This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52013PC0551
Proposal for a COUNCIL DECISION on the conclusion of the Framework Agreement between the European Union and its Member States, of the one part, and the Republic of Korea, of the other part
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o sklapanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o sklapanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane
/* COM/2013/0551 final - 2013/0267 (NLE) */
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o sklapanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane /* COM/2013/0551 final - 2013/0267 (NLE) */
OBRAZLOŽENJE 1. POZADINA PRIJEDLOGA Priloženi prijedlog pravni je instrument za
sklapanje Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država
članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane. –
Prijedlog Odluke Vijeća o sklapanju Okvirnog
sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne
strane, i Republike Koreje, s druge strane. Odnosi između EU-a i Republike Koreje
trenutačno se temelje na Okvirnom sporazumu za trgovinu i suradnju
između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane,
i Republike Koreje, s druge strane, koji je stupio na snagu 2001. Vijeće je 7. svibnja 2008. ovlastilo
Europsku komisiju za pregovore o novom Okvirnom sporazumu s Republikom Korejom
(dalje u tekstu „Koreja”). Pregovori s Korejom zaključeni su i tekst
nacrta sporazuma parafiran je 14. listopada 2009. Sporazum je supotpisan 10.
svibnja 2010. u Seulu. 2. REZULTATI PREGOVORA Novi Okvirni sporazum svjedoči o važnosti
veze između EU-a i Koreje i početak je novog razdoblja u bilateralnim
odnosima te se temelji na zajedničkim načelima poput jednakosti,
uzajamnog poštovanja, uzajamne koristi te poštovanja demokracije, vladavine
prava i ljudskih prava. Sporazumom se osnažuje politička,
gospodarska i sektorska suradnja u širokom rasponu političkih
područja, uključujući mir i sigurnost, sprečavanje sukoba,
upravljanje krizama, trgovinu, okoliš, energetiku, znanost i tehnologiju i
dobro upravljanje te turizam i kulturu, migracije, borbu protiv terorizma i
borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Sporazumom se dodatno
unapređuje suradnja u području odgovora na globalne izazove, u kojima
i Koreja i EU imaju sve važniju ulogu, kao što je uloga u skupini G20. Novi Okvirni sporazum omogućit će
EU-u da preuzme veću odgovornost i ostvari veći utjecaj na Korejskom
poluotoku. Novim Okvirnim sporazumom EU će promicati europske vrijednosti
i unaprijediti suradnju u konkretnim pitanjima u raznim područjima od
zajedničkog interesa. Sklapanje novog Okvirnog sporazuma u skladu je s
EU-ovim ciljem stvaranja sveobuhvatnog i dosljednog gospodarskog i
političkog okvira za odnose između EU-a i zemalja ASEAN-a. 3. PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA Na strani Unije, pravni su temelji ovog
Sporazuma članci 207. i 212., u vezi s člankom 218. stavkom 6.
točkom (a) UFEU-a. S obzirom na gore navedene rezultate,
Komisija, nakon primitka suglasnosti Europskog parlamenta, predlaže Vijeću
da sklopi Sporazum u ime Europske unije. 2013/0267 (NLE) Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o sklapanju Okvirnog sporazuma između
Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike
Koreje, s druge strane VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegove članke 207. i 212., u vezi s
člankom 218. stavkom 6., točkom (a), uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, uzimajući u obzir suglasnost Europskog
parlamenta, budući da: (1) U skladu s Odlukom
vijeća od 7. svibnja 2008., Okvirni sporazum između Europske unije i
njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge
strane, potpisan je 10. svibnja 2010., podložno njegovom kasnijem sklapanju. (2) Sporazum treba odobriti u ime
Europske unije, DONIJELO JE OVU ODLUKU: Članak 1. 1. Okvirni sporazum između Europske unije
i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge
strane, ovime se odobrava u ime Unije. 2. Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci. Članak 2. Visoki predstavnik Unije/potpredsjednik
Komisije ili predstavnik Visokog predstavnika Unije/potpredsjednika Komisije
predsjeda Zajedničkim odborom predviđenim člankom 44. Sporazuma.
Članak 3. Predsjednik Vijeća imenuje osobu
ovlaštenu za davanje, u ime Europske unije, obavijesti predviđene
člankom 49. stavkom 1. Sporazuma. Članak 4. Ova Odluka
stupa na snagu na dan donošenja. Objavljuje se u Službenom listu Europske
unije. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik Prilog OKVIRNI
SPORAZUM IZMEĐU
EUROPSKE UNIJE I NJEZINIH
RŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE, I
REPUBLIKE KOREJE, S DRUGE STRANE EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija“, i KRALJEVINA BELGIJA, REPUBLIKA BUGARSKA ČEŠKA REPUBLIKA, KRALJEVINA DANSKA, SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA, REPUBLIKA ESTONIJA, IRSKA, HELENSKA REPUBLIKA, KRALJEVINA ŠPANJOLSKA, FRANCUSKA REPUBLIKA, TALIJANSKA REPUBLIKA, REPUBLIKA CIPAR, REPUBLIKA LATVIJA, REPUBLIKA LITVA, VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG, REPUBLIKA MAĐARSKA, MALTA, KRALJEVINA NIZOZEMSKA, REPUBLIKA AUSTRIJA, REPUBLIKA POLJSKA, PORTUGALSKA REPUBLIKA, RUMUNJSKA, REPUBLIKA SLOVENIJA, SLOVAČKA REPUBLIKA, REPUBLIKA FINSKA, KRALJEVINA ŠVEDSKA, UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I
SJEVERNE IRSKE, ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i
Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”, s jedne strane, i REPUBLIKA KOREJA, s druge strane, dalje u tekstu zajedno „stranke”, UZIMAJUĆI U OBZIR svoje tradicionalne
veze prijateljstva te povijesne, političke i gospodarske veze koje ih
ujedinjuju, PODSJEĆAJUĆI na Okvirni sporazum za
trgovinu i suradnju između Europske zajednice i njezinih država
članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane, potpisan u
Luksemburgu 28. listopada 1996. koji je stupio na snagu 1. travnja 2001., NE ZABORAVLJAJUĆI ubrzan postupak u kojem
Europska unija stječe vlastiti identitet u stranoj politici i u
području sigurnosti i pravde, SVJESNE rastuće uloge i odgovornosti
Republike Koreje u međunarodnoj zajednici, NAGLAŠAVAJUĆI sveobuhvatnu prirodu
njihova odnosa i važnost stalnih napora da se održi sveukupna koherentnost, POTVRĐUJUĆI svoju želju da održe i
razviju svoj redoviti politički dijalog koji se temelji na
zajedničkim vrijednostima i težnjama, IZRAŽAVAJUĆI zajedničku volju da se
njihovi odnosi razviju u pojačano partnerstvo, uključujući u
političkom, gospodarskom, socijalnom i kulturnom području, ČVRSTO ODLUČIVŠI u tom pogledu
konsolidirati, produbiti i diversificirati odnose u područjima od
zajedničkog interesa, na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini te
na temelju jednakosti, poštovanja i suvereniteta, nediskriminacije i
zajedničke koristi, PONOVNO POTVRĐUJUĆI snažnu
privrženost stranaka demokratskim načelima i ljudskim pravima kako su
utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u drugim
odgovarajućim međunarodnim instrumentima ljudskih prava, kao i
načelima vladavine prava i dobrog upravljanja, PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju namjeru da
se bore protiv teških kaznenih djela od međunarodnog značaja i svoje
uvjerenje da se učinkoviti kazneni progon najtežih kaznenih djela od
međunarodnog značaja mora osigurati mjerama na nacionalnoj razini i
pojačanom globalnom suradnjom, UZIMAJUĆI U OBZIR da je terorizam
prijetnja globalnoj sigurnosti i želeći pojačati svoj dijalog i
suradnju u borbi protiv terorizma, u skladu s odgovarajućim
međunarodnim instrumentima, posebno s Rezolucijom 1373 Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih naroda, i ponovno potvrđujući da je poštovanje
ljudskih prava i vladavine prava temelj za borbu protiv terorizma, DIJELEĆI stajalište da širenje oružja za
masovno uništavanje i sredstava njihove dostave predstavlja ozbiljnu prijetnju
međunarodnoj sigurnosti, prepoznajući nastojanje međunarodne
zajednice da se bori protiv takvog širenja kako je izraženo u donošenju
odgovarajućih međunarodnih konvencija i rezolucija Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih naroda, posebno Rezolucije 1540, i želeći
pojačati svoj dijalog i suradnju u tom području, PREPOZNAJUĆI potrebu za pojačanom
suradnjom u području pravde, slobode i sigurnosti, PODSJEĆAJUĆI
u tom pogledu da odredbe ovog Sporazuma koje spadaju u područje primjene
dijela III. glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju
Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao odvojene ugovorne stranke, a ne kao dio
Europske unije, sve dok Europska unija (ovisno o slučaju) obavijesti
Republiku Koreju da je Ujedinjena Kraljevina ili Irska obvezana u pogledu tih
pitanja kao dio Europske unije u skladu s Protokolom o stajalištu Ujedinjene
Kraljevine i Irske koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o
funkcioniranju Europske unije te da se isto primjenjuje i na Dansku, u skladu s
odgovarajućim protokolom koji je priložen tim ugovorima, PREPOZNAJUĆI svoju želju za promicanjem
održivog razvoja u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji, IZRAŽAVAJUĆI svoju posvećenost
osiguravanju visoke razine zaštite okoliša i svoje nastojanje da surađuju
u borbi protiv klimatskih promjena, PODSJEĆAJUĆI na svoju potporu
poštenoj globalizaciji i poštenim ciljevima punog i produktivnog zaposlenja te
poštenom radu za sve, PREPOZNAJUĆI da su stranke međusobno
uspješno trgovale i ulagale na temelju trgovinskog sustava koji se temelju na
globalnim pravilima pod pokroviteljstvom Svjetske trgovinske organizacije
(WTO), U ŽELJI DA osiguraju uvjete za održivo
povećanje i održiv razvoj trgovine i ulaganja između stranaka, i
promičući održivo povećanje i održivi razvoj trgovine i ulaganja
između stranaka, na njihovu obostranu korist, između ostalog
uspostavljajući područje slobodne trgovine, SLAŽUĆI SE s potrebom ulaganja
kolektivnih napora kao odgovor na globalna pitanja poput terorizma, teških
kaznenih djela od međunarodnog interesa, širenja oružja za masovno
uništavanje i sredstava njihove dostave, klimatskih promjena, energetske
nesigurnosti i nesigurnosti izvora, siromaštva i financijske krize, ČVRSTO ODLUČIVŠI pojačati
suradnju u sektorima od zajedničkog interesa, posebno promicanjem
demokratskih načela i poštovanja ljudskih prava, suzbijanjem širenja
oružja za masovno uništavanje; suzbijanjem nezakonite trgovine malog i lakog
oružja; poduzimanjem mjera protiv najtežih kaznenih djela koja se tiču
međunarodne zajednice; suzbijanjem terorizma; suradnjom u regionalnim i
međunarodnim organizacijama; trgovinom i ulaganjem; dijalogom o ekonomskoj
politici; poslovnom suradnjom; oporezivanjem; carinama; politikom tržišnog
natjecanja; informacijskim društvom; znanošću i tehnologijom; energetikom;
prometom; politikom pomorskog prometa; politikom zaštite potrošača;
zdravljem; zapošljavanjem i socijalnim pitanjima; okolišem i prirodnim
resursima; klimatskim promjenama; poljoprivredom, ruralnim razvojem i
šumarstvom; pomorstvom i ribarstvom; razvojnom pomoći; kulturom,
informacijama, komunikacijama, audiovizualnim sektorom i medijima;
obrazovanjem; vladavinom prava; pravnom suradnjom; zaštitom osobnih podataka;
migracijama; borbom protiv nedopuštenih droga; suzbijanjem organiziranog
kriminala i korupcije; suzbijanjem pranja novca i financiranja terorizma;
suzbijanjem mrežnog kriminala; kaznenim progonom; turizmom; civilnim društvom;
javnom upravom; i statističkim podacima, NE ZABORAVLJAJUĆI važnost
omogućivanja izravno dotičnim pojedincima i subjektima da se
uključe u suradnju, posebno gospodarskim subjektima i tijelima koja ih
predstavljaju, PREPOZNAJUĆI poželjnost pojačavanja
uloga i profila obiju stranaka u međusobnim regijama te podupiranja
ljudskih kontakata između stranaka, SPORAZUMJELE SU SE: GLAVA
I. TEMELJ I PODRUČJE
PRIMJENE Članak 1. Temelj za suradnju 1. Stranke potvrđuju svoju
privrženost demokratskim načelima, ljudskim pravima i temeljnim slobodama
te vladavini prava. Poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i
temeljnih sloboda kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim
pravima i u drugim odgovarajućim instrumentima ljudskih prava, kojima se
odražava načelo vladavine prava, temelj je za unutarnje i međunarodne
politike obiju stranaka i predstavlja značajan element ovog Sporazuma. 2. Stranke potvrđuju svoju
privrženost Povelji Ujedinjenih naroda i svoju potporu zajedničkim
vrijednostima koje su u njoj izražene. 3. Stranke ponovno
potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja u svim njegovim
dimenzijama, gospodarskog rasta, pridonoseći ostvarenju međunarodno
usuglašenih razvojnih ciljeva i surađujući u cilju rješavanja
globalnih okolišnih izazova, posebno klimatskih promjena. 4. Stranke ponovno
potvrđuju svoju privrženost načelima dobrog upravljanja i borbi
protiv korupcije, posebno uzimajući u obzir svoje međunarodne obveze. 5. Stranke naglašavaju svoju
zajedničku privrženost sveobuhvatnoj prirodi bilateralnih odnosa i
održavanju sveukupne koherentnosti u tom pogledu. 6. Stranke su suglasne
podići svoje odnose do pojačanog partnerstva i razviti područja
suradnje na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini. 7. Provedba ovog Sporazuma
između stranaka koje dijele iste vrijednosti i poštovanje temelji se,
stoga, na načelima dijaloga, međusobnog poštovanja, jednakog
partnerstva, multilateralizma, konsenzusa i poštovanja međunarodnog prava. Članak
2. Ciljevi
suradnje 1. U cilju pojačavanja
svoje suradnje, stranke se obvezuju ojačati svoj politički dijalog i
dalje unaprijediti svoje gospodarske odnose. Njihova će nastojanja posebno
biti usmjerena na: a) usuglašavanje o budućoj viziji za
jačanje njihova partnerstva i razvoj zajedničkih projekata za
provedbu te vizije; b) održavanje redovitih političkih
dijaloga; c) promicanje zajedničkih nastojanja u
svim odgovarajućim regionalnim i međunarodnim forumima i organizacijama
kao odgovor na globalna pitanja; d) podupiranje gospodarske suradnje u
područjima od zajedničkog interesa, uključujući znanstvenu
i tehnološku suradnju, u cilju diversificiranja trgovine na njihovu uzajamnu
korist; e) poticanje suradnje među poslovanjima
omogućujući ulaganja na obje strane i promičući bolje
međusobno razumijevanje; f) jačanje sudjelovanja u
međusobnim programima suradnje koji su otvoreni drugoj stranci; g) podizanje uloga i profila obiju stranaka
u međusobnim regijama, raznim sredstvima uključujući kulturne
razmjene, uporabu informacijske tehnologije i obrazovanje; h) promicanje ljudskih kontakata i
razumijevanja. 2. Nadograđujući se na
svoje dobro uspostavljeno partnerstvo i zajedničke vrijednosti, stranke su
suglasne razvijati svoju suradnju i dijalog o svim pitanjima od
zajedničkog interesa. Njihova će nastojanja posebno biti usmjerena
na: a) jačanje političkog dijaloga i
suradnje, posebno o ljudskim pravima, sprečavanju širenja oružja za
masovno uništavanje, malom i lakom oružju, najtežim kaznenim djelima koja se
tiču međunarodne zajednice i suzbijanju terorizma; b) jačanje suradnje u svim
područjima od zajedničkog interesa povezanima s trgovinom i
ulaganjima te osiguravanje uvjeta za održivo povećanje trgovine i ulaganja
među strankama na njihovu uzajamnu korist; c) jačanje suradnje u području
gospodarske suradnje, posebno dijaloga o ekonomskoj politici, poslovne
suradnje, oporezivanja, carina, politike tržišnog natjecanja, informacijskog
društva, znanosti i tehnologije, energetike, prometa, politike pomorskog
prometa i politike zaštite potrošača; d) jačanje suradnje u području
održivog razvoja, posebno zdravlja, zapošljavanja i socijalnih pitanja, okoliša
i prirodnih resursa, klimatskih promjena, poljoprivrede, ruralnog razvoja i
šumarstva, pomorstva i ribarstva te razvojne pomoći; e) jačanje suradnje u području
kulture, informacija, komunikacija, audiovizualnog sektora i medija te
obrazovanja; f) jačanje suradnje u području
pravde, slobode i sigurnosti, posebno vladavine prava, pravne suradnje, zaštite
osobnih podataka, migracija, borbe protiv nedopuštenih droga, suzbijanja
organiziranog kriminala i korupcije, suzbijanja pranja novca i financiranja
terorizma, suzbijanja mrežnog kriminala i kaznenog progona; g) jačanje suradnje u drugim
područjima od zajedničkog interesa, posebno turizma, civilnog
društva, javne uprave i statističkih podataka. GLAVA
II. POLITIČKI
DIJALOG I SURADNJA Članak
3. POLITIČKI
DIJALOG 1. Republika Koreja i Europska
unija uspostavit će redoviti politički dijalog koji se temelji na
zajedničkim vrijednostima i nastojanjima. Taj će se dijalog voditi u
skladu s postupcima o kojima su se usuglasili Republika Koreja i Europska
unija. 2. Politički će
dijalog nastojati: a) naglašavati posvećenost stranaka
demokraciji i poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda; b) promicati mirna rješenja
međunarodnih ili regionalnih konflikata i jačanje Ujedinjenih naroda
i drugih međunarodnih organizacija; c) unapređivati politička
savjetovanja o pitanjima međunarodne sigurnosti, kao što su kontrola
naoružanja i razoružavanje, sprečavanje širenja oružja za masovno
uništavanje i međunarodni prijenos konvencionalnog oružja; d) razmišljati u glavnim međunarodnim
pitanjima od zajedničkog interesa povećavajući razmjenu
odgovarajućih podataka između dviju stranaka i unutar
međunarodnih foruma; e) unapređivati savjetovanja o
pitanjima koja su od posebnog značaja za zemlje regije Azije-Pacifika i
europske regije, u cilju promicanja mira, stabilnosti i blagostanja u objema
regijama. 3. Dijalog između stranaka
odvijat će se preko kontakata, razmjena i savjetovanja, posebno u
sljedećim oblicima: a) sastanci na vrhu na razini vođa
održavat će se kad god to stranke smatraju potrebnim; b) godišnja savjetovanja na ministarskoj
razini održavat će se kad god se stranke usuglase; c) informiranja o najvažnijim stranim i
domaćim razvojima na razini viših dužnosnika; d) sektorski dijalozi o pitanjima od
zajedničkog interesa; e) razmjena izaslanstava između
Europskog parlamenta i Narodne skupštine Republike Koreje. Članak
4. Borba
protiv širenja oružja za masovno uništavanje 1. Stranke smatraju da je
širenje oružja za masovno uništavanje i sredstava njihove dostave kako državnim
tako i nedržavnim akterima predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji
međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. 2. Stranke su stoga suglasne
surađivati i pridonositi borbi protiv širenja oružja za masovno
uništavanje te sredstava njegove dostave punom provedbom svojih postojećih
odgovarajućih pravnih obveza koje se odnose na razoružanje i neširenje,
kao i drugih odgovarajućih instrumenata s kojima su obje stranke suglasne.
Stranke su suglasne da ta odredba predstavlja ključni element ovog
Sporazuma. 3. Stranke su nadalje suglasne
surađivati i pridonositi suprotstavljanju širenja oružja za masovno
uništavanje i sredstava njegove dostave: a) poduzimanjem mjera za potpisivanje,
ratifikaciju ili pristupanje, prema potrebi, te punu provedbu svih drugih
odgovarajućih međunarodnih instrumenata, b) uspostavljanjem učinkovitog sustava
kontrola nacionalnog izvoza radi sprečavanja širenja oružja za masovno
uništavanje i povezane robe i tehnologija, uključujući kontrole
krajnjih korisnika te odgovarajuće građanske i kaznene sankcije za
povrede izvoznih kontrola. 4. Stranke su suglasne da
će njihov politički dijalog pratiti i konsolidirati te elemente. Članak
5. Malo
i lako oružje 1. Stranke prepoznaju da
nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja,
uključujući njihovo streljivo, i njihovo pretjerano gomilanje, slabo
upravljanje, nedovoljno osigurane zalihe i nekontrolirano širenje predstavljaju
ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti. 2. Stranke su suglasne provesti
svoju odgovarajuću posvećenost suzbijanju nezakonite trgovine malim i
lakim oružjem, uključujući njihovim streljivom, u okviru
međunarodnih instrumenata uključujući Akcijski program UN-a za
sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonite trgovine malim i
lakim oružjem u svim njezinim aspektima (Akcijski program UN-a) i Međunarodni
instrument za osposobljavanje država da prepoznaju i prate, pravodobno i
pouzdano, nezakonito malo i lako oružje, kao i obveze koje proizlaze iz
rezolucijâ Vijeća sigurnosti UN-a. 3. Stranke se obvezuju
surađivati i osigurati koordinaciju, komplementarnost i sinergiju u svojim
nastojanjima bavljenja nezakonitom trgovinom malim i lakim oružjem i
streljivom, na globalnoj, regionalnoj, podregionalnoj i nacionalnoj razini. Članak
6. Najteža
kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice 1. Stranke ponovno
potvrđuju da najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne
zajednice kao cjeline ne smiju ostati nekažnjena i da se njihov učinkovit
kazneni progon mora osigurati mjerama na nacionalnoj razini i jačanjem
međunarodne suradnje, ovisno o potrebi, uključujući
Međunarodni kazneni sud. Stranke su suglasne u potpunosti podržavati
univerzalnost i cjelovitost Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda te
povezanih instrumenata. 2. Stranke su suglasne da bi
dijalog među njima o tim pitanjima bio koristan. Članak
7. Suradnja
u suzbijanju terorizma 1. Stranke, ponovno
potvrđujući važnost borbe protiv terorizma, i u skladu s primjenjivim
međunarodnim konvencijama, uključujući međunarodno
humanitarno pravo, pravo o ljudskim pravima i izbjeglicama, kao i s njihovim
odgovarajućim zakonodavstvom i propisima te, uzimajući u obzir
Globalnu antiterorističku strategiju UN-a sadržanu u Rezoluciji br. 60/288
Opće skupštine UN-a od 8. rujna 2006., suglasne su surađivati u
sprečavanju i suzbijanju terorističkih aktivnosti. 2. Stranke to posebno čine: a) u okviru provedbe rezolucija Vijeća
sigurnosti UN-a i njihovih obveza na temelju drugih odgovarajućih
međunarodnih konvencija i instrumenata; b) razmjenom informacija o
terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške, u skladu s
međunarodnim i nacionalnim pravom; c) razmjenom stajališta o sredstvima i
metodama korištenima u borbi protiv terorizma, uključujući u
tehničkim područjima i osposobljavanju, kao i razmjenom iskustava u
vezi sa sprečavanjem terorizma; d) suradnjom u cilju jačanja
međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma, uključujući
pravnu definiciju terorističkih aktivnosti, prema potrebi, a posebno
radeći prema sporazumu o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom
terorizmu; e) razmjenom odgovarajućih najboljih
praksi u području zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma. GLAVA
III. SURADNJA
U REGIONALNIM I MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA Članak
8. Suradnja
u regionalnim i međunarodnim organizacijama Stranke se obvezuju surađivati i
razmjenjivati stajališta na regionalnim i međunarodnim forumima, kao što
su Ujedinjeni narodi, Međunarodna organizacija rada (MOR), Organizacija za
gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), WTO, Sastanak Azija – Europa (ASEM) i
Regionalni forum ASEAN-a (ARF). GLAVA
IV. SURADNJA
U PODRUČJU GOSPODARSKOG RAZVOJA Članak
9. Trgovina
i ulaganje 1. Stranke se obvezuju
surađivati radi osiguravanja uvjeta za održivo povećanje i održivi
razvoj trgovine i ulaganja među njima te promicanja održivog
povećanja i održivog razvoja trgovine i ulaganja među njima, na
njihovu obostranu korist. Stranke vode dijalog i jačaju suradnju u svim
područjima od zajedničkog interesa povezanima s trgovinom i
ulaganjima radi omogućivanja održive trgovine i ulaganja, sprečavanja
i uklanjanja trgovinskih prepreka i prepreka za ulaganje te unapređivanja
multilateralnog trgovinskog sustava. 2. Stranke u tom cilju ostvaruju
svoju suradnju u području trgovine i ulaganja putem sporazuma kojim se
uspostavlja područje slobodne trgovine. Navedeni sporazum predstavlja
posebni sporazum o provođenju trgovinskih odredaba iz ovog Sporazuma, u
okviru uvjeta iz članka 43. 3. Stranke se međusobno
obavješćuju i razmjenjuju stajališta o razvoju bilateralne i
međunarodne trgovine, ulaganjima i povezanim politikama i pitanjima. Članak
10. Dijalog
o ekonomskoj politici 1. Stranke su suglasne
jačati dijalog među svojim tijelima te promicati razmjenu informacija
i iskustava o makroekonomskim politikama i trendovima. 2. Stranke su suglasne
jačati dijalog i suradnju radi poboljšanja računovodstvenog,
revizijskog, nadzornog i regulatornog sustava u bankarstvu, osiguranju i drugim
dijelovima financijskog sektora. Članak
11. Poslovna
suradnja 1. Uzimajući u obzir
ekonomske politike i ciljeve, stranke su suglasne promicati suradnju u svim
područjima industrijske politike koje smatraju prikladnima, posebno radi
poboljšanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, između ostalog: a) razmjenom informacija i iskustava o
stvaranju okvirnih uvjeta za srednja i mala poduzeća radi poboljšanja
njihove konkurentnosti te o postupcima povezanima s osnivanjem malih i srednjih
poduzeća; b) promicanjem kontakata među
gospodarskim subjektima, poticanjem zajedničkih ulaganja i uspostavljanjem
zajedničkih pothvata i informativnih mreža, posebno putem postojećih
programa; c) omogućivanjem pristupa financiranju
i oglašavanju, osiguravanjem informacija i poticanjem inovacija; d) omogućivanjem aktivnosti koje su
uspostavila mala i srednja poduzeća na obje strane; e) promicanjem društvene odgovornosti
poduzećâ i poticanjem odgovornih poslovnih praksi, uključujući
održivu potrošnju i proizvodnju. 2. Stranke omogućuju
odgovarajuće aktivnosti suradnje koje su uspostavili privatni sektori na
obje strane. Članak
12. Oporezivanje U cilju jačanja i razvoja gospodarskih
aktivnosti uz istodobno uzimanje u obzir potrebe za razvojem odgovarajućeg
regulatornog okvira, stranke priznaju i obvezuju se u području poreza
provesti načela transparentnosti, razmjene informacija i poštene
konkurencije u oporezivanju. U tom cilju, u skladu sa svojim nadležnostima,
stranke će poboljšati međunarodnu suradnju u području poreza,
olakšati naplatu zakonitih poreznih prihoda i razviti mjere za učinkovitu
provedbu gore navedenih načela. Članak
13. Carine Stranke surađuju u području carina
na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi. U tom cilju posebno razmjenjuju
iskustva i ispituju mogućnosti pojednostavljivanja postupaka,
povećanja transparentnosti i razvoja suradnje. Također nastoje
uskladiti stajališta i zajedničko djelovanje u odgovarajućim
međunarodnim okvirima. Članak
14. Politika
tržišnog natjecanja 1. Stranke podupiru pošteno tržišno
natjecanje u gospodarskim aktivnostima punom provedbom svojih zakona i propisa
o tržišnom natjecanju. 2. U ostvarivanju cilja iz stavka 1.
ovog članka i u skladu sa Sporazumom između Vlade Republike Koreje i
Europske zajednice o suradnji u nekonkurentnom ponašanju, stranke se obvezuju
surađivati u: a) prepoznavanju važnosti politike
tržišnog natjecanja i tijela za tržišno natjecanje te nastojeći proaktivno
provoditi zakon s ciljem stvaranja okruženja za pošteno tržišno natjecanje; b) razmjeni podataka i jačanju
suradnje među tijelima za tržišno natjecanje. Članak
15. Informacijsko
društvo 1. Prepoznajući da su
informacijske i komunikacijske tehnologije ključni elementi suvremenog
života i od iznimne važnosti za gospodarski i socijalni razvoj, stranke su
suglase razmjenjivati stajališta o svojim politikama u tom području. 2. Suradnja u tom području
temelji se, između ostalog, na: a) razmjeni stajališta o različitim
aspektima informacijskog društva, posebno o elektroničkim komunikacijskim
politikama i propisima uključujući univerzalne službe, licenciranje i
opća ovlaštenja, zaštitu privatnosti i osobnih podataka te neovisnost i
učinkovitost regulatornih tijela; b) međupovezanosti i
međudjelovanju istraživačkih mreža i službi, uključujući u
regionalnom kontekstu; c) standardizaciji i širenju novih
informacijskih i komunikacijskih tehnologija; d) promicanju istraživačke suradnje
između stranaka u području informacijskih i komunikacijskih
tehnologija; e) sigurnosnim pitanjima i aspektima
informacijskih i komunikacijskih tehnologija uključujući promicanje
elektroničke sigurnosti, suzbijanje mrežnog kriminala i zlouporabu
informacijske tehnologije i svih oblika elektroničkih medija. 3. Potiče se suradnja
između poduzeća. Članak
16. Znanost
i tehnologija Stranke potiču, razvijaju i
omogućivaju aktivnosti suradnje u područjima znanosti i tehnologije
za potrebe mira, u skladu sa Sporazumom o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji
između Europske zajednice i Vlade Republike Koreje. Članak
17. Energetika 1. Stranke prepoznaju važnost
energetskog sektora za gospodarski i socijalni razvoj te nastoje, u okviru
svojih ovlasti, pojačati suradnju u tom području u cilju: a) diversificiranja energetskih
dobavljača radi jačanja energetske sigurnosti i razvijanja novih,
održivih, inovativnih i obnovljivih oblika energije, uključujući,
između ostalog, biogoriva i biomasu, energiju vjetra i solarnu energiju te
stvaranje hidroenergije; b) podupiranja razvoja politika u cilju da
obnovljiva energija postane konkurentnija; c) postizanja racionalne uporabe energije s
doprinosima od dobavljača i potrošača promicanjem energetske
učinkovitosti u proizvodnji energije, prijevozu, distribuciji i krajnjoj
uporabi; d) poticanja prijenosa tehnologije usmjerene
ka proizvodnji održive energije i energetskoj učinkovitosti; e) jačanja izgradnje kapaciteta i
omogućivanja ulaganja u području energetike, uzimajući u obzir
načela transparentnosti, nediskriminacije i tržišne usklađenosti; f) promicanja tržišnog natjecanja na
tržištu energije; g) razmjene stajališta o razvojima na
globalnim tržištima energije, uključujući utjecaj na zemlje u
razvoju. 2. Stranke će u tom cilju
raditi kako je prikladno radi promicanja, posebno putem postojećih
regionalnih i međunarodnih okvira, sljedećih aktivnosti suradnje: a) suradnje u stvaranju politika o
energetici i razmjene podataka bitnih za politike o energetici; b) razmjene podataka o statusu i trendovima
na tržištu energije, u industriji i tehnologiji; c) provođenja zajedničkih studija
i istraživanja; d) rasta trgovine i povećanja ulaganja
u energetskom sektoru. Članak
18. Prijevoz 1. Stranke nastoje
surađivati u svim odgovarajućim područjima prometne politike,
uključujući integriranu prometnu politiku, radi poboljšanja kretanja
robe i putnika, promicanja pomorske i zračne sigurnosti, zaštite okoliša i
povećanja učinkovitosti svojih prometnih sustava. 2. Suradnjom između
stranaka u ovom području nastoji se promicati: a) razmjena podataka o njihovim prometnim
politikama i praksama, posebno u pogledu urbanog, ruralnog, unutarnjeg,
zračnog i pomorskog prometa, uključujući njihove logistike te
međupovezanost i međudjelovanje višenačinskih prometnih mreža,
kao i upravljanje cestama, željeznicama, morskim i zračnim lukama; b) dijalog i zajedničke akcije u
području zračnog prometa u područjima od zajedničkog
interesa, uključujući sporazum o određenim vidovima zračnih
službi i ispitivanje mogućnosti daljnjeg razvoja odnosa, kao i tehničku
i regulatornu suradnju u područjima kao što su zračna sigurnost,
osiguranje, okoliš, upravljanje zračnim prometom, primjena propisa o
tržišnom natjecanju i gospodarskih propisa u industriji zračnog prometa, u
cilju podupiranja regulatorne usklađenosti i uklanjanja prepreka za poslovanje.
Stranke će na toj osnovi ispitivati sveobuhvatniju suradnju u
području civilnog zrakoplovstva; c) suradnja o smanjenju emisije
stakleničkih plinova u prometnom sektoru; d) suradnja u smislu međunarodnih
foruma o prometu; e) provedba sigurnosti, osiguranja i
standarda za sprečavanje onečišćenja, posebno u pogledu
pomorskog prometa i zrakoplovstva, u skladu s odgovarajućim
međunarodnim konvencijama primjenjivima na obje stranke,
uključujući suradnju na odgovarajućim međunarodnim forumima
u cilju osiguranja bolje provedbe međunarodnih propisa. 3. Što se tiče globalne
satelitske navigacije, stranke surađuju u skladu sa Sporazumom o suradnji
o civilnom sustavu za globalnu satelitsku navigaciju (GNSS) između
Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike
Koreje, s druge strane. Članak
19. Politika
pomorskog prometa 1. Stranke se obvezuju da
će nastojati ostvariti cilj neograničenog pristupa međunarodnom
pomorskom tržištu i prometu na temelju poštenog tržišnog natjecanja na
komercijalnoj osnovi, u skladu s odredbama ovog članka. 2. U ostvarivanju cilja iz
stavka 1. stranke: a) ne uvode rješenja u vezi s podjelom
tereta u budućim bilateralnim sporazumima s trećim zemljama o
uslugama u pomorskom prometu, uključujući promet suhim i tekućim
rasutim teretom i linijski promet, i ne aktiviraju takva rješenja u vezi s
podjelom tereta ako ona postoje u prethodnim bilateralnim sporazumima; b) nakon stupanja na snage ovog Sporazuma ne
provode upravne, tehničke i zakonodavne mjere koje bi mogle imati
diskriminirajući utjecaj između njihovih vlastitih državljana ili
trgovačkih društava i državljana ili trgovačkih društava druge
stranke u isporuci usluga u međunarodnom pomorskom prometu; c) brodovima kojima upravljaju državljani
ili trgovačka društva druge stranke dodjeljuju tretman koji nije manje
povoljan od tretmana koji odobravaju vlastitim brodovima, u odnosu na pristup
lukama koje su otvorene za međunarodnu trgovinu, uporabu infrastrukture i
pomoćnih pomorskih usluga u lukama, te na povezane pristojbe i davanja,
carinske objekte te dodjeljivanje vezova i naprava za utovar i istovar; d) dopuštaju brodarskim poduzećima
druge stranke komercijalnu prisutnost na svom državnom području za potrebe
obavljanja brodarskih aktivnosti pod uvjetima poslovnog nastana i postupanja
koji nisu manje povoljni od uvjeta koje odobravaju vlastitim trgovačkim
društvima ili društvima kćerima ili podružnicama trgovačkih društava
bilo koje zemlje nečlanice, ovisno o tome što je bolje. 3. Za potrebe ovog članka,
pristup međunarodnom pomorskom tržištu uključuje, između
ostalog, pravo međunarodnih pružatelja usluga pomorskog prometa svake
stranke da organiziraju prometne usluge od vrata do vrata koje obuhvaćaju pomorsku
dionicu, i da u tom cilju izravno sklapaju ugovore s lokalnim pružateljima
prometnih usluga osim pomorskog prometa na državnom području druge stranke
ne dovodeći u pitanje primjenjiva ograničenja u pogledu državljanstva
u vezi s prijevozom roba i putnika tim drugim načinima prijevoza. 4. Odredbe ovog članka
primjenjuju se na trgovačka društva iz Europske unije i iz Koreje. Odredbe
ovog članka također se primjenjuju na brodarska poduzeća s
poslovnim nastanom izvan Europske unije ili Republike Koreje koja kontroliraju
državljani države članice ili Republike Koreje, ako su njihova plovila
registrirana u toj državi članici ili u Republici Koreji u skladu s
njihovim zakonodavstvom. 5. Pitanje djelovanja brodarskih
poduzeća u Europskoj uniji i u Republici Koreji prema potrebi se
uređuje posebnim sporazumima. 6. Stranke vode dijalog u
području politike pomorskog prometa. Članak
20. Politika
zaštite potrošača Stranke nastoje surađivati u
području politike zaštite potrošača kako bi osigurale visoku razinu
zaštite potrošača. Stranke su suglasne da suradnja u tom području
može, u mjeri u kojoj je to moguće, uključivati: a) povećanje usklađenosti
zakonodavstva o zaštiti potrošača radi izbjegavanja prepreka u trgovini,
istodobno osiguravajući visoku razinu zaštite potrošača; b) promicanje razmjene podataka o
potrošačkim sustavima, uključujući zakone o zaštiti
potrošača, sigurnost proizvoda, provođenje zakonodavstva o zaštiti
potrošača, obrazovanje i ovlaštenje potrošača te naknade
potrošačima; c) poticanje razvoja nezavisnih udruženja
potrošačâ i kontakata među predstavnicima potrošačâ. GLAVA
V. SURADNJA
U PODRUČJU ODRŽIVOG RAZVOJA Članak
21. Zdravlje 1. Stranke su suglasne poticati
uzajamnu suradnju i razmjenu podataka u područjima zdravstva i
učinkovitog upravljanja prekograničnim zdravstvenim problemima. 2. Stranke nastoje promicati
razmjenu podataka i uzajamnu suradnju, između ostalog, kako slijedi: a) razmjena podataka o nadzoru zaraznih
bolesti, uključujući pandemijsku gripu, i o ranom upozoravanju i
protumjerama; b) razmjena podataka o zdravstvenim
strategijama i planovima za javno zdravlje; c) razmjena podataka o politikama promicanja
zdravlja, kao što su kampanje protiv pušenja, sprečavanje pretilosti i
kontrola bolesti; d) razmjena podataka u mjeri koja je
moguća u području farmaceutske sigurnosti i odobrenja; e) razmjena podataka u mjeri koja je
moguća te zajedničko istraživanje u području sigurnosti hrane,
poput zakona i propisa o hrani, hitnog upozoravanje itd.; f) suradnja u vidovima povezanima s
istraživanjem i razvojem, poput naprednog postupanja i inovativnih novih
lijekova; g) razmjena podataka i suradnja u pogledu
politike e-zdravstva. 3. Stranke nastoje poticati
provedbu međunarodnih sporazuma o zdravlju poput Međunarodnih
zdravstvenih propisa i Okvirne konvencije o nadzoru duhana. Članak
22. Zapošljavanje
i socijalna pitanja 1. Stranke su suglasne
pojačati suradnju u području zapošljavanja i socijalnih pitanja,
uključujući u kontekstu globalizacije i demografskih promjena. Ulažu
se napori u cilju promicanja suradnje i razmjene podataka i iskustava u pogledu
zapošljavanja i radnih pitanja. Područja suradnje mogu uključivati
regionalnu i socijalnu koheziju, socijalnu integraciju, sustave socijalne
sigurnosti, razvoj cjeloživotnih vještina, zaštitu na radu, jednakost spolova i
dostojanstveni rad. 2. Stranke ponovno
potvrđuju potrebu poticanja procesa globalizacije koji je koristan za sve
te promicanja punog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada kao
ključne elemente održivog razvoja i smanjenja siromaštva. 3. Stranke ponovno
potvrđuju svoju posvećenost poštovanju, promicanju i ostvarivanju
međunarodno prepoznatih radnih i socijalnih standarda, kako je posebno
utvrđeno u Izjavi ILO-a o temeljnim pravima i načelima na radu. 4. Oblici suradnje mogu,
između ostalog, obuhvaćati posebne programe i projekte, u skladu s
uzajamnim sporazumom, te dijalog, suradnju i inicijative o temama od
zajedničkog interesa na bilateralnoj ili multilateralnoj razini. Članak
23. Okoliš
i prirodni resursi 1. Stranke su suglasne da je
potreba očuvanja prirodnih resursa i biološke raznolikosti, i potreba
njihovog održivog upravljanja, temelj za razvoj sadašnjih i budućih
generacija. 2. Stranke nastoje nastaviti i
jačati svoju suradnju u vezi sa zaštitom okoliša, uključujući u
regionalnom kontekstu, posebno u pogledu: a) klimatskih promjena i energetske
učinkovitosti; b) ekološke svijesti; c) sudjelovanja u multilateralnim
sporazumima o zaštiti okoliša i njihove provedbe, uključujući
bioraznolikost, biosigurnost i Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženih
vrsta divlje faune i flore; d) promicanja ekoloških tehnologija,
proizvoda i usluga, uključujući sustave upravljanja okolišem i
ekološko označavanje; e) sprečavanja nezakonitog
prekograničnog kretanja opasnih tvari, opasnih otpada i drugih oblika otpada; f) obalnog i morskog okoliša,
očuvanja, zagađenja i kontrole uništavanja; g) lokalnog sudjelovanja u zaštiti okoliša
kao ključnog elementa održivog razvoja; h) upravljanja tlom i zemljištem; i) razmjene podataka, stručnog znanja
i praksi. 3. U obzir se uzima rezultat
Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju i provedba odgovarajućih
multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša. Članak
24. Klimatske
promjene 1. Stranke prepoznaju
zajedničku globalnu prijetnju klimatskih promjena i potrebu djelovanja u
cilju smanjenja emisija radi stabilizacije koncentracija stakleničkih
plinova u atmosferi na razini koja bi spriječila opasan atmosferski
utjecaj na klimatski sustav. Stranke jačaju suradnju u tom području u
okviru svojih nadležnosti i ne dovodeći u pitanje rasprave o klimatskim
promjenama na drugim forumima, kao što su Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda
o klimatskim promjenama (UNFCCC). Takva je suradnja usmjerena na: a) suzbijanje klimatskih promjena, u
konačnom cilju brzog prijelaza na društva s niskim emisijama ugljika,
pomoću nacionalno prikladnih mjera za smanjenje i prilagodbu; b) zagovaranje učinkovite uporabe
resursa, između ostalog raširenom uporabom najboljih raspoloživih i
ekonomski održivih tehnologija s niskim emisijama ugljika te standarda za
smanjenje i prilagodbu; c) razmjenu stručnog znanja i podataka
u pogledu koristi i arhitekture trgovinskih programa; d) jačanje instrumenata financiranja
javnog i privatnog sektora, uključujući tržišne mehanizme i javna
privatna partnerstva koja bi mogla učinkovito podržati mjere suzbijanja
klimatskih promjena; e) suradnju u istraživanju, razvoju,
širenju, korištenju i prijenosu tehnologija s niskim emisijama ugljika radi
smanjenja emisija stakleničkih plinova, istovremeno održavajući
gospodarski rast; f) razmjenu iskustava i stručnog
znanja, prema potrebi, u pogledu nadzora i analize učinaka
stakleničkih plinova te razvoja programa za smanjenje i prilagodbu; g) podupiranje, prema potrebi, mjera zemalja
u razvoju za smanjenje i prilagodbu, uključujući fleksibilnim
mehanizmima iz Protokola iz Kyota. 2. Stranke su u tom cilju
suglasne pojačati dijalog i suradnju na političkoj i tehničkoj
razini. Članak
25. Poljoprivreda,
ruralni razvoj i šumarstvo Stranke su suglasne poticati suradnju u
poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu. Stranke će posebno
razmjenjivati podatke i razvijati suradnju u pogledu: a) politike poljoprivrede i šumarstva te
međunarodnog izgleda poljoprivrede i šumarstva općenito: b) evidencije i zaštite oznaka zemljopisnog
podrijetla; c) organske proizvodnje d) istraživanja u području
poljoprivrede i šumarstva; e) razvojne politike za ruralna
područja, a posebno diversifikacije i restrukturiranja poljoprivrednih
sektora; f) održive poljoprivrede, šumarstva i
uključivanja okolišnih zahtjeva u poljoprivrednu politiku; g) povezanosti poljoprivrede, šumarstva i
okoliša s razvojnom politikom za ruralna područja; h) promicanja aktivnosti za poljoprivredne
prehrambene proizvode; i) održivog upravljanja šumama radi
sprečavanja krčenja šuma i poticanja stvaranja novih šuma,
uključujući valjanu brigu za interese zemalja u razvoju gdje se
nabavlja drvo. Članak
26. Pomorstvo
i ribarstvo Stranke potiču suradnju u području
pomorstva i ribarstva, na bilateralnoj i multilateralnoj razini, posebno u
cilju promicanja održivog i odgovornog razvoja pomorstva i ribarstva te
održivog i odgovornog upravljanja pomorstvom i ribarstvom. Područja
suradnje mogu uključivati: a) razmjenu informacija, b) podršku održivoj i odgovornoj dugotrajnoj
politici pomorstva i ribarstva, uključujući očuvanje obalnih i
morskih izvora te upravljanje tim izvorima; i c) promicanje nastojanja da se spriječe
i suzbiju nezakonite, neprijavljene i neregulirane ribarske prakse. Članak
27. Razvojna
pomoć 1. Stranke su suglasne
razmjenjivati podatke o svojim politikama razvojne pomoći radi
uspostavljanja redovitog dijaloga o ciljevima tih politika i njihovim
programima razvojne pomoći u trećim zemljama. One će
proučiti u kojoj je mjeri izvediva značajna suradnja, u skladu sa
svojim zakonodavstvima i uvjetima primjenjivima na provedbu tih programa. 2. Stranke ponovno
potvrđuju svoju posvećenost Izjavi iz Pariza iz 2005. o
učinkovitosti pomoći i suglasne su jačati suradnju radi daljnjeg
poboljšanja učinaka razvoja. GLAVA
VI. SURADNJA
U PODRUČJU OBRAZOVANJA I KULTURE Članak
28. Suradnja
u kulturi, informacijama, komunikaciji, audiovizualnom sektoru i medijima 1. Stranke su suglasne promicati
suradnju radi povećanja uzajamnog razumijevanja i znanja o njihovim
kulturama. 2. Stranke nastoje poduzeti odgovarajuće
mjere kako bi promicale kulturne razmjene i provoditi zajedničke
inicijative u tom području. 3. Stranke su suglasne blisko
surađivati na odgovarajućim međunarodnim forumima, kao što su
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i
ASEM, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i promicanja kulturne
raznolikosti, poštujući odredbe Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju
raznolikosti kulturnih izričaja. 4. Stranke će razmotriti
načine poticanja razmjena, suradnje i dijaloga među institucijama u
audiovizualnom i medijskom području. Članak
29. Obrazovanje 1. Stranke potvrđuju
ključni doprinos obrazovanja i osposobljavanja razvoju ljudskih resursa
koji su sposobni sudjelovati u globalnoj ekonomiji koja se temelji na znanju te
prepoznaju da imaju zajednički interes u suradnji, obrazovanju i
osposobljavanju. 2. U skladu sa svojim
zajedničkim interesima i ciljevima njihovih politika o obrazovanju,
stranke se obvezuju zajednički podupirati odgovarajuće aktivnosti
suradnje u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, s posebnim
naglaskom na više obrazovanje. Ta suradnja posebno može biti u obliku: a) podrške zajedničkim projektima
suradnje među institucijama obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj
uniji i Republici Koreji, radi promicanja razvoja kurikuluma, zajedničkih
studijskih programa i mobilnosti studenata; b) dijaloga, studija i razmjene podataka o
znanju i iskustvu u području obrazovne politike; c) promicanja razmjene studenata, akademskog
i administrativnog osoblja u institucijama višeg obrazovanja i radnika s
mladeži, uključujući provedbom programa Erasmus Mundus; d) suradnje u obrazovnim sektorima od
zajedničkog interesa. GLAVA
VII. SURADNJA
U PODRUČJU PRAVDE, SLOBODE I SIGURNOSTI Članak
30. Vladavina
prava Stranke u svojoj suradnji u području
pravde, slobode i sigurnosti posebnu važnost pridaju promicanju vladavine
prava, uključujući nezavisnost pravosuđa, pristup pravosuđu
i pravo na pravično suđenje. Članak
31. Pravna
suradnja 1. Stranke su suglasne razvijati
pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima, posebno u
pogledu ratifikacije i provedbe multilateralnih konvencija o građanskoj
pravosudnoj suradnji, uključujući konvencije Haške konferencije o
međunarodnom privatnom pravu u području međunarodne pravne
suradnje i sporova, kao i zaštite djece. 2. Stranke su suglasne
omogućiti i poticati arbitražno rješavanje građanskih i privatnih
trgovačkih sporova uvijek kada je to moguće u skladu s primjenjivim
međunarodnim instrumentima. 3. Što se tiče pravosudne
suradnje u kaznenim pitanjima, stranke će nastojati unaprijediti aranžmane
o uzajamnoj pravoj pomoći i izručenju. To bi, prema potrebi,
uključivalo pristupanje odgovarajućim međunarodnim instrumentima
Ujedinjenih naroda uključujući Rimski statut Međunarodnog
kaznenog suda iz članka 6. ovog Ugovora te provedbu tih instrumenata. Članak
32. Zaštita
osobnih podataka 1. Stranke su suglasne
surađivati kako bi poboljšale razinu zaštite osobnih podataka u skladu s
najvišim međunarodnim normama, kao što su one sadržane u Smjernicama UN-a
za uređenje kompjuteriziranih datoteka koje sadrže osobne podatke
(Rezolucija 45/95 Opće skupštine UN-a od 14. prosinca 1990.). 2. Suradnja u području
zaštite osobnih podataka može, između ostalog, uključivati razmjenu
podataka i stručnog znanja. Članak
33. Migracije 1. Stranke su suglasne
jačati i unaprijediti suradnju u područjima nezakonite migracije,
krijumčarenja i trgovanja ljudima te uključivanja pitanja migracija u
nacionalne strategije za gospodarski i socijalni razvoj područja iz kojih
migranti potječu. 2. Stranke su u okviru suradnje
radi sprečavanja i nadzora nezakonite imigracije suglasne ponovno
prihvatiti svoje državljane koji nezakonito borave na državnom području
druge stranke. U tom cilju, stranke će svojim državljanima osigurati
odgovarajuće identifikacijske dokumente za takve potrebe. U
slučajevima upitnog državljanstva, stranke su suglasne identificirati
svoje navodne državljane. 3. Ako je potrebno, stranke
nastoje sklopiti sporazum kojim se uređuju posebne obveze za ponovni
prihvat njihovih državljana. Taj će se sporazum također baviti
uvjetima koji se odnose na državljane drugih zemalja i osoba bez državljanstva. Članak
34. Borba
protiv nedopuštenih droga 1. U skladu sa svojim zakonima i
propisima, stranke će nastojati smanjiti opskrbu, trgovinu i potražnju za
nedopuštenim drogama i njihov učinak na korisnike droga i društvo u
cjelini te će nastojati ostvariti učinkovitije sprečavanje
zlouporabe prekursora za droge za nezakonitu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih
tvari. Stranke u svojoj suradnji osiguravaju sveobuhvatan i uravnotežen pristup
u ostvarenju tog cilja putem zakonskih tržišnih propisa i učinkovitog
djelovanja i usklađivanja među nadležnim tijelima,
uključujući ona iz zdravstvenog, obrazovnog, socijalnog i pravosudnog
sektora te sektora kaznenog progona. 2. Stranke su suglasne o
načinima suradnje koji su potrebni za postizanje tih ciljeva. Djelovanje
se temelji na zajednički usuglašenim načelima u skladu s
odgovarajućim međunarodnim konvencijama, Političkom izjavom i
Posebnom izjavom o vodećim načelima za smanjenje potražnje za
drogama, koji su odobreni na Dvadesetom izvanrednom zasjedanju Opće
skupštine Ujedinjenih naroda o drogama u lipnju 1998. Članak
35. Suzbijanje
organiziranog kriminala i korupcije Stranke su suglasne surađivati u
području borbe protiv organiziranog kriminala, ekonomskog i financijskog
kriminala i korupcije, krivotvorenja i nezakonitih transakcija te doprinositi
toj borbi, tako što u potpunosti poštuju svoje postojeće međusobne
obveze u tom području, uključujući obveze u pogledu
učinkovite suradnje u području povrata imovine ili financijskih
sredstava stečenih korupcijom. Stranke će promicati provedbu
Konvencije UN-a o transnacionalnom organiziranom kriminalu i njezine dopunjujuće
Protokole te Konvenciju UN-a protiv korupcije. Članak
36. Borba
protiv pranja novca i financiranja terorizma 1. Stranke se slažu da je
potrebno surađivati i raditi u cilju sprečavanja uporabe njihovih
financijskih sustava za pranje prihoda od svih kaznenih djela
uključujući krijumčarenje drogama i korupciju te za financiranje
terorizma. Ta se suradnja proteže na povrat imovine i financijskih sredstava
stečenih kaznenim djelima. 2. Stranke mogu razmjenjivati
odgovarajuće podatke u okviru zakonodavstava i primjenjivati
odgovarajuće standarde za borbu protiv pranja novca i financiranja
terorizma koji su jednaki onima koje su usvojila međunarodna tijela
aktivna u tom području, kao što je Radna skupina za financijske aktivnosti
o pranju novca (FATF) Članak
37. Suzbijanje
mrežnog kriminala 1. Stranke će jačati
suradnju u cilju sprečavanja i suzbijanja kriminala visoke tehnologije,
mrežnog i elektroničkog kriminala te širenja terorističkog sadržaja
internetom razmjenjujući podatke i praktična iskustva te poštujući
svoje nacionalno zakonodavstvo u okviru ograničenja njihove odgovornosti. 2. Stranke će razmjenjivati
podatke u područjima obrazovanja i osposobljavanja istražitelja mrežnih
zločina, istraživanja mrežnih zloćina i digitalne forenzičke
znanosti. Članak
38. Suradnja
u području kaznenog progona Stranke su suglasne surađivati s tijelima
kaznenog progona, agencijama i službama te doprinositi prekidanju i uklanjanju
transnacionalnih kaznenih prijetnji koje su zajedničke strankama. Suradnja
među tijelima kaznenog progona, agencijama i službama može biti u obliku
uzajamne pomoći u istragama, razmjene istražnih tehnika, zajedničkog
obrazovanja i osposobljavanja osoblja za kazneni progon te bilo koje druge
vrste zajedničkih aktivnosti i pomoći u skladu s uzajamnim sporazumom
stranaka. GLAVA
VIII SURADNJA
U DRUGIM PODRUČJIMA Članak
39. Turizam Stranke se obvezuju uspostaviti suradnju u
području turizma u cilju boljeg međusobnog razumijevanja i promicanja
uravnoteženog i održivog razvoja turizma. Ta suradnja posebno može biti u obliku: a) razmjene podataka o pitanjima od
zajedničkog interesa u pogledu turizma; b) organizacije turističkih
događaja; c) turističkih razmjena; d) suradnje u području očuvanja
kulturnog nasljeđa i upravljanja kulturnim nasljeđem; e) suradnje u području upravljanja
turizmom. Članak
40. Civilno
društvo Stranke prepoznaju ulogu i potencijalni
doprinos organiziranog civilnog društva u procesu dijaloga i suradnje na
temelju ovog Sporazuma te su suglasne promicati učinkoviti dijalog s
organiziranim civilnim društvom i njegovo učinkovito sudjelovanje. Članak
41. Javna
uprava Stranke su suglasne surađivati
razmjenjujući iskustva i najbolje prakse, nadograđujući se na
postojeće napore, u pogledu modernizacije javne uprave u područjima
poput: a) poboljšanja organizacijske
učinkovitosti; b) povećanja učinkovitosti
institucija u pružanju usluga; c) osiguravanja transparentnog upravljanja
javnim sredstvima i odgovornosti; d) unapređivanja pravnog i
institucionalnog okvira; e) oblikovanja i provedbe politika. Članak
42. Statistika 1. Stranke razvijaju i
jačaju svoju suradnju u pogledu statističkih pitanja,
doprinoseći tako dugoročnom cilju osiguravanja pravovremenih,
međunarodno usporedivih i pouzdanih statističkih podataka.
Očekuje se da održivi, učinkoviti i profesionalno nezavisni
statistički sustavi proizvode podatke bitne za građane stranaka,
poduzeća i osobe koje donose odluke, omogućavajući im da donesu
informirane odluke. Stranke, između ostalog, razmjenjuju podatke i
stručno znanje te razvijaju suradnju uzimajući u obzir već
stečeno iskustvo. Suradnja je usmjerena na: a) progresivno usklađivanje između
statističkih sustava obiju stranaka; b) fino podešavanje razmjene podataka
između stranaka uzimajući u obzir primjenu odgovarajućih
međunarodnih metodologija; c) unapređivanje stručne
sposobnosti statističkog osoblja kako bi mi se dopustila primjena
odgovarajućih statističkih standarda; d) promicanje razmjene iskustava između
stranaka o razvoju statističkog znanja i iskustva. 2. Oblici suradnje mogu,
između ostalog, obuhvaćati posebne programe i projekte, u skladu s
uzajamnim sporazumom, te dijalog, suradnju i inicijative o temama od
zajedničkog interesa na bilateralnoj ili multilateralnoj razini. GLAVA
IX. INSTITUCIONALNI
OKVIR Članak
43. Drugi
sporazumi 1. Stavlja se izvan snage
Okvirni sporazum za trgovinu i suradnju između Europske zajednice i
njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge
strane, potpisan u Luksemburgu 28. listopada 1996. i koji je stupio na snagu 1.
travnja 2001. 2. Ovim se Sporazumom ažurira i
zamjenjuje navedeni sporazum. Upućivanja na navedeni sporazum u svim
drugim sporazumima između stranaka tumače se kao upućivanja na
ovaj Sporazum. 3. Stranke mogu nadopuniti ovaj
Sporazum sklapanjem posebnih sporazuma u bilo kojem području suradnje koje
je u okviru područja primjene Sporazuma. Takvi posebni sporazumi sastavni
su dio ukupnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom i dio
su zajedničkog institucionalnog okvira. 4. Također, postojeći
sporazumi koje se odnose na posebna područja suradnje koja su u okviru
područja primjene ovog Sporazuma smatraju se dijelom ukupnih bilateralnih
odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom i kako čine dio
zajedničkog institucionalnog okvira. Članak
44. Zajednički
odbor 1. Stranke na temelju ovog
Sporazuma osnivaju Zajednički odbor koji se sastoji od predstavnika
članova Vijeća Europske unije i predstavnika Europske komisije, s
jedne strane, i predstavnika Republike Koreje, s druge strane. 2. Zajednički odbor održava
savjetovanja s ciljem omogućivanja provedbe i unapređenja općih
ciljeva ovog Sporazuma te očuvanja sveukupne usklađenosti u odnosima
i osiguravanja urednog funkcioniranja svih drugih sporazuma između
stranaka. 3. Zajednički odbor: a) osigurava uredno djelovanje ovog
Sporazuma; b) prati razvoj sveobuhvatnog odnosa
između stranaka; c) prema potrebi traži podatke od odbora ili
drugih tijela osnovanih na temelju ostalih sporazuma obuhvaćenih
zajedničkih institucionalnim okvirom i razmatraju sva izvješća koja
oni podnesu; d) razmjenjuje mišljenja i daje prijedloge o
svim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući o
budućim djelovanjima i raspoloživim izvorima za njihovo provođenje; e) utvrđuje prioritete u vezi s
ciljevima ovog Sporazuma; f) traži odgovarajuće metode
sprečavanja problema koji mogu nastati u područjima obuhvaćenima
ovim Sporazumom; g) konsenzusom u skladu s člankom 45.
stavkom 3. rješava sve sporove koji proizlaze iz primjene ili tumačenja
ovog Sporazuma; h) ispituje sve podatke koje su stranke dostavile
u pogledu neispunjenja obveza i održava savjetovanja s drugom strankom radi
pronalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke u skladu s člankom 45.
stavkom 3.; 4. Zajednički odbor
uobičajeno će se sastajati jednom godišnje, naizmjence u Bruxellesu i
u Seulu. Posebni sastanci Odbora održavaju se na zahtjev bilo koje stranke.
Zajedničkim odborom naizmjence predsjeda svaka stranka. Uobičajeno se
sastaje na razini starijih dužnosnika. Članak
45. Načini
provedbe 1. Stranke poduzimaju sve
opće ili konkretne mjere potrebne za ispunjavanje svojih obveza prema ovom
Sporazumu i osiguravaju usklađenost s ciljevima utvrđenima u ovom
Sporazumu. 2. Provedba je obuhvaćena
konsenzusom i dijalogom. Međutim, u slučaju različitih mišljenja
u pogledu primjene ili tumačenja ovog Sporazuma, bilo koja stranka
obraća se Zajedničkom odboru. 3. Ako jedna stranka smatra da
druga stranka nije ispunila svoje obveze prema ovom Sporazumu, može poduzeti
odgovarajuće mjere u skladu s međunarodnim pravom. Prije toga, osim u
slučajevima posebne hitnosti, stranka dostavlja potrebne podatke
Zajedničkom odboru radi iscrpnog ispitivanja stanja. Stranke održavaju
savjetovanja unutar Zajedničkog odbora i, ako se tako usuglase obje
stranke, ta savjetovanja može omogućiti posrednik kojeg imenuje
Zajednički odbor. 4. U iznimno hitnim
slučajevima, o mjeri se odmah obavješćuje drugu stranku. Na zahtjev
druge stranke, savjetovanja se održavaju u razdoblju od najviše dvadeset (20)
dana. Nakon tog razdoblja primjenjuje se mjera. U tom slučaju, druga stranka
može zatražiti arbitražu u skladu s člankom 46. radi ispitivanja svakog
vida mjere i temelja za mjeru. Članak
46. Arbitražni
postupak 1. Arbitražni sud sastoji se od
tri (3) arbitra. Svaka stranka imenuje jednog arbitra, a Zajednički odbor
imenuje trećeg arbitra u roku od četrnaest (14) dana, prema potrebi,
na zahtjev za arbitražu bilo koje stranke. Stranke o imenovanju arbitra odmah
obavješćuju drugu stranku, u pisanom obliku i diplomatskim kanalima.
Arbitri donose odluku većinom glasova. Arbitri nastoje donijeti odluku u
najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju najkasnije tri (3)
mjeseca od datuma imenovanja arbitara. Zajednički odbor usuglašuje se o
detaljnim postupcima za brzo vođenje arbitraže. 2. Svaka stranka u sporu mora
poduzeti mjere potrebne za provedbu odluke arbitara. Arbitri na zahtjev daju
preporuke o tome kako provesti njihovu odluku radi očuvanja ravnoteže
prava i obveza na temelju ovog Sporazuma. GLAVA
X. ZAVRŠNE
ODREDBE Članak
47. Definicija Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke“
znači Europska unija ili njezine države članice, ili Europska unija i
njezine države članice, u skladu s njihovim ovlastima, s jedne strane, i
Republika Koreja, s druge strane. Članak
48. Nacionalna
sigurnost i otkrivanje podataka Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se tako
da od bilo koje stranke zahtijeva da dostavi bilo kakve podatke za čije
otkrivanje smatra da je u suprotnosti s njezinim bitnim sigurnosnim interesima. Članak
49. Stupanje
na snagu, trajanje i otkaz 1. Ovaj Sporazum stupa na snagu
prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji su stranke jedna drugu
obavijestile da su pravni postupci potrebni u tu svrhu završeni. 2. Neovisno o stavku 1., ovaj se
Sporazum privremeno primjenjuje do njegovog stupanja na snagu. Privremena
primjena počinje prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon datuma na
koji su se stranke međusobno obavijestile da su postupci potrebni u tu
svrhu završeni. 3. Ovaj Sporazum vrijedi
neograničeno vrijeme. Bilo koja stranka može uputiti pisanu obavijest
drugoj stranci o svojoj namjeri otkazivanja ovog Sporazuma. Otkaz proizvodi
učinke šest mjeseci nakon obavijesti. Članak
50. Obavijesti Obavijesti u skladu s člankom 49.
upućuju se Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije i Ministarstvu
vanjskih poslova i trgovine Republike Koreje. Članak
51. Izjave
i prilozi Izjave i prilozi ovom Sporazuma čine
njegov sastavni dio. Članak
52. Teritorijalna
primjena Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane,
na državnim područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o Europskoj uniji i
pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru te, s druge strane, na državnom
području Republike Koreje. Članak
53. Vjerodostojni
tekstovi Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka,
na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom,
grčkom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom,
njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom,
španjolskom, švedskom, talijanskom i korejskom jeziku, pri čemu je svaki
od tih tekstova jednako vjerodostojan. ZAJEDNIČKA IZJAVA O TUMAČENJU U POGLEDU ČLANAKA 45. I 46. Stranke su demokracije. One žele zajedno
raditi u cilju promicanja njihovih zajedničkih vrijednosti u svijetu.
Njihov je Sporazum pokazatelj njihove zajedničke odluke da promiču
demokraciju, ljudska prava, neširenje i borbu protiv terorizma diljem svijeta.
Provedba ovog Sporazuma između stranaka koje dijele iste vrijednosti
temelji se, stoga, na načelima dijaloga, međusobnog poštovanja,
jednakog partnerstva, multilateralizma, konsenzusa i poštovanja međunarodnog
prava. Stranke su suglasne da, za potrebe točnog
tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma, pojam
„odgovarajuće mjere“ u članku 45. stavku 3. znači mjere koje su
razmjerne neprovođenju obveza na temelju ovog Sporazuma. Mjere se mogu
poduzeti u pogledu ovog Sporazuma ili posebnog sporazuma koji je obuhvaćen
zajedničkim institucionalnim okvirom. Pri odabiru mjera, prednost se mora
dati mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje sporazumâ, uzimajući u
obzir moguću uporabu domaćih pravnih lijekova, ako su dostupni. Stranke su suglasne da, za potrebe točnog
tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma, pojam „u iznimno
hitnim slučajevima“ u članku 45. stavku 4. znači slučaj
bitne povrede ovog Sporazuma od strane jedne stranke. Bitnu povredu čini
ili povreda ovog Sporazuma koja nije sankcionirana općim pravilima
međunarodnog prava ili posebno ozbiljna i značajna povreda bitnog
elementa Sporazuma. Stranke ocjenjuju moguću bitnu povredu članka 4.
stavka 2., uzimajući u obzir službeni položaj, ako je dostupan, odgovarajućih
međunarodnih agencija. U pogledu članka 46., kada su mjere
poduzete u pogledu posebnog sporazuma obuhvaćenog zajedničkim
institucionalnim okvirom, bilo koji odgovarajući postupak rješavanja spora
iz posebnog sporazuma primjenjuje se u odnosu na postupak provedbe odluke
arbitražnog suda u slučajevima kada arbitri odluče da mjera nije
opravdana ili razmjerna. _________________ JEDNOSTRANA IZJAVA EUROPSKE UNIJE, O ČLANKU 12. Opunomoćenici država članica i
opunomoćenici Republike Koreje primaju na znanje sljedeću Jednostranu
izjavu: Europska unija izjavljuje da su države
članice obvezane na temelju članka 12. samo u mjeri u kojoj su se
opredijelile za ta načela dobrog upravljanja u području poreza na
razini Europske unije. _________________