruje se da je rast u siječnju i veljači bio negativan. Zbog nestabilne situacije prognoza za 2014., ovisno o pretpostavkama, varira od –5 % do +3 %. Makroekonomske prilagodbe, uključujući fiskalnu konsolidaciju i fleksibilnost deviznog tečaja, imat će kontrakcijski učinak, ali bi se zahvaljujući predviđenom aranžmanu MMF-a moglo povećati povjerenje, što bi moglo dovesti do naglog priljeva izravnih stranih ulaganja. Međutim politika Rusije prema Ukrajini i dalje je izvor znatnog rizika u pogledu rasta.  

Zadnjih nekoliko godina zabilježena je vrlo niska inflacija i krajem 2013. iznosila je 0,3 %; inflacijski je pritisak međutim porastao u 2014. Indeks potrošačkih cijena iznosio je 0,5 % u siječnju i 1,2 % u veljači, a središnja banka Ukrajine očekuje da bi mogao dosegnuti ili premašiti 10 % do kraja 2014. zbog deprecijacije grivnje (UAH) i očekivanog rasta cijene energije za kućanstva.

Fiskalni deficit, uključujući operativni deficit glavnog ukrajinskog energetskog operatera Naftogaza, procijenjen je na 6,5 % – 7,5 % BDP-a u 2013., uglavnom zahvaljujući nastavljenim subvencijama za energiju, koje iznose 7 % BDP-a, ali i zbog gospodarske stagnacije. Kapitalni izdaci smanjeni su za 40 % u 2013., a prihod od PDV-a manji je za 7 %. Početkom siječnja Rada je prihvatila proračun za 2014., ali on se temeljio na nerealnim pretpostavkama rasta i inflacije te je trenutačno predmet revizije Ministarstva financija u bliskoj suradnji s MMF-om. Prihodi u siječnju i veljači 2014. iznosili su 82 % iznosa predviđenog proračunskim planom, što upućuje na to da se troškovi u 2014. trebaju smanjiti za oko 80 milijardi UAH, odnosno 15 – 17 %. Osim toga cijena plina uvezenog iz Rusije povećat će se od 1. travnja na najmanje 400 USD/1000 m3, što će biti dodatno opterećenje za proračun. Ministarstvo financija jamči da će cijene plina za kućanstva i lokalna društva za opskrbu toplinskom energijom porasti prije izbora 25. svibnja, što će donijeti rasterećenje. Dodatne probleme izazivaju neispunjene financijske obveze; u području povrata PDV-a trgovačkim društvima dug iznosi 12 milijardi UAH, a kasni i isplata subvencija komunalnim poduzećima u iznosu od 8 milijardi UAH.

Domaća je valuta od početka krize izložena snažnom pritisku. Središnja banka odobrila je u veljači znatnu deprecijaciju grivnje (za oko 25 %). To je djelomično rezultat namjerne devalvacije službenog tečaja 7. veljače sa 7,99 UAH/USD, koji je održavan od srpnja 2012., na 8,708 UAH/USD. Deprecijacija valute kasnije se ubrzala zbog nemogućnosti interveniranja središnje banke izazvane niskom razinom deviznih pričuva. U dogovoru s MMF-om središnja banka sada primjenjuje politiku neinterveniranja, osim u slučaju znatnih pomaka deviznog tečaja. Primjenjuje i mnoge kontrole kapitala, ali tvrdi da neće uvoditi nove kontrole. Grivnja je unatoč tim mjerama i dalje nestabilna. Daljnja znatna devalvacija valute ugrozila bi kreditne portfelje i kapital banaka, a ne bi dovela do rebalansa tekućeg računa jer izvoz u velikoj mjeri ovisi o uvezenim sirovinama. Ukrajinsko gospodarstvo osim toga ovisi o potrošnji (75 %) BDP-a, pa bi devalvacija u kombinaciji s inflacijom vjerojatno imala kontrakcijski učinak na BDP.

Stanje na tekućem računu znatno se pogoršalo u 2013. i procijenjeni deficit iznosi 10 % BDP-a, što je uglavnom odraz smanjenog izvoza. Središnja banka očekuje znatno smanjenje deficita na tekućem računu u 2014. kao rezultat prilagodaba povezanih s predviđenim aranžmanom MMF-a, uključujući fiskalnu konsolidaciju. Potrebe za financiranjem tekućeg računa ipak će u kratkom roku ostati znatne – barem 4 milijarde USD prije kraja drugog tromjesečja 2014. Procjenjuje se da su neto izravna strana ulaganja smanjena s 5,0 % BDP-a u 2012. na 2,6 % BDP-a u 2013., a u siječnju 2014. iznosila su oko 0 %.

Vanjski dug krajem 2013. procijenjen je na 76,7 % BDP-a. Samo jedna trećina u vlasništvu je javnih tijela ili je pokrivena njihovim jamstvima (uključujući dug središnje banke MMF-u). Osim obveza nekih ukrajinskih poslovnih dužnika koje su pokrivene državnim jamstvima, primjerice euroobveznice s državnim jamstvom čiji je izdavatelj Naftogaz, i druge vanjske obveze ukrajinskih poslovnih subjekata mogu imati sistemsku važnost za zemlju. Konkretno, dug Naftogaza (u obliku nenaplaćenih potraživanja) za pošiljke plina od ruskog Gazproma izravno utječe na nacionalni tekući račun jer Gazprom određuje cijenu ovisno o evidenciji naplate duga.

Službene pričuve smanjene su tijekom 2013. za 16 % na 20,4 milijarde USD zbog velikog deficita na tekućem računu, pritiska na grivnju i znatnih otplata duga u 2013. Taj negativni trend nastavljen je u siječnju i veljači kada su pričuve smanjene za daljnjih 13 % mjesečno i krajem veljače iznosile su 15,5 milijardi USD (dva mjeseca pokrivanja uvoza). Takav razvoj jasno upućuje na povećanu ranjivost bilance plaćanja.

Javni dug od 41 % BDP-a (krajem 2013.) ispod je praga visokog rizika. Istodobno obveze servisiranja javnog duga, osobito vanjskog duga ili domaćeg duga denominiranog u stranoj valuti, znatno opterećuju javne financije i međunarodne pričuve u bliskoj budućnosti. Ukupne dužničke obveze vlade i središnje banke za ostatak 2014. iznose oko 10 milijardi USD. Najveći dio otplate duga predviđen je u razdoblju od lipnja do rujna. U razdoblju od ožujka do svibnja dužničke obveze iznose oko 2 milijarde USD. Osim toga nepodmireni dug prema Gazpromu iznosi još 2 milijarde USD. Dužničke obveze u 2015. iznose oko 10 milijardi USD.

Središnja banka tvrdi da bankarski sektor raspolaže dostatnom likvidnošću, ali od veljače se ne odobravaju krediti velikim poslovnim subjektima. Depoziti su u siječnju smanjeni za 2 %, a u veljači za 8 %. Moguća daljnja devalvacija valute bila bi problem za bankarski sektor, a kvaliteta imovine mogla bi se naglo smanjiti. U bankarskom je sektoru potrebno temeljito preispitati kvalitetu imovine. Uz kratkoročne rizike bankarski sektor Ukrajine ima i određene strukturne slabosti, koje će vjerojatno biti u žarištu programa reforma popraćenog predviđenim aranžmanom MMF-a. Očite su slabosti prisutne u području nadzora banaka i korporativnog upravljanja u bankarskom sektoru, a problem je i nedostatak zaštite vjerovničkih prava.

Osim potrebe za restrukturiranjem i jačanjem bankarskog sektora drugi izazovi u vezi sa strukturnom reformom uključuju podizanje cijena komunalnih usluga, koje trenutačno znatno pridonose fiskalnom deficitu, uz istodobno jačanje sigurnosne socijalne mreže; suzbijanje korupcije, posebno u području poreza i carina; promicanje razvoja u privatnom sektoru i poboljšanje poslovnog okruženja radi poticanja izravnih stranih i drugih ulaganja.

Na temelju prethodno navedenih predviđanja Ukrajina će u 2014. i 2015. biti suočena sa znatnim potrebama za vanjskim financiranjem, što je posebno odraz znatnog deficita tekućeg računa, visokih vanjskih dužničkih obveza i potrebe za obnovom minimalnog zaštitnog sloja deviznih pričuva. Vrlo nizak ostat će i priljev privatnog kapitala u obliku izravnih stranih ulaganja i privatnih kredita. Preliminarne projekcije preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem bit će dostupne tijekom sljedećih tjedana u kontekstu rezultata tekućih tehničkih pregovora ukrajinskih vlasti i MMF-a. Već sad očekuje se da će za pokrivanje tih obveza i stvaranje temelja za uspješnu provedbu reforma u Ukrajini biti potrebna veća međunarodna podrška. Predloženi MFP Europske unije doprinosi pokrivanju dijela preostalog deficita u financiranju za razdoblje 2014. – 2015.

· Postojeće odredbe u području prijedloga

Odluka Vijeća od 12. srpnja 2002. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (2002/639/EZ)[1]

Odluka br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od  srpnja 2010. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini[2]

· Usklađenost s drugim politikama i ciljevima Unije

EU želi uspostaviti što bliži odnos s Ukrajinom koji bi nadišao običnu bilateralnu suradnju obuhvaćanjem postupnog političkog pridruživanja i gospodarske integracije. Ukrajina je važna zemlja i u okviru europske susjedske politike i u okviru Istočnoga partnerstva. EU i Ukrajina potpisali su 1998. Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim je utvrđen okvir suradnje u svim ključnim područjima reforme te i dalje čini pravnu osnovu naših odnosa. Odnosi su učvršćeni u studenome 2009. kada je Kabinet ministara Ukrajine prihvatio strategiju o pridruživanju EU-a i Ukrajine, koja je ažurirana 2011. (uz podršku Vijeća za suradnju EU-a i Ukrajine u lipnju 2013.) i usmjerena na pripremu i stupanje na snagu novog sporazuma o pridruživanju o kojemu se pregovaralo od 2007. do 2011. i čije se potpisivanje očekuje u bliskoj budućnosti.

Gospodarske su veze s EU-om važne. EU je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Ukrajine i otprilika jedna trećina njezine vanjske trgovine odnosi se na EU. Godine 2012. vrijednost ukrajinskog uvoza iz EU-a iznosila je 23,8 milijardi, a vrijednost njezina izvoza bila je 14,6 milijardi. Ukrajina jako ovisi o EU-u i u pogledu izravnih stranih ulaganja i drugih financijskih tokova. U okviru sporazuma o pridruživanju EU je dovršio pregovore s Ukrajinom o uspostavljanju produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovinske zone u 2011. u cilju da se Ukrajini odobri puni pristup jedinstvenom tržištu EU-a. Dana 11. ožujka 2014. Komisija je prihvatila prijedlog uredbe Vijeća i Parlamenta o privremenom ukidanju carina na ukrajinski izvoz u EU (COM 2014/166). Predložene će se mjere, koje će suzakonodavci vjerojatno donijeti tijekom sljedećih mjeseci, primjenjivati odmah, a ukinut će se u studenome 2014., kada započinje privremena primjena produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovinske zone.

MFP EU-a bio bi dopuna bespovratnim sredstvima u ukupnom iznosu od 1,565 milijardi, koja su mobilizirana u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvu, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te proračunske linije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Pružanjem potpore ukrajinskim vlastima u donošenju primjerenog okvira za kratkoročnu makroekonomsku politiku i strukturne reforme MFP EU-a bio bi doprinos povećanju dodane vrijednosti ukupnog angažmana EU-a, među ostalim i s pomoću drugih financijskih instrumenata.

Neposredno prijelazno razdoblje u Ukrajini bit će vrlo teško, a rizik od političkog i gospodarskog sloma i dalje je prisutan. Istodobno nova se vlada javno obvezala da će poduzeti važne korake u smjeru političkih i gospodarskih reformi u cilju suzbijanja korupcije i jačanja institucija i mehanizama, uključujući vladavinu prava. Zemlja planira i program gospodarske reforme usmjeren na postavljanje temelja za model održivog rasta.

Prijedlog MFP-a u skladu je s obvezom EU-da podrži gospodarsku i političku tranziciju Ukrajine. Usklađen je i s načelima koja uređuju primjenu instrumenta MFP-a, uključujući njezin izvanredni karakter, političke preduvjete, komplementarnost, uvjetovanost i financijsku disciplinu. Trenutačne aktivnosti poduzimaju se u osobitim okolnostima izvanredne nužnosti.

Komisija će tijekom životnog ciklusa MFP-a nastaviti pratiti i ocjenjivati ispunjenost tih kriterija, uključujući procjenu političkih preduvjeta, što će se poduzeti u bliskoj suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UČINKA

· Savjetovanje sa zainteresiranim stranama

Makrofinancijska pomoć pruža se kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji Ukrajine. Tijekom pripreme prijedloga za MFP službe Komisije savjetovale su se s Međunarodnim monetarnim fondom, koji je u postupku uspostave znatnog programa financiranja, te s drugim multilateralnim i bilateralnim vjerovnicima i donatorima. Komisija je i u redovitom kontaktu s ukrajinskim vlastima.

· Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Zbog potrebe za hitnim postupkom odobravanja Komisija će operativnu procjenu za potvrdu kvalitete i pouzdanosti javnih financijskih kanala i administrativnih postupaka provesti uz pomoć vanjskih stručnjaka tijekom travnja i svibnja 2014.

· Procjena učinka

MFP i prateća ekonomska prilagodba pridonijet će smanjenju rizika od trenutačne nemogućnosti ispunjivanja obveza i gospodarskog sloma rješavanjem potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem, uz istodobnu podršku političkim mjerama usmjerenima na jačanje bilance plaćanja, poboljšanje fiskalnog položaja i veći održivi rast. Planirano je da se zahvaljujući uvjetima programa znatno pridonese poboljšanju učinkovitosti i transparentnosti pri upravljanju javnim financijama; promiču fiskalne reforme te smanje subvencije za komunalne usluge i druge izdatke; podrže postojeći napori i ojača socijalnu sigurnosnu mrežu; jačaju upravljanje i nadzor u financijskom sektoru; jačaju protukorupcijske mjere u cilju povećanja prihoda i olakša donošenje mjera za poboljšanje regulatornog okvira za trgovinu i ulaganja.

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

· Sažetak predloženog djelovanja

Europska unija stavit će na raspolaganje Ukrajini MFP u ukupnom iznosu od 1 milijarde EUR u obliku srednjoročnog zajma. Ta će pomoć pridonijeti pokrivanju preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem 2014.

Pomoć će se pružiti u jednom ili dva obroka, a uvjet će biti postojanje aranžmana s MMF-om i provedba posebnih strukturnih reformnih mjera u Ukrajini, koje će Komisija, u ime EU-a, i Ukrajina dogovoriti memorandumom o razumijevanju. Priprema memoranduma o razumijevanju obavit će se u koordinaciji s MMF-om i Svjetskom bankom. Zbog nužnosti provedbe snažnih makroekonomskih politika i ambicioznih reforma smatra se da je uvjetovanje dodjele novog programa primjereno. U tom se kontekstu prvenstvo daje mogućnosti dodjele pomoći u dva obroka; uvjet za prvi obrok bilo bi postojanje aranžmana s MMF-om, a uvjet za drugi program bila bi provedba dogovorenih uvjeta. Između dvaju obroka proći će najmanje tri mjeseca. Isplata prvog obroka (vjerojatno 500 milijuna) očekuje se u lipnju 2014., a drugi obrok – na jesen tekuće godine. Međutim, u slučaju da Komisija zbog izvanredne nužnosti odluči da se pomoć treba isplatiti u jednom obroku, ona to još uvijek može uvjetovati ispunjivanjem određenih nužnih prethodnih mjera.

Pri pripremi popisa uvjeta ili prethodnih mjera za dodjelu pomoći Komisija će se usmjeriti na strukturne reforme za poboljšanje ukupnog makroekonomskog upravljanja i uvjete za održivi rast (npr. usmjerenje na transparentnost i učinkovitost pri upravljanju javnim financijama; fiskalne reforme; upravljanje i nadzor u financijskom sektoru; reforme za jačanje socijalne sigurnosne mreže i reforme za poboljšanje regulatornog okvira za trgovinu i ulaganje).

Komisija će upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Primjenjuju se posebne odredbe o sprječavanju prijevare i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom.

Odluka da se MFP u potpunosti isplati u obliku zajmova opravdana je razinom razvoja Ukrajine (mjereno dohotkom po glavi stanovnika) i pokazateljima duga. To je u skladu i s postupanjem Svjetske banke i MMF-a u odnosu na Ukrajinu. Ukrajina ne ispunjuje uvjete za koncesijsko financiranje sredstvima IDA-e ili MMF-a.

· Pravna osnova

Pravna osnova prijedloga jest članak 213. UFEU-a. Budući da početak isplaćivanja predložene pomoći ne bi bio moguć u prvoj polovini 2014. te se stoga ne bi riješile hitne potrebe Ukrajine za financiranjem, opravdano je, uz uvjet da Parlament i Vijeće donesu odluku u skladu s člankom 212. UFEU-a u okviru redovnog zakonodavnog postupka, primijeniti članak 213. UFEU-a kojim se uređuje donošenje odluke Vijeća. 

· Načelo supsidijarnosti

Prijedlog nije u području isključive nadležnosti EU-a. Načelo supsidijarnosti primjenjuje se u mjeri u kojoj države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve obnove kratkoročne makrofinancijske stabilnosti u Ukrajini, nego ih na bolji način može ostvariti Europska unija. Glavni su razlozi proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se usavršili učinkovitost i raspon pomoći.

· Načelo proporcionalnosti

Prijedlog je usklađen s načelom proporcionalnosti: ograničen je na minimum potreban za ostvarivanje ciljeva kratkoročne makrofinancijske stabilnosti uklanjanjem rizika od mogućeg neispunjivanja obveza i ne prelazi ono što je potrebno za tu svrhu.

Iznos pomoći će, uzimajući u obzir ukupne potrebe Ukrajine za vanjskim financiranjem u 2014. i 2015., pokriti samo njihov ograničeni dio. S obzirom na pomoć koju su Ukrajini obećali ostali bilateralni i multilateralni donatori i vjerovnici, smatra se da je razina sudjelovanja EU-a u raspodjeli tereta primjerena.

· Komplementarnost

Predloženi MFP komplementaran je s pomoći koju planiraju ostali multilateralni i bilateralni donatori u kontekstu ekonomskog programa koji podržava MMF. MFP EU-a komplementaran je i s bespovratnim sredstvima i zajmovima EU-a koji  su mobilizirani u okviru redovitih instrumenata EU-a za suradnju (posebno Europskog instrumenta za susjedstvo) i koje je osigurala Europska investicijska banka.

· Izbor instrumenata

Financiranje projekata ili tehnička pomoć nisu pogodni ili dostatni u svrhu postizanja tih makroekonomskih ciljeva. Ključna dodana vrijednost MFP-a u usporedbi s drugim instrumentima EU-a jest brza provedba kojom se olakšavaju neposredna ograničenja u vanjskom financiranju, kao i doprinos stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim i promicanjem održive bilance plaćanja i stanja proračuna te primjerenim okvirom za strukturne reforme. Podržavajući uspostavu primjerenog sveobuhvatnog okvira za makroekonomske i strukturne politike, MFP može pridonijeti povećanju učinkovitosti mjera koje su u Ukrajini financirane s pomoću drugih, uže usmjerenih financijskih instrumenata EU-a.

4.           UTJECAJ NA PRORAČUN

Planirana pomoć pruža se u obliku zajma i treba se financirati operacijom zaduživanja koju će u ime EU-a provoditi Komisija. Utjecaj te pomoći na proračun odgovarat će izdvajanju rezervacija za iznose uplaćene u Jamstveni fond za vanjska djelovanja EU-a, uz stopu od 9 %, iz proračunske linije 01 03 06 („izdvajanje rezervacija za Jamstveni fond”). Uz pretpostavku da će zajam biti isplaćen 2014. te u skladu s pravilima kojima se uređuje mehanizam jamstvenog fonda, rezervacije će biti izdvojene u proračunu za 2016.

5.           NEOBVEZNI ELEMENTI

· Klauzula o preispitivanju/reviziji/vremenskom ograničenju valjanosti

Prijedlog sadržava klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti. Predloženi MFP stavlja se na raspolaganje na jednu godinu, s početkom od prvog dana nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju, uz mogućnost produženja ako bude potrebno.

2014/0104 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 213.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije[3],

budući da:

(1)       Odnosi između Europske unije („Unija“) i Ukrajine razvijaju se unutar okvira europske susjedske politike i Istočnoga partnerstva. Sporazum o partnerstvu i suradnji između Unije i Ukrajine stupio je na snagu 1. ožujka 1998. Bilateralni politički dijalog i gospodarska suradnja nastavili su se razvijati u okviru strategije o pridruživanju EU-a i Ukrajine koja je prihvaćena 23. studenoga 2009. Novi sporazum o pridruživanju, uključujući produbljenu i sveobuhvatnu slobodnu trgovinsku zonu, bio je predmet pregovora od 2007. do 2011., a parafiran je 2012. Dana 21. studenoga 2013. Kabinet ministara Ukrajine odlučio je prekinuti pripreme za potpisivanje sporazuma o pridruživanju. Nakon ostavke vlade u veljači 2014. nova je ukrajinska vlada izrazila spremnost za potpisivanje sporazuma u bliskoj budućnosti. Dana 6. ožujka 2014. Europsko je vijeće u izjavi o Ukrajini objavilo svoju spremnost da u vrlo kratkom roku potpiše sva politička poglavlja sporazuma o pridruživanju te da jednostrano prihvati mjere kojima će se Ukrajini omogućiti da u znatnoj mjeri iskoristi prednosti produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovinske zone. Komisija je u tu svrhu 11. ožujka 2014. donijela prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća.

(2)       Trenutačna politička kriza vrlo nepovoljno utječe na ionako krhku gospodarsku i financijsku stabilnost. Ukrajina je trenutačno suočena s vrlo lošim i sve nepovoljnijim stanjem bilance plaćanja i fiskalnom situacijom, a gospodarstvo ponovno klizi u recesiju. De facto prekid ruske pomoći u okviru paketa od 15 milijardi EUR i najavljeno ukidanje povlaštene cijene plina, što je Gazprom najavio od travnja 2014. nadalje, dodatno će pogoršati situaciju. U takvim okolnostima Ukrajina je izložena velikom riziku od neispunjivanja obveza u bliskoj budućnosti.

(3)       Nakon ostavke vlade parlament je 22. veljače 2014. imenovao novog privremenog predsjednika, a 27. veljače 2014. novu vladu. Iako je na snagu vraćen ustav iz 2004. i predsjednički izbori najavljeni za 25. svibnja 2014., Ukrajina nije uspjela uspostaviti političku stabilnost jer je Ruska Federacija narušila njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost.

(4)       U tom kontekstu Ukrajina traži hitnu financijsku pomoć međunarodnih vjerovnika i donatora. Budući da prva brza isplata Unijine makrofinancijske pomoći Ukrajini („makrofinancijska pomoć Unije”) ne bi bila moguća u prvoj polovini 2014. te se stoga ne bi riješile hitne potrebe Ukrajine za financiranjem, opravdano je, uz uvjet da Parlament i Vijeće donesu odluku u skladu s člankom 212. UFEU-a u okviru redovnog zakonodavnog postupka, pružiti makrofinancijsku pomoć na temelju odluke Vijeća u skladu s člankom 213. UFEU-a. 

(5)       Hitnost pomoći povezana je s neposrednom potrebom Ukrajine za sredstvima, uz sredstva koja će pružiti druge međunarodne financijske institucije i drugi bilateralni donatori te makrofinancijsku pomoć Unije predviđenu Odlukom Vijeća od 12. srpnja 2002. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (2002/639/EC)[4] te Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od  srpnja 2010. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini[5].

(6)       Trenutačna kriza u Ukrajini opravdanje je za izvanrednu primjenu hitnog postupka u skladu s člankom 213. UFEU-a. Odlukom o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini ne dovode se u pitanje druge buduće operacije u okviru MFP-a.

(7)       Nakon ostavke vlade Unija je u različitim prigodama izražavala svoju predanost tomu da podrži novu ukrajinsku vladu pri stabilizaciji stanja i provedbi reforma. Unija je izrazila i spremnost da u potpunosti podrži napore međunarodne zajednice i međunarodnih financijskih institucija, osobito MMF-a, u vezi s paketom međunarodne pomoći namijenjene rješavanju hitnih potreba Ukrajine, na temelju jasnog obvezivanja na reforme. Unijina financijska potpora Ukrajini u skladu je s Unijinom politikom kako je uređeno europskom susjedskom politikom i Istočnim partnerstvom.

(8)       Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu bilanci plaćanja, čime se žele riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te se treba podržati provedba političkog programa koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja bilance plaćanja.

(9)       Očekuje se da će ukrajinske vlasti i Međunarodni monetarni fond (MMF) uskoro sporazumjeti o gospodarskom programu koji će popratiti financijski aranžman s MMF-om.

(10)     S obzirom na drastično pogoršan položaj ukrajinske bilance plaćanja Europska komisija najavila je 5. ožujka paket pomoći, koji obuhvaća predloženi MFP. Taj je paket odobren 6. ožujka na izvanrednom sastanku Europskog vijeća. Paket obuhvaća financijsku pomoć u iznosu 11 milijardi EUR u razdoblju 2014. – 2020., uključujući do najviše 1,565 milijardi EUR bespovratnih sredstava u istom razdoblju mobiliziranih u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvu, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te proračuna za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Isplata makrofinancijske pomoći Unije previđena Odlukom Vijeća od 12. srpnja 2002. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (2002/639/EZ)[6] i Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od srpnja 2010. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini[7] može se izvršiti odmah nakon uspostave programa MMF-a.

(11)     Budući da je Ukrajina obuhvaćena europskom susjedskom politikom, ispunjuje uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(12)     Budući da se može očekivati da će drastično pogoršanje potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem znatno premašiti sredstva koja će osigurati MMF i ostale multilateralne institucije, hitna makrofinancijska pomoć Unije Ukrajini u trenutačnim se iznimnim okolnostima smatra primjerenim odgovorom na zahtjev Ukrajine za potporu pri financijskoj stabilizaciji. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Ukrajini nadopunjujući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog sporazuma s MMF-om.

(13)     Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Ukrajine, a time i pružanje potpore njezinom gospodarskom i društvenom razvoju.

(14)     Iznos makrofinancijske pomoći Unije temelji se na preliminarnoj procjeni preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir kapacitet Ukrajine da se financira vlastitim sredstvima, a pogotovo iz međunarodnih pričuva kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopunjivati programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i potreba osiguranja pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća upotreba drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(15)     Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(16)     Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom aktivnosti makrofinancijske pomoći kako bi osigurale usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(17)     Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati opredijeljenost Ukrajine vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(18)     Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina mora poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te zajamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini te promicanje strukturnih reformi kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, stvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija bi trebala redovito pratiti ispunjivanje preduvjeta i postizanje tih ciljeva.

(19)     Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina treba poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Nadalje, potrebno je stvoriti uvjete kako bi Komisija mogla obavljati nadzor, a Revizorski sud obavljati revizije.

(20)     Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti proračunskog tijela.

(21)     Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom

(22)     Komisija treba upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija ih treba redovito obavješćivati o razvoju događaja u odnosu na pomoć i dostavljati im relevantne dokumente.

(23)     Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Odluke, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te ovlasti treba izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[8].

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.         Unija Ukrajini stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u iznosu od najviše 1 milijarde eura radi potpore gospodarskoj stabilizaciji i reformama u Ukrajini. Ta će pomoć pridonijeti pokrivanju bilance plaćanja Ukrajine kako je utvrđeno u gospodarskom programu ukrajinske vlade koji podržava MMF.

2.         Puni iznos makrofinancijske pomoći Unije stavit će se na raspolaganje Ukrajini u obliku zajmova. Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija i u obliku zajma dodijeliti ih Ukrajini. Rok dospijeća zajma iznosi najviše 15 godina.

3.         Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između MMF-a i Ukrajine te s glavnim načelima i ciljevima gospodarske reforme navedenima u Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Ukrajine u okviru ESP-a. Komisija mora redovito obavješćivati Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, uključujući isplate te pomoći, te tim institucijama pravovremeno dostavlja relevantne dokumente.

4.         Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na dvije godine počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1. Odlukom Vijeća na prijedlog Komisije može se produljiti razdoblje u kojem je pomoć dostupna.

5.         Ako se potrebe Ukrajine za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, postupajući u skladu s postupkom preispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć obustavlja ili ukida.

Članak 2.

1.         Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije, Ukrajina mora poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Komisija prati ispunjivanje tog preduvjeta tijekom trajanja makrofinancijske pomoći Unije. Ovaj se članak primjenjuje u skladu s Odlukom Vijeća br. 2010/427/EU[9].

Članak 3.

1.         Komisija se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 7. stavka 2. dogovara s ukrajinskim vlastima o jasno određenoj gospodarskoj politici i financijskim uvjetima, usmjerujući se na strukturne reforme i zdrave javne financije na kojima se temelji makrofinancijska pomoć Unije, a ti će uvjeti biti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju („Memorandum o razumijevanju”), u kojem će biti naveden rok za ispunjenje tih uvjeta. Gospodarska politika i financijski uvjeti određeni u Memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući makroekonomsku prilagodbu i programe strukturne reforme koje je Ukrajina provela uz pomoć MMF-a.

2.         Tim će se uvjetima posebno ciljati na jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini, među ostalim i za korištenje makrofinancijskom pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike također se uzima u obzir napredak na području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i poštene trgovine, kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u postizanju tih ciljeva.

3.         Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se Ugovorom o zajmu koji će sklopiti Komisija i vlasti Ukrajine.

4.         Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, uključujući i jesu li gospodarske politike Ukrajine u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. U tu svrhu Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom i, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1.         U skladu s uvjetima iz stavka 3., Komisija će makrofinancijsku pomoć Unije staviti na raspolaganje u jednoj ili dvije rate. Iznos svake rate utvrđuje se u Memorandumu o razumijevanju.

2.         Za iznose makrofinancijske pomoći Unije formiraju se, prema potrebi, rezervacije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009[10].

3.         Komisija odlučuje o isplati rata uz uvjet da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)        preduvjet određen u članku 2.;

 (b)       stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme potpomognute nepreventivnim kreditom MMF-a. Isplata zapravo započinje odmah nakon uvođenja programa MMF-a.

 (c)       provedba, u određenom roku, gospodarske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju.

Ako je predviđena druga rata, ona se isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prve rate.

4.         Ako uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno obustavlja ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U tom slučaju Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima obustave ili ukidanja.

5.         Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Narodnoj banci Ukrajine.

Članak 5.

1.         Poslovi zaduživanja i kreditiranja povezani s makrofinancijskom pomoći Unije izvršavaju se u eurima s istim datumom valute i ne smiju Uniju uključivati u transformacije roka dospijeća, izložiti je valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

2.         Ako okolnosti to omogućuju i na zahtjev Ukrajine, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete kreditiranja uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ona podudara s odgovarajućom odredbom o uvjetima za zaduživanje.

3.         Ako okolnosti omogućuju poboljšanje kamatnih stopa na zajam i ako to Ukrajina zatraži, Komisija može refinancirati cijeli zajam ili jedan dio prvotnog zaduženja ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Operacije refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne utječu na produženje dospijeća dotičnog zaduživanja ili povećanje iznosa nepodmirenog kapitala na dan refinanciranja ili restrukturiranja.

4.         Sve troškove koje je prouzročila Unija u odnosu na poslove zaduživanja i kreditiranja u skladu s ovom Odlukom snosi Ukrajina.

5.         Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3.

Članak 6.

1.         Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[11] i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012[12].

2.         Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.

3.         Memorandum o razumijevanju i Ugovor o zajmu koji će se sklopiti s vlastima Ukrajine sadržavat će sljedeće odredbe:

(a)        osiguranje da Ukrajina redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz općeg proračuna Unije ispravno upotrijebljena, poduzimanje odgovarajućih mjera radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, poduzimanje pravne radnje u cilju povrata svih zloupotrijebljenih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke;

(b)        osiguranje zaštite financijskih interesa Unije, pogotovo predviđanje posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95[13], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96[14] te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013  Europskog parlamenta i Vijeća[15];

 (c)       izričita dodjela ovlasti Komisiji, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njihovim predstavnicima u svrhu provedbe provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;

 (d)      izričita dodjela ovlasti Komisiji i Revizorskom sudu u svrhu provedbe revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na licu mjesta, poput operativnih procjena;

 (e)       osiguranje da Unija ostvaruje pravo na prijevremenu otplatu zajma ako je utvrđeno da, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina sudjeluje u prijevari ili korupciji ili u nekoj drugoj nezakonitoj radnji koja ugrožava financijske interese Unije.

4.         Tijekom provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija prati, s pomoću operativnih procjena, kvalitetu ukrajinskih financijskih propisa, administrativnih postupaka te mehanizama unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1.         Komisiji pomaže odbor. Taj se odbor smatra odborom u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.         Kad se upućuje na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1.         Svake godine do 30. lipnja Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s ocjenom njezine provedbe. U izvješću se:

 (a)       ocjenjuje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

 (b)       procjenjuju gospodarsko stanje i mogućnosti Ukrajine, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

 (c)       navodi poveznica između uvjeta gospodarske politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Ukrajine te odluka Komisije o isplati rata makrofinancijske pomoći Unije.

2.         Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post ocjeni u kojem se procjenjuju rezultati i djelotvornost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj je ta pomoć doprinijela ciljevima pomoći.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

              1.2.    Područja politike o kojima je riječ u strukturi ABM/ABB

              1.3.    Priroda prijedloga/inicijative

              1.4.    Ciljevi

              1.5.    Razlozi za prijedlog/inicijativu

              1.6.    Trajanje i financijski učinak

              1.7.    Predviđene upravljačke metode

2.           UPRAVLJAČKE MJERE

              2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja

              2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole

              2.3.    Mjere sprečavanja prijevara i nepravilnosti

3.           PROCJENA FINANCIJSKOG UČINKA PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              3.1.    Naslov (naslovi) višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija (linije) u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

              3.2.    Procjena učinka na rashode

              3.3.    Procjena učinka na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naslov prijedloga/inicijative

Makrofinancijska pomoć Ukrajini

1.2.        Područja politike o kojima je riječ u strukturi ABM/ABB[16]

Područje politike:      Glava 01 – Gospodarski i financijski poslovi

Aktivnost:     03 – Međunarodni gospodarski i financijski poslovi

1.3.        Priroda prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novu aktivnost

1.4.        Ciljevi

1.4.1.     Višegodišnji strateški cilj (ciljevi) Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

„Promicanje napretka izvan EU-a”

Glavno područje kojim se bavi Opća uprava za ekonomska financijska pitanja odnosi se na:

1. Poticanje provedbe europske susjedske politike produbljivanjem ekonomske analize i jačanjem dijaloga o mjerama i savjetima o gospodarskim aspektima akcijskih planova.

2. Razvijanje, nadzor i provedba makrofinancijske pomoći za partnerske treće zemlje, u suradnji s odgovarajućim međunarodnim financijskim institucijama.

1.4.2.     Posebni cilj (ciljevi) i odgovarajuća aktivnost (aktivnosti) u okviru strukture ABM-a/ABB-a

Posebni cilj br. 1: „pružanje makrofinancijske pomoći trećim zemljama radi rješavanja njihovih problema u vezi s platnom bilancom i ponovnog uspostavljanja održivog vanjskog duga”

Aktivnosti ABM-a/ABB-a na koje se odnose: Međunarodni gospodarski i financijski odnosi, globalno upravljanje.

1.4.3.     Očekivani rezultati i utjecaj

Predložena pomoć sastoji se od iznosa do 1 milijarde EUR u obliku zajma EU-a Ukrajini („Ukrajina”) u svrhu doprinosa održivijem položaju bilance plaćanja. Tom će se pomoći državi pomoći da prevlada gospodarske i socijalne poteškoće uzrokovane unutarnjim i regionalnim nemirima. Pomoć potiče i strukturalne reforme usmjerene na povećanje održivog gospodarskog razvoja i poboljšanje upravljanja javnim financijama.

1.4.4.     Pokazatelji rezultata i učinka

Od vlasti se zahtijeva da redovito izvještavaju službe Komisije o nizu pokazatelja i osiguraju sveobuhvatni izvještaj o poštovanju dogovorenih uvjeta za mjere prije isplate pomoći.

Službe Komisije nastavljaju nadzirati upravljanje javnim financijama nakon operativne procjene financijskih krugova i administrativnih postupaka u Ukrajini koji će biti obavljeni u pripremi ovog djelovanja. Predstavništvo EU-a u Ukrajini uz to redovito izvješćuje o pitanjima koja se odnose na nadzor primjene pomoći. Službe Komisije ostaju u bliskom kontaktu s MMF-om i Svjetskom bankom kako bi imale koristi od njihovih uvida na temelju njihovih stalnih aktivnosti u Ukrajini.

Predloženim prijedlogom odluke predviđeno je i podnošenje godišnjeg izvješća Vijeću i Europskom parlamentu koje sadržava ocjenu korištenja makrofinancijske pomoći. Nezavisna ex post evaluacija pomoći provest će se unutar dvije godine nakon isteka provedbenog razdoblja.

1.5.        Razlozi za prijedlog/inicijativu

1.5.1.     Kratkoročni i dugoročni zahtjevi

Isplata pomoći ovisi o zadovoljavajućem uspjehu provedbe budućeg financijskog aranžmana između Ukrajine i MMF-a. Komisija i ukrajinske vlasti dogovaraju i posebne uvjete povezane s tom politikom, navedene u Memorandumu o razumijevanju.

1.5.2.     Dodana vrijednost sudjelovanja Unije

Pomaganjem državi da prevlada gospodarski šok uzrokovan unutarnjim i regionalnim nemirima predložena makrofinancijska pomoć pridonosi promicanju makroekonomske stabilnosti i gospodarskih reformi u državi. Nadopunjivanjem sredstava koje su međunarodne institucije, EU i drugi donatori stavili na raspolaganje pridonosi se ukupnoj učinkovitosti paketa financijske potpore koju je dogovorila međunarodna donatorska zajednica u razdoblju nakon krize.

Predloženim programom jača se i opredjeljenje vlade za reformu i njezina težnja bližim odnosima s EU-om. Taj se rezultat, među ostalim, ostvaruje odgovarajućim uvjetima za isplatu pomoći. U širem kontekstu programom će se pokazati drugim zemljama u regiji da je Europska unija spremna pomoći zemljama koje u razdoblju gospodarskih poteškoća odlučno kreću u političku reformu.

1.5.3.     Spoznaje do kojih se došlo na temelju sličnih iskustava u prošlosti

Od 2004. provedeno je ukupno petnaest ex post evaluacija u vezi s davanjem makrofinancijske pomoći. U tim je evaluacijama zaključeno da djelovanja MFP-a zaista pridonose, iako ponekad skromno i neizravno, poboljšanju vanjske održivosti, makroekonomske stabilnosti i postizanju strukturne reforme u zemlji koja prima pomoć. U većini slučajeva aktivnosti MFP-a imale su pozitivan učinak na bilancu plaćanja zemlje korisnika i pomogla su smanjiti njihova proračunska ograničenja. Dovela su i do nešto većeg gospodarskog rasta.

1.5.4.     Koherentnost i moguća sinergija s drugim relevantnim instrumentima

EU je među glavnim donatorima Ukrajini. Europska unija u okviru redovnog programa za suradnju namjerava u razdoblju 2014. – 2020. osigurati 1,565 milijardi EUR bespovratnih sredstava radi potpore političkim i gospodarskim reformama Ukrajine.

Ključna je dodana vrijednost MFP-a u usporedbi s drugim instrumentima EU-a brza provedba kojom se olakšavaju neposredna vanjska financijska ograničenja kao i pomoć stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, uključujući promicanjem održive bilance plaćanja i stanja proračuna te primjerenim okvirom strukturnih reformi. MFP-om se ne osigurava redovita financijska potpora niti je on namijenjen za potporu gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje koja prima pomoć. MFP se ukida u trenutku kada država ponovno uspostavi održivo stanje vanjskog financiranja.

MFP-om se nadopunjuju i intervencije međunarodnih financijskih institucija, posebno programi za prilagodbu i reformu koji podržavaju MMF i programa razvojnih zajmova Svjetske banke.

1.6.        Trajanje i financijski učinak

X  Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

– X  Prijedlog/inicijativa na snazi je 1 godinu od stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju, kako je utvrđeno člankom (1.4.) Odluke

– X  Financijski učinak 2014. – 2016.

1.7.        Predviđeni načini upravljanja[17]

X  Centralizirano izravno upravljanje Komisije

2.           UPRAVLJAČKE MJERE

2.1.        Pravila praćenja i izvješćivanja

Pomoć je makroekonomske prirode i njezin je oblik u skladu s ekonomskim programom koji podržava MMF. Službe Komisije nadziru djelovanje na temelju napretka u provedbi aranžmana MMF-a i specifičnih reformnih mjera koje se dogovaraju s ukrajinskim vlastima u Memorandumu o razumijevanju (vidi i točku 1.4.4.)

2.2.        Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.     Utvrđeni rizici

U pogledu predloženog djelovanje MFP-a postoje fiducijarni rizici, rizici povezani s provedbom dotične politike te opći politički rizici.

Postoji rizik da bi se makrofinancijska pomoć mogla upotrijebiti za prijevaru jer nije namijenjena posebnim izdacima. Općenito, taj se rizik odnosi na čimbenike poput kvalitete sustava upravljanja u središnjoj banci i ministarstvu financija i primjerenosti unutarnje i vanjske revizije.

Sljedeći ključni rizik provedbi pomoći proizlazi iz gospodarske i političke nesigurnosti, osobito zbog ruske povrede ukrajinskog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. Na domaćem planu glavni je rizik nestabilnost povezana s poteškoćama u procesu političke i gospodarske reforme. Potpuna provedba mjera stabilizacije i reforme koju podržava međunarodna zajednica, uključujući djelovanje MFP-a, mogla bi biti ugrožena društvenim nezadovoljstvom koje bi moglo dovesti do nemira.

Na kraju, tu su i rizici koji bi mogli nastati slabljenjem europskog i globalnog gospodarskog okruženja.

2.2.2.     Predviđena metoda (metode) kontrole

Svaka makrofinancijska pomoć podliježe postupku potvrde, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za sprečavanje prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

2.2.3.     Troškovi i koristi kontrola i vjerojatna stopa neusklađenosti

Osnovni troškovi za Komisiju koji se odnose na metode provjere i kontrole, kao i troškovi operativne procjene financijskih i administrativnih krugova prije djelovanja, opisani su u tablici 3.2.1. Osim toga tu su i troškovi za Europski revizorski sud i moguće intervencije Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF). Operativnom procjenom pridonosi se ne samo procjeni rizika zloupotrebe fondova nego se ostvaruje i posredna korist pružanjem korisnih informacija o potrebnim reformama u području upravljanja javnim financijama. S obzirom na stopu neusklađenosti rizik neusklađenosti (u obliku neplaćanja zajma ili zlouporabe fonda) procijenjen je kao nizak, na temelju iskustva s instrumentom MFP od početka njegove primjene.

2.3.        Mjere sprečavanja prijevara i nepravilnosti

Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe, poduzimaju se sljedeće mjere:

Kao prvo, predloženi pravni temelj za makrofinancijsku pomoć Ukrajini uključuje odredbu o mjerama sprječavanja prijevare. Te se mjere dodatno razrađuju u Memorandumu o razumijevanju i Sporazumu o zajmu, određivanjem niza odredbi o inspekciji, sprječavanju prijevare, revizijama i povratu sredstava u slučaju prijevare ili korupcije. Nadalje je zamišljen niz specifičnih uvjeta povezanih s tom mjerom, uglavnom u području upravljanja javnim financijama, u svrhu jačanja učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti.

Kao drugo, službe Komisije uz potporu vanjskih stručnjaka provode operativnu procjenu financijskih krugova i administrativnih postupaka u Ministarstvu financija i Narodnoj banci Ukrajine kako bi se ispunili zahtjevi za Financijsku uredbu primjenjivu na opći proračun Europskih zajednica. Ovom revizijom utvrđuje se je li u Ukrajini okvir za dobro financijsko upravljanje makrofinancijskom pomoći u zadovoljavajućoj mjeri učinkovit provjerom područja kao što su strukturno i organizacijsko upravljanje, upravljanje i kontrola sredstava, sigurnost sustava informatičke tehnologije (IT), kapacitet unutarnje i vanjske revizije i nezavisnost središnje banke. S obzirom na tu procjenu u sporazum s nacionalnim vlastima mogu se uključiti specifični mehanizmi koji se primjenjuju na upravljanje novčanim sredstvima. Osim toga pomoć će se uplatiti na namjenski račun Narodne banke Ukrajine.

Svaka makrofinancijska pomoć podliježe postupku provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za sprečavanje prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

3.           PROCJENA FINANCIJSKOG UČINKA PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.        Naslov (naslovi) višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija (linije) u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Postojeće proračunske linije rashoda

01 03 02: Makrofinancijska pomoć

01 03 06 – Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj [Opis…...….] || DOS/NOS ([18]) || zemalja EFTA-e[19] || zemalja kandidatkinja[20] || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe

4. || 01 03 02 Makrofinancijska pomoć || DOS. || NE || NE || NE || NE

4. || 01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda || DOS. || NE || NE || NE || NE

01 03 06 – jamstvo Europske unije za zajmove EU-a u obliku makrofinancijske pomoći trećim zemljama: Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja mora biti u skladu s Uredbom o fondu, uključujući njezine izmjene. U skladu s tom Uredbom zajmovi se temelje na naplaćenom iznosu na kraju godine. Iznos rezervacija izračunava se na početku godine „n” kao razlika između ciljnog iznosa i neto aktive Fonda na kraju godine „n–1”. Iznos rezervacija uključuje se u godini „n” u prijedlog proračuna za godinu „n+1”, a uplaćuje se odjednom na početku godine „n+1” iz proračunske linije „Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda” (proračunska linija 01 03 06). Kao rezultat toga, 9 % stvarno isplaćenog iznosa (najviše 90 milijuna EUR) uzet će se u obzir unutar ciljnog iznosa na kraju godine „n–1” za izračun iznosa rezervacija Fonda.

Unos u proračunu („p. m.”) u proračunskoj liniji koji se odnosi na proračunsko jamstvo za dotični zajam aktivira se samo u slučaju poziva na plaćanje po jamstvu. Ne očekuje se poziv za jamstvo proračuna.

¨¨Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo.

3.2.        Procjena učinka na rashode

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 4. || || || [Naslov: EU kao globalni partner]

|| DG: <ECFIN> || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || UKUPNO ||

|| Ÿ Operativna odobrena sredstva || || || || || ||

|| Proračunska linija 01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda || Preuzete obveze || (1a) || || || 90. || || 90. ||

|| Plaćanja || (2a) || || || 90. || || 90. ||

|| Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[21] (operativne procjene i ex post evaluacije) || || || || || ||

|| Proračunska linija 01 03 02 || Preuzete obveze || 3. || 0.1 || 0.2 || || || 0.30 ||

|| || Plaćanja || (3a) || 0.1 || 0.1 || 0.10 || || 0.30 ||

|| UKUPNO operativna odobrena sredstva GU ECFIN || Preuzete obveze || =1+1a +3 || 0.1 || 0.2 || 90 || || 90.3 ||

|| Plaćanja || =2+2 a +3 || 0.1 || 0.1 || 90.1 || || 90.3 ||

|| Ÿ UKUPNO operativna odobrena sredstva || Preuzete obveze || 4. || 0.1 || 0.2 || 90 || || 90.3 ||

|| || Plaćanja || 5. || 0.1 || 0.1 || 90.1 || || 90.3 ||

Ÿ UKUPNO operativna odobrena sredstva || Preuzete obveze || 4. || 0.1 || 0.2 || 90 || || 90.3 ||

Plaćanja || 5. || 0.1 || 0.1 || 90.1 || || 90.3 ||

Ÿ UKUPNO odobrena sredstva administrativne naravi financirana iz omotnice za pojedine programe || 6. || || || || || ||

UKUPNO odobrena sredstva pod NASLOVOM 4. višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || =4+6 || 0.1 || 0.2 || 90 || || 90.3 ||

Plaćanja || =5+6 || 0.1 || 0.1 || 90.1 || || 90.3 ||

Ako je prijedlogom/inicijativom zahvaćeno više od jednoga naslova:

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || 5. || „Administrativni rashodi”

|| || || || || ||

|| Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || UKUPNO

ŸLjudski resursi || 0,528 || 0,132 || 0,066 || || 0,726

Ÿ Ostali administrativni rashodi || 0,028 || 0,012 || 0,004 || || 0,044

UKUPNO GU ECFIN || Odobrena sredstva || 0,556 || 0,144 || 0,070 || || 0,770

UKUPNO odobrena sredstva pod NASLOVOM 5. višegodišnjeg financijskog okvira || (Ukupno obveze = ukupno plaćanja) || 0,556 || 0,144 || 0,070 || || 0,770

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || UKUPNO

UKUPNO odobrena sredstva pod NASLOVIMA 1. do 5. višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || 0,556 || 0,144 || 0,070 || || 0,770

Plaćanja || 0,556 || 0,144 || 0,70 || || 0,770

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebna upotreba operativnih odobrenih sredstava

– X Za prijedlog/inicijativu potrebna je upotreba odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naznačiti ciljeve i ostvarenja ò || || || || || || || ||

||

|| || || || || || || || || || || ||

POSEBNI CILJ br. 1[22] || || || || || || || || || || ||

|| || Godina 2013. || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || ||

|| Vrsta rezultata || Broj || Trošak || Broj || Trošak || Broj || Trošak || Broj || Trošak || Broj || Trošak || Ukupni broj rezultata || Ukupni trošak

Rezultat 1 || Operativna procjena || || || 1. || 0,1 || || || || || || || 1. || 0,1

Rezultat 2 || Ex post evaluacija || || || || || 1. || 0,2. || || || || || 1. || 0,2.

Rezultat 3 || Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda || || || || || || || 1. || 90 || || || 1. || 90

Međuzbroj za posebni cilj br. 1 || || || 1. || 0,1 || 1. || 0,2 || 1. || 90 || || || 3. || 90,3

UKUPNI TROŠAK || || || 1. || 0,1 || 1. || 0,2 || 1. || 90 || || || 3. || 90,3

3.2.3.     Procjena učinka na odobrena sredstva administrativne naravi

3.2.3.1.  Sažetak

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebna upotreba administrativnih odobrenih sredstava

– X Za prijedlog/inicijativu potrebna je upotreba administrativnih odobrenih sredstava, kako je objašnjeno u nastavku:

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| [23] || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.) || UKUPNO

NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || ||

Ljudski resursi || || 0,528 || 0,132 || 0,066 || || || || || 0,726

Ostali administrativni rashodi || || 0,028 || 0,012 || 0,004 || || || || || 0,044

Međuzbroj NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira || || 0,556 || 0,144 || 0,070 || || || || || 0,770

Izvan NASLOVA 5.[24] višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || ||

Ljudski resursi || || || || || || || || ||

Ostali administrativni rashodi || || || || || || || || ||

Međuzbroj bez NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || || ||

UKUPNO || || 0,556 || 0,144 || 0,070 || || || || || 0,770

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.  Procjena potrebnih ljudskih resursa

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebna upotreba ljudskih potencijala

– X Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih potencijala, kako je objašnjeno u nastavku:

Procjenu izraziti u jedinicama jednakim punom radnom vremenu

|| || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici) ||

01 01 01 01 (Sjedište i uredi predstavništava Komisije) || || 4 || 1 || 0,5 || || || ||

XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || || ||

XX 01 05 01 (neizravno istraživanje) || || || || || || || ||

10 01 05 01 (izravno istraživanje) || || || || || || || ||

Ÿ Vanjsko osoblje (u jedinicama jednakim punom radnom vremenu: FTE)[25]

XX 01 02 01 (UD, UsO, UNS iz „globalne omotnice”) || || || || || || || ||

XX 01 02 02 (UD, UsO, MSD, LO i UNS u delegacijama) || || || || || || || ||

XX 01 04 gg[26] || – u sjedištima || || || || || || || ||

– u delegacijama || || || || || || || ||

XX 01 05 02 (UO, UsO, UNS – neizravna istraživanja) || || || || || || || ||

10 01 05 02 (UO, UsO, UNS – izravna istraživanja) || || || || || || || ||

Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || || ||

UKUPNO || || 4 || 1 || 0,5 || || || ||

XX je dotično područje politike ili proračunska glava.

Potrebne ljudske resurse činit će osoblje iz glavne uprave već dodijeljeno upravljanju aktivnostima i/ili preraspoređeno unutar glavne uprave, zajedno s dodatnom dodjelom, ako je to potrebno, koja može biti odobrena upravljačkoj glavnoj upravi prema godišnjem postupku dodjele i u svjetlu proračunskih ograničenja.

Opis zadaća koje treba obavljati:

Dužnosnici i privremeno osoblje || Direktor Dir. D: Nadgleda i upravlja operacijom, održava vezu s Vijećem i  Parlamentom u postupku donošenja Odluke i odobrenja Memoranduma o razumijevanju, s ukrajinskim nadležnim tijelima pregovara o Memorandumu o razumijevanju, analizira izvješća, predvodi misije i ocjenjuje napredak pri ispunjivanju uvjeta. Načelnik odjela/Zamjenik načelnika odjela Dir. D: Pomaže direktoru pri upravljanju operacijom, održava vezu s Vijećem i Parlamentom u postupku donošenja Odluke i odobrenja Memoranduma o razumijevanju, s ukrajinskim nadležnim tijelima pregovara o Memorandumu o razumijevanju i Sporazumu o jamstvenom instrumentu (zajedno s Dir. L), analizira izvješća i ocjenjuje napredak pri ispunjivanju uvjeta. Ekonomisti, sektor MFP (Dir. D): Pripremaju Odluku i Memorandum o razumijevanju, održavaju vezu s nadležnim tijelima i međunarodnim financijskim institucijama, provode revizije, pripremaju  izvješća službi Komisije i postupke Komisije u vezi s upravljanjem pomoći, održavaju vezu s vanjskim stručnjacima za potrebe operativne procjene i naknadne evaluacije. Direktorat L (Odjeli L4, L5 i L6 pod nadzorom Direktora): Pripremaju sporazum o jamstvenom instrumentu, o njemu pregovaraju s ukrajinskim vlastima i dostavljaju ga na odobrenje nadležnim službama Komisije te objema stranama na potpis. Prate stupanje na snagu sporazuma o jamstvenom instrumentu. Pripremaju odluke Komisije o transakcijama zaduživanja, prate podnošenje zahtjeva za uplatu sredstava, odabiru banke, pripremaju i izvršavaju financijske transakcije te isplaćuju sredstva Ukrajini. Pružaju administrativnu podršku pri praćenju otplate zajmova. Pripremaju odgovarajuća izvješća o tim aktivnostima.

Vanjsko osoblje || Ne primjenjuje se

3.2.4.     Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

– X Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

3.2.5.     Doprinosi trećih strana

– X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih strana

3.3.        Procjena učinka na prihode

X       Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

[1]               SL L 209, 6.8.2002., str. 22–23.

[2]               SL L 189, 22.7.2010., str. 28.

[3]               SL C […], […], str. […].

[4]               SL L 209, 6.8.2002., str. 22–23.

[5]               SL L 189, 22.7.2010., str. 28.

[6]               SL L 209, 6.8.2002., str. 22–23.

[7]               SL L 189, 22.7.2010., str. 28.

[8]              Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravilima i općim načelima na temelju kojih države članice nadziru Komisiju u izvršavanju njezinih provedbenih ovlasti (SL L 55, 28. 2. 2011., str. 13.).

[9]              Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. kojom se uspostavlja Europska služba za vanjsko djelovanje te određuje način njezina rada (SL L 201, 3.8.2010. str. 30).

[10]             Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

[11]             Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

[12]             Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije  (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

[13]             Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica  (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

[14]             Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na licu mjesta koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europske zajednice od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

[15]             Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013  Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EC) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

[16]             ABM: Upravljanje temeljeno na aktivnostima – ABB: Proračun temeljen na aktivnostima.

[17]             Pojedinosti o načinima upravljanja i upućivanje na Financijsku uredbu mogu se naći na internetskoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[18]             DOS = diferencirana odobrena sredstva/NOS = nediferencirana odobrena sredstva

[19]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[20]             Države kandidatkinje i, gdje je to primjenjivo, potencijalne države kandidatkinje Zapadnog Balkana.

[21]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i potrošnja kojom se podupire provedba programa i/ili aktivnosti EU-a (bivše linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

[22]             Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi ...”

[23]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[24]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i potrošnja kojom se podupire provedba programa i/ili aktivnosti EU-a (bivše linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

[25]             UD = ugovorni djelatnik; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

[26]             U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).