5.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 356/60

—

cijeni strateški pristup koji je Komisija predložila putem Paketa mjera za socijalno ulaganje, prema kojem treba posvetiti više pažnje poboljšanju kapaciteta ljudi i podržavanju njihovog sudjelovanja u društvu i na tržištu rada kako bi se povećalo blagostanje pojedinca, potaklo gospodarstvo i Europskoj uniji pomoglo da iz krize izađe jača, povezanija i konkurentnija;

—

izražava žaljenje zbog toga što se u Komisijinom Paketu mjera za socijalno ulaganje zanemaruje uloga lokalnih i regionalnih vlasti. Lokalne i regionalne vlasti neposredno poznaju socijalne probleme i imaju ključnu ulogu u koordiniranju i provođenju aktivnosti za njihovo rješavanje;

—

primjećuje da mnoge lokalne i regionalne vlasti već razvijaju i provode uspješne programe pomoću kojih se suočavaju s izazovima navedenima u Paketu mjera za socijalno ulaganje i stoga smatra da među njima treba poticati razmjenu najboljih praksi;

—

poziva EU da, u dogovoru s državama članicama, razmotri mogućnost uspostave europskog okvira za socijalno stanovanje budući da socijalno stanovanje ima ključnu ulogu u rješavanju problema beskućništva i u strategijama usmjerenima na stanovanje i sprečavanje beskućništva koje preporuča Komisija;

—

ističe da bi u okviru ESF-a trebalo na bolji način rješavati stvarne potrebe građana time što bi se lokalnim i regionalnim vlastima omogućila veća fleksibilnost u određivanju ciljeva na lokalnoj razini;

—

poziva Komisiju da izradi konkretan plan za provedbu Paketa mjera za socijalno ulaganje. On bi trebao uključivati mehanizme za praćenje, usklađivanje, međudržavnu razmjenu i međusobno učenje o prioritetnim temama, kao što su nezaposlenost mladih, obrazovanje, beskućništvo, siromaštvo djece te briga za osobe s invaliditetom i uzdržavane osobe.

Izvjestitelj:

Ahmed ABOUTALEB (NL/PES), gradonačelnik Rotterdama

Referentni dokument

Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Socijalno ulaganje za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.

COM(2013) 83 final

1.

izražava zadovoljstvo strateškim pristupom koji je Komisija predložila putem Paketa mjera za socijalno ulaganje, prema kojem više pažnje treba posvetiti poboljšanju kapaciteta ljudi i podržavanju njihovog sudjelovanja u društvu i na tržištu rada kako bi se povećalo blagostanje pojedinca, potaklo gospodarstvo i Europskoj uniji pomoglo da iz krize izađe jača, povezanija i konkurentnija;

2.

podsjeća na svoje mišljenje o aktivnom uključivanju (2008/C 257/01), u kojem se naglašava važnost lokalnih i regionalnih vlasti kao ključnih sudionika u politikama aktivnog uključivanja;

3.

smatra da se održivi rast, uravnoteženi proračuni i socijalna kohezija mogu postići samo ako se više napora uloži u otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje socijalne zaštite i socijalne uključenosti. Europski semestar te napore mora u potpunosti odražavati time što će osigurati da se u mehanizme nadzora i usklađivanja uključe ciljevi, naročito oni povezani s pristojnim radnim mjestima i smanjenjem nejednakosti, čime će osigurati ravnotežu između gospodarskih i socijalnih ciljeva te stalnih napora za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije kako bi se smanjio gospodarski i socijalni jaz među regijama;

4.

ukazuje na činjenicu da su, apsolutno gledano, izazovi povezani sa siromaštvom i socijalnom isključenošću osobito kritični u urbanim područjima koja predstavljaju 80 % europskog stanovništva i 85 % BNP-a EU-a, dok se ruralna područja, zbog nižih prihoda i rjeđe naseljenosti s ozbiljnim socijalnim problemima suočavaju u relativnom smislu. U urbanim područjima socijalni se problemi najčešće koncentriraju u određenim susjedstvima, stvarajući tako siromašne gradske predjele neovisno o prosperitetu grada;

5.

naglašava da je u borbi protiv siromaštva i socijalnog isključenja od iznimne važnosti svim građanima zajamčiti jednak pristup osnovnim uslugama od općeg interesa, kao što su stanovanje, obrazovanje, zdravstvena skrb, zapošljavanje i pristup socijalnim službama, kao što je sadržano u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Jedan od preduvjeta za postizanje toga jest solidarnost među građanima iz svih slojeva društva. Raspodjela ovih osnovnih usluga zahtijeva sveobuhvatan pristup s kratkoročnom i dugoročnom perspektivom, koji bi građane postavio u središte postupaka kojim se pronalaze rješenja;

6.

poziva sve institucije EU-a da se jasno obvežu na sudjelovanje građana u svim fazama razvoja politika, od rasprave do provedbe. Od iznimne je važnosti u ovome trenutku da se ponovo uspostavi povjerenje u naše demokratske institucije time što ćemo u potpunosti odgovoriti na potrebe i težnje građana. Uz to, ako rješenja potražimo na razini zajednica i iskoristimo njihovu energiju, volju za promjenama i poznavanje stvarnih potreba građana na terenu, bit ćemo spremniji za nalaženje realističnih i učinkovitih rješenja za socijalne izazove. Ulaganjem u zajednice na (pod)lokalnoj razini stvaraju se stabilna susjedstva koja imaju pozitivan utjecaj na osjećaj sigurnosti;

7.

pozdravlja činjenicu da Komisija priznaje da su zapošljavanje i socijalna politika prvenstveno odgovornost država članica te lokalnih i regionalnih vlasti, jer na taj način poštuje načelo supsidijarnosti;

8.

podržava stav Komisije da je u borbi protiv nezaposlenosti od ključne važnosti naglasak staviti na mjere za otvaranje radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti i promicanje cjeloživotnog učenja, na inicijative za jačanje konkurentnosti na tržištu rada, obrazovanja, obuke i jednakih izgleda te na druge mjere za poboljšanje vještina i otvaranje novih mogućnosti. Među ovim mjerama su i omogućavanje mobilnosti radnika i davanje mikrokredita onima koji žele pokrenuti ili proširiti poduzeća;

9.

izražava žaljenje što se u Komisijinom Paketu mjera za socijalno ulaganje zanemaruje uloga lokalnih i regionalnih vlasti. Lokalne i regionalne vlasti snažno utječu na živote većine građana Europe koji žive, rade ili studiraju na područjima za koje su one nadležne, ili im se tamo, u slučaju osoba s invaliditetom i uzdržavanih osoba, pruža skrb. Na razini lokalnih i regionalnih vlasti pruža se većina socijalnih usluga i isplaćuje većina naknada;

10.

vjeruje da će veća uloga lokalnih i regionalnih vlasti u donošenju odluka doprinijeti integriranoj izradi strategija aktivnog uključivanja, na koju su pozvali Europski parlament i Komisija. Lokalne i regionalne vlasti izravno su upoznate sa socijalnim problemima i igraju ključnu ulogu u usklađivanju i provedbi mjera za njihovo rješavanje. Iskustvo u rješavanju socijalnih izazova ključno je za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. Stoga lokalne i regionalne vlasti moraju imati ključnu ulogu u Europskom semestru te pregovorima o programima nacionalnih reformi i njihovoj provedbi;

11.

naglašava da se rad mora isplatiti. To znači da treba zajamčiti odgovarajuću minimalnu plaću i kvalitetu radnih mjesta. Ako osoba (privremeno) nije (još) sposobna raditi, trebalo bi joj osigurati adekvatna sredstva za život i ravnopravan pristup osnovnim uslugama prevencije, osposobljavanja i aktiviranja. Stoga OR poziva Europsku komisiju da razmotri pitanje provedbe preporuke Vijeća o minimalnom dohotku iz 1992.;

12.

napominje da lokalne vlasti trebaju iskoristiti energiju svih pojedinaca, civilnog društva i poduzeća koja se okupljaju u njihovim urbanim područjima. Treba poticati inovacijski duh poduzetnika socijalne ekonomije koji mogu ponuditi nova rješenja i zadovoljiti potražnju za uslugama i infrastrukturom. Regije i gradovi trebaju težiti zajedničkom stvaranju i u tom cilju sklapati produktivna partnerstva s privatnim sektorom i skupinama civilnog društva, istovremeno promičući istinsku i temeljitu uključenost građana u sve faze društvenih inovacija (ideje, planiranje, stvaranje pilot projekata, razvoj i provedbu);

13.

smatra da je na lokalnoj i regionalnoj razini, kada je riječ o politikama socijalne uključenosti i integracije, sudjelovanje svih građana od suštinske važnosti te da se ne bi smjela raditi razlika između državljana trećih zemalja i građana EU-a. Skreće pozornost na činjenicu da priljev pridošlica uslijed mobilnosti unutar EU-a stvara izazove u smislu prilagodbe javnih usluga i usluga skrbi koje se građanima pružaju u vidu smještaja, zapošljavanja i obrazovanja. Osnovni uvjeti za integraciju građana EU-a općenito se ne razlikuju od onih za ostale pridošlice. Oni se moraju uhvatiti u koštac s novim jezikom, novim institucijama i, ponekad, s drugačijim društvenim normama;

14.

izražava žaljenje što je Komisija samo djelomično upotrijebila samoinicijativno izvješće Europskog parlamenta o socijalnom ulaganju (od 25. 7. 2012, 2012/2003 INI) u kojem se poziva na bolje upravljanje za ostvarenje ciljeva zapošljavanja i socijalnih ciljeva strategije Europa 2020. i ne predlažu dodatna sredstva. Paket mjera za socijalno ulaganje ne bi se trebao svesti samo na preporuke o politikama upućenih državama članicama i nekoliko najavljenih zakonodavnih inicijativa. Cilj europskih i nacionalnih proračuna trebao bi, osobito u ovome kriznom razdoblju, biti uključivanje programa zapošljavanja i socijalnog ulaganja;

15.

primjećuje da Paket mjera za socijalno ulaganje pruža sveobuhvatne informacije o socijalnim trendovima u Europi. Korišteni podaci i informacije temelje se na nacionalnim i regionalnim trendovima i statistikama. Takav skup informacija ne prikazuje dovoljno jasno izazove na lokalnoj razini niti razlike u socijalnim potrebama i siromaštvu između gradske i regionalne ili nacionalne razine. Prikupljanje informacija o tome što funkcionira na lokalnoj razini, a što ne, od iznimne je važnosti kako bi provedene mjere bile učinkovite i uspješne u ostvarenju ciljeva socijalne politike. Odbor regija potiče europske institucije na prikupljanje podataka i informacija o socijalnim trendovima na lokalnoj i regionalnoj razini i na ocjenjivanje politika socijalnog uključivanja koje provode lokalne i regionalne vlasti, osobito u velikim gradovima;

16.

upozorava na stalnu spolnu diskriminaciju kojoj su još uvijek izložene osobe koje na raznim razinama spadaju u osjetljive skupine (npr. žene i samohrani roditelji) te pozdravlja činjenicu da je Europska komisija svjesna tog izazova i želi mu posvetiti odgovarajuću pozornost;

17.

ipak, priznaje da bi ta komunikacija mogla označavati prekretnicu definirajući socijalnu politiku kao ulaganje u društvo, a ne trošak izazvan neuspjehom tržišta. Takav opis socijalne politike mogao bi u politikama dovesti do pomaka s korektivnih na preventivne mjere, čime bi se problemi kao što je socijalna isključenost počeli rješavati prije nego što se razviju, a ovisnost o drugima odložila poticanjem samostalnosti i aktivnog starenja;

18.

pozdravlja to što je Europsko vijeće na svom zasjedanju od 27. – 28. lipnja 2013. priznalo potrebu za jačanjem socijalne dimenzije EMU-a. Europskoj uniji treba osigurati instrumente kojima će, umjesto oslanjanja na interne mehanizme devalvacije koji rješavaju samo asimetrične šokove, održati potencijal stvarne ekonomske konvergencije i socijalnog napretka svih država članica. Stoga sa zanimanjem očekuje komunikaciju Komisije o socijalnoj dimenziji EMU-a predviđenu za početak listopada 2013. godine;

19.

smatra da bi se socijalna dimenzija EMU-a, kao što je predložio Europski parlament, (1) mogla temeljiti na Sporazumu o socijalnom ulaganju (Social Investment Pact) po uzoru na model Pakta Euro Plus (Euro Plus Pact). Time bi se postavili ciljevi socijalnog ulaganja država članica namijenjenog postizanju socijalnih i obrazovnih ciljeva strategije Europa 2020., kao i njezinih ciljeva vezanih uz zapošljavanje; sporazum o socijalnom ulaganju trebalo bi dopuniti i tablicom postignuća politike zapošljavanja i socijalne politike, koju treba uvesti u skladu s člankom 148. UFEU-a i za nju zadužiti EPSCO, kako bi se mogle utvrditi nejednakosti u zapošljavanju i socijalne nejednakosti koje bi mogle ugroziti stabilnost Ekonomske i monetarne unije;

20.

potiče Europsku komisiju da podrobnije prouči izvedivost sustava osiguranja Europske unije u slučaju nezaposlenosti koji bi mogao djelovati kao automatski stabilizator na razini EMU-a;

21.

pozdravlja činjenicu da se u zaključcima Europskog vijeća (2) naglašava da bi „mogućnosti koje postojeći porezni okvir EU-a nudi za ujednačavanje potreba produktivnog javnog ulaganja s ciljevima porezne discipline” trebale biti dalje „iskorištene” u preventivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu te stoga od Komisije očekuje da se nadalje pozabavi pitanjem kakvoće javne potrošnje, između ostaloga tako što će procijeniti odvajanje tekuće potrošnje od investicija u izračunima proračunskog deficita, kako bi se izbjeglo sprečavanje javnih ulaganja s dugoročnim neto koristima;

22.

insistira na tome da obrazovanje (formalno ili neformalno) treba biti u središtu interesa Paketa mjera za socijalno ulaganje. Nejednakosti u pristupu obrazovanju, a osobito obrazovanju visoke kvalitete koje mlade ljude priprema za mogućnost zapošljavanja u uključivom informacijskom društvu i pomaže im da postanu aktivni građani u složenim demokratskim društvima, ključna su prepreka smanjenju siromaštva i povećanju gospodarskog rasta. Države članice moraju dokazati da su riješile ulagati u obrazovanje, cjeloživotno učenje i obuku za sve stavljanjem posebnog naglaska na obrazovanje u ranom djetinjstvu i pristup visokoškolskom obrazovanju, suradnju između poduzeća i škola, obuku na radnome mjestu i posebnu obuku za sektore u kojima nedostaje radne snage (npr. medicinski sektor, čistu tehnologiju, informacijsko-komunikacijske tehnologije) i na smanjenje stope napuštanja škole;

23.

pozdravlja to što se Komisija usredotočila na obrazovanje i osposobljavanje te vjeruje da bismo pri tome više pažnje trebali usmjeriti na strukovno obrazovanje i njegovu kvalitetu i to uvođenjem praktičnih mjera kako u fazi usmjeravanja, tako i tijekom obrazovanja i osposobljavanja. Potrebno nam je više obrtnika, inženjera i tehničara u gospodarstvu EU-a kako bismo bili konkurentni na globalnoj razini. Nažalost, sve je manje ljudi u EU-u zainteresirano za stručno osposobljavanje, iako ono nudi velike mogućnosti za borbu protiv nezaposlenosti i održivi razvoj gospodarstva;

24.

insistira na tome da cjeloživotno strukovno osposobljavanje treba visoko cijeniti. Europska unija trebala bi predstaviti dovoljno dugoročnih mjera i namijeniti dovoljno financijskih sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) za poboljšanje stručnog osposobljavanja;

25.

naglašava da, pored jake usredotočenosti na ponudu zapošljivih osoba, treba obratiti veću pozornost aspektu potražnje na tržištu rada. Činjenica jest da su nezaposlene osobe većinom niskokvalificirane, da se za slobodna radna mjesta traži visokokvalificirana radna snaga te da, u ovo krizno vrijeme, mjere orijentirane na potražnju moramo upotpuniti instrumentima za poboljšanje ponude koji podrazumijevaju više od deregulacije tržišta rada, smanjenja cijene rada i pružanja poticaja nezaposlenima da prihvate slabo plaćena radna mjesta. Trebamo poboljšati kvalifikacije niskokvalificiranih i nezaposlenih pružajući im potrebne kapacitete za učenje;

26.

poziva Komisiju, države članice i lokalne i regionalne vlasti da potiču bolje predviđanje vještina potrebnih u budućnosti, bolje povežu vještine s potrebama tržišta rada te smanje jaz između sfere obrazovanja i sfere rada, posebice na najnižim razinama tržišta rada gdje se sudjelovanje na tržištu rada mora promicati, na fleksibilan način i bez birokracije. Na primjer, u Nizozemskoj su vlada, poduzeća i obrazovne institucije sklopile pakt o tehnologiji, čiji je cilj unaprijediti povezanost obrazovanja i tržišta rada u tehnološkom sektoru te na taj način smanjiti nestašicu tehničkog kadra. Pakt o tehnologiji dogovoren je na državnoj razini, ali se većinom sastoji od aktivnosti koje će se provoditi kroz regionalni i sektorski pristup, uz upotrebu već postojećih struktura, poput raznih lokalnih centara stručnosti („kenniswerkplaatsen”) za razvoj talenata, gradove s visokom kvalitetom života i javno zdravlje u Rotterdamu;

27.

naglašava da je važno iskoristiti sav radni potencijal. Mogu se uvesti potporne mjere za one koji se nalaze na marginama tržišta rada, a za te bi mjere bila odgovorna nacionalna i/ili podnacionalna tijela);

28.

preporučuje da se (socijalno) sudjelovanje doda trima postojećim stupovima pristupa kojeg je Komisija osmislila kako bi se povećalo aktivno uključivanje osoba koje su najudaljenije od tržišta rada: odgovarajući prihodi, aktivno uključivanje i kvalitetne usluge. Socijalno sudjelovanje i uključivanje moraju biti ključni za postizanje naših socijalnih ciljeva, a to su razvoj socijalnih država i održavanje njihove stabilnosti. Građane treba osnažiti kako bi u potpunosti ostvarili svoj potencijal, koristili i razvijali svoje vještine u najvećoj mjeri, u cilju gospodarske autonomnosti;

29.

traži dodatna objašnjenja o uvjetovanosti pristupa socijalnoj skrbi. Uvjetovanost se može smatrati prihvatljivom ako postoje socijalni transferi koji pojedince podržavaju i potiču ih da ponovno stupe na tržište rada, započnu obrazovanje ili obuku;

30.

s obzirom na procjene prema kojima oko 56 milijuna ljudi u EU-u starijih od 15 godina nema bankovni račun, OR pozdravlja prijedlog Komisije da svaka osoba u Europskoj uniji dobije pravo na osnovni bankovni račun;

31.

pozdravlja namjeru Komisije da razmotri upotrebu novih financijskih instrumenata, a posebice socijalnog povrata ulaganja i socijalnih obveznica, kako bi povećala utjecaj javnog socijalnog ulaganja te je poziva da predoči podrobnije prijedloge o tom pitanju i osigura da pravila EU-a za nabavu omoguće socijalni povrat ulaganja. U tom kontekstu podržava predloženo otvaranje štednog računa EU-a koji bi EU-u mogao osigurati dodatno financiranje koje će doprinijeti tome da se na lokalnoj i regionalnoj razini ispune ciljevi o zaposlenosti i rastu iz strategije Europa 2020.;

32.

naglašava da bi države članice, regije i lokalne zajednice trebale iskoristiti raznolikost svojih građana. Preduvjet za inovacije je kultura uključivosti zbog koje je sigurno biti jedinstven i povezivati se s drugima kroz tu raznolikost;

33.

primjećuje da mnoge lokalne i regionalne vlasti već razvijaju i provode uspješne programe pomoću kojih se suočavaju s izazovima navedenima u Paketu mjera za socijalno ulaganje. Neki od primjera su jedinstveni informacijski punktovi (odjeli za mlade), regionalni centri za mlade i obitelj, strategije za stambeno zbrinjavanje i sprječavanje beskućništva, strategije socijalnog povrata ulaganja, obveznice s društvenim učinkom, centri za razvoj nadarenosti, četvrti primjerene za djecu i puno sudjelovanje. Stoga treba poticati razmjenu najboljih praksi između lokalnih i regionalnih vlasti. Međusobno partnerstvo i suradnja lokalnim vlastima omogućuju da koriste više resursa i iskustava, a istovremeno promiču šire sudjelovanje u razvoju s partnerima iz raznih sektora. U potpunosti trebamo uzeti u obzir takva iskustva pri izgradnji baze znanja koju predlaže Paket mjera za socijalno ulaganje i pri poticanju takvih razmjena u okviru Programa za socijalne promjene i inovacije (PSCI);

34.

ističe da su integracijski programi financirani iz Europskog fonda za integracije (INTI) i ESF-a. Međutim, izvor financiranja je prečesto ograničavao opseg pružanja usluga. Treba naglasiti da, s obzirom na sve veću mobilnost unutar EU-a, u sljedećem proračunu treba osigurati sredstva za potporu mobilnih građana EU-a tako se objedine prioriteti dvaju fondova i stvori program financiranja svih građana bez obzira na državljanstvo. Ta nova financijska sredstva iz proračuna mogla bi se upotrijebiti za uključivanje građana EU-a u jezične programe i programe usmjeravanja, a sve to u bliskoj suradnji s drugim dionicima, kao što su nevladine organizacije i, posebice, privatni sektor. Komisija mora iskoristiti svoj utjecaj kako bi neke od lokalnih i regionalnih vlasti u zemljama iz kojih pristižu emigranti navela da koriste ESF i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) za puno veća ulaganja u socijalni i ekonomski razvoj svojeg stanovništva;

35.

primjećuje da, iako su migracije unutar i između država članica jedan od načina na koji se pojedinci nose s gospodarskom krizom, sveobuhvatnije i dugoročno socijalno ulaganje u regije i općine, koje najbolje mogu razumjeti specifičnosti svojih regija i zajednica, može riješiti krizu na održiviji način time što će smanjiti pritisak na pojedince da, u potrazi za poslom, napuste svoje domove, obitelji i zajednice. Nadalje, nedovoljne jezične vještine mogu umanjiti mogućnosti pojedinaca da u potrazi za poslom, obrazovanjem itd. emigriraju u drugu državu članicu. Možda će biti potrebno pojačati napore za boljim podučavanjem jezika kako bi se potakla kratkoročna migracija dok se ne pronađu dugoročna rješenja. Na taj će se način dodatno potaknuti i socijalna uključenost;

36.

podržava stav Komisije o lokalnim učincima demografskih promjena i starenja stanovništva, što stvara novo opterećenje za socijalnu infrastrukturu i dostupnost javnih prostora. Zbog porasta siromaštva u starijoj dobi pojavljuje se potreba za održivim sustavima socijalne zaštite i socijalnih usluga koji moraju biti priuštivi i svima dostupni. Korektivni model mora se zamijeniti preventivnim koji ljudima omogućava dulja razdoblja funkcionalne neovisnosti i uključenosti u odnose. Posebna se pažnja mora obratiti na promicanje aktivnog i zdravog starenja među Europljanima dok se s institucionalnog pristupa prelazi na pristup temeljen na zajednici;

37.

izražava žaljenje što se radni dokument službi Komisije o dugoročnoj skrbi u društvima koja stare ne bavi pitanjem siromaštva, društvene isključenosti i pristojnih prihoda za starije ljude što bi moglo dovesti do veće potrebe za dugoročnom skrbi. Odbor regija također smatra da nije provedena dovoljno podrobna analiza načina na koji strukturni fondovi mogu potaći investicije u dugoročnu skrb;

38.

smatra da bi Paket mjera za socijalno ulaganje trebao biti popraćen većim priznanjem uloge socijalne ekonomije jer znamo da na razini EU-a postoji 2 milijuna poduzeća socijalne ekonomije (odnosno 10 % svih europskih poduzeća) te da ona zapošljavaju više od 11 milijuna plaćenih radnika (što je 6 % radno aktivnog stanovništva EU-a). Stoga ponovno poziva na izradu statuta Europskog uzajamnog društva, što je u ožujku 2013. podržao i Europski parlament;

39.

naglašava važnost međusobne profesionalne suradnje zdravstvenog sektora i sektora socijalne skrbi te formalnih i neformalnih mreža u zajednici. Potrebno je sakupiti znanje o raznim vrstama susjedske pomoći te komplementarnoj ulozi volontera, profesionalaca i susjeda koji pružaju potporu. Profesionalci bi se trebali snažnije poistovjetiti s lokalnim susjedstvom u kojem, suradnjom i pomaganjem, mogu ojačati podršku susjeda i rad volontera te u njima posredovati. Ovaj novi pristup upravljanju, koji se pokazao uspješnim u nekim europskim gradovima, treba poduprijeti instrumentima na europskoj razini kako bi se najbolje prakse proširile diljem Europe. Jedan od prikladnih pristupa bila bi provedba sustava koji objedinjavaju informacije o građanima (socijalna povijest i povijest bolesti) i pristup tim informacijama u smislu dostupnih resursa i usluga (katalozi i mape usluga i resursa, dostupnih inovacijskih tehnologija poput naprednih sustava skrbi na daljinu, nadzora na daljinu, itd.);

40.

poziva EU da, u dogovoru s državama članicama, razmotri mogućnost uspostave europskog okvira za socijalno stanovanje kao što je OR preporučio u svom mišljenju iz listopada 2013., a Europski parlament u svojoj rezoluciji od 11. lipnja 2013. Iako EU nije izričito nadležan za socijalno stanovanje, mnoge politike EU-a (politika o konkurenciji, unutarnjem tržištu, strukturnim fondovima, energetskoj učinkovitosti, ekološkim normama …) izravno utječu na socijalno stanovanje. Stoga je potreban okvir za usklađivanje kako bi se osiguralo poštivanje temeljnih prava i dosljednost između politika EU-a koje utječu na stanovanje. U ovom kontekstu, OR podsjeća da, prema Ugovoru o EU-u, javna tijela imaju odriješene ruke u organizaciji socijalnog stanovanja i određivanju kućanstava koja zadovoljavaju uvjete. Odbor također vjeruje da je socijalno stanovanje ključno za koheziju i da se ne smije dodjeljivati isključivo osobama u nepovoljnom položaju kako bi se promicala socijalna pomiješanost;

41.

podsjeća države članice i Komisiju da ulaganje u socijalno stanovanje pomaže u rješavanju hitnih socijalnih potreba što je osnova strateškog socijalnog ulaganja. Također, na održiv način pomaže kod otvaranja radnih mjesta na lokalnoj razini koja se ne mogu lako premjestiti u druge zemlje, stabiliziranju gospodarstva time što sprječava stvaranje efekta balona na tržištu nekretnina te borbe protiv klimatskih promjena i energetskog siromaštva. Nadalje, OR ističe da socijalno stanovanje ima ključnu ulogu u rješavanju beskućništva i u donošenju strategija za stambeno zbrinjavanje i sprečavanje beskućništva na koje poziva Komisija;

42.

pozdravlja uključivanje beskućništva u prioritetne teme Paketa mjera za socijalno ulaganje i poziva države članice da „se kroz sveobuhvatne strategije temeljene na prevenciji, stanovanju te reviziji uredbi i postupaka deložacije uhvate ukoštac s beskućništvom, uzimajući u obzir ključne nalaze iz smjernica za borbu s beskućništvom koje se nalaze u ovom Paketu“. OR u ovom kontekstu poziva Komisiju da izradi konkretan okvir EU-a za potporu dionicima, posebice relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima kako bi postigli napredak u rješavanju beskućništva, uzimajući u obzir samoinicijativno mišljenje Odbora regija o ovoj temi;

43.

naglašava da, želimo li postići socijalne ciljeve, moramo promijeniti pristup kako bismo poboljšali kvalitetu rezultata za korisnike te bili djelotvorni i učinkoviti. Socijalne inovacije potrebne su u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te bi ih trebalo uključiti u uredbe o strukturnim fondovima, ali one također trebaju imati istaknutu ulogu u Obzoru 2020. te uživati učinkovitu podršku Europskog programa za socijalne promjene i inovacije. Stoga bi vodeće inicijative strategije Europa 2020., naročito Europska platforma protiv siromaštva i isključenosti, trebale osigurati referentni okvir kako bi se ti ciljevi mogli bolje postići;

44.

ukazuje na činjenicu da se suvremena društva na znanost i tehnologije oslanjaju ne samo za gospodarski rast, već i za socijalno blagostanje i napredak. Međutim, interakcija znanosti i istraživanja s jedne strane te društva i građana s druge često nije dovoljna, a ponekad i ne postoji. Stoga se u budućnosti pri financiranju europskog istraživanja pažnja ne smije posvećivati samo tehničkim, već i društvenim i humanističkim znanostima kako bi se razvila relevantna praktična znanja i istraživanja o problemima i kvaliteti života u urbanim četvrtima i slabije naseljenim područjima te proširila među onima koji su nadležni za politike urbanističkog i prostornog planiranja. Za prikupljanje sustavnog znanja o učinkovitosti političkih mjera, o tome kako one „funkcioniraju“, za koje socijalne skupine i u kojim okolnostima, posebno se preporučuju najnoviji modeli evaluacijskih istraživanja; pozdravlja inicijative koje Komisija poduzima da podrži socijalne inovacije i korake poduzete za razmjenu informacija o iskustvima vezanim uz inovacije;

45.

ukazuje na činjenicu da regionalna politika EU-a promiče održivi urbanistički razvoj od 1989. godine. Regionalna politika kroz strukturne fondove ulaže u projekte koji promiču dobro upravljanje na lokalnoj razini, osiguravaju održivo urbano okruženje, potiču socijalno uključivanje i ravnopravnost, obnavljaju urbana područja i daju zamah gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta. Budući da su lokalne i regionalne vlasti blizu svojim građanima i imaju iskustva s utvrđivanjem lokalnih potreba i želja, treba naglasiti da sadašnja struktura financiranja mora biti prilagodljivija lokalnim potrebama, čime će se gradovima i urbanim područjima omogućiti da preuzmu veću odgovornost i vodeću ulogu u koordiniranju integriranih pristupa na razini gradova ili metropolitanskih područja. Potrebno je poboljšati koordinaciju između ESF-a i ERDF-a kako bi se podržala teritorijalna kohezija i cjeloviti pristupi prilagođeni određenim područjima;

46.

pozdravlja prijedlog da se najmanje 20 % sredstava ESF-a u svakoj državi članici naznači za promicanje socijalne uključenosti i borbu protiv siromaštva. Odbor bi za to želio dobiti dodatna jamstva kako bi se osiguralo da se financiranjem pravilno upravlja i da se ono usmjerava onima kojima je najpotrebnije. To može značiti da se sredstva u svakoj državi članici naznačuju na regionalnoj razini, a ne središnjoj, i to na temelju niza čimbenika pomoću kojih se određuje veća potreba za podrškom (pokazatelji siromaštva, BDP po glavi stanovnika, zaposlenost, razina obrazovanja, imigracija, itd.);

47.

poziva da se smjesta provede Inicijativa za zapošljavanje mladih (Youth Employment Initiative) i da se u programe jamstva uključe mladi ljudi do 30. godine života. Prihvaća Komisijinu preporuku Jamstvo za mlade (Youth Guarantee), čiji je cilj rano spriječiti situacije u kojima pojedinci nemaju pristupa obrazovanju, zaposlenju ili obuci. Naglašava ključnu ulogu koju lokalne i regionalne vlasti imaju u njezinoj provedbi. Izražava jaku zabrinutost zbog nedovoljnog financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih tijekom cijelog sljedećeg programskog razdoblja (6 milijardi eura) i poziva da se u prvih nekoliko godina višegodišnjeg financijskog okvira hitno unaprijed dodijeli znatan dio sredstava nove proračunske linije namijenjene Inicijativi. Stopa nezaposlenosti mladih od 25 % ne smije biti jedini kriterij podobnosti za NUTS II, već se u obzir trebaju uzeti znatna odstupanja od prosječne stope nezaposlenosti mladih na regionalnoj i nacionalnoj razini;

48.

ističe da bi ESF stoga trebao na bolji način rješavati stvarne potrebe građana time što bi lokalnim i regionalnim vlastima omogućio veću fleksibilnost pri određivanju ciljeva na lokalnoj razini. U određivanje prioriteta ESF-a i upravljanje njegovim sredstvima treba uključiti lokalne i regionalne vlasti. Što se tiče zakonodavstva, uredba o budućnosti ESF-a treba detaljno definirati veću ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u strateškom upravljanju ESF-om. Odbor također traži da se za upravljačka tijela ESF-a uvede obveza prema kojoj moraju dokazati da su uključili lokalne i regionalne vlasti u određivanje prioriteta operativnih programa i naknadno strateško upravljanje ESF-om;

49.

Točnije, pozivajući se na svoja prethodna mišljenja o Europskom planu za gradove (Urban Agenda) i samitu u Kopenhagenu održanom 2012. godine, OR smatra da postoji nekoliko mogućnosti za poboljšanje konkretne uključenosti gradova: operativni programi jasno usmjereni na urbana područja, sudjelovanje gradova kao posredničkih tijela i u odborima, upravnim povjerenstvima i savjetodavnim skupinama ESF-a, partnersko sudjelovanje upravljačkih tijela ESF-a i gradova u osmišljavanju i ostvarenju programa. Neki veliki gradovi mogli bi imati vlastite operativne programe;

50.

poziva ESF da promiče inovativne modele usluga te da novi pravni okvir olakša i financira razvoj usluga na razini lokalnih zajednica kao potporu mjerama tržišta rada;

51.

zamjećuje da je proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a (ZPP) pet puta veći od proračuna ESF-a. Naravno da je ovo povezano s činjenicom da je ZPP isključivo zajednička politika EU-a, dok financiranje socijalne politike u velikoj mjeri ovisi o nacionalnim i regionalnim proračunima. Međutim, javnost bi ovu neravnotežu mogla protumačiti kao nedovoljno pridavanje važnosti socijalnoj politici EU-a. Stoga OR insistira na tome da ponovno usmjeravanje na socijalne politike EU-a mora biti popraćeno povećanjem ESF-ovih resursa;

52.

pozdravlja Komisijin pristup integriranog teritorijalnog ulaganja u sklopu novog programskog razdoblja ESF-a za usklađivanje socijalnog, ekonomskog i fizičkog razvoja. S obzirom na veliku važnost gradova za socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju iznos europske podrške mora biti puno veći od predloženog minimuma od 5 %;

53.

zamjećuje da stroge uredbe EU-a o javnoj nabavi i državnoj pomoći treba bolje uskladiti sa socijalnim politikama, čime će se omogućiti učinkovitiji razvoj i provedba socijalnih politika; Da bi to usklađivanje poprimilo konkretan oblik, OR poziva Europsku komisiju da, na temelju članka 14. UFEU-a, iznese prijedlog za poboljšanje kvalitete i dostupnosti socijalnih usluga od javnog interesa;

54.

preporučuje da se dokument provodi u bliskoj sinergiji s ostalim radnim dokumentima službi iz Komunikacije kako bi se osiguralo dosljedno i učinkovitije provođenje. Odbor potiče Komisiju da zauzme cjelovit pristup i da u ovom procesu izravno radi s lokalnim i regionalnim vlastima;

55.

poziva Komisiju da donese konkretan plan za provedbu Paketa mjera za socijalno ulaganje. On bi trebao sadržavati mehanizme za praćenje, usklađivanje, međudržavnu razmjenu i međusobno učenje o prioritetnim temama kao što su nezaposlenost mladih, obrazovanje, beskućništvo, siromaštvo djece te briga za osobe s invaliditetom i uzdržavane osobe. U okviru Europskog semestra treba se savjetovati s lokalnim i regionalnim vlastima oko sastavljanja godišnjih analiza rasta i one trebaju imati veću ulogu u procesu praćenja. Budući da se socijalno ulaganje najčešće tiče pitanja koja su od suštinske važnosti za lokalne i regionalne vlasti, države članice treba potaknuti da se s njima više savjetuju, da ih više obavještavaju i više uključuju u proces odlučivanja.