This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014PC0171
Proposal for a COUNCIL DECISION on the AIEM tax applicable in the Canary Islands
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o porezu AIEM primjenjivom na Kanarskim otocima
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o porezu AIEM primjenjivom na Kanarskim otocima
/* COM/2014/0171 final - 2014/0093 (CNS) */
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o porezu AIEM primjenjivom na Kanarskim otocima /* COM/2014/0171 final - 2014/0093 (CNS) */
OBRAZLOŽENJE 1. KONTEKST PRIJEDLOGA Ugovorom o
funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji se odnosi na najudaljenije regije
EU-a, a kojima pripadaju i Kanarski otoci, u načelu se ne dopuštaju
razlike između oporezivanja lokalnih proizvoda i oporezivanja proizvoda iz
Španjolske ili drugih država članica. Člankom 349. UFEU-a
predviđena je međutim mogućnost uvođenja posebnih mjera za
te regije zbog stalnih ograničenja koja utječu na gospodarske i
socijalne uvjete najudaljenijih regija. Odlukom
Vijeća 2002/546/EZ od 20. lipnja 2002.[1],
donesenom na temelju članka 299. stavka 2. Ugovora o EZ-u, Španjolskoj se
do 30. lipnja 2014. dopušta primjena izuzeća od poreza „Arbitrio sobre
Importaciones y Entregas de Mercancías en las Islas Canarias” (dalje u tekstu:
„AIEM”) ili njegova smanjenja za određene proizvode koji su proizvedeni
lokalno na Kanarskim otocima. Prilog toj Odluci sadržava popis proizvoda na
koje se mogu primjenjivati izuzeća od poreza i smanjenja poreza. Razlika
između oporezivanja proizvoda proizvedenih lokalno i oporezivanja ostalih
proizvoda ne smije prelaziti 5, 15 ili 25 postotnih bodova, ovisno o proizvodu. Odlukom
2002/546/EZ utvrđuju se razlozi za donošenje posebnih mjera među
kojima su otočni položaj, ovisnost o sirovinama i energiji, obveza stvaranja
zaliha, malo lokalno tržište i niska razina izvozne djelatnosti. Kombinacija
tih ograničenja podrazumijeva veće troškove proizvodnje, a time i
veću proizvodnu cijenu robe proizvedene lokalno, pa bi bez posebnih mjera
ona bila manje konkurentna od robe proizvedene negdje drugdje, čak i
uzimajući u obzir trošak prijevoza potonje na Kanarske otoke. Time bi se
otežalo održavanje lokalne proizvodnje. Posebne mjere obuhvaćene Odlukom
2002/546/EZ stoga su osmišljene kako bi ojačale lokalnu industriju
čineći je konkurentnijom. AIEM je neizravni državni porez obračunat jednokratno na nabavu
robe na Kanarskim otocima. Oporeziva osnovica za uvezenu robu temelji se na
carinskoj vrijednosti, a oporeziva osnovica za nabavu robe koju obavljaju
proizvođači s Kanarskih otoka temelji se na ukupnom iznosu naknade.
Posebnim mjerama obuhvaćenima Odlukom 2002/546/EZ utvrđuje se oblik
različitog oporezivanja kojim se pogoduje lokalnoj proizvodnji nekih
proizvoda. Ta porezna olakšica državna je potpora za koju je potrebno odobrenje
Komisije, koje je dano Odlukom o državnim potporama NN 22/2008. Španjolska je 16.
studenoga 2010. Komisiji podnijela zahtjev za produljenje razdoblja primjene
Odluke 2002/546/EZ od dvije godine kako bi se njezin datum isteka podudarao s
datumom isteka Smjernica o nacionalnim regionalnim potporama za razdoblje 2007.
– 2013[2]. Uz to, Španjolska
je podnijela i zahtjev za produljenje razdoblja primjene Odluke o državnim
potporama NN 22/2008 od dvije godine, na temelju koje su potpore koje su
omogućila nadležna španjolska tijela u pogledu AIEM-a sukladne sa
zajedničkim tržištem. Komisija je odobrila to produljenje od dvije godine
Odlukom o državnim potporama SA.31950 (br. 544/2010)[3], kojom se razdoblje
primjene Odluke o državnim potporama NN 22/2008 produljilo do 31. prosinca
2013. Komisija je
procijenila zahtjev za produljenje razdoblja primjene Odluke 2002/546/EZ s
obzirom na opseg ograničenja koja imaju utjecaj na Kanarske otoke te je
zaključila da je odobravanje zatraženog produljenja opravdano. Izvješćem
koje je Komisija podnijela Vijeću o primjeni posebnih aranžmana koji se
odnose na porez AIEM primjenjiv na Kanarskim otocima, donesenih 28. kolovoza
2008., potvrđeno je da AIEM funkcionira zadovoljavajuće i bez potrebe
za izmjenama odredbi Odluke 2002/546/EZ. Stoga se Odlukom
Vijeća 895/2011/EU od 19. prosinca 2011.[4]
izmijenila Odluka 2002/546/EZ, čime se produljilo razdoblje primjene do
31. prosinca 2013. Nadležna
španjolska tijela zatražila su od Komisije 4. ožujka 2013. da pripremi Odluku
Vijeća kojom bi se Španjolskoj odobrila izuzeća od poreza AIEM ili
njegova smanjenja za određene proizvode koji su proizvedeni lokalno na
Kanarskim otocima za razdoblje 2014. – 2020. te kojom bi se izmijenio popis
proizvoda i najviše stope primjenjive na neke od njih. Komisija je 28.
lipnja 2013. donijela nove Smjernice o regionalnim potporama za razdoblje 2014.
– 2020.[5]
Te Smjernice dio su šire strategije za modernizaciju kontrole državnih potpora
u cilju jačanja rasta na jedinstvenom tržištu poticanjem učinkovitijih
mjera potpore i usmjeravanjem provedbe pravila Komisije na slučajeve koji
imaju najveći učinak na tržišno natjecanje. S obzirom na to da
će te Smjernice stupiti na snagu 1. srpnja 2014., činilo se
opravdanim produljiti razdoblje primjene Odluke 2002/546/EZ, kako je
izmijenjena Odlukom 895/2011/EU, za šest mjeseci, kako bi se njezin datum
isteka podudarao s datumom isteka postojećih Smjernica. Odluka 2002/546/EZ
izmijenjena je na odgovarajući način Odlukom 1413/2013/EU[6], kojom je njezina
primjenjivost produljena do 30. lipnja 2014. Komisija je
analizirala zahtjev zaprimljen od nadležnih španjolskih tijela, kao i
informacije koje su dostavili brojni različiti dionici koji su preuzeli
inicijativu i obratili se Komisiji. Ovom analizom potvrđuje se da se posebnim
značajkama Kanarskih otoka ograničava njihov razvoj i uzrokuju
dodatni troškovi za subjekte koji se tamo nalaze. Stoga je opravdano zadržati
izuzeće od poreza AIEM za popis industrijskih proizvoda koji su
proizvedeni lokalno. Ova je mjera nužna i proporcionalna te se njome ne
ugrožava cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije. 2. ANALIZA ZAHTJEVA ŠPANJOLSKE
I PROPORCIONALNOST ODLUKE O ODSTUPANJU U skladu s člankom 110. UFEU-a, nijedna
država članica ne uvodi neposredno ili posredno nacionalne poreze bilo
koje vrste na proizvode iz drugih država članica u većoj mjeri od
onih koji su neposredno ili posredno uvedeni na slične domaće
proizvode. Nadalje, nijedna država članica ne uvodi nacionalne poreze na
proizvode drugih država članica koji su takve naravi da omogućuju
posrednu zaštitu drugih proizvoda. Međutim, na temelju članka 349.
UFEU-a Vijeće može državama članicama koje imaju najudaljenije regije
odobriti odstupanje od odredaba članka 110. UFEU-a kako bi se u obzir
uzelo strukturno uvjetovano socijalno i gospodarsko stanje u tim regijama koje
je još složenije zbog drugih čimbenika koji ozbiljno ograničavaju
njihov razvoj. Takvim se odstupanjem ne smiju ugroziti cjelovitost i
dosljednost pravnog poretka Unije, uključujući unutarnje tržište i zajedničke
politike, kao što su zajedničke politike oporezivanja na osnovi
članka 113. UFEU-a. Stoga takva odstupanja moraju ostati proporcionalna,
odnosno njima se samo u mjeri u kojoj je to potrebno rješavaju nepovoljni
okvirni uvjeti koji sprječavaju gospodarski razvoj tih regija te se njima
ne smije prekomjerno narušiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Zbog
toga je svako odstupanje od članka 110. UFEU-a potrebno ograničiti na
punu ili djelomičnu naknadu troškova koji uzrokuju nepovoljan položaj
proizvođača u navedenim regijama. Gospodarstvo Kanarskih otoka u velikoj je
mjeri ovisno o turizmu. Ta je ovisnost ozbiljna prijetnja razvoju Kanarskih
otoka jer promjene u ukusu, prirodne katastrofe ili ekonomske recesije mogu
imati ogroman utjecaj na gospodarsku i socijalno stanje tog arhipelaga. Upravo
to se dogodilo tijekom svjetske financijske krize 2008. i 2009. te je imalo
znatan utjecaj na broj turista koji su posjetili otoke i, posljedično,
njihovo gospodarstvo. Smanjenje broja turista dovelo je do velikog
povećanja razina nezaposlenosti te je stopa nezaposlenosti postala viša od
one u kopnenom dijelu Španjolske koja je, zajedno s Grčkom, jedna od dviju
država članica s najvišom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji. Još uočljiviji
bio je rast stope nezaposlenosti mladih koji se objašnjava velikim brojem
mladih ljudi koji ovise o sezonskim poslovima koji se stvaraju turizmom. Smanjene dimenzije još su jedna značajka
tržišta Kanarskih otoka koja sprječava industrije da dostignu optimalnu točku
proizvodnje. Većina industrijskih strojeva osmišljena je za proizvodnju
velikih razmjera kako bi se povećala produktivnost i profitabilnost. Ti
strojevi nisu osmišljeni za manje tržište te stvaraju neiskorišten proizvodni
kapacitet, što znači da su industrije prisiljene poslovati na razini
proizvodnje koja je niža od razine potrebne za smanjenje troškova proizvodnje,
čime se ograničavaju mogućnosti za ostvarenje ekonomije
razmjera. Zemlje i područja u blizini Kanarskih
otoka (Maroko, Zapadna Sahara i Mauritanija) smanjili su kapacitete nabave, a
znatan jaz u razvoju ograničava mogućnosti za izvoz iz Kanarskih
otoka. Još jedna značajka Kanarskih otoka koja
ima važan učinak na dodatne troškove koje snose subjekti koji tamo imaju
poslovni nastan teritorijalna je rascjepkanost i udaljenost od izvora
većine sirovina, što dovodi do većih troškova prijevoza. Problem je
postao još ozbiljniji porastom cijena nafte koji je imao važan utjecaj na
povećanje troškova prijevoza. Voda je oskudan resurs na Kanarskim otocima.
Nedostatnost vode ima očigledan utjecaj na njezinu cijenu te lokalne
industrije dovodi u nepovoljan položaj u pogledu konkurentnosti u odnosu na
druge dijelove Španjolske ili Europsku uniju. To je posebno važno za industrije
koje se koriste vodom kao važnom sirovinom (npr. prehrambena, kemijska i
papirna industrija), ali i one koje zahtijevaju visoku razinu
rashlađivanja. Postoje projekti kojima bi se uveo prirodni
plin na dva glavna otoka Kanarskih otoka, ali nije jasno kada bi se to gorivo
moglo učinkovito upotrijebiti. Nedostatak prirodnog plina važan je element
u gubitku konkurentnosti jer je cijena proizvodnje topline i energije upotrebom
drugih izvora znatno viša. S obzirom na to da ne postoje postrojenja za
recikliranje te se otpad mora prevoziti na kopno, a otrovni se otpad mora
obrađivati izvan Kanarskih otoka, odlaganje industrijskog otpada i obrada
otrovnog otpada dovode do većih troškova zaštite okoliša. Prethodno opisane značajke Kanarskih
otoka do određene mjere utječu na svu domaću proizvodnju. Stoga
je primjereno provjeriti koji je učinak postojećeg različitog
oporezivanja u tržišnom udjelu lokalne proizvodnje i to različito
oporezivanje prilagoditi kako bi se osiguralo da ne dođe do prevelikog
narušavanja konkurentnosti. U analizi koja je provedena kako bi se donio
zaključak o prihvaćenim različitim stopama u obzir je uzet ne
samo prosječni tržišni udjel lokalne proizvodnje u razdoblju od 2008. do
2011. već i njegov razvoj i ostale informacije koje su dostavili dionici
koji su se obratili Komisiji kako bi dostavili odgovarajuće informacije.
Za industrije u kojima se proizvode proizvodi s različitim
zajedničkim carinskim tarifama analiziran je razvoj zajedničkog
tržišnog udjela za sve proizvode, a ne samo pojedinačnih tržišnih udjela.
Tim se razlozima objašnjavaju razlike u stopi različitog oporezivanja za
proizvode sa sličnim prosječnim tržišnim udjelima u lokalnoj
proizvodnji. U slučaju duhana predlaže se zadržavanje
različite stope od 25 % i ažuriranje najniže stope za 1000 cigareta
od 6 EUR do 18 EUR, prema zahtjevu nadležnih španjolskih tijela. Nadležna španjolska tijela uključila su
na popis proizvoda podložnih različitom oporezivanju neke proizvode koji
imaju jako nizak tržišni udjel lokalne proizvodnje. Obrazloženje koje su predstavila
nadležna španjolska tijela jest da postoje planovi za povećanje lokalne
proizvodnje tih proizvoda koje neće biti moguće bez različitog
oporezivanja. Od 139 proizvoda navedenih u zahtjevu
zaprimljenom od nadležnih španjolskih tijela, Komisija prihvaća predloženu
stopu za ukupno 119 od njih, dok u slučaju preostalih 20 Komisija smatra
da bi stopa različitog oporezivanja trebala biti niža kako bi se
spriječili mogući slučajevi narušavanja konkurentnosti. Na temelju detaljne analize koju je provela
Komisija moguće je utvrditi različite popise proizvoda prema stopama
različitog oporezivanja, sektoru i zajedničkoj carinskoj tarifi. 5 % Poljoprivredni
proizvodi i proizvodi ribarstva: 0207
11/0207 13 Mineralne
tvari: 2516 90 00
00/6801/6802 Građevinski
materijali: 3816/3824
40 00 00/3824 50/3824 90 45 00/3824 90 70 00/ 3824 90 97 99/ 6809 Kemikalije: 2804 30 00
00/2804 40 00 00/3105 20 90 00/3208/3209/3210/3212 90 00 00/3213/3214/3304 99
00 00/3925 90 80 00/ 3401/3402/3406/3814 00 90/3923 90 00 00/4012 11 00/4012 12
00/4012 13/4012 19 Proizvodi kovinoprerađivačke industrije: 7604/7608 Proizvodi prehrambene industrije: 0210 12 11 00/0210 12 19 00/0210 19 40 00/0210 19 81/0305 41 00/0305 43
00 90/ 0901
22 00 00/1101/1102/1601/1602/1704 90 30 00/1704 90 51 00/1704 90 55 00/ 1704
90 75 00/1704 90 71 00/1806/1901 20 00 00/1901 90 91 00/1901 90 99/ 1904
10 10/1905/2005 20 20/2006 00 31 00/2008 11 96 00/2008 11 98 00/2008 19 92/ 2008
19 93/2008 19 95/2008 19 99/2309 Pića: 2009 11/2009 12 00/2009 19/2009 41/2009 49/2009
50/2009 61/2009 71/2009 79/2009 89/ 2009 90/2201/2202/2204 Tekstil i koža: 6112 31/6112 41 Papir: 4818 90 90 00/4823 90 85 90 Proizvodi grafičke industrije i
nakladništva: 4910 10 % Poljoprivredni proizvodi i proizvodi
ribarstva: 0203 11/0203 12/0203 19/0701 90/0703 Građevinski materijali: 2523 29 00 00/ Proizvodi prehrambene industrije: 0210 11 11 00/0210 11 31 00/1905/2105 Papir: 4808/4819/4823 90 40 00/ 15 % Poljoprivredni proizvodi i proizvodi
ribarstva: 0407 21 00 00/0407 29 10 00/0407 90 10 00 Građevinski materijali: 2523 90/7010 Kemikalije: 3809 91 00/3917 21/3917 23/3917 32 00/ 3917 33
00/3917 39 00/3917 40 00/3923 10 00/39 23 21 00/3923 30 10/3924 10 00 Proizvodi kovinoprerađivačke
industrije: 7309 00/7610 10 00 00/9403 20 80 90 Proizvodi prehrambene industrije: 0403/0901 21/1902/2103 20 00 00/2103 30/2103
90 90/2106 90 98/ Pića: 2203/2208 40 Tekstil i koža: 6302 Papir: 4818 10/4818 20/4818 30/4821 Proizvodi grafičke industrije i
nakladništva: 4909/4911 25 % Duhanski proizvodi: 2402 Ti popisi proizvoda ostvaruju cilj članka
349. o donošenju posebnih mjera kojima se vodi računa o posebnim
značajkama Kanarskih otoka kao najudaljenijih regija, dok se istovremeno
ne narušava tržišno natjecanje na način kojim bi se moglo ugroziti
unutarnje tržište. Kada nadležna španjolska tijela podnesu
izvješće predviđeno člankom 2. ove Odluke Vijeća, bilo bi
preporučljivo da Komisija procijeni učinke različitih stopa
oporezivanja i ocijeni potrebu za promjenama. Tada bi također trebalo
provjeriti je li došlo do povećanja onih proizvoda u lokalnoj proizvodnji
za koje je zatraženo različito oporezivanje, ali koji trenutačno
nemaju znatnu lokalnu proizvodnju. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA Sažetak
predloženih mjera Dopustiti
Španjolskoj primjenu izuzeća od poreza poznatog pod nazivom „AIEM” ili
njegova smanjenja za određene proizvode koji su proizvedeni lokalno na
Kanarskim otocima. Pravna osnova Članak 349.
UFEU-a. Načelo
supsidijarnosti Samo je
Vijeće ovlašteno, na temelju članka 349. UFEU-a, za donošenje
posebnih mjera kojima se pogoduje najudaljenijim regijama kako bi se
prilagodila primjena Ugovorâ na te regije, uključujući
zajedničke politike, zbog stalnih ograničenja koja utječu na
gospodarske i socijalne uvjete najudaljenijih regija. Zbog tog je
razloga prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti. Načelo
proporcionalnosti Prijedlog je u
skladu s načelom proporcionalnosti iz sljedećih razloga: Izbor
instrumenta Predloženi
instrument: Odluka Vijeća. Ostali instrumenti
ne bi bili prikladni zbog sljedećeg: Odstupanja odobrena u skladu s
člankom 349. UFEU-a sadržana su u odlukama Vijeća. 4. UTJECAJ NA PRORAČUN Prijedlog ne
utječe na proračun Europske unije. 2014/0093 (CNS) Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o porezu AIEM primjenjivom na Kanarskim
otocima VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 349., uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, uzimajući u obzir mišljenje Europskog
parlamenta[7],
u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, budući da: (1) Prema članku 349.
UFEU-a, Vijeće, vodeći računa o strukturno uvjetovanom
društvenom i gospodarskom stanju najudaljenijih regija, koje je još više
pogoršano njihovom udaljenošću, otočnim položajem, malom
veličinom, složenom topografijom i klimom te njihovom gospodarskom
ovisnošću o nekoliko proizvoda, donosi posebne mjere kojima nastoji
utvrditi uvjete za primjenu Ugovorâ na te regije, uključujući
zajedničke politike. (2) Stoga je potrebno donijeti
posebne mjere kako bi se utvrdili uvjeti za primjenu Ugovora na te regije.
Pritom se moraju uzeti u obzir posebne značajke i ograničenja tih
regija, ali bez ugrožavanja cjelovitosti i dosljednosti pravnog poretka
Zajednice, uključujući unutarnje tržište i zajedničke politike. (3) Na vrhu popisa
ograničenja utvrđenih na Kanarskim otocima prevladavanje je uslužnog
sektora, a posebno turizma, u regionalnom proizvodu te ovisnost gospodarstva
Kanarskih otoka o tom sektoru i mali udjel industrije u BDP-u Kanarskih otoka. (4) Na drugom mjestu nalazi se
otočni položaj kao sastavno obilježje arhipelaga koje sprječava
slobodno kretanje osoba, roba i usluga. Povećala se ovisnost o
određenim vrstama prijevoza, zračnom i pomorskom prijevozu, jer te
vrste prijevoza još nisu potpuno liberalizirane. Troškovi proizvodnje veći
su jer su te vrste prijevoza manje učinkovite i skuplje od cestovnog ili
željezničkog prijevoza. (5) Osim toga, zbog otočnog
položaja dolazi do većih troškova proizvodnje zbog ovisnosti o sirovinama
i energiji, obveze stvaranja zaliha i teškoća koje utječu na nabavu opreme
za proizvodnju. (6) Malo lokalno tržište i niska
razina izvozne djelatnosti, geografska rascjepkanost arhipelaga i obveza
održavanja raznolikih, no malih proizvodnih linija kako bi se ispunili zahtjevi
malog tržišta, ograničavaju mogućnosti za ostvarenje ekonomije
razmjera. (7) U mnogim je slučajevima
teže ili skuplje koristiti se specijaliziranim uslugama i uslugama održavanja
te obukom za rukovodeći kadar i tehničare, povjeriti drugoj osobi
određene dijelove rada podugovorom ili promicati širenje poslovanja izvan
tržišta Kanarskih otoka. Zbog malog raspona načina distribucije dolazi do
stvaranja prevelikih zaliha. (8) U pogledu zaštite okoliša,
odlaganje industrijskog otpada i obrada otrovnog otpada dovode do većih
troškova zaštite okoliša. Ti su troškovi veći jer ne postoje postrojenja
za recikliranje, osim za određene proizvode, te se otpad mora prevoziti na
kopno, a otrovni otpad mora se obrađivati izvan Kanarskih otoka. (9) Na temelju svih navedeniih
informacija i obavijesti španjolskih nadležnih tijela preporučljivo je
obnoviti dopuštenje za primjenu izuzeća od poreza na popis proizvoda za
koje se dopušta izuzeće za lokalne proizvode. (10) Odlukom Vijeća
2002/546/EZ od 20. lipnja 2002.[8],
donesenom na temelju članka 299. Ugovora o EZ-u, Španjolskoj se do 31.
prosinca 2011. dopustila primjena izuzeća od poreza poznatog pod nazivom
„Arbitrio sobre Importaciones y Entregas de Mercancías en las Islas Canarias”
(dalje u tekstu: „AIEM”) ili njegova smanjenja za određene proizvode koji
su proizvedeni lokalno na Kanarskim otocima. Prilog toj Odluci sadržava popis
proizvoda na koje se mogu primjenjivati izuzeća od poreza i smanjenja
poreza. Razlika između oporezivanja proizvoda proizvedenih lokalno i
oporezivanja ostalih proizvoda ne smije prelaziti 5, 15 ili 25 postotnih
bodova, ovisno o proizvodu. (11) Odlukom Vijeća
895/2011/EU od 19. prosinca 2011.[9]
izmijenjena je Odluka Vijeća 2002/546/EZ, čime se razdoblje njezine
primjene produljilo do 31. prosinca 2013. (12) Odlukom Vijeća
1413/2013/EU od 17. prosinca 2013.[10]
izmijenjena je Odluka Vijeća 2002/546/EZ, čime se razdoblje njezine
primjene produljilo do 30. lipnja 2014. (13) Cilj poreza AIEM samostalni je
razvoj sektora industrijske proizvodnje Kanarskih otoka i diversifikacija
gospodarstva otoka. (14) Najveća izuzeća koja
se mogu primijeniti na dotične industrijske proizvode razlikuju se ovisno
o sektoru i proizvodu u rasponu od 5 % do 15 %. (15) Unatoč tome, najveće
izuzeće primjenjivo na gotove duhanske proizvode više je zbog toga što je
duhanski sektor iznimni slučaj. Duhanska industrija koja se uvelike
proširila na Kanarskim otocima znatno se smanjuje već niz godina. Naravno,
prethodno navedena tradicionalna ograničenja otočnog položaja jedan
su od uzroka smanjenja lokalne proizvodnje duhana na Kanarskim otocima. Postoje
razlozi za zadržavanje znatnog izuzeća za duhan. Izuzeće od
oporezivanja izravno je povezano s ciljem održavanja proizvodnje na Kanarskim
otocima. (16) Ciljevi promicanja
socijalno-gospodarskog razvoja Kanarskih otoka na državnoj se razini odražavaju
u svrsi poreza i načinima raspoređivanja prihoda koji se njime
stvara. Uvrštenje prihoda od tog poreza u sredstva gospodarskog i poreznog
sustava Kanarskih otoka i njegova upotreba za strategiju gospodarskog i
socijalnog razvoja, uključujući promicanje lokalnih djelatnosti,
zakonska je obveza. (17) Aranžmani se primjenjuju
6,5 godina. Usprkos tome, potrebno je procijeniti njihove rezultate.
Nadležna španjolska tijela stoga Komisiji moraju dostaviti izvješće o
primjeni aranžmana iz članka 1. najkasnije do 30. rujna 2017. kako bi
se provjerio utjecaj poduzetih mjera i njihov doprinos promicanju ili
održavanju lokalnih gospodarskih djelatnosti, vodeći računa o
ograničenjima koja utječu na najudaljenije regije. Ako to bude potrebno,
na temelju toga će se revidirati područje primjene i izuzeća
odobrena u skladu s pravilima Zajednice. (18) Porezne pogodnosti kojima se
obuhvaća AIEM moraju ostati proporcionalne tako da se njima ne ugrožavaju
cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije, uključujući očuvanje
nenarušenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i politika državne
potpore. (19) Ovom se Odlukom ne dovodi u
pitanje moguća primjena članaka 107. i 108. UFEU-a, DONIJELO JE OVU ODLUKU: Članak 1. 1. Odstupajući od članaka
28., 30. i 110. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, nadležnim španjolskim
tijelima bit će dopušteno do 31. prosinca 2020. utvrditi, za proizvode
koji su navedeni u Prilogu i koji su proizvedeni lokalno na Kanarskim otocima,
potpuna izuzeća od poreza poznatog pod nazivom „Arbitrio sobre
Importaciones y Entregas de Mercancías en las Islas Canarias” (dalje u tekstu:
„AIEM”) ili njegova djelomična smanjenja. Ta izuzeća moraju biti dio
strategije za gospodarski i socijalni razvoj Kanarskih otoka i pridonijeti promicanju
lokalnih djelatnosti. 2. Primjenom potpunih izuzeća ili
smanjenja navedenih u stavku 1. ne smije doći do razlika većih od: (a) 5 % za proizvode navedene u Prilogu,
odjeljak A; (b) 10 % za proizvode navedene u Prilogu,
odjeljak B; (c) 15 % za proizvode navedene u Prilogu,
odjeljak C; (d) 25 % za proizvode navedene u Prilogu,
odjeljak D. Usprkos tome, nadležna španjolska tijela mogu utvrditi najniži
porez na cigarete koji ne prelazi 18 EUR za 1000 cigareta, primjenjivo samo ako
je porez AIEM zbog primjene općih vrsta poreza niži od tog iznosa. Članak 2. Nadležna španjolska tijela Komisiji podnose
izvješće o primjeni aranžmana iz članka 1. najkasnije do 30.
rujna 2017. kako bi se provjerio utjecaj poduzetih mjera i njihov doprinos
promicanju ili održavanju lokalnih gospodarskih djelatnosti, vodeći
računa o ograničenjima u najudaljenijim regijama. Na temelju toga, Komisija će podnijeti
izvješće Vijeću koje će sadržavati potpunu analizu gospodarskih
i socijalnih aspekata i, prema potrebi, prijedlog za prilagodbu odredaba ove
Odluke. Članak 3. Ova se Odluka primjenjuje od 1. srpnja 2014. Članak 4. Ova je Odluka upućena Kraljevini
Španjolskoj. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik [1] SL L 179, 9.7.2002., str. 22. – 27. [2] SL C 54, 4.3.2006., str. 13. [3] SL C 237, 13.8.2011., str. 1. [4] SL L 345, 29.12.2011., str. 17. [5] SL C 209, 23.7.2013., str. 1. [6] SL L 353, 28.12.2013, str.13., 14. [7] SL C […]. [8] SL L 179, 9.7.2001., str. 22. [9] SL L 345, 29.12.2011., str. 17. [10] SL L 353, 28.12.2013., str. 13, 14. PRILOG A. Popis proizvoda navedenih u članku
1. stavku 2. točki (a) razvrstanih prema nomenklaturi Zajedničke
carinske tarife Poljoprivredni
proizvodi i proizvodi ribarstva: 0207
11/0207 13 Mineralne
tvari: 2516 90 00
00/6801/6802 Građevinski
materijali: 3816/3824
40 00 00/3824 50/3824 90 45 00/3824 90 70 00/ 3824 90 97 99/ 6809 Kemikalije: 2804 30 00
00/2804 40 00 00/3105 20 90 00/3208/3209/3210/3212 90 00 00/3213/3214/3304 99
00 00/3925 90 80 00/ 3401/3402/3406/3814 00 90/3923 90 00 00/4012 11 00/4012 12
00/4012 13/4012 19 Proizvodi kovinoprerađivačke industrije: 7604/7608 Proizvodi prehrambene industrije: 0210 12 11 00/0210 12 19 00/0210 19 40 00/0210 19 81/0305 41 00/0305 43
00 90/ 0901
22 00 00/1101/1102/1601/1602/1704 90 30 00/1704 90 51 00/1704 90 55 00/ 1704
90 75 00/1704 90 71 00/1806/1901 20 00 00/1901 90 91 00/1901 90 99/ 1904
10 10/1905/2005 20 20/2006 00 31 00/2008 11 96 00/2008 11 98 00/2008 19 92/ 2008
19 93/2008 19 95/2008 19 99/2309 Pića: 2009 11/2009 12 00/2009 19/2009 41/2009
49/2009 50/2009 61/2009 71/2009 79/2009 89/ 2009 90/2201/2202/2204 Tekstil i koža: 6112 31/6112 41 Papir: 4818 90 90 00/4823 90 85 90 Proizvodi grafičke industrije i
nakladništva: 4910 B. Popis proizvoda navedenih u članku
1. stavku 2. točki (b) razvrstanih prema nomenklaturi Zajedničke
carinske tarife Poljoprivredni proizvodi i proizvodi
ribarstva: 0203 11/0203 12/0203 19/0701 90/0703 Građevinski materijali: 2523 29 00 00/ Proizvodi prehrambene industrije: 0210 11 11 00/0210 11 31 00/1905/2105 Papir: 4808/4819/4823 90 40 00 C. Popis proizvoda navedenih u članku
1. stavku 2. točki (c) razvrstanih prema nomenklaturi Zajedničke
carinske tarife Poljoprivredni proizvodi i proizvodi
ribarstva: 0407 21 00 00/0407 29 10 00/0407 90 10 00 Građevinski materijali: 2523 90/7010 Kemikalije: 3809 91 00/3917 21/3917 23/3917 32 00/ 3917 33
00/3917 39 00/3917 40 00/3923 10 00/39 23 21 00/3923 30 10/3924 10 00 Proizvodi kovinoprerađivačke
industrije: 7309 00/7610 10 00 00/9403 20 80 90 Proizvodi prehrambene industrije: 0403/0901 21/1902/2103 20 00 00/2103 30/2103
90 90/2106 90 98/ Pića: 2203/2208 40 Tekstil i koža: 6302 Papir: 4818 10/4818 20/4818 30/4821 Proizvodi grafičke industrije i
nakladništva: 4909/4911 D. Popis proizvoda navedenih u članku
1. stavku 2. točki (d) razvrstanih prema nomenklaturi Zajedničke
carinske tarife Duhan: 2402