This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014DC0086
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS A European Strategy for more Growth and Jobs in Coastal and Maritime Tourism
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu
/* COM/2014/086 final */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu /* COM/2014/086 final */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM
PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU
REGIJA Europska strategija za veći rast i radna
mjesta u obalnom i pomorskom turizmu KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU,
VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Europska strategija za veći rast i
radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu 1. UVOD U 2012. zabilježeno je 534
milijuna turističkih dolazaka u Europi, što je 17 milijuna više nego u
2011. i 52 % svih međunarodnih dolazaka diljem svijeta. Prihod koji je
ostvario receptivni turizam dosegnuo je 356 milijardi EUR, što je 43 %
svjetskog ukupnog iznosa.[1]
Godine 2013. broj noćenja u turističkim smještajnim objektima 28
država članica EU-a dosegnuo je vrhunac od 2,6 milijarde noćenja što
je porast od 1,6 % prema 2012[2].
Turizam je očigledno važna gospodarska djelatnost, posebno u brojnim
pomorskim i obalnim regijama. Međutim, promjenljivo svjetsko gospodarstvo
utječe na ovaj sektor, uzrokujući znatne promjene u ponašanju turista
i na tržištima s kojih se dolazi. U svojoj Komunikaciji[3] iz 2010. Komisija je
najavila strategiju za održiv obalni i pomorski turizam[4]. Europski parlament,
Vijeće, Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravili
su ovaj prijedlog i naglasili potrebu za zajedničkim djelovanjem. Javno
savjetovanje održano 2012. dalo je snažnu osnovu za posebnu inicijativu EU-a[5]. Nadalje, u Komunikaciji o
Plavom rastu iz 2012.[6]
navodi se obalni i pomorski turizam kao jedno od pet ključnih
područja za ostvarivanje održivog rasta i radnih mjesta u plavom
gospodarstvu. Izvješće Europskog parlamenta iz 2013. godine o Plavom rastu[7] pozdravilo je ovaj
europski okvir i preporučilo niz mjera za poticanje sektora i potporu
razvoju održivog turizma u priobalnim odredištima. Turistički sektor raste i
izazov je iskoristiti njegov potencijal na način koji održivo proizvodi
gospodarske koristi. Ovom Komunikacijom predlažu se zajednički odgovori na
brojne izazove kako bi se iskoristila snaga Europe i omogućilo da na
održiv način pridonese ciljevima Europe 2020. za pametan, održiv i
uključiv rast. 2. SEKTOR S POTENCIJALOM RASTA
I RADNIH MJESTA Europa je pomorski kontinent s
obalom koja se proteže od Arktika do Sredozemlja i od Atlantika do Crnog mora. Njezini morski bazeni i obalne regije pružaju
jedinstven izvor prirodnog i kulturnog bogatstva. Obalni i pomorski turizam
najveća je pomorska djelatnost u Europi i usko je povezana s brojnim
drugim dijelovima gospodarstva. Zapošljava gotovo 3,2 milijuna ljudi, ostvarujući
ukupno 183 milijarde EUR u bruto dodanoj vrijednosti[8] i čini više od
jedne trećine pomorskog gospodarstva. Više od četiri od devet
noćenja provedenih u smještajnim objektima u EU-u provodi se u priobalnim
područjima[9].
U 2012. samo u turizmu kružnih putovanja ostvaren je izravni promet u iznosu od
15,5 milijardi EUR, a zaposleno je 330 000 ljudi. Europske luke imale su
29,3 milijuna putnika što je 75 % više nego 2006[10]. Polovina radnih
mjesta i dodane vrijednosti u europskom obalnom turizmu nalazi se u Sredozemlju,
ali i atlantska, baltička i crnomorska regija također imaju znatan
udjele. Budući da privlače
više od trećine ukupne turističke djelatnosti u Europi, priobalna
područja su važna za rast i radna mjesta, posebno za mlade jer je 45 %
radnika u turizmu u dobi između 16 i 35 godina[11]. Međutim, brojna
mala i srednja poduzeća koja čine taj sektor bore se s
različitim izazovima i ne mogu na odgovarajući način samostalno
iskoristiti ovaj potencijal. Zbog toga je važno rješavati prekogranične
izazove na razini EU-a i promicati suradnju i razmjenu najbolje prakse,
uključujući promicanjem strateških transregionalnih i
transnacionalnih partnerstva. Zajednički europski okvir potreban je za
dodavanje vrijednosti djelovanjima na svim razinama i za pomoć u
svladavanju poteškoća. 3. IZAZOVI I NOVI OKVIR ZA
OBALNI I POMORSKI TURIZAM U EUROPI Ovo poglavlje
usmjereno je na izazove koje treba rješavati i predlaže se strategija za
poboljšanje održivosti i konkurentnosti sektora koju trebaju provesti Komisija,
države članice, regionalna i lokalna tijela, privatni subjekti i drugi
dionici. 3.1. Poticanje uspješnosti i
konkurentnosti Unapređenje
znanja Svaku gospodarsku
ocjenu sektora sputava nedostatak i loša usporedivost podataka, kako na
lokalnoj razini tako i na razini morskog bazena i europskoj razini. Usprkos
određenom napretku posljednjih godina[12],
postoji potreba za utvrđivanjem i rješavanjem nedostataka u podacima radi
unapređenja planiranja i upravljanja odredištima. Posebni pokazatelji
potrebni su za unapređenje dosljednosti i usporedivosti statistika o
obalnom i pomorskom turizmu u cijeloj Europi i šire. Rješavanje promjenljivosti
potražnje Turistička
potražnja[13]
značajno se mijenja zbog promjenjivih gospodarskih, financijskih i
političkih stanja. Prosječni izdaci po noćenju u padu su od
sredine 2000.-ih, a daljnje smanjenje godišnjih izdataka od 9 % se očekuje
između 2011. i 2020. godine. Ovo kretanje posebno utječe na priobalna
gospodarstva jer njih uglavnom čine mala i srednja poduzeća i
mikro-poduzeća[14].
Štoviše, smanjenjem troškova prijevoza povećalo se tržišno natjecanje
između europskih obala i jeftinih odredišta u cijelom svijetu, što je
pridonijelo promjenjivosti potražnje. Lokalna odredišta gube svoju komparativnu
prednost i često se bore da privuku kako tradicionalnu tako i novu
potražnju koja je u nastajanju u svijetu. Sezonske oscilacije dodatni su
izazov: većina mogućih socioekonomskih dobiti koncentrirane su u
ljetnim mjesecima, s tim da su brojna lokalna poduzeća zatvorena tijekom
ostatka godine. Zbog toga se moraju predložiti posebne strategije koje se
zasnivaju na inovativnim i atraktivnim politikama i proizvodima kako bi
privukle potencijalne turiste koji mogu putovati u niskoj sezoni. Sektor
bi se mogao prilagoditi demografskoj promjeni i razviti svoju ponudu radi
privlačenja sve većeg broja starijih osoba[15]. Neeuropski
posjetitelji koji idu na odmor u niskoj sezoni također nude značajan
potencijal, a Komisija je nedavno revidirala Zakonik o vizama i predložila
pojednostavnjenje postupaka za neeuropske putnike[16]. Osim toga, problemi
obalnog i pomorskog turizma trebali bi se rješavati u trenutačnim
inicijativama „Starije osobe“ i „Pristupačnost“[17] te u „Europskim
odredištima izvrsnosti“[18].
Mogle bi se razviti i komunikacijske i promidžbene inicijative usmjerene na
određene neeuropske zemlje. Prevladavanje rascjepkanosti
sektora Zbog trajanja gospodarske krize
većina malih i srednjih poduzeća u turizmu ima ograničen pristup
ili uopće nema pristup kreditima za ulaganja i inovacije[19]. Štoviše, obalne
regije često se bore da stvaraju i u cijelosti iskoriste gospodarske
koristi ostvarene turizmom kružnih putovanja, iako se povećava pritisak za
ulaganje u lučke infrastrukture i za očuvanje okoliša. To je dijelom zbog toga što
poduzeća u morskim bazenima EU-a nedovoljno koriste sinergije, što
uzrokuje rascjepkanost i ograničenu gospodarsku dobit. Razmjena najbolje
prakse između država članica, regija i dionika je od ključne
važnosti. Suradnja među istraživačkim ustanovama, muzejima, poduzećima
u turizmu i drugim dionicima trebala bi se promicati u svrhu razvijanja
inovativnih i održivih proizvoda koji odgovaraju očekivanjima
posjetitelja. Komisija će: 1. nastojati ukloniti nedostatke u dostupnosti podataka u turizmu, posebno obalnom i pomorskom, 2. razvijati priobalno i pomorsko usmjerenje, prema potrebi, u inicijativama EU-a u turizmu, uključujući u promidžbenim i komunikacijskim kampanjama, 3. promicati paneuropski dijalog između organizatora kružnih putovanja, luka i dionika obalnog turizma, 4. podupirati razvoj transnacionalnih i međuregionalnih partnerstva, mreža[20], klastera i strategija za pametnu specijalizaciju. Komisija poziva države članice, regionalna i lokalna tijela i cijeli turistički sektor da: · se uključe i aktivno sudjeluju u stvaranju mreža, klastera i pametnih specijalizacijskih strategija, · razviju usmjerenije pakete za posebna tržišta, primjerice za starije ili osobe s invaliditetom. 3.2. Promicanje vještina i
inovacija Ulaganje u ljude uvjet je za
održiv i konkurentan rast, ali sektor ne privlači dovoljno kvalificiranog
osoblja. To je uglavnom zbog sezonskih oscilacija posla i nedovoljnih prilika
za napredovanje u karijeri. Obrazovanje i osposobljavanje bi se trebali
koristiti kako bi ponuda kvalifikacija odgovarala potražnji na tržištu rada.
Komisija ima nekoliko inicijativa kojima se to podupire: Na portalu EURES na
kojem poslodavci i posloprimci mogu naći informacije, uvest će se
rubrika „plava radna mjesta”[21]; Pregled vještina i kvalifikacija potrebnih u
turističkim djelatnostima planiran je za proljeće 2014., te će
se njime omogućiti zajednički okvir za taj sektor, povezan s
Europskim kvalifikacijskim okvirom i Europskim sustavom bodova za strukovno
obrazovanje i osposobljavanje[22]. Cilj bolje usmjerenih politika
osposobljavanja kroz usmjeravanje potreba sektora u programe EU-a osiguravanje
je dobro kvalificiranog i višejezičnog ljudskog kapitala usmjerenog na
uslugu. Novim programom Erasmus+ poduprijet će se transnacionalna
strateška partnerstva među ustanovama i organizacijama za obrazovanje, osposobljavanje
i za mlade. Novi programi za pojedinačni sektor i inovativni oblici
strukovnog podučavanja i osposobljavanja koristit će sektoru, koji se
poziva na uključivanje i suradnju s visokoškolskim ustanovama kroz „Saveze
znanja“. U području rekreativnog
jedrenja, države članice zahtijevaju različita znanja za voditelje
brodice za jedriličare, što ograničava prekogranični razvoj i
utječe na nautičko tržište radnih mjesta. Štoviše, obveze za
kvalifikacije i sigurnosnu opremu značajno se razlikuju između država
članica, čime ograničavaju pokretljivost i pristup tržištu.
Konkurentnost malih poduzeća u obalnom i pomorskom turizmu na sve
većem globalnom tržištu mogla bi se unaprijediti maksimalnim korištenjem
informacijske tehnologije. Postojećim alatima poput IKT-a i poslovnog
portala za turizam[23]
mogla bi se povećati prepoznatljivost, promicati inovacije i poduprijeti
repozicioniranje poduzeća. Komisija će: 5. procijeniti potrebu za djelovanjem EU-a u pogledu zahtjeva za kvalifikacijama za profesionalne voditelje brodica za jedriličare i rekreativno jedrenje[24], 6. procijeniti potrebu za djelovanjem EU-a u pogledu odredbi o sigurnosnoj opremi u nautičkom turizmu, 7. poticati inovativne upravljačke programe kroz IKT[25] i poslovni portal za turizam. Komisija poziva države članice i regionalna i lokalna tijela: · da potiču internetsku povezanost i promiču elektroničke marketinške alate, · da promiču prevoditeljske usluge za karte, brošure i logističke informacije. Komisija poziva sektor: · da aktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se promiču vještine i osposobljavanje, · da ulaže u inicijative za kontrolu kvalitete za turističke proizvode i osoblje, · da organizira i promiče otvorene internetske tečajeve radi nadogradnje vještina ili prekvalifikacije u priobalnom i pomorskom području. 3.3. Jačanje održivosti Rješavanje okolišnih pritisaka Turizam ovisi o zdravom okolišu i održivom korištenju prirodnog
kapitala, ali aktivnosti su često koncentrirane u već gusto
naseljenim područjima što dovodi do velikih povećanja potražnje za
vodom, više otpada i emisija iz zračnog, cestovnog i pomorskog prijevoza u
razdobljima najvećih gužvi, većih rizika od nepropusnosti tla i
narušavanja biološke raznolikosti (od razvoja infrastrukture), eutrofikacije i
drugih pritisaka. Zahvaćena mogu biti i slabo naseljena i netaknuta
područja. Nadalje, učinci klimatskih promjena pogoršavaju pritiske na
ta područja, te bi mogli preoblikovati turističku zemljopisnu i
sezonsku raspodjelu. Mrežom EU-a Natura
2000 štite se ranjiva obalna i morska staništa koja, ako se s njima dobro
upravlja, mogu pružiti znatne rekreativne prilike i pridonijeti održivom rastu
i zapošljavanju. Zakonodavstvo EU-a poput Okvirne direktive o vodama i Okvirne
direktive o pomorskoj strategiji od država članica zahtijeva da osiguraju
dobro stanje obalnih i morskih voda, što je preduvjet za razvoj turizma.
Integrirano upravljanje obalnim područjem i pomorsko prostorno planiranje
pomažu u osiguranju održivog razvoja i razvoja Zelene infrastrukture[26] kroz pametno
planiranje i suradnju između vlade, javnih i privatnih partnera[27]. Dobar primjer je „Put
velške obale“, 1 400 km duga velška obala koju je u 2012. godini
posjetilo 2,82 milijuna turista i koja je samo u jednoj godini ostvarila 32
milijuna funti[28].
Ekoturizam[29]
je dobra prilika za razvoj proizvoda koji privlače ekološki osviještene
putnike, a sežu od posluživanja lokalnih proizvoda do ekološki prihvatljivih
poslovnih modela i praksi. Sektor može mjeriti i
pratiti svoju vlastitu uspješnost u održivosti putem inicijativa kao što su to
oznaka zaštite okoliša EU-a ili sustav certificiranja Travelife[30]. Sustavi upravljanja
okolišem su poznati po smanjenju tokova otpada, unapređenju operativne
djelotvornosti i uštedi novca[31].
Posebni pokazatelji za sektor turizma već postoje u okviru Europskog
sustava ekološkog upravljanja i revizije (EMAS)[32], a drugi bi se mogli
razviti u okviru pilot projekta Europskog sustava turističkih pokazatelja[33]. Dva
nedavna zakonska prijedloga Komisije[34]
bave se emisijom iz rekreacijskih plovila na vodomlazni pogon. Nadalje, plovila
koja koriste obalnu električnu energiju kada su u luci znatno smanjuju
potrošnju goriva, buku i emisije u zrak. Međutim do danas samo mali broj
europskih luka ulagao u tu tehnologiju. Potrebno je i dalje istraživati i
promicati pružanje električne energije i integriranje u inteligentne
energetske mreže. Komisija će: 8. promicati eko-turizam, koristeći Europski sustav ekološkog upravljanja i revizije i pokazatelje oznake za okoliš EU-a te poticati povezivanje s drugim mjerama za održivost; 9. promicati provedbu Protokola uz Barcelonsku konvenciju o integriranom upravljanju obalnim područjem i relevantne Preporuke Vijeća te će promicati pomorsko prostorno planiranje i zelenu infrastrukturu radi osiguranja održivog razvoja obalnih područja EU-a. 10. promicati strategije za sprečavanje stvaranja otpada, gospodarenje otpadom i morski otpad u svrhu podrške održivom obalnom i pomorskom turizmu. Komisija poziva države članice, regije, sektor i druge dionike da: · provedu preporuku i protokol o integriranom obalnom upravljanju, · izrade smjernice o umanjivanju učinaka na biološku raznolikost i povećanju koristi od rekreacije i turizma u zaštićenim područjima, · razviju prilagodbu na klimatske promjene u priobalnim područjima, · poboljšaju učinkovitost resursa, sprečavanje stvaranja otpada i onečišćenja i upravljanje u turističkim područjima i subjekata, · promiču Sustav ekološkog upravljanja i revizije i provedu najbolje prakse upravljanja okolišem i strategije zelene infrastrukture. · promiču korištenje obalne električne energije i osiguranje lučkih objekata, · promiču mjere za učinkovito korištenje vode uključene u Nacrt o vodama[35]. Komisija poziva sektor i druge dionike da: · razvijaju i promiču ekoturizam i druge održive turističke proizvode, · provedu mjere učinkovitosti korištenja voda uključene u Nacrt o vodama, · aktivno sudjeluju u projektima koji smanjuju otpad, emisije, morski otpad, korištenje prirodnih resursa i oporabe/recikliranja otpada. Promicanje inovativne,
održive i visoko kvalitetne ponude Promjenjiva potražnja zahtijeva
atraktivne i održive proizvode kojima se osiguravaju jedinstvena iskustva za
svačiji ukus. Ipak, potencijalno zanimljive lokacije ili predmeti
često nisu atraktivno predstavljeni niti promicani ili nisu dobro povezani
s drugim ponudama obalnog turizma. Sektor bi trebao razviti nove proizvode
kojima se promiče atraktivnost i pristupačnost obalne i pomorske
arheologije, pomorske baštine, podvodnog turizma, eno-gastronomskih aktivnosti
itd. Dobar primjer je „Projekt Odyssea“[36]
kojim se vrednuje gospodarski potencijal obalnog turizma, pomorskih kulturnih
putova i inovativnih jedriličarskih aktivnosti kroz mrežu inovativnih
obalnih objekata i drevnih pomorskih putova. Sve veće zanimanje
javnosti za sportove na vodi, kao što je to rekreativno ribarenje, jedrenje,
jedrenje na dasci i ronjenje, stvara potencijal i može pomoći u rješavanju
sezonskih oscilacija jer te aktivnosti ne ovise o glavnim sezonama.
Rastući trend u rekreativnom jedrenju zahtijeva da marine budu sigurne i
pristupačne, ali problemi i dalje ostaju zbog nedovoljno vezova i
prikladnih usluga za osobe smanjene pokretljivosti. Inicijative
poput „mreže nautičkog turizma“[37] ili „projekt Sail West“[38] kojima je cilj stvaranje pomorskog
rekreativnog centra izvrsnosti koji povezuje pomorske zemlje Irsku, Sjevernu
Irsku i zapad Škotske mogle bi nadahnuti daljnje umrežavanje u nautičkom
sektoru. Kvaliteta usluge važan je izvor
konkurentne različitosti. Zbog toga je važno osigurati da se turisti mogu
osloniti na visoko kvalitetne usluge diljem EU-a i da ta kvaliteta bude
dosljedno ocijenjena. Cilj nedavnog prijedloga o načelima kvalitete
europskog turizma je povećanje sigurnosti potrošača i povjerenja u
turističke usluge[39]. Izoliranost i udaljenost –
zemljopisnim ograničenja kao prilika Otoci i druga udaljena
odredišta imaju dodatni nedostatak u smislu pristupačnosti i znatno ovise
o brodskim uslugama. To donosi probleme troškova prijevoza, sezonskih
oscilacija i povezanosti s kopnom i/ili okolnim lokacijama, što utječe na
privlačnost za posjetitelje i radnike u turizmu. Često je poznavanje
problema nedovoljno za osmišljavanje odgovarajućih rješenja. Međutim,
te bi lokacije trebalo razvijati jer nude mogućnosti za zapošljavanje na
područjima na kojima su druge gospodarske djelatnosti često rijetke. Komisija će: 11. poticati diversifikaciju i integraciju priobalnih i kopnenih atrakcija, uključujući kroz transnacionalne tematske programe poput kulturnih, vjerskih ili drevnih trgovinskih putova[40], 12. naručiti studiju o poboljšanju povezanosti otoka i osmisliti inovativne strategije u turizmu za (udaljene) otoke, 13. naručiti studiju kako bi se utvrdile inovativne prakse za razvoj marina. Komisija poziva države članice, regionalna i lokalna tijela i sektor da: · razvijaju turizam temeljen na kulturnoj baštini, podvodne arheološke parkove (na temelju UNESCO-vog rada) te prirodni i zdravstveni turizam u obalnim odredištima, · koriste nacionalne i regionalne strategije za osiguranje usklađenosti turističkih ponuda i bolje pristupačnosti otoka i udaljenih lokacija, · razvijaju inovativne prakse za obnavljanje i ponovno korištenje postojeće pomorske infrastrukture. Komisija poziva sektor da: · razvije posebnu mrežu dionika pomorskog turizma uključujući putničke agencije. 3.4. Povećanje
dostupnog financiranja EU-a Financijski okvir
EU-a za razdoblje 2014. – 2020. i drugi instrumenti EU-a financiraju planiranje
i provedbu projekata čime se daje poticaj održivom razvoju sektora. Države
članice i regije se pozivaju da uspostave višegodišnje nacionalne i/ili
regionalne strategije za razvoj održivog obalnog i pomorskog turizma i
osiguraju usklađenost sa svojim Sporazumima o partnerstvu i Operativnim
programima. Europski strukturni i
investicijski fondovi (ESIF) Europski fond za regionalni
razvoj (EFRR) može sufinancirati održiva ulaganja u turizam u okviru raznih
tematskih ciljeva povezanih s istraživanjem i inovacijama, pristupom i
korištenjem IKT-a, poduzetništvom, rastom i konkurentnosti malih i srednjih
poduzeća, energetskom učinkovitosti i korištenjem obnovljive energije,
prilagodbom na klimatske promjene, razvojem kulturne i prirodne baštine ili
zapošljavanjem i pokretljivošću radne snage. Ulaganje u infrastrukturu
ograničeno je na kulturni i održivi turizam malih razmjera. U okviru cilja
Europske teritorijalne suradnje, EFRR može promicati razmjenu dobre prakse,
transnacionalne mreže i stvaranje klastera, zajedničke strategije za
održivi turizam, kulturnu i prekograničnu trgovinu. Razni novi fondovi EU-a mogu
također biti od koristi obalnom i pomorskom turizmu kroz višesektorske
projekte usmjerene na inovacije, na primjer u okviru integriranog urbanog
razvoja (u Europskom fondu za regionalni razvoj), u okviru održivog razvoja
područja koja ovise o ribarstvu (u Europskom fondu za pomorstvo i
ribarstvo) i u okviru ruralnog razvoja (u Europskom poljoprivrednom fondu za
ruralni razvoj). Takvi projekti mogu uključiti financiranje iz Europskog
socijalnog fonda u svrhu potpore stvaranju radnih mjesta, profesionalne
prilagodbe, osposobljavanja i izgradnje kapaciteta. Istraživanje, inovacije i
konkurentnost Obzor 2020. je financijski
instrument za provedbu strategije za istraživanje i inovacije EU-a za razdoblje
2014. – 2020. Plavi rast utvrđen je kao jedno od ključnih
područja. Posebna potpora predviđena je za mala i srednja
poduzeća koja žele razvijati i koristiti inovativna rješenja,
uključujući i u obalnom i pomorskom turizmu. Cilj okvirnog programa COSME
2014. – 2020. je povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.
Njegovi glavni ciljevi za turizam su povećanje potražnje (posebno izvan
sezone), diversifikacija ponude i proizvoda, povećanje kvalitete,
održivost, pristupačnost, vještine i inovacije, poboljšanje
socioekonomskog znanja o sektoru i promicanje Europe kao niza jedinstvenih,
održivih i visoko kvalitetnih odredišta. Obrazovanje, osposobljavanje
i kultura Program Kreativna Europa (2014.
– 2020.) nudi moguće sinergije s kulturnim i prirodnim turizmom,
uključujući obalnu i morsku baštinu. Program Erasmus+ (2014. – 2020.)
bi mogao koristiti sektoru u smislu zapošljivosti, novog kurikuluma za taj
sektor i inovativnih oblika strukovnog obrazovanja i usavršavanja. Okoliš, klimatske promjene i druge mogućnosti financiranja Financiranje iz programa LIFE+
će se ponovno pokrenuti u 2014. i očekuje se da će podržati ciljeve
Strategije o biološkoj raznolikosti EU-a. Time se stvaraju znatne
mogućnosti za financiranje inovativnih projekata koji utječu na
obalni i pomorski turizam, uključujući potporu učinkovitom
korištenju resursa. Prijedlog za 7. Akcijski program za okoliš EU-a do 2020. i
ciljevi EU-a za prilagodbu na klimatske promjene i ublažavanje posljedica
promjena usmjereni su na infrastrukturne sektore poput energije i prijevoza,
ali i na posebne aspekte povezane s obalnim i pomorskim turizmom. Nadalje,
Europska investicijska banka pruža malim i srednjim poduzećima
financiranje za ulaganja u turizam i/ili regije konvergencije. Komisija će: 14. izraditi elektronički vodič s pregledom glavnih mogućnosti za financiranje dostupnih za taj sektor (posebno mala i srednja poduzeća). Komisija poziva države članice i regije da: · izrade i provedu nacionalne/regionalne strategije o obalnom i pomorskom turizmu i projekte koji će se uključiti u Operativne programe, · nastoje ostvariti prekograničnu suradnju na spomenutim strategijama i razmjenu najbolje prakse, · djelotvorno i učinkovito koriste dostupna sredstva. 4. POJEDNOSTAVNJENJE POLITIKA EU-a KOJE UTJEČU NA OBALNI
I POMORSKI TURIZAM Većina europskih politika
i gospodarskih djelatnosti neposredno ili posredno utječe na obalni i pomorski
turizam koji može biti pokretač gospodarskog rasta. Stoga
će Komisija osigurati da obalni i pomorski turizam bude uključen u
druge politike EU-a kao što su internetsko povezivanje, održivi promet, pitanja
sigurnosti i sloboda kretanja radnika. Razmatrat će se i
međusektorski aspekti politike kao što su zaštita okoliša, regionalni
razvoj, osposobljavanje, zaštita potrošača i politika ublažavanja
klimatskih promjena i prilagodbe na klimatske promjene. Nadalje,
makroregionalnim strategijama za baltičko, atlantsko i jadransko-jonsko
područje promiče se snažno turističko gospodarstvo i u korist
svih se koordiniraju regionalna sredstva, sredstva EU-a i sredstva koja nisu od
EU-a. U budućnosti će se istraživati poveznice s Europskom susjedskom
politikom, Sinergijom Crnog mora, Strategijom za dunavsku regiju i Politikom
sjeverne dimenzije. 5. ZAKLJUČAK Obalnom i pomorskom turizmu
potreban je ambiciozan politički okvir. Komisija, države članice,
regionalna i lokalna nadležna tijela, sektor i drugi dionici moraju ciljano
djelovati u skladu s politikama EU-a koje imaju utjecaj na ovaj sektor. Komisija će redovito
pratiti ovaj proces kako bi osigurala provedbu djelovanja. Potom će
izvijestiti Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni
odbor i Odbor regija te ocijeniti rezultate. [1] Godišnje
izvješće UNWTO-a za 2012. http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/annual_report_2012.pdf [2] Baza podataka
EUROSTAT-a (2013.) [3] COM (2010)
352 konačna verzija [4] uključujući
pomorski i plažni turizam, kružna putovanja i jedrenje, te povezane aktivnosti
na kopnu [5] http://ec.europa.eu/dgs/maritimeaffairs_fisheries/consultations/tourism/index_en.htm [6] COM
(2012)494 [7] A7-0209/2013-
2012/2297 (INI)) [8] Studija za
potporu mjerama politike za pomorski i obalni turizam na razini EU-a (dalje u
tekstu „studija CMT“), ECORYS, 2013. http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/documentation/studies/documents/study-maritime-and-coastal-tourism_en.pdf [9] Priobalna
područja uključuju općine koje graniče s morem ili kojima
je polovina područja unutar 10 km od obale. baza podataka EUROSTAT-a (2012.) – Noćenja
provedena u turističkim smještajnim objektima po obalnim i neobalnim
područjima – http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=tour_occ_ninatc). [10] Međunarodno
udruženje organizatora kružnih putovanja „Industrija kružnih putovanja“,
izdanje iz 2013. http://www.senato.it/application/xmanager/projects/leg17/attachments/documento_evento_procedura_commissione/files/000/000/ 632/Documentazione_Clia_Europe.pdf [11] baza podataka
EUROSTAT-a (2012.) – Zaposleni po dobnim skupinama (NACE Rev. 2)- http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/search_database# [12] Uredba (EU)
br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama o
turizmu [13] mjereno kao
broj domaćih i međunarodnih dolazaka [14] Studija CMT [15] U EU-u 128
milijuna stanovnika u dobi je između 55 i 80 godina Baza podataka EUROSTAT-a (2012.) – Stanovništvo na dan
1. siječnja po petogodišnjim dobnim skupinama i spolu – http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/search_database# [16] COM(2012) 629 [17] Tim se
inicijativama promiču partnerstva između javnog i privatnog sektora
omogućujući određenim glavnim skupinama kao što su mladi ili
stariji, osobe smanjene pokretljivosti i obitelji s niskim primanjima da
putuju, posebno tijekom niske sezone. [18] http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/eden/index_en.htm [19] Studija CMT [20] Npr.
Europska poduzetnička mreža Studija o
perspektivama za stvaranje klastera u Sredozemlju pokrenuta je u jesen 2013. [21] https://ec.europa.eu/eures/ [22] http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/ecvet_en.htm [23] http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/ict/index_en.htm [24] Osposobljavanje
pomoraca za putničke brodove prema Konvenciji o standardima izobrazbe,
izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca ne primjenjuje se na voditelje
brodica. [25] Konkretni
dostupni alati informacijske tehnologije uključuju na primjer Virtualni
turistički opservatorij (http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/vto/index_en.htm); platforma Tourism Link
(http://www.tourismlink.eu/tourism-link/); platforma eCalypso
(http://www.ecalypso.eu/steep/public/index.jsf) [26] „Zelena
infrastruktura“ rješava prostorne strukture prirodnih/poluprirodnih
područja http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/ [27] COM(2013)133
konačna verzija [28] http://www.bbc.co.uk/news/uk-wales-25096911 [29] http://www.ecotourism.org/book/ecotourism-definition [30] http://ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htm http://www.travelife.org/Hotels/home.asp?p=1 [31] Studijom o
hotelima u Španjolskoj (Cornell
Hospitality Quarterly, kolovoz 2012.) pokazalo se da su oni koji koriste sustave
upravljanja okolišem profitabilniji [32] http://ec.europa.eu/environment/emas/about/index_en.htm [33] http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/sustainable-tourism/indicators/index_en.htm.
To je alat za mjerenje
i praćenje uspješnosti u održivosti turističkih odredišta [34] COM(2011) 456
konačna verzija i COM(2013) 18 konačna verzija [35] Cilj je
Nacrta o vodama je integracija vodne politike u druge politike http://ec.europa.eu/environment/water/blueprint/ [36] www.odyssea.eu [37] www.nautical-tourism.eu. [38] http://malinwaters.com/about ; financira INTERREG IV A, pruža financijsku
potporu brojnim razvojnim projektima u lukama [39] COM (2014) ….
konačna verzija [40] Npr. u
Sporazumu o zajedničkom upravljanju između Vijeća Europe i
Komisije, kojim se promiču kulturni i vjerski putovi