This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52013DC0913
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS Together towards competitive and resource-efficient urban mobility
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa
/* COM/2013/0913 final */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa /* COM/2013/0913 final */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM
PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU
REGIJA Zajedno prema konkurentnoj gradskoj
mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa 1. Uvod Europski gradovi[1]
- gdje živi 70 % stanovništva EU-a i nastaje više od 80 % Unijina
BDP-a - povezani su jednim od najboljih prometnih sustava na svijetu. No
mobilnost unutar gradova sve je teža i neučinkovitija. Gradska se
mobilnost još uvelike oslanja na upotrebu privatnih automobila na
uobičajena goriva i sporo se napreduje prema njezinim održivijim oblicima.
Mnogi su europski gradovi i mjesta
opterećeni stalnom zakrčenošću prometa, što je na godinu,
procjenjuje se, trošak od 80 milijarda eura[2].
Gradska su područja usto izvor velikog
udjela, otprilike 23 %, svih emisija CO2 iz prometa. Gradovi
moraju uložiti veći napor kako bi promijenili dosadašnje trendove i
doprinijeli ostvarenju 60-postotnog smanjenja emisije stakleničkih plinova
što se zahtijeva Komisijinom Bijelom knjigom „Plan za jedinstveni europski
prometni prostor - put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se
učinkovito gospodari resursima”[3]
(nadalje „Bijela knjiga o prometu iz 2011.”). S obzirom na svoju veliku
gustoću naseljenosti i velik udjel putovanja na kratke udaljenosti, gradovi
imaju veću mogućnost - razvijanjem pješačenja, vožnje
biciklom i javnog prijevoza te ranim uvođenjem vozila pogonjenih
alternativnim gorivima na tržište - za pomak prema prometu s malom
emisijom ugljika nego prometni sustav u cjelini. Zakonima EU-a o kvaliteti zraka[4] i sve strožim
emisijskim normama za cestovna vozila nastoji se zaštititi građane od
štetne izloženosti zračnim onečišćivačima i finim
česticama. No u gotovo se svim državama članicama gradovi još
muče s ispunjavanjem zakonskih zahtjeva. Broj poginulih osoba u prometu u EU-u i dalje je
vrlo velik, oko 28 000 u 2012. Od toga je u gradskim područjima
poginulo 38 % osoba, a osobito su izloženi ranjivi sudionici poput
pješaka. Napredak u smanjenju broja poginulih osoba u prometu u gradskim je
područjima ispodprosječan. Eurobarometar[5]
je istraživao stajališta o gradskoj mobilnosti. Znatna većina građana
smatra zakrčenost prometa, troškovi i nepovoljne posljedice koje na okoliš
i ljudsko zdravlje imaju gradska mobilnost i prometna struktura važnim
problemima. Većina je anketiranih osoba prilično pesimistično
gledala na izglede za poboljšanje prometnog stanja u svojim gradovima. Anketa je također pokazala da širom EU-a
postoje znatne razlike. Između nekoliko naprednih europskih gradova i
većine koja za njima kaska sve je veći „jaz gradske mobilnosti”. Strategijom Europa 2020. za pametan,
uključiv i održiv rast[6]
istaknuta je važnost osuvremenjenog i održivog europskog prometnog sustava za
budući razvoj Unije i naglašena potreba bavljenja gradskim aspektom
prometa. Nužna
je znatna promjena Ovom
se Komunikacijom želi ojačati potporu europskim gradovima u savladavanju
izazova gradske mobilnosti. Nužna je znatna promjena pristupa gradskoj
mobilnosti kako bi se osiguralo da se europska gradska područja razvijaju
u održivijem smjeru i da se ispune ciljevi EU-a u pogledu konkurentnog
europskog prometnog sustava u kojem se resursi učinkovito iskorištavaju. Ključno
je usto nadvladati nepotpune pristupe i razviti jedno tržište za inovativna
rješenja za gradsku mobilnost rješavanjem pitanja poput jedinstvenih norma i
specifikacija ili zajedničke nabave. Komunikacijom
se izlaže kako će Komisija ojačati svoje mjere za održivu gradsku
mobilnost u područjima gdje postoji dodana vrijednost EU-a. Komisija
također potiče države članice na odlučnije i
usklađenije djelovanje. 2. Zajedno do održive gradske
mobilnosti Promjena gradske mobilnosti zahtijeva
usklađeno djelovanje donositelja odluka i nadležnih tijela na svim
razinama uprave. Mjere na razini EU-a moraju doprinositi
zajedničkom naporu: Komisijin Akcijski plan za
gradsku mobilnost iz 2009.[7]
dobio je snažnu podršku Europskog parlamenta[8],
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora[9],
Odbora regija[10]
i država članica[11],
kao i dionika širom Unije. Dvadeset inicijativa Akcijskog plana uspješno je
provedeno do 2012. Zbog toga je Komisija pokrenula neovisnu
reviziju[12]
provedbe Akcijskog plana i javno savjetovanje[13]
kako bi se istražio smjer napredovanja. Dionici su ponovno potvrdili dodanu
vrijednost potpore na razini EU-a i naglasili kako su mjere EU-a osobito
prikladne da osiguraju široku raspravu o gradskoj mobilnosti, olakšaju razmjenu
iskustava i najboljih praksi, ubrzaju istraživanje i razvoj inovacija te
osiguraju financijsku potporu projektima gradskog prijevoza, posebno u slabo
razvijenim područjima. Naglasili su i važnost zajedničkog rada na
određenim pitanjima poput planiranja gradske mobilnosti, uvođenja
rješenja inteligentnoga prometnog sustava (ITS) ili regulacije pristupa te
sigurnosti u prometu. Države članice moraju sudjelovati u
mjerama za gradsku mobilnost na razini EU--a:
Komisijine inicijative ne mogu doprijeti do svakog od tisuća gradova i
mjesta u Europi, kao ni uspješno prepoznati i savladati pojedine prepreke
boljoj i održivijoj gradskoj mobilnosti koje mogu postojati u različitim
dijelovima Unije. Kako bi se uveli učinkovito i u velikoj
mjeri, koncepte i alate razvijene na europskoj razini treba prilagoditi
okolnostima pojedine države članice i zatim aktivno promicati na
nacionalnim i regionalnim razinama. 3. Planovi održive gradske
mobilnosti Pojavljuju se novi pristupi planiranju gradske
mobilnosti jer lokalna tijela nastoje prestati s dosadašnjim „silosnim”
pristupima i razviti strategije koje mogu potaknuti približavanje
čišćim i održivijim vrstama prometa, poput pješačenja, vožnje
biciklom[14]
ili javnog prijevoza, i novim modelima upotrebe i posjedovanja automobila.
Mnogi su gradovi EU-a iskušali inovativna rješenja za gradsku mobilnost i svoja
iskustva podijelili u raznim mrežama gradova. Komisija je nekoliko godina aktivno promicala
koncept planiranja održive gradske mobilnosti. Inicijative koje je financirao
EU okupile su dionike i stručnjake da analiziraju sadašnje pristupe,
rasprave problematična područja i odrede najbolje prakse planiranja.
Uz Komisijinu su potporu[15]
razvijene, na primjer, smjernice za razvoj i provedbu planova održive gradske
mobilnosti[16]
koje lokalnim tijelima daju konkretne prijedloge kako provesti strategije za
gradsku mobilnost temeljene na podrobnoj raščlambi trenutačne situacije,
kao i jasnoj viziji održivog razvoja njihova gradskog područja. Konceptom plana održive gradske mobilnosti
uzima se u obzir funkcionalno gradsko područje i predlaže da se mjere za
gradsku mobilnost uklope u širu gradsku i teritorijalnu strategiju. Te planove
zato treba razvijati kroz suradnju različitih političkih
područja i sektora (prijevoz, prostorno planiranje i iskorištavanje
zemljišta[17],
okoliš, gospodarski razvoj, socijalna politika, zdravstvo, cestovna sigurnost
itd.), različitih razina vlade i uprave, kao i tijela u susjednim
područjima - gradskim i seoskim. Smisao je planova održive gradske mobilnosti u
poticanju uravnoteženog razvoja i boljoj integraciji različitih oblika
gradske mobilnosti. Taj koncept planiranja ističe kako gradska mobilnost
služi ponajprije čovjeku. Zbog toga, osim što potiče promjene u
ponašanju u pogledu mobilnosti, naglašava sudjelovanje građanina i
dionika. Planovi održive gradske mobilnosti mogu
pomoći gradovima da učinkovito iskoriste postojeću prijevoznu
infrastrukturu i na isplativ način uvedu mjere za gradsku mobilnost. Koncept planova održive gradske mobilnosti
posljednjih je godina dobio znatan zamah pa će Komisija nastaviti
podupirati njegov razvoj i promicanje u budućnosti. Ipak, kako bi se osiguralo da se najbolje
prakse u planiranju održive gradske mobilnosti primijene u velikoj mjeri,
koncept treba prilagoditi posebnim zahtjevima i postojećim načinima
planiranja u pojedinoj državi članici i zatim ga aktivno promicati na
nacionalnoj razini. Povrh toga, države članice trebale bi poduzeti
prikladne mjere kako bi se osigurali okvirni uvjeti koji lokalnim tijelima
dopuštaju uspješnu provedbu lokalnih strategija gradske mobilnosti. Zato bi države članice trebale razmotriti: ·
provedbu pomne procjene sadašnjeg i budućeg
funkcioniranja gradske mobilnosti na svojem teritoriju, također s obzirom
na glavne ciljeve politike EU-a; ·
razvoj pristupa gradskoj mobilnosti koji osigurava
usklađeno i uzajamno osnažujuće djelovanje na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini; ·
kako će osigurati razvoj i provedbu planova
održive gradske mobilnosti u svojim gradskim područjima i njihovu
integraciju u širu strategiju gradskog ili teritorijalnog razvoja; ·
reviziju - i mijenjanje kad je potrebno -
tehničkih, temeljenih na politici, pravnih, financijskih i drugih alata
kojima raspolažu lokalna tijela za planiranje; ·
kad je prikladno, mjere za izbjegavanje nepotpunih
pristupa kako bi se osigurala neprekidnost i uskladivost mjera za gradsku
mobilnost radi zaštite djelovanja unutarnjeg tržišta. Komisija će sa svoje strane: ·
uspostaviti, 2014., Europsku platformu za planove
održive gradske mobilnosti radi usklađivanja suradnje na razini EU-a pri
daljnjem unapređenju koncepta i alata, sve potrebno ponuditi na jednom
mjestu i proširiti sadašnju internetsku stranicu www.mobilityplans.eu u virtualni centar znanja i
stručnosti; ·
podupirati nacionalna, regionalna i lokalna tijela
u razvoju i provedbi planova održive gradske mobilnosti, između ostalog i
financijskim instrumentima. 4. Usklađivanje
intervencija javnog i privatnog sektora Ostvarivanje sustavnih poboljšanja u prometnom
sektoru zahtijeva zajedničke napore javnih sudionika na svim razinama
vlasti, kao i sudjelovanje privatnog sektora, u sljedećim područjima
istaknutim u Bijeloj knjizi o prometu iz 2011. Poduzeti više za gradsku logistiku Gradska je logistika bitna za uspješno
funkcioniranje gradova i čini znatan udjel gradskog prometa kao dio
regionalnih, nacionalnih i međunarodnih opskrbnih lanaca. Od nje se
očekuje da raste, što dodatno povećava njezine velike vanjske
troškove. Logističke se potrebe, međutim, često zanemaruju pri
planiranju gradova i upravljanju njima. Postoji znatan potencijal za poboljšanje
funkcioniranja i usluga gradske logistike. Ograničeni vozni parkovi, poput
poštanskih vozila i kamiona za odvoz smeća, mogu biti prikladni za rano
uvođenje novih tipova vozila i alternativnih goriva radi smanjenja emisija
i ovisnosti o nafti. Mjere koje su ukratko izložene u nastavku, zajedno s
drugim inicijativama iz Bijele knjige o prometu iz 2011. (npr. paket Čista
energija za prijevoz), doprinijet će ostvarenju cilja da logistika u
glavnim europskim gradskim središtima do 2030. ne proizvodi CO2. Države članice i gradska tijela trebali
bi stvoriti okvir (npr. parkirališna mjesta za dostavu, regulacija pristupa,
provedba itd.) kako bi osigurale da se privatnim logističkim tvrtkama
isplati ulagati u nove tehnologije i nova rješenja. Trebale bi usto olakšati
suradnju između sudionika, uspostaviti potrebne kapacitete na lokalnoj
razini, potaknuti primjenu dobre prakse, osigurati interoperabilnost lokalnih
logističkih rješenja temeljenih na inteligentnim prometnim sustavima i
integraciju s nacionalnim prioritetima. Države članice trebale bi razmotriti: ·
kako će osigurati da u svojim nacionalnim
pristupima gradskoj mobilnosti i planovima održive gradske mobilnosti gradska
logistika bude razmatrana na prikladan način te ·
stvaranje platforma za suradnju, razmjenu podataka
i informacija, obuku itd. za sve sudionike gradskih logističkih lanaca. Komisija će: ·
povećati raširenost i primjenu najbolje prakse
gradske logistike (2014.); ·
pripremiti, sa stručnjacima, pomoćne
dokumente s praktičnim savjetima za poboljšanje funkcioniranja gradske
logistike, npr. razvijanjem planova dostave i usluge, gradske logistike prema
modelima regulacije pristupa itd. (od 2014. do 2016.); ·
olakšati nabavljanje čistih vozila za gradsku
logistiku revizijom djelokruga internetske stranice „Clean Vehicle Portal[18]” (od 2015. do 2016.). Predloženi je pristup potanko iznijet u radnom
dokumentu službi Komisije „Poziv na provedbu mjera za unapređenje
gradske logistike”. Pametnija regulacija pristupa gradovima
i naplata korištenja cestama Kako bi se gradska središta učinila
maksimalno pristupačnim, nužno je donijeti odluke o upotrebi gradskog
prostora. Prostori za utovar i istovar, autobusni prometni trakovi, automobili,
parkirališta, oprema za pješake, biciklističke staze itd. nadmeću se
za gradski cestovni prostor[19]
pa gradovi tim konkurentnim zahtjevima moraju upravljati u skladu s lokalnim
prioritetima i okolnostima. Reguliranjem pristupa gradu vozilima može se
doprinijeti optimiranju pristupa gradu, poboljšanju kvalitete zraka i
ostvarenju cilja da se do 2050. iz gradskih središta postupno izbace automobili
na uobičajena goriva. Modeli koji se trenutačno provode u
Europi vrlo su raznoliki pa je potrebno bolje razumijevanje tih različitih
oblika regulacije pristupa i njihovih troškova i posljedica. Zbog različitih pravila i zahtjeva te
nedostatka informacija o tome kako udovoljavati raznim modelima postoji
opasnost od usitnjavanja unutarnjeg tržišta i stvaranja novih prepreka kretanju
ljudi i roba. Posve usklađen europski pristup ne smatra se prikladnim jer
je ključno da se takvi modeli oblikuju i provode prema jedinstvenoj
situaciji u svakom gradskom području. Neobvezujuće bi smjernice,
međutim, omogućile gradovima i državama članicama da iskoriste
tuđa iskustva i, gdje je prikladno, potiču ujednačeniji pristup
pitanjima poput kategorija vozila, prometnih znakova, obavješćivanja,
provedbe, iznimaka i cijena. Tako bi korisnici lakše razumjeli i poštovali
modele, a gradovima bi ostala fleksibilnost za prilagodbu lokalnim okolnostima.
Povrh toga, provedba modela trebala bi
slijediti jasna pravila kojima se izbjegava diskriminacija povremenih ili
stranih korisnika. Ujednačeniji pristup, npr. razmjeni informacija o
modelima, olakšao bi planiranje putovanja, a primjena rješenja inteligentnoga
prometnog sustava za provedbu modela smanjila bi troškove gradovima i
korisnicima te povećala usklađenost s modelima. Države članice trebale bi razmotriti: ·
provedbu temeljite provjere učinkovitosti i
posljedica postojećih i planiranih modela regulacije pristupa gradovima i ·
stvaranje okvira koji omogućuje lokalnim
prometnim tijelima da oblikuju, provode i ocjenjuju modele regulacije pristupa,
uključujući naplatu korisnicima gradskih cesta. Komisija će: ·
poticati dijalog s državama članicama i
stručnjacima o regulaciji pristupa gradovima širom Unije, uključujući
njihove teorijske temelje, praktičnu provedbu, učinkovitost i
posljedice; ·
pripremiti, s dionicima, neobvezujuće
smjernice kako bi pomogla gradovima da uspješno primijene modele regulacije
pristupa. Predloženi je pristup potanko iznijet u radnom
dokumentu službi Komisije „Poziv na pametnije reguliranje pristupa vozila
gradovima”. Usklađeno uvođenje gradskih
inteligentnih prometnih sustava Pametne tehnologije i posebno inteligentni
prometni sustavi (ITS) glavni su čimbenici koji omogućuju planiranje
gradske mobilnosti. Pomažu donositeljima politike u ostvarivanju
političkih ciljeva i upravljanju konkretnim prometnim službama. Pomažu
također krajnjim korisnicima omogućujući im donošenje odluka o
mobilnosti na temelju informacija. Pobliže, ITS pomaže da se raznim sredstvima
poput semafora, planera putovanja, pametnih sustava voznih karata ili
kooperativnih sustava (uključujući komunikacijske sustave vozila s
vozilom i vozila s infrastrukturom) optimira upotreba postojeće
infrastrukture. Potiču usklađeno upravljanje cestovnim i javnim
prijevoznim mrežama i olakšavaju provedbu modela gradske logistike i
ograničenja pristupa. Kako bi se osigurala veća usklađenost i
interoperabilnost rješenja ITS-a širom Europe, Stručna skupina za gradski
ITS[20] razvila je skup smjernica za uvođenje
glavnih aplikacija gradskog ITS-a[21].
Najbolja praksa, kao i potrebe normiranja gradskih ITS-a, prepoznate su u tom
kontekstu. Potrebni su zajednički napori kako bi
gradska područja imala koristi od cjelokupnog potencijala rješenja ITS-a,
a da se istodobno osigura isplativo, neprekidno i nesmetano uvođenje ITS-a
širom EU-a. Države članice trebale bi razmotriti: ·
primjenu smjernica kad u svojim konurbacijama uvode
glavne aplikacije ITS-a; ·
razvoj prikladnih veza između gradskih i okolnih
međugradskih prometnih mreža; ·
uspostavu interoperabilnih multimodalnih skupova
podataka u koje će se prikupljati sve informacije o gradskoj mobilnosti Komisija će: ·
ubrzati rad na dopunjavanju postojećih propisa
o pristupu prometnim i putnim podacima; ·
pripremiti specifikacije za prometne informacijske
usluge u stvarnom vremenu i multimodalne informacijske usluge, kako je
predviđeno okvirom Direktive o ITS-u[22]; ·
olakšati uvođenje komunikacijskih sustava
vozila s vozilom i vozila s infrastrukturom u gradskim područjima. Predloženi je pristup potanko iznijet u radnom
dokumentu službi Komisije „Pripremanje inteligentnih prometnih sustava za
gradove EU-a”. Sigurnost na gradskim cestama U gradskim područjima EU-a svake godine
pogine oko 11 000 ljudi[23].
Većina prometnih nezgoda sa smrtnim ili teškim posljedicama u kojima
sudjeluju ranjivi sudionici u prometu događa se na područjima
gradova. U gradskim se područjima dogodi otprilike dvije trećine
pogibija pješaka, a 50 % poginulih u prometnim nezgodama u gradskim
područjima čine pješaci ili biciklisti. Broj poginulih pješaka u
proteklom se desetljeću smanjio za samo 39 % u odnosu na 49-postotno
smanjenje poginulih vozača automobila.[24] Zato treba uložiti dodatne napore u
unapređenje gradske cestovne sigurnosti i od smrti i teških ozljeda
posebno zaštititi ranjive sudionike. Države članice trebale bi razmotriti: ·
kako će osigurati da planovi održive gradske
mobilnosti uzmu u obzir aspekte cestovne sigurnosti kao horizontalno pitanje, u
svim koracima planiranja, i prikladno rješavaju pitanja poput sigurne gradske
infrastrukture, osobito za ranjive sudionike u prometu, upotrebe suvremene
tehnologije za veću gradsku cestovnu sigurnost, provedbu prometnih propisa
i izobrazbu o cestovnoj sigurnosti; ·
kako će osigurati prikladno prikupljanje
najpodrobnijiih mogućih podataka o pokazateljima cestovne sigurnosti i
potaknuti lokalna tijela da takve podatke iskoriste za lokalnu analizu i
planiranje cestovne sigurnosti. Komisija će tijekom 2014. - 2015.: ·
prikupiti i razglasiti primjere dobre prakse
planiranja cestovne sigurnosti; ·
analizirati mjere za smanjenje teških ozljeda u
prometnim nezgodama u gradskim područjima; Predloženi je pristup
podrobnije iznijet u radnom dokumentu službi Komisije „Ciljane mjere za
sigurnost na gradskim cestama”. 5. Jačanje potpore EU-a Razmjena iskustava, isticanje najboljih
praksi i poticanje suradnje Neosporna je vrijednost razmjene iskustava,
isticanja primjera najboljih praksi i poticanja suradnje širom Unije. Komisija
će u budućnosti ojačati svoju potporu odgovarajućim
aktivnostima: Centar za
praćenje gradske mobilnosti Akcijskim planom za
gradsku mobilnost iz 2009. Komisija je uspostavila centar za praćenje
gradske mobilnosti u obliku virtualne platforme - internetske stranice ELTIS[25]. Ona omogućuje da
se na jednom mjestu razmjenjuju znanja i iskustva ili raspravlja o gradskoj
mobilnosti i temama u vezi s prometom. Komisija namjerava
proširiti djelokrug portala unapređenjem sadašnjeg portala o planovima za
mobilnost[26]
u sveobuhvatni centar znanja i stručnosti kojim će se objediniti
informacije o planiranju gradskog prometa iz cijelog EU-a. Portal „Mobility
Plans” bit će uklopljen u ELTIS. Povrh toga, pokrenut
će se Europska platforma za planove održive gradske mobilnosti. Platformom
će se, koordiniranjem svih odgovarajućih aktivnosti koje podupire
Komisija u tom području[27]
i poticanjem šireg dijaloga, podupirati daljnji razvoj koncepta i alata
potrebnih da ga lokalna tijela za planiranje uspješno primijene. URBACT – Razmjena
dobre prakse održivog razvoja gradova URBACT[28] europski je program za
dijalog i učenje, financira ga Europski program teritorijalne suradnje,
koji promiče održivi razvoj gradova. Omogućuje gradovima da
zajedničkim radom razvijaju nova i održiva svrsishodna rješenja koja
ujedinjuju gospodarske, društvene i ekološke dimenzije. U idućem
programskom razdoblju programom URBACT III nastavit će se podupirati
dijalog između europskih gradova i unapređenje stručnosti. Podaci i statističke analize stanja
gradske mobilnosti Temeljem, među ostalim, rezultata
istraživanja za „Prikupljanje europskih podataka i statističkih analiza na
području gradske mobilnosti”[29],
Komisija će istražiti kako poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka i
statističkih analiza za djelatnosti gradskih prometnih sustava i donošenje
odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a. Komisija će posebno nastaviti podupirati
unapređenje pregleda stanja gradske mobilnosti utvrđujući
usklađene pokazatelje za mjerenje i usporedbu napretka gradskih
područja širom EU-a[30].
Komisija će se osloniti na rad proveden u okviru projekata poput
„EcoMobility Shift[31]”
i „Conduits[32]”
Stručna skupina država članica za gradsku mobilnost Komisija će osnovati stručnu skupinu država članica za
mobilnost i promet u gradovima kako bi potaknula dijalog o tome kako se
nacionalne politike i politike EU-a o mobilnosti i prometu u gradovima mogu
ojačati i bolje uskladiti. Uz pristanak država članica, mogu se osnovati posebne radne
skupine za podrobniju raspravu o posebnim pitanjima poput regulacije pristupa
gradovima, gradske logistike, ITS-a ili stanja gradske mobilnosti. Usmjeravanje
istraživanja i inovacija na iznalaženje rješenja za izazove gradske mobilnosti Ponajprije kroz svoje okvirne programe za
istraživanje, Europska unija godinama podupire istraživanja i inovacijske
projekte koji se odnose na gradski promet. Ta je potpora znatno doprinijela
tome da nove tehnologije i koncepti mobilnosti uđu u fazu primjene. Otkad je prije deset godina pokrenuta,
Komisijina je inicijativa CIVITAS postala motorom inovacija u gradskoj
mobilnosti, a određene europske gradove učinila ključnim
čimbenicima u procesu uvođenja novina. Oko 700 pokaznih aktivnosti
provedeno je u više od šezdeset europskih gradova i podvrgnuto strogom
ocjenjivanju procesa i utjecaja. Danas CIVITAS obuhvaća mrežu od više od 200
gradova u zapravo svim državama članicama. CIVITAS je postao sinonim za
promjenu obrazaca gradske mobilnosti i prometa, ali i europskog partnerstva. CIVITAS 2020. Komisija namjerava pokrenuti osvježenu inicijativu CIVITAS 2020. u
okviru Obzora 2020., Unijina okvirnog programa za istraživanja i inovacije
od 2014. do 2020[33].
Posebno će radni program Obzora 2020. za 2014. i 2015. poticati
inovativne politike i tehnologije potrebne za napredak prema konkurentnoj
gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa. CIVITAS će nastaviti podupirati lokalna
partnerstva u provedbi i iskušavanju novih pristupa u stvarnim uvjetima
pitanjima poput: rješavanja zakrčenosti gradskog prometa, smanjenja
upotrebe vozila na uobičajena goriva u gradskim područjima, smanjenja
utjecaja i troškova prijevoza robe u gradovima i jačanja sposobnosti
lokalnih tijela da razvijaju i provode održive planove za gradsku mobilnost. Druga strateška inicijativa u europskoj
inovacijskoj politici, europsko partnerstvo za inovacije „Pametni gradovi i
zajednice”, pokrenuta je 2012.[34].
Cilj joj je ubrzati široko uvođenje inovacija gdje postoji snažna
povezanost proizvodnje, distribucije i potrošnje energije, mobilnosti i prometa
te ICT-a. Ta inicijativa doprinosi ostvarivanju ciljeva mjera koje EU poduzima
u pogledu klimatskih promjena povećavajući energetsku
učinkovitost i iskorištavanje obnovljive energije te smanjujući
potrošnju energije, ispuštanje stakleničkih plinova, lošu kvalitetu zraka
i prometnu zakrčenost. Pametni gradovi i zajednice - europsko partnerstvo za inovacije Cilj je tog partnerstva prevladati prepreke širokom uvođenju
rješenja za pametne gradove. Znatna će pozornost u partnerstvu biti
posvećena ključnim čimbenicima poput uprave i financiranja
(uključujući nabavu). „Pametnim gradovima” žele se olakšati strateška
partnerstva između industrije, europskih gradova i drugih stranaka radi
razvoja gradskih sustava i infrastruktura sutrašnjice i stvaranja rješenja za pametne
gradove u širokim razmjerima. Inicijativa će poticati užu suradnju
među sektorima poput prometa, energije te informacijskih i komunikacijskih
tehnologija. Premda će
većinu mjera partnerstva vjerojatno provoditi lokalne uprave, tvrtke,
istraživačke organizacije i organizacije civilnog društva, EU će
davati financijsku potporu u okviru Obzora 2020. Povrh toga, predstojeća inicijativa
„Europska zelena vozila“ (EGVI) za energetsku učinkovitost vozila i
alternativnih pogonskih sklopova osigurat će čvršći okvir za
potporu razvoju čišćih, sigurnijih i
učinkovitijih gradskih vozila za željeznicu i cestu. Ponuditi inovativna rješenja na tržištu Inovativna rješenja mogu biti važan doprinos
poboljšanju učinkovitosti i održivosti gradske mobilnosti. No bitno je
osigurati da tehnologije koje obećavaju postanu zreli proizvodi koji se
mogu uspješno uvesti na tržište. Komisija i države članice trebale bi
olakšati stvaranje jedinstvenog tržišta za inovativna rješenja za gradski
promet, npr. određivanjem jedinstvenih normi i tehničkih specifikacija
ili olakšavanjem zajedničke i transparentne nabave. Ciljana
financijska potpora Europski strukturni i investicijski fondovi
Strukturni su fondovi danas najvažniji izvor
sredstava EU-a za projekte mobilnosti i prometa u gradovima. U razdoblju od 2007.
do 2013. za čišći gradski promet izdvojeno je oko osam milijarda
eura.[35]
U manje razvijenim regijama Unije ta je
financijska potpora pomogla da gradska područja učine
pristupačnijim i da se zatvori jaz između više i manje razvijenih
regija te tako ostvari veći stupanj teritorijalne povezanosti. Zato je važno istražiti kako najbolje
iskoristiti Europske strukturne i investicijske fondove (ESI fondovi) za
najvažnije političke ciljeve u području prometne politike i srodnim
područjima u razdoblju od 2014. do 2020.[36] ESI fondovima trebalo bi se sustavnije
koristiti za financiranje integriranih paketa mjera, u primjerima gdje su
gradovi izradili integrirani lokalni prometni plan poput plana održive gradske
mobilnosti i utvrdili prikladne mjere. Mjere za gradsku mobilnost mogu se poduprijeti
iz ESI fondova ako doprinose ostvarenju cilja smanjenja emisija ispušnih
plinova[37].
Mjere za gradsku mobilnost mogu se također financirati kao dio strategije
integriranog, održivog gradskog razvoja kojom se rješavaju gospodarski,
ekološki, klimatski, demografski i društveni izazovi u određenom gradskom
području[38].
Za provedbu teritorijalnih strategija posebno
se preporučuje novi instrument Integrirane teritorijalne investicije. Za
sve investicije u gradsku mobilnost treba osigurati široku primjenu poduprtoga
prometnog sustava. Budući da su u razdoblju od 2007. do 2013.
u njihovu žarištu bili projekti velikih razmjera, od strukturnih su fondova
koristi ponajprije imali veliki i glavni gradovi. U europskim regijama ima,
međutim, mnogo malih i srednje velikih gradova pa je za investicije u
gradsku mobilnost važno uzeti u obzir gradove svih veličina. ESI fondovi
trebaju stvarati mogućnosti za povećanje stručnosti, izobrazbu,
tehničku pomoć i razvoj sveobuhvatnih i lokalnih strategija i planova
za mobilnost. Komisija će usko surađivati s
nadležnim tijelima država članica kako bi osigurala da ESI fondovi budu
najbolje iskorišteni pri ostvarivanju lokalnih težnji i ciljeva politike EU-a.
Pazi se također da se podupiru isplativa rješenja. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) Gradska su čvorišta glavni elementi za
izgradnju sveobuhvatne europske prometne mreže. Kako bi se ostvarili ciljevi
politike TEN-T, ključno je djelovanje europskih gradova. Komisijin prijedlog za Smjernice Unije[39] tako prepoznaje
potrebu da se „omogući razvoj sveobuhvatne mreže u gradskim
čvorištima jer su ona polazišta ili krajnja odredišta („posljednji
kilometar”) putnicima i robama koji se kreću transeuropskom prometnom
mrežom te prijelazne točke unutar ili između različitih vrsta
prometa.” U članku 36 Smjernica navode se
prioriteti u razvoju gradskih čvorišta sveobuhvatne mreže Instrumentom za
povezivanje Europe[40].
Financijska potpora EU-a bit će zato dostupna projektima od
zajedničkog interesa u gradskim područjima, poput unapređenja
službi gradske logistike koje su dio nacionalnih ili međunarodnih
opskrbnih lanaca. Međunarodna suradnja Održiva urbanizacija općenito je priznata
kao jedan od glavnih svjetskih izazova u 21. stoljeću. Čelnici država
i vlada na sastanku na Konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju
održanoj 2012. (Rio+20) prepoznali su važnost održivog prometa za gospodarski
rast i održivog razvoja gradova te se složili kako postoji „potreba za
promicanjem integriranog pristupa stvaranju politike o prometnim uslugama i
sustavima na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama radi promicanja
održivog razvoja“[41]. Komisija će ulagati veći napor u
podupiranje politika održive gradske mobilnosti u svojim suradnjama, posebno s
regijama u razvoju. Želi se utrti put izvozu europskih znanja i tehnologija u
područjima poput smanjenja emisija, povećanja energetske
učinkovitosti i cestovne sigurnosti. Uložit će se veći napor u
iskorištavanje postojećih partnerstava EU-a s ključnim partnerskim
državama i regijama (npr. s državama EuroMeda,
Brazilom, Singapurom ili Kinom). 6. Zaključak Uspješan prijelaz prema održivijem obliku
gradske mobilnosti i dalje je velik izazov gradovima širom Unije. Lokalna
tijela trebaju potporu za rješavanje nepovoljnih gospodarskih, ekoloških i
društvenih posljedica koje se povezuju s današnjim modelima gradske mobilnosti. Prema tome, nužno je da gradska mobilnost
zadrži istaknuto mjesto na političkom dnevnom redu EU-a. Komisija i države
članice trebale bi ojačati potporu lokalnim tijelima kako bi svi
gradovi širom Unije mogli znatno unaprijediti svoje napore za konkurentniju
gradsku mobilnost s učinkovitim iskorištavanjem resursa. Cilj je ove Komunikacije
poduprijeti mjere na svim razinama vlasti: Komisija će ojačati
potporu u područjima s potvrđenom dodanom vrijednošću EU-a, a
države članice potiču se da stvore odgovarajuće okvirne uvjete
lokalnim tijelima za razvoj i provedbu integriranih i cjelovitih strategija za
bolju i održiviju mobilnost. Radi olakšavanja bliskog dijaloga Komisije i
država članica, Komisija predlaže da organizira stručnu skupinu
država članica za gradsku mobilnost. Komisija preporučuje
da se na različitim razinama poduzme konkretan paket mjera u vezi s
nekoliko važnih pitanja poput gradske logistike, regulacije pristupa gradovima,
uvođenja rješenja gradskog ITS-a i cestovne sigurnosti te će pomno pratiti njihovu provedbu. Mjere u ovoj Komunikaciji
temelj su napretka prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim
iskorištavanjem resursa. [1] Vidjeti i izvješće „Gradovi sutrašnjice”, Europska
komisija, 2011. [2] Ukupni trošak zakrčenosti, vidjeti SEC(2011)358
završna verzija [3] COM(2011)144 završna verzija [4] Vidjeti posebno Direktivu 2008/50/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti okolnog zraka i
čišćem zraku za Europu, SL L 152, 11.6.2008., str. 1. [5] Posebno izvješće Eurobarometra br. 406 (2013.) [6] COM(2010)2020 završna verzija [7] COM(2009)490 završna verzija [8] Rezolucija Europskog parlamenta od 9. srpnja 2008.;
2008/2041(INI) [9] Mišljenje o Akcijskom planu za gradsku mobilnost od 27. svibnja 2010.,
TEN/414 [10] Mišljenje o Akcijskom planu za gradsku mobilnost od 27. kolovoza 2010.,
2010/C 232/05 [11] Zaključci Vijeća o Akcijskom planu za gradsku
mobilnost od 24. lipnja 2010., www.ec.europa.eu/transport/themes/urban/urban_mobility/doc/2010_06_24_apum_council_conclusions.pdf
[12] Izvješće o reviziji Akcijskog plana za gradsku
mobilnost, 2013. ec.europa.eu/transport/themes/urban/studies/urban_en.htm [13] Rezultati javnog savjetovanja „Gradski aspekt prometne
politike EU-a”, 2013., www.ec.europa.eu/transport/themes/urban/studies/urban_en.htm
[14] Posebno pomak prema više pješačenja i vožnje biciklom
znatno smanjuje nepovoljne učinke gradske mobilnosti i prometa, uz dodanu
vrijednost njegovanja aktivnijeg stila života s popratnim zdravstvenim blagodatima.
Bitnim se pitanjima bavi i Europsko partnerstvo za inovacije za aktivno i
zdravo starenje. http://ec.europa.eu/research/innovation-union/index_en.cfm?section=active-healthy-ageing
[15] Centar za praćenje gradske mobilnosti - www.eltis.org [16] Smjernice - razvijanje i provođenje plana održive
gradske mobilnost, Europska Komisija, 2013. [17] Odražava važnost dobroga gradskog planiranja za smanjenje
potreba za gradskom mobilnošću (na primjer, izbjegavanjem raspršenog
širenja gradova). [18] www.cleanvehicle.eu
[19] Gradski se cestovni prostor, slično, nadmeće sa
zahtjevima za javnim prostorom namijenjenim razonodi i društvenoj interakciji
(igrališta, parkovi itd.). [20] http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetail&groupID=2520
[21] europa.eu/transport/themes/its/road/action_plan/its_for_urban_areas_en.htm [22] Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih
sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza,
SL L 207, 6.8.2010., str. 1. (članci 3.a
i 3.b), [23] Baza podataka CARE o cestovnim prometnim nezgodama u EU-u. [24] Id. [25] www.eltis.org [26] www.mobilityplans.eu
[27] Vođenih, na primjer, sadašnjim projektima ENDURANCE,
QUEST, ADVANCE itd. [28] www.urbact.eu [29] Istraživanje usklađenog prikupljanja europskih
podataka i statističkih analiza na području gradske mobilnosti,
MOVE/B4/196-2/2010 (2013.) [30] S obzirom na to da je gradski promet uglavnom
obuhvaćen Odlukom o zajedničkom naporu (ESD), a ne Sustavom trgovanja
emisijama EU-a (ETS), može biti zanimljivo omogućiti mjerenje emisija CO2
iz gradskog prometa kako bi se pomoglo državama članicama pri provedbi
mjera smanjenja emisija. [31] www.ecomobility-shift.org/index.php/en/
[32] www.polisnetwork.eu/eu-projects/eu-projects-2/conduits-city-pool
[33] http://ec.europa.eu/research/horizon2020/index_en.cfm
[34] www.ec.europa.eu/eip/smartcities/
[35] U sadašnjem programskom razdoblju gradskom prometu i
promicanju čišćega gradskog prometa dodijeljeno je 9,63 % od
ukupnih sredstava ERDF-a i CF-a namijenjenih prometu (kategorije 25 i 52);
podaci iz baze podataka INFOVIEW (srpanj 2013.). [36] Vidjeti Uredbu o ERDF-u, posebno članke 5
i 7. [37] Članak 5. stavak 4. točka (e)
Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj - Prioritetne investicije:
poticanje niskougljičnih strategija za sve vrste teritorija, posebno
gradska područja, uključujući poticanje održive mulitmodalne
gradske mobilnosti i olakšavanje odgovarajućih mjera prilagodbe [38] Članak 7. Uredbe o Europskom fondu za regionalni
razvoj [39] COM/2011/0650 završna verzija/2 - 2011/0294 (COD) [40] ec.europa.eu/transport/themes/infrastructure/connecting_en.htm [41] Rezolucija
Ujedinjenih naroda 66/288 „Budućnost kakvu želimo” http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/66/288&Lanh=E