This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014DC0008
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS Blue Energy Action needed to deliver on the potential of ocean energy in European seas and oceans by 2020 and beyond
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Plava energija Djelovanje potrebno za iskorištavanje potencijala energije europskih mora i oceana do 2020. i kasnije
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Plava energija Djelovanje potrebno za iskorištavanje potencijala energije europskih mora i oceana do 2020. i kasnije
/* COM/2014/08 final */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Plava energija Djelovanje potrebno za iskorištavanje potencijala energije europskih mora i oceana do 2020. i kasnije /* COM/2014/08 final */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM
PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU
REGIJA Plava energija Djelovanje potrebno za iskorištavanje
potencijala energije europskih mora i oceana do 2020. i kasnije 1. Doprinos ciljevima u pogledu
zapošljavanja, inovacija, klime i energije Naša mora i oceani imaju potencijal postati
važni izvori čiste energije. Obnovljivi morski izvori energije, koji
uključuju energiju vjetra na moru i energiju oceana[1], Europskoj uniji
pružaju mogućnost ostvarivanja gospodarskog rasta i stvaranja radnih
mjesta, poboljšanja sigurnosti njezine opskrbe energijom i stimuliranja
konkurentnosti kroz tehnološke inovacije. Slijedom Komunikacije o energiji
vjetra na moru iz 2008.[2]
u ovoj se Komunikaciji razmatra potencijal sektora energije oceana s ciljem
ostvarivanja doprinosa ciljevima strategije Europa 2020.[3] te dugoročnim
ciljevima Europske unije koji se odnose na smanjenje emisija stakleničkih
plinova. Isto tako usmjerena je prema budućnosti i ovoj
obećavajućoj novoj tehnologiji te sadržava akcijski plan kako bi se
pomoglo ostvariti njezin potencijal. Iskorištavanje gospodarskog potencijala naših
mora i oceana na održivi način ključan je element pomorske politike
Europske unije[4].
Sektor energije oceana nedavno je istaknut u strategiji Komisije Plavi rast[5] kao jedno od pet
područja u razvoju unutar „plavog gospodarstva” kojim bi se moglo
omogućiti stvaranje radnih mjesta u obalnim područjima. Ostalim je
inicijativama Komisije, poput Komunikacije o energetskim tehnologijama i
inovacijama[6]
i Atlantskog akcijskog plana[7],
prepoznata važnost energije oceana i u njima se potiče zajedničko
istraživanje i razvoj te prekogranična suradnja kako bi se stimulirao
njezin razvoj. Istraživanjem i savjetovanjem koji su
provedeni kao dio ocjene utjecaja priložene ovoj Komunikaciji pokazalo se da bi
se dodatnom potporom ovom sektoru u nastajanju moglo Europskoj uniji
omogućiti ostvarivanje znatnih gospodarskih i ekoloških koristi. U ocjeni
utjecaja posebno su istaknuta sljedeća pitanja: ·
Izvori energije oceana koji su dostupni na
globalnoj razini premašuju naše sadašnje i predviđene buduće potrebe
za energijom. U Europskoj se uniji najveći potencijal razvoja energije
oceana nalazi na atlantskoj morskoj obali, no isto je tako prisutan u
Mediteranskom i Baltičkom bazenu te najudaljenijim regijama.
Iskorištavanjem ovog domaćeg izvora pomoglo bi se ublaživanju
ovisnosti Europske unije o fosilnim gorivima za proizvodnju električne
energije i poboljšanju energetske sigurnosti. To bi moglo biti od
posebne važnosti za otočne države i regije u slučaju kojih se
energijom oceana može doprinijeti energetskoj samodostatnosti i zamijeniti
skupu električnu energiju proizvedenu dizelskim generatorima. ·
Sektor energije oceana može postati važan dio plavog
gospodarstva, potičući gospodarski rast u obalnim regijama, kao i
u unutrašnjosti. Paneuropske lance opskrbe moglo bi se razvijati
širenjem industrije, uključujući inovativna mala i srednja
poduzeća te veća trgovačka društva koja se bave proizvodnjom i
imaju odgovarajuće kapacitete u odnosu na, primjerice, brodogradnju,
strojarstvo, elektrotehniku i pomorstvo, ali i procjenu utjecaja na okoliš ili
upravljanje zdravljem i sigurnošću. Isto se tako, na primjer, očekuje
povećana potražnja za specijaliziranim brodovima. Njih će se vrlo
vjerojatno graditi u europskim brodogradilištima. ·
Europska industrija na globalnom tržištu
energije oceana trenutačno zauzima snažan položaj. To dokazuje
činjenica da je sjedište razvoja tehnologije uglavnom u Europi.
Međutim, očekuje se sve veća konkurencija iz Kine, Kanade i
ostalih industrijaliziranih država. Društvo Carbon Trust iz Ujedinjene
Kraljevine procijenilo je da bi globalno tržište energije valova i energije
plime i oseke moglo vrijediti do 535 milijardi EUR između 2010.
i 2050.[8]
Stvaranjem uvjeta pod kojima bi sektor sada mogao napredovati omogućilo bi
se Europskoj uniji da u budućnosti zauzme znatan udio na tržištu.
Inovacijama kroz istraživanje i razvoj Europskoj se uniji može omogućiti
da proizvede mogućnosti izvoza tehnologije i stručnosti. Stoga
je od ključne važnosti osigurati da Europska unija zadrži svoj položaj
globalnog industrijskog predvodnika. ·
Energija oceana ima potencijal za stvaranje novih,
visoko kvalitetnih radnih mjesta u vezi s razvojem projekata, proizvodnjom
komponenti i radom. Okvirnim procjenama radnih mjesta iz ocjene utjecaja
ukazuje se da bi se do 2035. moglo stvoriti od 10 000 do 26 500
stalnih radnih mjesta i do 14 000 privremenih radnih mjesta. U ostalim
optimističnijim izvorima procjenjuje se stvaranje 20 000 radnih
mjesta do 2035. samo u Ujedinjenoj Kraljevini[9]
i 18 000 radnih mjesta u Francuskoj do 2020.[10] Znatan dio prethodno
navedenih mogućnosti zapošljavanja pojavit će se u atlantskim obalnim
područjima koja su trenutačno suočena s visokom stopom
nezaposlenosti. ·
Razmjerno povećanje uvođenja energije
oceana moglo bi doprinijeti ciljevima Europe povezanima s dekarbonizacijom.
Razvoj svih izvora energije s niskim udjelom ugljika na isplativ način bit
će važan za ispunjavanje obveze EU-a da smanji svoje emisije
stakleničkih plinova za 80 – 95 % do 2050. ·
Proizvodnja električne energije dobivene iz
energije oceana drukčija je od one dobivene iz ostalih obnovljivih izvora
energije. To znači da bi se energijom oceana moglo omogućiti izjednačivanje
proizvodnje ostalih obnovljivih izvora energije poput energije vjetra i
solarne energije kako bi se osigurala stalna skupna opskrba mreže obnovljivom
energijom. Energija oceana bila bi stoga važan čimbenik u energetskom
portfelju EU-a. ·
Uređaji za energiju oceana uglavnom su u
potpunosti ili djelomično uronjeni i stoga imaju niski vizualni utjecaj. S
obzirom na to da se područje primjene za širenje proizvodnje obnovljive
energije na kopnu sve više ograničava, morsko područje nudi
potencijalno rješenje u vezi s pitanjima prihvaćanja od strane javnosti
povezanih s vizualnim utjecajem koji bi mogao spriječiti razvoj obnovljive
energije na kopnu. 2. Današnji morski obnovljivi
izvori energije Ponekad se današnji sektor
energije oceana uspoređuje s ranim razvojem energije vjetra na moru
1980-ih i 1990-ih. Otad je sektor energije vjetra, uključujući vjetar
na moru, eksponencijalno narastao, ostvarivši korist od ciljane politike
potpore na razini države članice kao i na razini EU-a. Kapacitet vjetra na moru porastao je za 33 % u 2012., brže nego
sektor energije vjetra na kopnu.[11]
Krajem 2012. sektor energije vjetra sastojao se od gotovo 5 GW
postavljenog kapaciteta na 55 vjetroelektrana na moru u deset europskih
zemalja, proizvodeći dovoljno električne energije da bi se pokrilo
0,5 % ukupne potrošnje električne energije EU-a. U prvih šest mjeseci
2013. spojeno je 277 novih turbina za vjetar na moru što je rezultiralo
dodatnim 1 GW. Predviđa se da će do 2020. ukupan postavljeni
kapacitet dosegnuti 43 GW, što će biti dovoljno za proizvodnju
otprilike 3 % ukupne potrošnje električne energije EU-a. Uz tehnološki napredak i dodatnu potporu
javnosti u ranoj fazi razvoja, sektor energije oceana mogao bi tijekom vremena
ispuniti sličan opseg kao sektor vjetra na moru. Trenutačno je
energija oceana industrija na samom začetku razvoja u okviru koje su
tehnologije valova te plime i oseke razmjerno razvijenije od ostalih
tehnologija. U Europskoj uniji trenutačno je postavljeno 10 MW[12] kapaciteta toka valova
te plime i oseke, što je gotovo trostruko više od 3,5 MW kapaciteta
postavljenih prije četiri godine. Uglavnom su to pretkomercijalni projekti
u Ujedinjenoj Kraljevini, Španjolskoj, Švedskoj i Danskoj, koji pokazuju
pouzdanost i mogućnost nastavak rada testiranih uređaja.
Međutim, već se predviđa izuzetno velika stopa rasta, s nekoliko
projekata od 2 GW u tijeku (uglavnom u Ujedinjenoj Kraljevini, Francuskoj
i Irskoj). Provedu li se svi ti projekti, električnom bi se energijom
moglo opskrbljivati više od 1,5 milijuna kućanstava. Drugi obećavajući koncept je
plutajuća vjetroelektrana na moru. Zbog sve dubljih obalnih područja
na moru na atlantskom morskom dnu turbine na moru s fiksnim temeljima preskupe
su. Plutajuća platforma pričvršćena za morsko dno mogla bi biti
isplativije rješenje u tim vodama. Trenutačno su u tijeku dva ogledna
projekta plutajućih vjetroelektrana na moru, u Portugalu i Norveškoj.
Tehnologija konverzije termalne energije oceana (OTEC) ima veliki potencijal u
najudaljenijim regijama zbog njihove lokacije u tropima u kojima je razlika u
temperaturi između površinskih i dubokih voda najveća. Uvođenjem
na lokalnoj razini može se osigurati pitka voda za otoke te potrebe za
hlađenjem i električnom energijom. Studije izvedivosti trenutačno
se provode na Martiniqueu i La Reunionu. Iako su podaci o uvođenju energije oceana
skromni u usporedbi sa sektorom vjetra na moru, tržišni se interes za sektorom
povećava, što je dokazano sve većom uključenosti velikih
proizvođača i komunalnih službi. Nedavni dokument o planovima
industrije povezane s oceanom („Vision Paper”) predstavlja dodatan znak da
sektor može bolje utvrditi svoje potrebe i ograničenja te iznijeti
rješenja tih pitanja. Kroz privatni je sektor u proteklih sedam godina uloženo
više od 600 milijuna EUR i očekuje se daljnji rast, pod uvjetom
postojanja povoljnih uvjeta za razvoj tih uređaja. 3. Postojeća potpora Razvoj sektora energije vjetra i solarne
energije proteklih godina jasno pokazuje da zajednički napor za uspostavu
odgovarajuće politike i okvira financiranja može rezultirati poticajima
koje industrija treba kako bi ostvarila rezultate. Države članice su, na
nacionalnoj razini, usmjerene prema poticanju ulaganja u tehnologije obnovljive
energije kroz programe dohodovne potpore, kapitalne potpore i financiranje
istraživanja, no samo ih nekoliko podržava energiju oceana. Na razini Europske unije postoji čitav
niz odredaba koje olakšavaju razvoj obnovljivih izvora energije. Potreban je
regulatorni okvir osiguran Direktivom o obnovljivoj energiji i Sustavom
trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Od 2008. Strateški je plan za
energetske tehnologije[13]
presudan za ubrzanje razvoja i uvođenje energetskih tehnologija s niskim
udjelom ugljika. Uredbom o smjernicama za transeuropsku energetsku
infrastrukturu[14]
nastoji se riješiti infrastrukturni izazov definiranjem razvoja integrirane
električne mreže na moru kao prioriteta. Njome se također uspostavlja
proces utvrđivanja i praćenja odabranih infrastrukturnih projekata,
koji zatim mogu imati koristi od povlaštene regulatorne obrade, poput ubrzanih
postupaka izdavanja dozvola, i financijske potpore. Međutim, trenutačno
je u tijeku tek nekoliko projekata u okviru kojih se planiraju rješenja
isprepletene mreže na moru. Europska je unija također omogućila
financiranje akcija od kojih tehnologije energije oceana imaju koristi. Na
primjer, u okviru Europskog saveza za istraživanje energija (EERA) uspostavljen
je zajednički program za energiju oceana. Uključenost države
članice potiče se kroz novu mrežu Europskog istraživačkog
prostora (ERA-net) nacionalnih i regionalnih istraživačkih programa koja
je uspostavljena posebno u vezi s energijom oceana. To će podržati
koordinaciju istraživačkih aktivnosti, potaknuti šire prekogranično
sudjelovanje u istraživanju, utvrditi prioritete i povećati opseg unutar
Europske unije. Trima projektima o energiji oceana dodijeljeno je otprilike
ukupno 60 milijuna EUR u okviru prvog kruga programa NER300, što će
omogućiti pokazivanje nizova iz 2016. Neki su projekti također
podržani kroz strukturne fondove. Razvoj energije oceana istaknut je u nedavnoj
Komunikaciji Komisije naziva „Akcijski plan za područje Atlantskog oceana”[15] u kojoj se nacionalne
i regionalne vlasti potaknulo da razmotre koliko bi koristili strukturne i
ulagačke fondove Europske unije kao i istraživačke fondove ili
financiranje Europske investicijske banke s ciljem razvoja sektora. Europska je unija isto tako financirala razne
projekte unutar Okvirnog programa za istraživanje i Programa inteligentna
energija – Europa u iznosu do 90 milijuna EUR od 1980-ih. Novi
će istraživački i inovacijski program Europske unije, Obzor 2020.,
biti usmjeren prema rješavanju važnih socijalnih izazova uključujući
čistu energiju i pomorsko istraživanje. Kao takav predstavlja snažan novi
alat koji se može iskoristiti da bi se sektor energije oceana pokrenulo prema
industrijalizaciji, stvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom razvoju. 4. Preostali izazovi Neki od izazova s kojima
je suočen sektor energije oceana slični su onima iz sektora energije
vjetra na moru. To se posebno odnosi na pitanja povezanosti mreže, razvoj
lanaca opskrbe i rad i održavanje u teškim vremenskim uvjetima. Međutim, energija oceana sada je u ključnoj fazi. Tehnologije
u nastajanju oduvijek imaju problema s prebacivanjem iz faze pokazivanja
prototipa u komercijalizaciju. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, to
je poseban izazov. Kao ostale obnovljive energije, energija oceana imat će
koristi od jasnog, stabilnog i podupirućeg okvira politike da bi privukla
ulaganja i ispunila svoj potencijal. Na temelju savjetovanja njezinih dionika i
procjene utjecaja Komisija je utvrdila sljedeća pitanja koja zahtijevaju
pozornost u kratkom do srednjem roku kako bi se omogućilo povećanje
sektora i njegovu konkurentnost u smislu cijena u usporedbi s ostalim oblicima
proizvodnje električne energije. ·
Troškovi tehnologije
trenutačno su visoki, a pristup financijama je otežan. Većina
postojećih tehnologija još uvijek mora pokazati svoju pouzdanost i
mogućnost nastavka rada u morskom okolišu. Trošak proizvedene
električne energije stoga je trenutačno visok, no trebao bi se
smanjiti kroz napredak tehnologija na temelju učenja i iskustva.
Pokazivanje rada uređaja na moru skupo je i rizično i mala i srednja
poduzeća često nemaju potrebne izvore da bi uvela svoje prototipove. Raznolikost
tehnologija koje se trenutačno testira znači da napredak prema
smanjenju kapitalnih troškova traje. ·
Širenje i jačanje infrastrukture mreže za
prijenos Europske unije, na moru ali i na kopnu i preko granica, potrebno
je za prihvaćanje budućih količina energija oceana i prijevoz do
centara potražnje. Iako bi nedavne smjernice TEN-E[16] u budućnosti
mogle donijeti napredak, pitanja o pravovremenom povezivanju mreže ostaju
otvorena. Treba riješiti i ostala infrastrukturna pitanja,
uključujući neprimjereni pristup odgovarajućim lukama i
manjak specijaliziranih plovila za postavljanje i održavanje. ·
Složeni postupci izdavanja dozvola i postupci
ishođenja suglasnosti mogu odgoditi projekte i povećati troškove.
Nesigurnost u vezi s ispravnom primjenom zakona o okolišu može dodatno
produljiti procese ishođenja suglasnosti. Stoga je važna integracija
energije oceana u nacionalne pomorske prostorne planove. ·
Neki od utjecaja na okoliš instalacija energije
oceana u ovoj fazi nisu u potpunosti poznati. Bit će potrebno provesti
dodatna istraživanja i bolju razmjenu podataka o utjecajima na okoliš
kako bi se razumjeli i ublažili svi mogući nepovoljni utjecaji instalacija
energije oceana na morske ekosustave. Isto tako treba procijeniti kumulativne
utjecaje zajedno s ostalim ljudskim aktivnostima u kontekstu postizanja dobrog
okolišnog statusa unutar Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i dobrog
ekološkog statusa unutar Okvirne direktive o vodama. Integracija energije
oceana u nacionalne pomorske prostorne planove također je važna za
rješavanje pitanja pomorske sigurnosti. ·
Zbog trenutne je gospodarske situacije nekoliko
vlada znatno smanjilo subvencije i dohodovnu potporu za obnovljive
izvore energije, a u pojedinim su slučajevima čak uvedene naknadne
promjene. Takvi razvoji mogu narušiti povjerenje ulagača i ugroziti
daljnji razvoj sektora. Nedostatak stabilne financijske potpore, koji odražava
položaj tehnologija u ciklusu razvoja, može produljiti vrijeme potrebno da bi
se projekti okrenuli prema profitabilnosti. 5. Akcijski plan za energiju
oceana Savladavanje ovih izazova bit će
ključno za daljnji razvoj sektora energije oceana i njegove
mogućnosti da Europi donese velike količine električne energije s
niskom razinom ugljika. Zajednički program Europskog saveza za
istraživanje energija (EERA), energija oceana ERA-Net i Obzor 2020. bit će
presudni za ostvarivanje koristi paneuropske suradnje u istraživanju i razvoju,
posebno pomažući rješavanje preostalih tehničkih pitanja.
Međutim, za pretkomercijalne tehnologije energije oceana od ključne
je važnosti stabilan okvir niske razine rizika jer osigurava prihvatljivost
projekata za banke i time omogućuje rast postavljenog kapaciteta. Komisija
je nedavno izdala smjernice o najboljoj praksi za programe potpore obnovljive
energije.[17]
Osim zalaganja za znatnije naglašavanje načela isplativosti, u smjernicama
je također naglašeno da bi sastavljanje programa potpore trebalo potaknuti
tehnološke inovacije. Smjernice stoga omogućuju projekte koji se uvode na
prvoj komercijalnoj razini i time prepoznaju potrebu za ciljani okvir potpore
tehnologija poput energije oceana. Međutim, na razini EU-a potrebne su
dodatne ciljane akcije koje bi upotpunile ove inicijative kao i ostale akcije
poduzete na nacionalnoj razini kako bi se prevladala uska grla povezana s
razvojem prethodno navedenog sektora energije oceana. Ovom se Komunikacijom
stoga iznosi akcijski plan od dva koraka koji će pomoći ovom
obećavajućem industrijskom sektoru da razvije svoj potencijal,
nastavljajući se u najvećoj mogućoj mjeri na postojeći rad
i projekte poput projekata ORECCA, SI OCEAN i SOWFIA. Na temelju nalaza
procjene utjecaja utvrđeno je nekoliko isplativih akcija. Neke od njih
određene su kao početni „poziv na akciju” kojeg bi se moglo
upotpuniti dodatnim mjerama u kasnijoj fazi, budu li potrebni daljnji koraci.
Korist ovog pristupa od dva koraka je da omogućuje akumulaciju
ključne mase sudionika i razvoja zajedničkog odgovora na pitanja u
skladu s pristupom „odozdo prema gore”, time stvarajući osjećaj
vlasništva među uključenim dionicima. 5.1. Prva faza djelovanja (2014. –
2016.) i. Forum o energiji oceana Bit će postavljen Forum o energiji
oceana, objedinjujući dionike kroz niz radionica s ciljem razvijanja
zajedničkog razumijevanja problema i osmišljavanja izvedivih rješenja. Bit
će od presudne važnosti za izgradnju kapaciteta i ključne mase kao i
za poticanje suradnje kroz uključenost čitavog niza dionika. Forum
će također istražiti sinergije s ostalim pomorskim industrijama,
posebno sektorom vjetra na moru, u vezi s pitanjima koja se odnose na lance
opskrbe, povezivanje mreže, rad i održavanje, logistiku i prostorno planiranje.
Predstavnici odgovarajućih industrija bi, prema potrebi, mogli biti
pozvani na sudjelovanje, ovisno o pitanjima o kojima treba raspraviti. Uloga
Komisije na forumu bit će olakšavanje postupka i koordinacija.
Organizacija foruma će se sastojati od tri područja rada: a) Tehnologija i izvori Komercijalizacija sektora energije oceana
zahtijevat će dodatan tehnološki napredak kao i daljnji razvoj u odnosu na
povezivanja mreža i ostalu infrastrukturu lanaca opskrbe na moru. Od presudne je važnosti unaprijediti dostupnost,
pouzdanost, mogućnost nastavka rada, funkcionalnost i stabilnost
uređaja energije oceana[18].
Već postoji određeni konsenzus o prioritetnim područjima
istraživanja tehnologija, uključujući, na primjer, potrebu za boljim
sustavima vezivanja ili novim materijalima. Isto tako mogla bi se utvrditi
mogućnosti za zajednički rad s ciljem učinkovitijeg korištenja
izvora i olakšavanja tehnološke konvergencije. Bit će iznesen jasan
vremenski rok, uključujući ključne tehnološke točke. Ovo će područje uključivati
detaljnu procjenu izvora energije oceana i infrastruktura na moru poput luka i
plovila jer bi razvoj u tim područjima pomogao optimizaciju upravljanja
uređajima za energiju oceana i time potaknuo odgovarajuća smanjenja
troškova. Ovo će područje također biti
usmjereno prema poticanju daljnjeg napretka u smislu integracije obnovljivih
izvora energije na moru u energetski sustav. Industrija bi imala mogućnost
iznijeti svoje potrebe u vezi s pitanjima poput istraživanja i razvoja i moglo
bi se istražiti pitanja povezana s tehnologijom mreže, predviđanjem
proizvodnje energije i tehnologijama skladištenja. Rezultate će se zatim
prenijeti odgovarajućim sudionicima poput regulatornih tijela, operatera
sustava prijenosa i odgovarajućih foruma poput Inicijative mreže na moru
zemalja Sjevernog mora (NSCOGI). b) Administrativna pitanja i financije Dugo je vremensko razdoblje od donošenja odluke do
izvršenja koje uzrokuju dugotrajni postupci izdavanja odobrenja i dozvola i
poteškoće s pristupom financijama utvrđeno kao pitanje koje hitno
treba riješiti. Cilj ovog područja bit će ispitati
administrativne postupke važne za instalacije energije oceana u državama
članicama i utjecaje koje bi instalacije energije oceana mogle imati na
plovidbu. Ta administrativna i sigurnosna pitanja u okviru ove radionice
zajednički trebaju preispitati tijela države članice i industrija, s
ciljem uspostave zajedničkog razumijevanja raznih izazova i načina
njihova rješavanja. Podaci prikupljeni tijekom rasprava koristit će se za
sastavljanje popisa primjera najbolje prakse, upotpunjenog analizama slučaja.
Pitanja povezana s financijama također
će biti ispitana. S obzirom na novost i složenost tehnologija,
ulagači bi mogli biti nesvjesni mogućnosti koje ova industrija nudi.
Ovo bi područje trebalo uključiti nacionalna tijela, razvojne banke,
privatne kreditore i strane odgovorne za projekte kako bi raspravili o
najboljem načinu poticanja potrebnog ulaganja. Primjerenost
različitih mehanizama podjele rizika poput zajmova pod povoljnijim
uvjetima, zajedničkog ulaganja i državnih jamstava također će biti
procijenjena. Mogućnosti financiranja dostupne unutar istraživačkih i
inovacijskih programa Europske unije poput Obzora 2020., programa NER300 i
programa Europske investicijske banke u vezi s financiranjem obnovljive
energije bit će posebno istaknute. c) Okoliš Procjene utjecaja na okoliš ključne su za
osiguranje održivog razvoja ove industrije u nastajanju. Međutim,
prikupljanje osnovnih podataka o okolišu stavlja izniman teret na
pojedinačne strane odgovorne za projekte ovisno o veličini pojedinog
projekta. Ovo će područje potaknuti zajednički rad na
praćenju utjecaja na okoliš postojećih i planiranih instalacija te na
inovativnim načinima ublaživanja utjecaja energije oceana na morski
okoliš. Podatke o utjecajima na okoliš i praćenju treba rutinski prenositi
nacionalnim tijelima, u okviru Okvirne direktive o vodama i za potrebe Okvirne
direktive o pomorskoj strategiji. Opsežan okvir zakonodavstva Europske unije koji
obuhvaća očuvanje prirode, procjenu utjecaja na okoliš i obnovljivu
energiju već postoji te je upotpunjen prijedlogom Direktive Komisije o
pomorskom prostornom planiranju. Međutim, ovo bi područje trebalo
procijeniti potrebu za smjernicama provedbe specifičnih za određeni
sektor, sličnih onima koje su već razvijene u odnosu na energiju vjetra,
kako bi se upotpunilo Direktivu o staništima i Direktivu o pticama,
članak 13. Direktive o obnovljivoj energiji i moguću buduću
Direktivu o pomorskom prostornom planiranju. ii. Strateški plan za
energiju oceana Na temelju rezultata Foruma o energiji oceana
bit će razvijen strateški plan u kojem se biti izneseni jasni ciljevi
industrijskog razvoja sektora i vremenski rok za njihovo postizanje. Pri
postavljanju prioriteta povezanih s tehnologijom uzet će u obzir
ključna načela i razvoj najavljen Komunikacijom o energetskim
tehnologijama i inovacijama[19]
te će osigurati ulazne materijale i postati dijelom „Integriranog plana”.[20] Ovaj će plan
zajednički razraditi industrija, države članice, zainteresirana
regionalna tijela, nevladine organizacije i ostali odgovarajući dionici
kroz strukturirani i participativni proces, kako je prethodno navedeno. Plan
će objediniti nalaze iz svih područja važnih za razvoj industrije i
pružiti dogovoreni nacrt za akciju kako bi se sektoru energije oceana pomoglo
da se okrene u smjeru industrijalizacije. 5.2. Druga faza djelovanja (2017.
– 2020.) iii. Europska industrijska inicijativa Europska industrijska inicijativa mogla bi
biti razvijena na temelju rezultata Foruma o energiji oceana. Nekoliko
europskih industrijskih inicijativa već je uspostavljeno u okviru plana
SET-Plan. Europske industrijske inicijative su javno-privatna partnerstva koja
objedinjuju industriju, istraživače, države članice i Komisiju kako
bi se unutar određenog vremenskog roka utvrdili i postignuli jasni i
zajednički ciljevi. One mogu unaprijediti učinkovitost inovativnog
istraživanja i razvoja i pružiti platformu za podjelu rizika od ulaganja.
Europska inicijativa za energiju vjetra je, na primjer, već pružila ulazne
materijale za istraživački i razvojni napor Europske unije u vezi s energijom
vjetra i potaknula bolju usklađenost odgovarajućih nacionalnih javnih
fondova i fondova EU-a u vezi s utvrđenim prioritetima. Međutim, da bi uspostavili održivu
Europsku inicijativu za energiju vjetra, industrijski dionici najprije moraju
imati jasnu strategiju u vezi s razvojem sektora i moraju biti vrlo dobro
organizirani kako bi bili u mogućnosti ispuniti njezine ciljeve.
Inicijativa bi bila rezultat zajedničkog procesa, uz sudjelovanje
Komisije, država članica, industrije i istraživačkih organizacija.
Točan će se oblik ove suradnje utvrditi u kasnijoj fazi s obzirom na
da je trenutni dogovor u okviru plana SET-Plan podložan promjeni kako je
najavljeno u Komunikaciji o tehnologijama i inovacijama.[21] S obzirom na ranu fazu razvoja tehnologija energije
oceana, osnivanje velikih javno-privatnih partnerstava mogao bi biti
učinkovit način podjele rizika i povećanja privatnog ulaganja.
Kako je izneseno u procjeni utjecaja, uspostava Europske industrijske
inicijative ili drugog primjerenog oblika javno-privatnog partnerstva
vjerojatno će predstavljati važno polazište na putu do potpunog
industrijskog uvođenja. To bi pomoglo u formalizaciji suradnje između
dionika, olakšavanju pristupa financijama te provedbi strateškog plana
najavljenog ovom Komunikacijom. iv. Smjernice za provedbu
odgovarajućih zakona, specifične za određeni sektor Na temelju iskustva stečenog u
području administrativnih pitanja i financija i okoliša smjernice bi mogle
biti razvijene s ciljem pojednostavljivanja i olakšavanja provedbe Direktive o
staništu i Direktive o pticama i članka 13. Direktive o obnovljivoj
energiji te kako bi pružile pomoć u vezi s procesima pomorskog prostornog
planiranja. Cilj ovih smjernica bit će smanjenje nesigurnosti kroz
pružanje jasnijih i konkretnijih smjernica u vezi s izdavanjem dozvola za
odgovarajuće projekte, a time i smanjenje tereta s kojim su suočena
javna tijela i strane odgovorne za projekt. 6. Praćenje napretka Nakon što prethodno navedene akcije budu
pokrenute i dobro postavljene bit će važno pratiti napredak sektora
energije oceana u pogledu ispunjavanja njegova potencijala kao strateške
energetske tehnologije. To bi se, na primjer, moglo učiniti mjerenjem
razine postavljenog kapaciteta i proizvodnje energije, broja uvedenih i
planiranih projekata, opsega ulaganja, mjere smanjenja kapitalnih troškova ili
broja zajedničkih pothvata. Također će biti važno procijeniti
mjeru u kojoj sektor u širem smislu doprinosi ciljevima Europske unije koji se
odnose na radna mjesta, razvoj i održivost. Komisija će 2017. dati početnu
ocjenu napretka, a detaljniju će ocjenu statusa razvoja energije oceana
dati najkasnije do 2020. U okviru procesa preispitivanja morat će se u
obzir uzeti ocjena i daljnji razvoj opće politike Europske unije u vezi s
razvojem obnovljive energije te politike o energetskoj tehnologiji. 7. Zaključak U trenutku kada Europska unija razmatra svoju
energetsku i klimatsku politiku nakon 2020., pravo je vrijeme za istraživanje
svih mogućih opcija kroz stalan i zajednički napor u odnosu na ublaživanje
utjecaja klimatskih promjena i diversifikacije portfelja Europe u vezi s
obnovljivim izvorima energije. Potpora inovacija u okviru tehnologija s niskim
udjelom ugljika može pomoći u rješavanju tih izazova. Treba učiniti
sve što je moguće. Da bi se iskoristio potencijal energije oceana, pravo
je vrijeme da se objedini države članice, industriju i Komisiju kako bi
zajedno radile na ubrzanju njezina razvoja. Ovom se Komunikacijom stoga iznosi
akcijski plan koji predstavlja smjernice za daljnji razvoj sektora energije
oceana. Završetak ovog akcijskog plana u razdoblju od 2014. do 2017. trebao bi
pomoći industrijalizaciji sektora kako bi mogao pružati isplativu
električnu energiju s niskim udjelom ugljika kao i nova radna mjesta i
gospodarski razvoj u pogledu gospodarstva Europske unije. Zajednički se
ciljevi najbolje postižu s pomoću koordiniranog i uključivog
pristupa. Iako je trenutačno sektor energije oceana relativno malen, mogao
bi se povećati kako bi mogao doprinositi gospodarskom razvoju i stvaranju
radnih mjesta u Europskoj uniji. Sektor bi također mogao doprinositi
ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova Europske unije do 2050.
ako se sada postave odgovarajući uvjeti. Pružanjem potrebnog
političkog poticaja ovom sektoru u nastajanju, s pomoću prethodno
iznesenih mjera, energija oceana bi, u srednjem do dugoročnom razdoblju,
trebala postići potrebnu ključnu masu za svoju komercijalizaciju i
postati još jedna europska priča o industrijskom uspjehu. 8. Prilog 1.: Sažetak
predloženih mjera Očekivani rezultati || Raspored Faza 1. Uspostava Foruma o energiji oceana, uključujući industriju i ostale dionike · Područje tehnologije i izvora · Područje administrativnih pitanja i financija · Područje okoliša || 2014. – 2016. 2014. – 2016. 2014. – 2016. Sastavljanje strateškog plana || 2016. Faza 2. Moguća uspostava Europske industrijske inicijative || 2017. – 2020. Moguće sastavljanje smjernica za olakšavanje provedbe odgovarajućih zakona i za pomoć u vezi s pomorskim prostornim planiranjem || 2017. – 2020. [1] Energijom oceana može se koristiti na mnogo načina.
Energija valova ovisi o visini, brzini i duljini vala te gustoći vode.
Energija plime i oseke proizvodi se iz toka vode u uskim kanalima budući
da tehnologije raspona između plime i oseke (ili „plimne zapreke”)
iskorištavaju razliku u visini površine u estuariju ili zaljevu okruženima
nasipom. Energija oceana može se proizvesti i iz razlika u temperaturi
između vode na površini i ispod površine, dok se energija dobivena iz
različitih stupnjeva slanosti oslanja na razliku između slane i
slatke vode. [2] COM(2008), 13.11.2008. [3] COM(2010) 2020, 3.3.2010. [4] COM(2007) 575, 10.10.2007. [5] COM(2012) 494, 13.9.2012. [6] COM(2013) 253, 2.5.2013. [7] COM(2013) 279, 13.5.2013. [8] Carbon Trust (2011.), Članak o morskim obnovljivim
izvorima zelenog razvoja („Marine Renewables Green Growth Paper”) [9] Renewable
UK (2013.), Energija valova i energija plime i oseke u Ujedinjenoj Kraljevini
na
http://www.renewableuk.com/en/publications/reports.cfm/wave-and-tidal-energy-in-the-uk-2013 [10] Francuski senat (2012.), Izvješće o pomorskim
pitanjima na http://www.senat.fr/rap/r11-674/r11-6741.pdf [11] Europsko udruženje za energiju vjetra (EWEA) (2013.),
Vjetar u pogledu energije: europski statistički podaci za 2012. [12] Trenutačno postavljeni kapacitet povećava se na
250 MW ako se navedenome doda sustav raspona plime i oseke La Rance, koji
je u pogonu od 1966. Sustavi raspona plime i oseke razvijena su tehnologija, no
područje primjene za povećanje njihova uvođenja ograničeno
je zbog manjka odgovarajućih lokacija i znatnog utjecaja na okoliš. [13] COM(2009) 519, 7.10.2009. [14] Uredba br. 347/2013, 25.4.2013. [15] COM(2013) 279, 13.5.2013. [16] Uredba br. 347/2013, 25.4.2013. [17] SWD (2013) 439 završna verzija, 5.11.2013. [18] Odabir iz plana ORECCA (2012.) [19] COM (2013) 253. [20] Provedbena mjera predložena Komunikacijom COM (2013) 253 [21] COM(2013) 253, 2.5.2013.