This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52013DC0570
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL AND THE COURT OF AUDITORS CONSOLIDATED ANNUAL ACCOUNTS OF THE EUROPEAN UNION - FINANCIAL YEAR 2012
KOMUNIKACIJA KOMISIJE KONSOLIDIRANI GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ EUROPSKE UNIJE - FINANCIJSKA GODINA 2012.
KOMUNIKACIJA KOMISIJE KONSOLIDIRANI GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ EUROPSKE UNIJE - FINANCIJSKA GODINA 2012.
/* <EMPTY>/2013/0XXX draft */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE KONSOLIDIRANI GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ EUROPSKE UNIJE - FINANCIJSKA GODINA 2012. /* <EMPTY>/2013/0XXX draft */
SADRŽAJ
Stranica NAPOMENA UZ KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 5 PRORAČUN EU-a:
OD PRIPREME DO RAZRJEŠNICE 7 DIO I.: KONSOLIDIRANI
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ I
BILJEŠKE 11 Bilanca stanja 14 Izvještaj o financijskom rezultatu 15 Izvještaj o novčanim tokovima 16 Izvještaj o promjeni neto imovine 17 Bilješke uz financijski izvještaj 18 DIO II.: AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O
IZVRŠENJU
PRORAČUNA I BILJEŠKE 93 Rezultati
izvršenja proračuna EU-a i bilješke 96 Agregirani podaci o izvršenju proračuna 107
NAPOMENA UZ
KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
Konsolidirani godišnji financijski izvještaj Europske unije za 2012.
pripremljen je na temelju informacija dobivenih od institucija i tijela u
skladu s člankom 148.2 Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći
proračun Europske unije. Ovime
izjavljujem da je pripremljen u skladu s glavom IX. Financijske uredbe i računovodstvenim
načelima, pravilima i metodama iznesenima u bilješkama uz financijski
izvještaj.
Računovodstveni
službenici tih institucija i tijela dostavili su mi sve informacije potrebne za
izradu financijskih izvještaja u kojima su prikazani imovina i obveze Europske
unije te izvršenje proračuna te potvrđuju njihovu pouzdanost.
Ovime potvrđujem
da na temelju tih informacija i provjera koje sam smatrao potrebnima za
potpisivanje financijskog izvještaja Europske komisije, mogu u razumnoj mjeri
jamčiti da su financijsko stanje, rezultati djelovanja i novčani
tokovi Europske unije u svim bitnim vidovima u izvještaju točno iskazani.
[potpis]
Manfred Kraff
Računovodstveni službenik
Komisije 24. srpnja 2013.
PRORAČUN EU-a: OD
PRIPREME DO IZVRŠENJA
U konsolidiranom godišnjem
financijskom izvještaju Europske unije (EU) dane su informacije o djelovanjima
institucija, agencija i ostalih tijela EU-a sa stajališta proračunskog računovodstva
i računovodstva koje se vodi na temelju načela nastanka poslovnih
događaja. Godišnji financijski izvještaji država članica ne čine
dio ovog izvještaja. 1. GODIŠNJI PRORAČUN Proračunom EU-a
financira se niz politika i programa diljem EU-a. U skladu s prioritetima koje
su države članice utvrdile u višegodišnjem financijskom okviru (VFO)
Komisija provodi posebne programe, djelovanja i projekte: od obrazovnih
projekata za mobilnost kojima se podupiru studenti i nastavnici, do potpore
poljoprivrednicima, produktivnih ulaganja ili zadržavanja radnih mjesta, do
razvojne pomoći, projekata kojima se želi poduprijeti bolje radno okruženje
za radnike u EU-u te do jačanja kontrole vanjskih granica. Više od 90 % sredstava
iz proračuna EU-a dodijeljeno je financiranju tih politika i aktivnosti
EU-a o kojima su se dogovorile države članice. Izravna veza godišnjeg
proračuna i politika EU-a osigurava se izradom proračuna na temelju
aktivnosti (ABB). Zahvaljujući proračunskoj nomenklaturi na temelju
aktivnosti lako je utvrditi područja politika EU-a i ukupan iznos
sredstava dodijeljenih svakom od tih područja. Područja politika
podijeljena su na nekih 200 aktivnosti, a više od 110 tih aktivnosti uključuje
operativne proračunske naslove te su stoga u proračunskoj
nomenklaturi podijeljene u proračunska poglavlja. Ta su područja
politika najčešće operativna, jer se njihovim glavnim aktivnostima žele
osigurati pogodnosti za treće strane u njihovim područjima aktivnosti.
Međutim, ostala su područja politika horizontalna te se njima
osigurava pravilno funkcioniranje Komisije, poput „Koordinacije i pravnog
savjetovanja” i „Proračuna”. Strukturom aktivnosti osigurava se zajednički
konceptualni okvir za utvrđivanje prioriteta, planiranje, izradu proračuna,
praćenje i izvješćivanje, a glavni je cilj jačanje ekonomičnog,
učinkovitog i djelotvornog korištenja sredstava. Proračun priprema
Komisija, a obično ga sredinom prosinca donose Parlament i Vijeće u
skladu s postupkom iz članka 314. Ugovora o funkcioniranju EU-a.
2. KAKO SE FINANCIRA EU? EU
ima dva glavna izvora financiranja: prihodi od vlastitih sredstava i ostali
prihodi.
2.1. Prihodi od vlastitih sredstava Prihodi od vlastitih
sredstava spontano pritječu u EU te zahvaljujući njima EU može
financirati svoj proračuni bez potrebe za naknadnim odlučivanjem
nacionalnih vlasti. Ukupan iznos vlastitih sredstava potrebnih za financiranje
proračuna određuje se na temelju ukupnih rashoda bez ostalih prihoda.
Ukupan iznos vlastitih sredstava ne smije biti veći od 1,23 % bruto
nacionalnog dohotka (BND) EU-a. Vlastita sredstva dijele se na tradicionalna
vlastita sredstva, vlastita sredstva na temelju porezu na dodanu vrijednost
(PDV) i sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND).
2.2. Ostali prihodi Ostali prihodi koji se
prikupljaju iz aktivnosti EU-a obično čine manje od 10 % ukupnih
prihoda. To su primjerice, novčane kazne u području tržišnog
natjecanja i nalozi za povrat privatnim i javnim dužnicima u pogledu upravljanja
projektima EU-a. Ovoj kategoriji pripada i plaćanje kazni koje državama članicama
dosuđuje Sud ako ne poštuju određenu sudsku odluku. Za svaki dug
koji se ne plati u roku naplaćuje se zatezna kamata. Ako treće strane
koje nisu države članice ne otplate svoje dugove, Komisija (i Vijeće)
može donijeti odluku kojom zahtijeva obvezu plaćanja koja je izravno ovršna
u skladu s pravilima građanskog postupka koji su na snazi na području
na kojem se ovrha treba izvršiti. Na dužnike koji nisu podmirili svoje obveze
primjenjuju se postupci naplate duga koje pokreće Pravna služba Komisije
uz pomoć vanjskih odvjetničkih društava.
3. KAKO SE PRORAČUNOM EU-a
UPRAVLJA I KAKO SE TROŠI 3.1. Primarni rashodi poslovanja Rashodima poslovanja EU-a
obuhvaćeni su razni naslovi financijskog okvira i to u različitim
oblicima, zavisno o načinu doznačivanja novca i kako se njime
upravlja. Kad je riječ o izvještaju za 2012., Komisija radi sljedeću
podjelu rashoda: Izravno centralizirano
upravljanje:
odnosi se na izvršenje proračuna od strane službi Komisije. Neizravno centralizirano
upravljanje:
odnosi se na slučajeve kada Komisija zadaću izvršenja proračuna
povjerava tijelima prava EU-a ili nacionalnog prava, kao što su agencija EU-a
za javno pravo ili one koje pružaju javne usluge. Decentralizirano
upravljanje:
odnosi se na slučajeve u kojima Komisija određene zadaće izvršenja
proračuna povjerava trećim zemljama. Podijeljeno upravljanje: zadaće izvršenja
proračuna povjeravaju se državama članicama. Najvećim dijelom
rashoda upravlja se na ovaj način, čime su obuhvaćena područja
poput poljoprivrede i strukturnih mjera. Zajedničko
upravljanje:
Komisija određene zadaće provedbe povjerava međunarodnim
organizacijama. Nakon stupanja na snagu ažurirane
Financijske uredbe ova će se podjela promijeniti od 2014.
3.2. Različiti financijski izvršitelji
u Komisiji Kolegij povjerenika preuzima skupnu političku
odgovornost, ali u praksi ne koristi dodijeljene mu ovlasti izvršenja proračuna.
Te zadaće Kolegij svake godine povjerava pojedinačnim službenicima
koji su mu odgovorni i na koje se primjenjuje Financijska uredba i Pravilnik o
osoblju. To osoblje – općenito glavni direktori i voditelji službi –
naziva se „dužnosnici za ovjeravanja na osnovi delegiranja”. Oni mogu dalje
povjeriti zadaće izvršenja proračuna „dužnosnicima za ovjeravanje na
osnovi daljnjeg delegiranja”. Dužnosnici za ovjeravanje nadležni su za cjelokupan
upravljački proces, od određivanja što treba napraviti za postizanje
ciljeva politika koje su utvrdile institucije do upravljanja aktivnostima koje
su pokrenute sa stajališta izvođenja i proračuna, uključujući
prihvaćanje pravnih obveza, praćenja izvedbe, izvršavanje plaćanja
i povrat sredstava ako je potrebno. Podjelom kontrole upravljanja (u rukama dužnosnika
za ovjeravanje) od unutarnje revizije i kontrole sukladnosti s jasnim
unutarnjim kontrolnim normama (na temelju međunarodnih normi), ex-ante
i ex-post kontrole, neovisne unutarnje revizije na temelju procjena
rizika i redovitog izvješćivanja pojedinačnim povjerenika o aktivnostima
osigurava se u dobro financijsko upravljanje i dužna odgovornost u svim službama.
Svi dužnosnici za
ovjeravanje obvezni su pripremati godišnje izvještaje o aktivnostima (AAR) koje
su u njihovoj nadležnosti. U tim izvještajima oni iznose rezultate politike i
svoja razumna jamstva da su sredstva dodijeljena za aktivnosti opisane u ovom
izvještaju iskorištena u skladu s njihovom namjenom i načelima dobrog
financijskog upravljanja te da se utvrđenim postupcima kontrole osiguralo
potrebno jamstvo u pogledu zakonitošću i pravilnošću osnovnih
transakcija. Na temelju članka 66. Financijske uredbe Komisija donosi sažeti
izvještaj (objedinjeno izvještaj) o godišnjim izvještajima o aktivnostima, opće
mišljenje unutarnjeg revizora, čime Komisija preuzima političku
odgovornost za upravljanje proračunom EU-a u skladu s člankom 317.
UFEU-a. Taj izvještaj i godišnji izvještaj o aktivnostima dostupna su na sljedećim
stranicama: http://ec.europa.eu/atwork/planning-and-preparing/synthesis-report/index_en.htm. Računovodstveni službenik
izvršava
plaćanja i povrat na temelju naloga koje su izradili dužnosnici za
ovjeravanja te je nadležan za upravljanje riznicom, utvrđivanje računovodstvenih
pravila i metoda, potvrđivanje računovodstvenih sustava, računovodstvo
i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja institucije. Osim toga, računovodstveni
službenik potpisuje godišnji financijski izvještaj te izjavljuje da je u njemu
dan vjeran prikaz, u svim materijalnim aspektima, financijskog položaja,
rezultata djelovanja i novčanih tokova.
3.3. Preuzimanje obveza za uporabu
sredstava iz proračuna EU-a Prije sklapanja pravne
obveze (primjerice ugovora ili sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava) s
trećim stranama, u godišnjem proračunu mora postojati proračunska
linija na temelju koje je ta aktivnost dopuštena. U proračunskoj liniji
mora biti i dovoljno sredstava za pokrivanje rashoda. Ako su ti uvjeti
zadovoljeni, u proračunu moraju biti rezervirana potrebna sredstava na
temelju proračunske obveze u računovodstvenom sustavu. Novac iz proračuna
EU-a ne smije se trošiti osim i kad dužnosnik za ovjeravanje preuzme pravnu
obvezu. Nakon odobrenja proračunska
obveza bilježi se u proračunskom računovodstvenom sustavu, a odobrena
sredstva troše se u skladu s tim. Međutim, to nema utjecaja na financijske
izvještaje (ili glavnoj knjizi) jer izdaci još nisu nastali. 3.4. Plaćanje 3.4.1. Opća pravila Plaćanja se ne smiju
izvršavati osim ako je proračunsku obvezu već odobrio dužnosnik za
ovjeravanje koji se bavi predmetnim djelovanjem. Nakon odobrenja plaćanja
u računovodstvenom sustavu, sljedeći korak je prijenos sredstava na
račun korisnika. Komisija vrši preko 1,8 milijuna plaćanja godišnje.
Komisija sudjeluje u udruženju SWIFT (Udruženje za međunarodne međubankarske
financijske telekomunikacije).
3.4.2. Pretfinanciranje, troškovnici i opravdanost rashoda Pretfinanciranje je plaćanje
koje se vrši kako bi se korisniku osigurao gotovinski predujam, tj. likvidna
sredstva. Ono može biti podijeljeno na više plaćanja tijekom razdoblja
utvrđenog u odgovarajućoj pravnoj obvezi. Likvidna sredstva ili
predujam koriste se u skladu s namjenom za koju su dodijeljena tijekom
razdoblja utvrđenog u pravnoj obvezi ili se vraćaju – ako ih korisnik
ne upotrijebi za opravdane rashode, obvezan je vratiti predujam EU-u. U
skladu s tim, pretfinanciranje se ne smatra konačnim izdatkom dok se ne
zadovolje relevantni uvjeti te se nakon izvršenja početnog plaćanja
ono u bilanci stanja EU-a upisuje u imovinu. Iznos pretfinanciranja imovine
smanjuje se (u potpunosti ili djelomično) na temelju opravdanih troškova i
vraćanja sredstava. Nakon plaćanja
predujma, odgovarajuće tijelo EU-a prima izjavu o troškovima kako bi
korisnik opravdao način njegova trošenja u skladu s pravnom obvezom. Učestalost
slanja izjava o troškovima tijekom godine varira ovisno o vrsti aktivnosti koja
se financira i uvjeta, a izjave se ne primaju nužno krajem godine. Kriteriji opravdanosti utvrđeni
su u temeljnom aktu, pozivima na podnošenje prijedloga, ostalim informativnim
dokumentima za korisnike bespovratnih sredstava i/ili u ugovornim odredbama
sporazuma ili u odluci o dodjeli bespovratnih sredstava. Opravdani iznosi se
nakon analize upisuju u izdatke, a korisnik se obavješćuje o svim
neopravdanim iznosima. 4. Uzimanje i davanje zajmova U skladu s temeljnim aktima
koji proizlaze iz Ugovora o EU-u, Europskoj uniji dane su ovlasti donošenja
programa za uzimanje zajmova kako bi se pokrenula financijska sredstva potrebna
za davanje financijske pomoći državama članicama i ostalim zemljama.
Djelujući u ime EU-a Europska komisija trenutačno vodi tri glavna
programa, Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM), platnu bilancu
(BOP) i makrofinancijsku pomoć (MFA), na temelju kojih može dodjeljivati
bespovratna sredstva te ih financirati izdavanjem dužničkih instrumenata
na tržištima kapitala ili preko financijskih institucija. S obzirom na to da su
prikupljena sredstva recipročna djelovanja, nema utjecaja na proračun
EU-a, ali s pravnog stajališta servisiranje duga za uzimanje zajma obveza je
EU-a.
5. Zaštita proračuna EU-a: financijske korekcije i povrati Na temelju Financijske
uredbe i ostalog primjenjivog zakonodavstva, osobito u vezi s poljoprivredom i
kohezijskom politikom, dana su prava provjere rashoda više godina nakon njihova
nastanka. Ako se otkriju pogreške, nepravilnosti ili prijevara, primjenjuju se
povrati ili financijske korekcije. Otkrivanje pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare
te njihova korekcija posljednja su faza rada kontrolnih sustava te su ključni
za dokazivanje dobrog financijskog upravljanja. U slučaju bespovratnih
sredstava, opravdanost rashoda za proračun potvrđuju relevantne službe
EU-a ili, u slučaju podijeljenog upravljanja, države članice na
temelju popratne dokumentacije koja se traži na temelju primjenjivog
zakonodavstva ili uvjeta za dodjelu bespovratnih sredstava. Kako bi odnos između
troškova i koristi kontrolnih sustava bio optimalan, provjere popratne
dokumentacije završnih izjava u slučaju izravnog centraliziranog
upravljanja temeljitija su nego kad je riječ o privremenim izjavama te se
tako mogu otkriti pogreške u privremenim plaćanjima koji se ispravljaju
prilagodbom konačnog plaćanja. Osim toga, EU i/ili države članice
obvezne su provjeravati ispravnost popratne dokumentacije provjerama prostora
korisnika, tijekom provedbe financirane aktivnosti i/ili poslije (ex-post).
Za slučaj pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare koje otkriju Komisija i
države članice u primjenjivom zakonodavstvu predviđeni su razni
postupci – detaljnije informacije obuhvaćene su bilješkom 6.
financijskog izvještaja.
6. FINANCIJSKO IZVJEŠĆIVANJE Godišnji financijski izvještaj
EU-a sastoji se od dva odvojena, ali povezana dijela: (a)
Financijskog
izvještaja (b)
Podataka
o izvršenju proračuna u kojima je detaljno prikazano izvršenje proračuna. Godišnji
financijski izvještaj donosi Komisija, podnosi se Revizorskom sudu na reviziju
te konačno Europskom parlamentu i Vijeću kao dio postupka razrješnice. Pored
navedenog godišnjeg financijskog izvješćivanja pripremaju se i mjesečne
izvještaje o izvršenju proračuna.
6.1. Financijski izvještaj U nadležnosti je računovodstvenog
službenika Komisije pripremiti financijski izvještaj EU-a te osigurati da je u
njemu dan vjeran prikaz, u svim materijalnim aspektima, financijskog položaja,
rezultata djelovanja i novčanih tokova EU-a. Izvještaj se sastavlja u
skladu s računovodstvenim pravilima EU-a koja se temelje na Međunarodnim
računovodstvenim standardima za javni sektor (IPSAS). Za više informacija,
vidi bilješku 1. financijskog izvještaja. 6.2. Proračunsko računovodstvo U nadležnosti je računovodstvenog
službenika Komisije pripremati mjesečna i godišnje izvještaje o izvršenju
proračuna. Samo proračun Komisije sadržava administrativna i
operativa odobrena sredstva. Ostale institucije imaju samo administrativna
odobrena sredstva. Osim toga, u proračunu se razlikuju dvije vrste
odobrenih sredstava: nediferencirana odobrena sredstva i diferencirana odobrena
sredstva. Nediferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje
djelovanja na godišnjoj osnovi (sukladne s načelom jedne godine).
Diferencirana odobrena sredstva uvedena su kako bi se načelo jedne godine
uskladilo s potrebom upravljanja višegodišnjim djelovanjima. Njima su obuhvaćena
višegodišnja djelovanja. Diferencirana odobrena sredstva dijele se na odobrena
sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje: –
odobrena
sredstva za preuzimanje obveza: njima je obuhvaćen ukupan trošak pravnih obveza
preuzetih za tekuću financijsku godinu za djelovanja koja se protežu na više
godina. Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne
financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje
obroke samo ako je to određeno temeljnim aktom te za administrativne
rashode. –
sredstva
za plaćanje: njima su obuhvaćeni rashodi za obveze preuzete za tekuću
financijsku godinu i/ili prethodne financijske godine. Zbog uvođenja
diferenciranih odobrenih sredstava došlo je do nesklada između preuzetih
obveza i izvršenih plaćanja: taj nesklad, koji odgovara nepodmirenim
obvezama, predstavlja razdoblje između preuzimanja obveza i izvršenja plaćanja
i naziva se RAL (Reste à Liquider).
7. REVIZIJA I RAZRJEŠNICA
7.1. Revizija Reviziju godišnjeg
financijskog izvještaja EU-a i upravljanja resursima vrši vanjski revizor,
Europski revizorski sud, koji sastavlja godišnji izvještaj Europskom parlamentu
i Vijeću. Glavna je zadaća Suda izvršiti vanjsku, neovisnu reviziju
godišnjeg financijskog izvještaja EU-a. Kao dio svojih aktivnosti Revizorski
sud sastavlja: (1)
godišnji
izvještaj o aktivnostima koje se financiraju iz općeg proračuna, s
obrazloženjem svojih zaključaka o godišnjem financijskom izvještaju i
osnovnim transakcijama (2)
mišljenje
na temelju revizije i dano u godišnjem izvještaju u obliku izjave o jamstvu o
(i.) pouzdanosti izvještaja i (ii.) zakonitosti i pravilnosti osnovnih
transakcija što uključuje prihode od oporezivanja i plaćanja krajnjim
korisnicima (3)
posebni
izvještaji s rezultatima revizija posebnih područja.
7.2. Razrješnica Zadnja je faza proračunskog
ciklusa razrješnica proračuna za danu financijsku godinu. Tijelo koje daje
razrješnicu u EU-u jest Europski parlament. To znači da nakon revizije i
dovršenja godišnjeg financijskog izvještaja Vijeće daje preporuku, a
Europski parlament razrješnicu Komisiji i ostalim tijelima EU-a za izvršenje
proračuna EU-a za narednu financijsku godinu. Ta odluka temelji se na
ispitivanju godišnjeg financijskog izvještaja, godišnjeg izvještaja Komisije o
evaluaciji i godišnjeg izvještaja Revizorskog suda te odgovorâ Komisije, a
nakon pitanja i daljnjih zahtjeva za informacija upućenih Komisiji. Razrješnica je politički
aspekt vanjske kontrole izvršenja proračuna i predstavlja odluku kojom
Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, „oslobađa” Komisiju
odgovornosti za upravljanje određenim proračunom te tako označava
njegov kraj. Tri su moguća rezultata postupka davanja razrješnice:
davanje, odgoda i odbijanje razrješnice. Glavni dio godišnjeg postupka davanja
razrješnice za proračun u Europskom parlamentu jesu savjetovanja s
povjerenicima koje o područjima politike za koje su nadležni ispituju članovi
Odbora Europskog parlamenta za kontrolu proračuna Završni izvještaj o
razrješnici uključujući poseban zahtjev Komisiji za djelovanjem
donosi se na plenarnoj sjednici. Preporuku za razrješnicu u Vijeću donosi
ECOFIN. I o izvještaju Europskog parlamenta o razrješnici i preporuci Vijeća
za razrješnicu sastavlja se godišnji dopunski izvještaj u kojem Komisija
opisuje konkretne mjere koje je poduzela za provedbu zahtjeva Europskog
parlamenta i preporuka Vijeća. EUROPSKA UNIJA KONSOLIDIRANI Financijski izvjeŠtaj I BILJEŠKE* FINANCIJSKA GODINA 2012. *
Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski
podaci iz tablica koje slijede ne daju točan zbroj.
SADRŽAJ
Stranica DIO I.: KONSOLIDIRANI
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ I
BILJEŠKE Bilanca stanja 14 Izvještaj o financijskom rezultatu 15 Izvještaj o novčanim tokovima 16 Izvještaj o promjeni neto imovine 17 Bilješke uz financijski izvještaj: 18 1. Značajne računovodstvene politike 19 2. Bilješke uz Bilancu stanja 29 3. Bilješke uz Izvještaj o financijskom rezultatu 49 4. Bilješke uz Izvještaj o novčanim
tokovima 60 5. Nepredviđena imovina i obveze i ostale važne objave 61 6. Zaštita proračuna EU-a 65 7. Mehanizmi financijske potpore 74 8. Upravljanje financijskim rizikom 80 9. Objavljivanje povezanih stranaka 86 10. Događanja nakon datuma bilance stanja 89 11. Opseg konsolidacije 90 BILANCA STANJA || || || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. DUGOTRAJNA IMOVINA Nematerijalna imovina || 2.1. || 188 || 149 Nekretnine, postrojenja i oprema || 2.2. || 5 978 || 5 071 Ulaganja obračunana metodom udjela || 2.3. || 392 || 374 Financijska imovina || 2.4. || 62 311 || 43 672 Potraživanja i sredstva za povrat || 2.5. || 564 || 289 Pretfinanciranje || 2.6. || 44 505 || 44 723 || || 113 938 || 94 278 KRATKOTRAJNA IMOVINA || || || Zalihe || 2.7. || 138 || 94 Financijska imovina || 2.8. || 1 981 || 3 721 Potraživanja i sredstva za povrat || 2.9. || 14 039 || 9 477 Pretfinanciranje || 2.10. || 13 238 || 11 007 Novac i novčani ekvivalenti || 2.11. || 10 674 || 18 935 || || 40 070 || 43 234 UKUPNA IMOVINA || || 154 008 || 137 512 || || || || DUGOROČNE OBVEZE || || || Mirovine i ostala primanja zaposlenih || 2.12. || (42 503) || (34 835) Rezerviranja || 2.13. || (1 258) || (1 495) Financijske obveze || 2.14. || (57 232) || (41 179) Ostale obveze || 2.15. || (2 527) || (2 059) || || (103 520) || (79 568) KRATKOROČNE OBVEZE || || || Rezerviranja || 2.16. || (806) || (270) Financijske obveze || 2.17. || (15) || (51) Poslovne obveze || 2.18. || (90 083) || (91 473) || || (90 904) || (91 794) UKUPNE OBVEZE || || (194 424) || (171 362) || || || NETO IMOVINA || || (40 416) || (33 850) || || || Pričuve || 2.19. || 4 061 || 3 608 Iznosi koji se pozivaju od država članica* || 2.20. || (44 477) || (37 458) NETO IMOVINA || || (40 416) || (33 850) *Europski parlament donio
je proračun 13. prosinca 2012. u skladu s kojim će države članice
prikupiti sredstva za plaćanje kratkoročnih obveza Unije iz vlastitih
sredstava ili će se ta sredstva pozvati od država članica. Pored toga, u skladu s člankom 83. Financijske
uredbe (Uredba Vijeća br. 259/68 od 29. veljače 1968. kako je
izmijenjena), države članice zajedno jamče obveze za mirovine. || IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU || || || || || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. PRIHODI OD POSLOVANJA || Prihodi od vlastitih sredstava i doprinosa || 3.1. || 130 919 || 124 677 Ostali prihodi od poslovanja || 3.2. || 6 826 || 5 376 || || 137 745 || 130 053 TROŠKOVI POSLOVANJA || || || Administrativni troškovi || 3.3. || (9 320) || (8 976) Troškovi poslovanja || 3.4. || (124 633) || (123 778) || || (133 953) || (132 754) VIŠAK/(MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || 3 792 || (2 701) Prihodi od financijskog poslovanja || 3.5. || 2 157 || 1 491 Izdaci za financijsko poslovanje || 3.6. || (1 942) || (1 355) Obveza kretanja mirovina i ostalih primanja zaposlenih || || (8 846) || 1 212 Udio u neto manjku zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata || 3.7. || (490) || (436) POSLOVNI REZULTAT GODINE || || (5 329) || (1 789) || IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA || || || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Poslovni rezultat godine || || (5 329) || (1 789) Poslovne aktivnosti || 4.2. || || Amortizacija nematerijalne imovine || || 39 || 33 Amortizacija || || 405 || 361 (Povećanje)/smanjenje zajmova || || (16 062) || (27 692) (Povećanje)/smanjenje potraživanja i sredstava za povrat || || (4 837) || 1 605 (Povećanje)/smanjenje pretfinanciranja || || (2 013) || (1 534) (Povećanje)/smanjenje zaliha || || (44) || (3) Povećanje/(smanjenje) rezerviranja || || 299 || 234 Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza || || 16 017 || 27 781 Povećanje/(smanjenje) ostalih obveza || || 468 || (45) Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza || || (1 390) || 6 944 Proračunski višak iz prethodne godine kao nenovčani prihod || || (1 497) || (4 539) Ostala nenovčana kretanja || || 260 || (75) Povećanje/(smanjenje) mirovina i ostalih primanja zaposlenih || || 7 668 || (2 337) Ulagačke aktivnosti || 4.3. || || (Povećanje)/smanjenje nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme || || (1 390) || (693) (Povećanje)/smanjenje ulaganja obračunana metodom udjela || || (18) || 118 (Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju || || (837) || (1 497) NETO NOVČANI TOK || || (8 261) || (3 128) Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata || || (8 261) || (3 128) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine || 2.11. || 18 935 || 22 063 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine || 2.11. || 10 674 || 18 935 IZVJEŠTAJ O PROMJENI NETO IMOVINE || || || || || || || u milijunima EUR || || Pričuve (A) || Iznosi koji će se zatražiti od država članica (B) || Neto imovina = (A) + (B) Pričuva poštene vrijednosti || Ostale pričuve || Akumulirani višak/(manjak) || Poslovni rezultat godine STANJE NA DAN 31.12.2010. || (61) || 3 545 || (48 163) || 17 232 || (27 447) Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda || || 165 || (165) || || 0 Kretanja poštene vrijednosti || (47) || || || || (47) Ostalo || || 2 || (30) || || (28) Dodjela poslovnog rezultata za 2010. || || 4 || 17 228 || (17 232) || 0 Proračunski rezultat knjižen u državama članicama za 2010. || || || (4 539) || || (4 539) Poslovni rezultat godine || || || || (1 789) || (1 789) STANJE NA DAN 31.12.2011. || (108) || 3 716 || (35 669) || (1 789) || (33 850) Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda || || 168 || (168) || || 0 Kretanja poštene vrijednosti || 258 || || || || 258 Ostalo || || 21 || (19) || || 2 Dodjela poslovnog rezultata za 2011. || || 6 || (1 795) || 1 789 || 0 Proračunski rezultat knjižen u državama članicama za 2011. || || || (1 497) || || (1 497) Poslovni rezultat godine || || || || (5 329) || (5 329) STANJE NA DAN 31.12.2012. || 150 || 3 911 || (39 148) || (5 329) || (40 416) Bilješke uz financijski
izvještaj
1. ZNAČAJNE
RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
1.1. PRAVNA OSNOVA I RAČUNOVODSTVENA PRAVILA Proračunsko računovodstvo
Europske unije (EU) vodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012
Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. (SL L 298 od 26.
listopada 2012.) o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći
proračun Unije (u daljnjem tekstu: „Financijska uredba”) i Delegirane
uredbe Komisije (EU) br. 2368/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za
primjenu te Financijske uredbe. U skladu s člankom
143. Financijske uredbe, EU priprema svoj financijski izvještaj na temelju računovodstvenih
pravila nastanka poslovnih događaja koji se temelje na Međunarodnim
računovodstvenim standardima za javni sektor (IPSAS). Ta računovodstvena
pravila, koje za komisiju donosi računovodstveni službenik, moraju
primjenjivati sve institucije i tijela EU-a obuhvaćena opsegom
konsolidacije kako bi se utvrdio jedinstven niz pravila za računovodstvo,
vrednovanje i predstavljanje izvještaja u cilju usklađivanja postupka
sastavljanja financijskog izvještaja i konsolidacije. Poslovne knjige vode se u
eurima na temelju kalendarske godine.
1.2. RAČUNOVODSTVENA NAČELA Cilj je financijskog izvještaja
pružiti podatke o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima
subjekta koje su korisne širokom krugu korisnika. Za EU kao subjekt iz javnog
sektora posebni su ciljevi dati informacije korisne za donošenje odluka i
prikazati dogovornost subjekta za povjerena mu sredstva. Ovaj je izvještaj
sastavljen vodeći računa o tim ciljevima. Opće pretpostavke (ili
računovodstvena načela) koje treba pratiti u pripremi financijskog
izvještaja utvrđena su u računovodstvenom pravilu EU-a br. 2, a to su
pravila opisana u IPSAS-u 1: točno prezentiranje, osnova nastanka događaja,
vremenska neograničenost, dosljedno prezentiranje, agregacija, prijeboj i
usporedne informacije. U pripremi financijskog
izvještaja u skladu s navedenim pravilima i načelima uprava mora
procijeniti što utječe na navedene iznose određenih stavki u bilanci
stanja i izvještaju o financijskom rezultatu te objaviti nepredviđenu
imovinu i obveze. 1.3. KONSOLIDACIJA Opseg konsolidacije Konsolidirani financijski
izvještaj EU-a sastoji se od svih važnih nadziranih subjekata (institucije i
agencije), pridruženih subjekata i zajedničkih pothvata, a to su 51
nadzirani subjekt, 5 zajedničkih pothvata i 4 pridružena subjekta. Cijeli
popis konsolidiranih tijela nalazi se u bilješci 11.1. U odnosu na 2011.
opseg konsolidacije proširen je za 1 nadzirani subjekt (agencija). Utjecaj proširenja
na konsolidirani financijski izvještaj nije materijalan.
Nadzirani
subjekti Odluka o uključivanju
subjekta u opseg konsolidacije temelji se na načelu nadzora. Nadzirani
subjekti jesu svi subjekti nad kojima EU ima izravne ili neizravne ovlasti
upravljanja financijskim i operativnim politikama kako bi od njihovih
aktivnosti ostvario korist. Te se ovlasti moraju trenutačno primjenjivati.
Nadzirani subjekti u potpunosti su konsolidirani. Konsolidacija počinje na
prvi dan nadzora i završava po prestanku nadzora.
Najčešći
su pokazatelji nadzora unutar EU-a: osnivanje subjekta na temelju osnivačkih
akata ili sekundarnog zakonodavstva, financiranje subjekta iz općeg proračuna,
postojanje glasačkih prava u upravnim tijelima, revizija koju vrši
Europski revizorski sud i razrješnica Europskog parlamenta. Jasno je da treba
napraviti procjenu za svaki subjekt kako bi se donijela odluka o tome je li
barem jedan od gore navedenih kriterija dovoljan za pokretanje nadzora.
U skladu s tim
pristupom smatra se da su institucije EU-a (osim ESB-a) i agencije (osim
agencije 2. stupa) pod isključivim nadzorom EU-a te su stoga uključene
u opseg konsolidacije. Osim toga, Europska zajednica za ugljen i čelik u
postupku likvidacije (EZUČ) također se smatra nadziranim tijelom. Izostavljaju se sve
materijalne transakcije među društvima i salda među nadziranim
subjektima EU-a, a neostvarena dobit i gubici u transakcijama među
subjektima nisu materijalni te stoga nisu izostavljeni. Zajednički pothvati Zajednički pothvat
jest ugovorni sporazum kojime EU i najmanje jedna stranka („pothvatnik”)
poduzimaju gospodarsku aktivnost podložnu zajedničkome nadzoru. Zajednički
nadzor ugovorna je podjela nadzora, izravno ili neizravno, nad djelatnošću
kojom može biti obuhvaćena moguća usluga.
Udjeli u
zajedničkim pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela koji
se u početku priznaju po nabavnoj vrijednosti. Interes EU-a za rezultate
njegovih zajednički nadziranih subjekata prikazuje se u izvještaju o
financijskom rezultatu, a njegov interes u kretanje pričuve prikazuje se u
pričuvama. Početni trošak i sva kretanja (daljnji doprinosi, podjela
poslovnih rezultata i kretanja pričuve, smanjenje vrijednosti i dividende)
daju knjigovodstvenu vrijednost zajedničkog pothvata u izvještaju na dan
bilance stanja. Neostvarena dobit i gubici
u transakcijama između EU-a i njegovih zajedničkih nadziranih tijela
nisu materijalni te stoga nisu izostavljeni. Računovodstvene politike
zajedničkih pothvata mogu se razlikovati od onih koje je donio EU za slične
transakcije i događanja u sličnim okolnostima. Pridruženi subjekti Pridružen subjekti jesu
subjekti na koje EU, izravno ili neizravno, znatno utječe, ali ih ne
nadzire. Smatra se da je riječ o znatnom utjecaju ako EU izravno ili
neizravno ima najmanje 20 % glasačkih prava.
Udjeli u
pridruženim subjektima obračunavaju se s pomoću metode udjela koji se
u početku priznaju po nabavnoj vrijednosti. Udio EU-a u rezultatima
njegovih pridruženih subjekata prikazuje se u izvještaju o financijskom
rezultatu, a njegov udio u kretanjima pričuve prikazuje se u pričuvama.
Početni trošak i sva kretanja (daljnji doprinosi, podjela poslovnih
rezultata i kretanja pričuve, smanjenje vrijednosti i dividende) daju
knjigovodstvenu vrijednost pridruženog subjekta u izvještaju na dan bilance
stanja. Raspoređena dobit primljena od pridruženog subjekta u koji je izvršeno
ulaganje smanjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine. Neostvarena dobiti i
gubici u transakcijama između EU-a i njegovih pridruženih subjekata nisu
materijalni te stoga nisu izostavljeni.
Računovodstvene
politike pridruženih subjekata mogu se razlikovati od onih koje je donio EU za
slične transakcije i događaje u sličnim okolnostima. U slučajevima
u kojima ima najmanje 20 % fonda ulagačkog kapitala, EU ne nastoji vršiti
znatan utjecaj. Stoga se ti fondovi smatraju financijskim instrumentima te se
razvrstavaju u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Nekonsolidirani subjekti čijim
fondovima upravlja Komisija Fondovima Sustava
zdravstvenog osiguranja za osoblje EU-a, Europskog razvojnog fonda i Jamstvenog
fonda sudionika u njihovo ime upravlja Komisija, ali, s obzirom na to da te
subjekte ne nadzire EU, oni nisu konsolidirani u njezinom izvještaju – za
detalje o predmetnim iznosima vidi bilješku 11.2.
1.4. TEMELJ ZA PRIPREMU
1.4.1. Valuta i temelj za konverziju Funkcijska i izvještajna
valuta Financijski izvještaj
iznosi se u milijunima eura, a euro je funkcijska i izvještajna valuta EU-a.
Transakcije
i bilance Transakcije u stranoj
valuti pretvaraju se u eure na temelju tečaja koji vrijede na dan
transakcije. Dobit i gubici od tečajnih razlika koje su rezultat zaključenja
transakcija u stranoj valuti i izračuna tečaja koji vrijede na kraju
godine, a odnose se na monetarnu imovinu i obveze izražene u stranoj valuti,
prikazuju se u izvještaju o financijskom rezultatu.
Drugačije metode
konverzije primjenjuju se na imovinu, postrojenja i opremu te nematerijalnu
imovinu, čija se vrijednost u eurima iskazuje po tečaju koji se
primjenjivao na dan njihove kupnje. Bilance monetarne imovine i
obveza na kraju godine izražene u stranim valutama pretvaraju se u euro na
temelju tečaja koji se primjenjuju 31. prosinca: Tečajevi EUR-a Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011. || Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011. BGN || 1,9558 || 1,9558 || PLN || 4,0740 || 4,4580 CZK || 25,1510 || 25,7870 || RON || 4,4445 || 4,3233 DKK || 7,4610 || 7,4342 || SEK || 8,5820 || 8,9120 GBP || 0,8161 || 0,8353 || CHF || 1,2072 || 1,2156 HUF || 292,3000 || 314,5800 || JPY || 113,6100 || 100,2000 LVL || 0,6977 || 0,6995 || USD || 1,3194 || 1,2939 LTL || 3,4528 || 3,4528 || || || Promjene u poštenoj
vrijednosti monetarnih financijskih instrumenata izražene u stranoj valuti i
razvrstane kao raspoložive za prodaju, a koje se odnose na tečajne
razlike, priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Tečajne razlike nemonetarne
financijske imovine i obveza uknjiženih prema poštenoj vrijednosti kroz dobit i
gubitak priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Tečajne razlike
nemonetarnih financijskim instrumenata razvrstanih kao spremne za prodaju uključene
su u pričuvu poštene vrijednosti. 1.4.2. Uporaba procjena U skladu s IPSAS-om i općenito
prihvaćenim računovodstvenim načelima, financijski izvještaj
obvezno sadržava iznose u skladu s procjenama i pretpostavkama uprave izrađenih
na temelju najpouzdanijih dostupnih informacija. Znatne procjene uključuju,
između ostalog, iznose za obveze za primanja zaposlenih, rezerviranja,
financijski rizik u vezi sa zalihama i potraživanjima, uračunani prihod i
pristojbe, nepredviđenu imovinu i obveze te stupanj umanjenja vrijednosti
nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme. Stvari rezultati mogu
se razlikovati od procjena. Promjene procjena odražavaju se u razdoblju njihova
objavljivanja.
1.5. BILANCA STANJA
1.5.1. Nematerijalna imovina Kupljene licencije za računalni
softver prikazuju se kao povijesni trošak umanjen za akumuliranu amortizaciju i
gubitke od umanjenja vrijednosti. Imovina se
amortizira na linearnoj osnovi tijekom njezina procijenjenog vijeka uporabe. Interno razvijena nematerijalna imovina
kapitalizira se kad se zadovolje kriteriji računovodstvenih pravila EU-a. Kapitalizirani troškovi uključuju sve izravne
troškove potrebne za stvaranje, proizvodnju i pripremu imovine kako bi
djelovala u skladu s namjerama rukovodstva. Troškovi
povezani s istraživačkim aktivnostima, nekapitalizirani troškovi razvoja
te troškovi održavanja priznaju se kao nastali izdaci. 1.5.2. Nekretnine, postrojenja i
oprema Sve nekretnine, postrojenja
i oprema prikazuju se kao povijesni trošak umanjen za akumuliranu amortizaciju
i gubitke od umanjenja vrijednosti. Povijesni
trošak uključuje rashode koji se mogu izravno pripisati kupovini ili
izgradnji imovine.
Naknadni troškovi
uključuju se u knjigovodstveni iznos imovine ili se priznaju kao posebna
imovina, prema potrebi, samo ako je vjerojatno da će buduće
gospodarske koristi ili moguće djelovanja te stavke ići u korist EU-a
i ako se taj trošak može pouzdano utvrditi. Troškovi
popravaka i održavanja upisuju se u izvještaj o financijskom rezultatu tijekom
financijskog razdoblja u kojem su nastali.
Ne vrši se
amortizacija zemljišta i umjetničkih djela jer se smatra da je njihov
korisni vijek uporabe neodređen. Ne vrši
se amortizacija imovine u izgradnji jer ona još nije dostupna za upotrebu. Amortizacija ostale imovine izračunava na
temelju linearne metode kako bi se trošak ostatka njihove vrijednosti
rasporedio unutar razdoblja korisnog vijeka uporabe kako slijedi: Vrsta imovine || Stopa linearne amortizacije Zgrade || 4 % Postrojenja, strojevi i oprema || 10 % do 25 % Namještaj || 10 % do 25 % Ugradbena oprema || 10 % do 33 % Vozila || 25 % Računalni hardver || 25 % Ostala materijalna imovina || 10 % do 33 % Dobici ili gubici otuđenja
utvrđuju se usporedbom prihoda umanjenih za troškove prodaje s
knjigovodstvenom vrijednosti otuđene imovine te se uključuju u izvještaj
o financijskim rezultatima. Najmovi Najmovi materijalne imovine,
za koju EU ima drži sve rizike i koristi vlasništva, razvrstavaju se u poslovne
najmove. Poslovni najmovi kapitaliziraju se na
početku najma po nižoj poštenoj vrijednosti iznajmljene imovine i sadašnje
vrijednosti najmanje visine plaćanja najma. Svako
plaćanje najma upisuje se u obveze i financijske troškove kako bi se na
nepodmirenu bilancu primijenila stalna stopa. Obveze
najma bez financijskih troškova uključuju se u ostale obveze (dugoročne
i kratkoročne). Kamate na financijske troškove
terete se u izvještaju o financijskom rezultatu tijekom razdoblja najma kako bi
se dobila stalna periodična kamatna stopa na preostali saldo obveze za
svako razdoblje. Imovina pod poslovnim
najmovima amortizira se tijekom njezina korisnog vijeka uporabe ili razdoblja
najma, ovisno o tome što je kraće.
Najmovi kod
kojih najmodavac ima znatan udio rizika i koristi od vlasništva razvrstavaju se
u poslovne najmove. Plaćanja izvršena za
poslovne najmove terete se u izvještaju o financijskom rezultatu linearno
tijekom razdoblja trajanja najma. 1.5.3. Umanjenje vrijednosti
nefinancijske imovine Imovina s neodređenim
korisnim vijekom uporabe nije predmet amortizacije te se na godišnjoj osnovi
ispituje umanjenje njezine vrijednosti. Ispituje
se umanjene vrijednosti imovine koja jest predmet amortizacije uvijek kad događaji
ili promjene okolnosti ukazuju da se knjigovodstvena vrijednost ne može
nadoknaditi. Gubitak od umanjenja priznaje se za iznos za koji knjigovodstvena
vrijednost imovine premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost jest iznos neto poštene
vrijednosti imovine umanjen za troškove prodaje ili iznos njezine vrijednosti
pri uporabi, ovisno o tome što je više.
Ostatak
vrijednosti i korisni vijek uporabe nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja
i opreme ispituju se, ako je to potrebno, barem jednom godišnje. Knjigovodstvena vrijednost imovine odmah se upisuje
u njezinu nadoknadivu vrijednost ako je njezina knjigovodstvena vrijednost veća
od procijenjene nadoknadive vrijednosti. Ako
razlozi za umanjenje vrijednosti priznati za prethodne godine više ne vrijede,
ispituju se gubici od umanjenja.
1.5.4. Ulaganja Udjeli u pridruženim
subjektima i zajedničkim pothvatima Udjeli u pridruženim subjektima
i zajedničkim pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela.
Troškovi držanja udjela prilagođavaju se kako bi prikazali udio povećanja
ili smanjenja neto imovine pridruženih subjekata i zajedničkih pothvata
koji se mogu pripisati EU-u nakon početnog priznavanja ako postoje
indicije umanjenja vrijednosti te se, ako je potrebno, upisuje njihova niža
nadoknadiva vrijednost. Nadoknadiva vrijednost utvrđuje se kako je opisano
u točki 1.5.3. Ako razlozi za umanjenje vrijednosti prestanu
vrijediti, gubitak od umanjenja poništava se za knjigovodstveni iznos koji bi
bio utvrđen da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.
Ulaganja
u fondove poduzetničkog kapitala Ulaganja u fondove
poduzetničkog kapitala razvrstavaju se kao financijska imovina raspoloživa
za prodaju (vidi 1.5.5.) te se u skladu s tim prenose po poštenoj
vrijednosti s dobicima i gubicima koji nastaju zbog promjena poštene
vrijednosti (uključujući tečajne razlike) priznate u pričuvi
poštene vrijednosti. S obzirom na nepostojanje
izlistane tržišne cijene na aktivnom tržištu, ulaganja u fondove poduzetničkog
kapitala vrjednuju se linearno prema nižem trošku pripisane neto vrijednosti
imovine (NAV). Neostvarena dobit koja je rezultat mjerenja poštene vrijednosti
priznaje se u pričuvama, a neostvareni gubici procjenjuju se prema
umanjenju vrijednost kako bi se utvrdilo priznaju li se kao gubici od umanjenja
u izvještaju o financijskom rezultatu ili kao promjene u pričuvi poštene
vrijednosti.
1.5.5. Financijska imovina Razvrstanost EU svoju financijsku
imovinu razvrstava prema sljedećim kriterijima: financijska imovina određena
po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka, najmovi i potraživanja,
ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za
prodaju. Razvrstavanja financijskih instrumenata utvrđuje se pri početnom
priznavanju i ponovno procjenjuju na svaki datum bilance stanja. i. Financijska imovina određena
po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka Financijska imovina
razvrstava se u ovu kategoriju ako je nabavljena prvenstveno u svrhu prodaje u
kratkom roku ili ako je tako odredio EU. U nju se razvrstavaju i izvedeni
instrumenti. Imovina u ovoj
kategoriji razvrstava se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje
u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. ii. Najmovi i potraživanja Najmovi i potraživanja su
neizvedena financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima, koja
nije kotirana na aktivnom tržištu. Oni
nastaju kad EU osigurava novac, robu ili usluge izravno dužniku bez namjere
trgovanja potraživanjem. Pripadaju trajnoj imovini, osim ako dospijevaju u roku
od 12 mjeseci od datuma bilance stanja.
iii.
Ulaganja koja se drže do dospijeća Ulaganja koja se drže do
dospijeća su neizvedena financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima
i fiksnim dospijećima, koju EU namjerava i može držati do dospijeća. Tijekom
financijske godine u ovoj kategoriji nije bilo ulaganja EU-a.
iv.
Financijska imovina raspoloživa za prodaju Financijska imovina raspoloživa
za prodaju jest neizvedena imovina koja se razvrstava ili u ovu kategoriju ili
ni u jednu od ostalih kategorija. Razvrstava se kao kratkotrajna ili dugotrajna
imovina ovisno o razdoblju u kojem EU očekuje da tom imovinom može
raspolagati, a to je obično preostalo razdoblje dospijeća na dan
bilance stanja. Ulaganja u nekonsolidirane subjekte i ostala kapitalna ulaganja
(npr. aktivnosti rizičnog kapitala) koja se ne obračunavaju s pomoću
metode udjela također se razvrstavaju u kategoriju imovine raspoložive za
prodaju.
Početno
priznavanje i mjerenje Kupnja i prodaja
financijske imovine po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za
prodaju priznaju se na datum trgovanja – datum na koji EU preuzima obvezu
kupnje ili prodaje imovine. Zajmovi se priznaju kad se novac doznači
zajmoprimcima. Financijski instrumenti početno se priznaju po poštenoj
cijeni. Za svu financijsku imovinu koja se ne iskazuje po poštenoj vrijednost
kroz račun dobiti i gubitka transakcijski troškovi dodaju se poštenoj
vrijednosti pri početnom priznavanju. Financijska imovina koja se
iskazuje po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka početno
se priznaju po poštenoj vrijednosti, a transakcijski troškovi u izvještaju o
financijskom rezultatu prikazani su kao izdaci.
Poštena
vrijednost financijske imovine prilikom početnog priznavanja obično
je cijena transakcije (odnosno poštena vrijednost primljene naknade). Međutim,
kad se daje dugoročni zajam bez kamata ili s kamatama nižima od tržišnih,
njegova poštena vrijednost može se procijeniti kao sadašnja vrijednost svih
budućih primitaka novca koji se diskontiraju uporabom prevladavajuće
tržišne kamate stope za slični instrument sličnog kreditnog rejtinga. Zajmovi odobreni iz posuđenih
sredstava mjere se po njihovom nominalnom iznosu koji se smatra poštenom
vrijednošću zajma. Razlozi su sljedeći: –
„Tržišno
okruženje” za davanje zajmova EU-a vrlo je specifično te različito od
tržišta kapitala na kojem se uobičajeno izdaju komercijalne ili državne
obveznice. S obzirom na to da zajmodavci na tim tržištima mogu birati
alternativna ulaganja, ta se mogućnost odražava na tržišne cijene. Međutim,
EU nema mogućnost alternativnih ulaganja jer mu nije dopušteno ulagati na
tržištima kapitala.EU samo posuđuje sredstva kako bi ih dao u zajam po
istoj kamatnoj stopi. To znači da za posuđena sredstva EU-a ne
postoji alternativna mogućnost davanja zajmova ili ulaganja. Stoga nema troška te mogućnosti
te tako ni temelja za usporedbu s tržišnim stopama. Zapravo, aktivnost davanja zajmova
EU-a samo je po sebi tržište. U biti, s obzirom na neprimjenjivost opcije troška za tu mogućnost,
tržišna cijena ne odražava vjerno bit aktivnosti davanja zajmova EU-a. Stoga nije prikladno utvrđivati
poštenu vrijednost zajmova EU-a u odnosu na komercijalne ili državne obveznice.
–
Nadalje,
s obzirom na to da ne postoji mogućnost usporedbe s aktivnim tržištem ili
sličnim transakcijama, kamatna stopa koju EU treba primjenjivati za izračun
poštene vrijednosti njezinih aktivnosti davanja zajmova u okviru EFSM-a, BOP-a
i ostalih sličnih zajmova morala bi biti zaračunana kamatna stopa. –
Osim
toga, kod tih zajmova riječ je o učinku kompenzacije između
danih i primljenih zajmova zbog njihove uzajamne naravi. Stoga je efektivna
kamatna stopa za zajmove jednaka efektivnoj kamatnoj stopi predmetnog zajma. Nastali
transakcijski troškovi za EU koji su potom zaračunani korisniku zajma
izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu. Financijski instrumenti
prestaju se priznavati kad prava na primitak novčanih tokova iz ulaganja
isteknu ili su prenesena, a EU je prenio gotovo sve rizike i koristi od vlasništva.
Naknadna
mjerenja i. Financijska imovina po
poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka naknadno je iskazana po
poštenoj vrijednosti. Dobici i
gubici koji nastaju zbog promjena u poštenoj vrijednosti u kategoriji „financijskih
instrumenata po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka” unose se
u izvještaj o financijskom rezultatu u razdoblju u kojem nastaju. ii. Najmovi i potraživanja
te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku
metodom efektivne kamate. U slučaju zajmova danih na temelju posuđenih
sredstava, ista efektivna kamata primjenjuje se na dane i uzete zajmove jer su
ti zajmovi uzajamne naravi, a razlike između uvjeta davanja i uzimanja
zajma nisu materijalne. Nastali transakcijski troškovi za EU koji su potom zaračunani
korisniku zajma izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu. iii. Držanje do dospijeća
– EU trenutačno ne drži ulaganja koja se drže do dospijeća. iv. Financijska imovina
raspoloživa za prodaju naknadno se iskazuje po poštenoj vrijednosti. Dobici i
gubici koji nastaju zbog promjena poštene vrijednosti financijske imovine
raspoložive za prodaju priznaju se u pričuvi poštene vrijednosti. Kad se
imovina razvrstana u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju prodaje ili joj
se umanji vrijednost, prilagodbe kumulativne poštene vrijednosti prethodno
priznate u pričuvi poštene vrijednosti priznaje se u izvještaju o
financijskom rezultatu. Kamata na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju uz
primjenu metode efektivne kamate priznaje se u izvještaju o financijskom
rezultatu. Dividende za vlasničke instrumente raspoložive za prodaju
priznaju se kad se utvrdi pravo EU-a na primitak plaćanja. Poštene vrijednosti
navedenih ulaganja na aktivnim tržištima temelje se na tekućim ponuđenim
cijenama. Ako tržište za financijsku imovinu nije aktivno (i za neizlistane
vrijednosne papire), EU određuje poštenu vrijednost metodom procjene. To
uključuje uporabu tržišnih uvjeta, upućivanje na ostale instrumente
koji su sadržajno isti, analizu diskontiranih novčanih tokova, modele utvrđivanja
cijena i ostale metode procjene koje obično koriste sudionici na tržištu. U slučajevima kada se
poštena vrijednost ulaganja u vlasničke instrumente bez kotirane tržišne
cijene na aktivnom tržištu ne može pouzdano izmjerit, ta se ulaganja vrednuju
kroz troška umanjen za gubitke od umanjenja.
Umanjenje
vrijednosti financijske imovine Na
svaki datum bilance EU utvrđuje postoje li objektivni dokazi mogućeg
umanjenja vrijednosti financijske imovine. Vrijednost
financijske imovine umanjena je i postoje gubici od umanjenja ako i isključivo
ako postoje objektivni dokazi o umanjenju, što je posljedica jednoga ili više
događaja koji su nastali nakon početnog priznavanja, a taj događaj
povezan s gubitkom (ili događaji) utječe na procijenjene buduće
novčane tokove od financijske imovine koju je moguće pouzdano
procijeniti. (a) Imovina koja se iskazuje
po amortiziranom trošku Ako postoje objektivni
dokazi o nastanku gubitka od umanjenja vrijednosti najmova i potraživanja ili
ulaganja koja se drže do dospijeća i iskazuju po amortiziranom trošku,
iznos gubitka mjeri se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti
imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova
(osim budućih kreditnih gubitaka koji nisu nastali) diskontiranih po
izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Iskazani iznos imovine
smanjuje se, a iznos gubitka priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu.
Ako najam ili ulaganje koje se drži do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu
stopu, diskontna stopa za mjerenje gubitka od umanjenja jest tekuća
efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom. Izračun sadašnje
vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova financijske imovine
koja služi kao osiguranje plaćanja odražava novčane tokove koji mogu
nastati ovrhom, umanjene za troškove stjecanja i prodaje osiguranja plaćanja,
bez obzira na to je li ovrha vjerojatna. Ako se u narednome razdoblju iznos
gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a to je smanjenje objektivno moguće
dovesti u vezu s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja,
prethodno se priznati gubitak od umanjenja poništava kroz izvještaj o
financijskom rezultatu. (b) Imovina koje se
iskazuje po poštenoj vrijednosti Kad se vlasnička
ulaganja razvrstavaju kao financijska imovina raspoloživa za prodaju, a želi se
utvrditi umanjuje li se vrijednost vrijednosnih papira, razmatra se znatan ili stalan
(produljeni) pad poštene vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegova troška. Ako
za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju postoji takav dokaz, kumulativni
gubitak – koji se mjeri kao razlika između troška stjecanja i tekuće
poštene vrijednosti umanjena za svaki gubitak od umanjenja te financijske
imovine prethodno priznate u izvještaju o financijskom rezultatu – uklanja se
iz pričuva i priznaje u izvještaju o financijskom rezultatu. Gubici od umanjenja priznati u izvještaju
o financijskom rezultatu za kapitalna ulaganja ne poništavaju se kroz izvještaj
o financijskom rezultatu. Ako se u narednom razdoblju poštena vrijednost dužničkog
instrumenta razvrstanog kao financijska imovina raspoloživa za prodaju poveća
i to je povećanje moguće objektivno povezati s događajem koji je
nastao nakon priznavanja gubitka od umanjenja, gubitak od umanjenja poništava
se kroz izvještaj o financijskom rezultatu.
1.5.6. Zalihe Zalihe se iskazuju prema
trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je manje. Trošak se utvrđuje pomoću FIFO metode
procjene zaliha (eng. first-in, first-out). Trošak
gotovih proizvoda i nedovršenih radova sastoji se od sirovina, izravnog rada,
ostalih troškova koji se mogu izravno pripisati i povezanih općih troškova
proizvodnje (na temelju redovitog poslovnog kapaciteta). Neto utrživa vrijednost jest procijenjena prodajna cijena u
sklopu redovnoga poslovanja, umanjena za troškove dovršenja i prodaje. Ako se drže za distribuciju uz naknadu ili bez nje,
zalihe se mjere po trošku i tekućem zamjenskom trošku, ovisno o tome koji
je niži. Tekući zamjenski trošak jest trošak
koji bi nastao kad bi EU nabavljao imovinu na datum izvještaja. 1.5.7. Iznosi pretfinanciranja Pretfinanciranje je plaćanje
koje se vrši kako bi se korisniku osigurao gotovinski predujam, tj. likvidna
sredstva. Može se podijeliti na više plaćanja tijekom razdoblja utvrđenog
u odgovarajućem ugovoru o pretfinanciranju. Likvidna sredstva ili predujam
vraćaju se ili koriste u skladu s namjenom za koju su dodijeljena tijekom
razdoblja utvrđenog u ugovoru. Ako ih korisnik ne upotrijebi za opravdane
rashode, obvezan je vratiti predujam EU-u. Iznos sredstava iz pretfinanciranja
smanjuje se (u potpunosti ili djelomično) na temelju opravdanih troškova
(koji se priznaju kao izdatak) i vraćanja sredstava. Na kraju godine neobračunani
iznosi pretfinanciranja vrjednuju se po izvorno plaćenom iznosu (iznosima)
umanjenom za: vraćene iznose, opravdane iznose prikazane kao izdaci,
procijenjene opravdane iznose koji krajem godine još nisu obračunani i
umanjenje vrijednosti.
Priznaje se
kamata na pretfinanciranje jer je ostvarena u skladu s odredbama predmetnog
ugovora. Na kraju godine vrši se procjena prihoda od obračunane kamate, na
temelju najpouzdanijih informacija, te se upisuje u bilancu stanja.
1.5.8. Potraživanja Potraživanja se iskazuju po
izvornom iznosu umanjenom za otpis umanjenja vrijednosti. Otpis zbog umanjenja potraživanja utvrđuje se
ako postoji objektivan dokaz da EU neće moći naplatiti iznose u
skladu s izvornim uvjetima potraživanja. Iznos
otpisa jest razlika između iznosa knjigovodstvene vrijednosti i
nadoknadivog iznosa. Iznos otpisa priznaje se
u izvještaju o financijskom rezultatu. Opći
otpis na temelju prošlih iskustava vrši se i za nepodmirene naloge za povrat za
koje ranije nije izvršen poseban otpis. Za
obradu uračunanih prihoda krajem godine vidi bilješku 1.5.14.
1.5.9. Novac i novčani ekvivalenti Novac i novčani
ekvivalenti jesu financijski instrumenti definirani kao dugotrajna imovina. Oni uključuju novčana sredstva u
blagajni, bankovne depozite po viđenju, ostala kratkoročna visoko
likvidna ulaganja s izvornim dospijećem od najviše tri mjeseca. 1.5.10 Mirovine i ostala primanja
zaposlenih Mirovinske obveze EU upravlja utvrđenim
mirovinskim planovima. Osoblje iz svojih plaća uplaćuje jednu trećinu
očekivanih troškova, a obveze se ne financiraju. Obveza koja se priznaje u
bilanci stanja u odnosu na utvrđene mirovinske planove jest sadašnja
vrijednost utvrđenih mirovinskih obveza na datum bilance stanja. Utvrđene
mirovinske obveze izračunavaju aktuari pomoću metode predviđenih
kreditnih točaka. Sadašnja vrijednost utvrđene mirovinske obveze utvrđuje
se diskontiranjem procijene budućih odljeva novca upotrebom kamata na državne
obveznice izražene u valuti u kojoj će se doprinosi plaćati, a čiji
su uvjeti dospijeća usklađeni s uvjetima povezane mirovinske obveze. Aktuarska dobit i gubici
koji nastaju iz podešavanja iskustava i promjena aktuarskih pretpostavki odmah
se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu. Troškovi za proteklo službovanje odmah se priznaju u izvještaju
o financijskom rezultatu, osim ako je mirovinski plan uvjetovan ostankom
zaposlenika u službi za određeno razdoblje (razdoblje ostvarenje prava). U tom
se slučaju trošak proteklog rada amortizira na linearnoj osnovi tijekom
razdoblja ostvarenja prava.
Doprinosi
za zdravstvo nakon prestanka zaposlenja EU svojim zaposlenicima plaća
doprinose za zdravstvo naknadom zdravstvenih izdataka. Za svakodnevne
administrativne poslove osnovan je poseban fond. Taj se sustav primjenjuje na
sadašnje zaposlenike, umirovljenike, udovice i njihove korisnike osiguranja. Primanja
namijenjena „neaktivnim osobama” (umirovljenici, siročad itd.)
razvrstavaju se kao „primanja nakon prestanka zaposlenja”. S obzirom na prirodu
tih primanja potreban je aktuarski izračun. Obveza u bilanci stanja utvrđuje
se na sličnim temeljima kao za mirovinske obveze (vidi bilješku iznad).
1.5.11. Rezerviranja Rezerviranja se priznaju u
slučaju tekućih zakonskih ili izvedenih obveza EU-a prema trećim
stranama na temelju prošlih događaja, vjerojatnije je da za podmirenje
obveze neće biti potreban odljev sredstava i iznos se može pouzdano
procijeniti. Rezerviranja se ne
priznaju za gubitke iz budućeg poslovanja. Iznos rezerviranja najbolja je
procjena izdataka koji se očekuju za podmirenje sadašnje obveze na datum
izvješćivanja. Ako rezerviranje uključuje veliki broj stavki, obveza
se procjenjuje uspoređivanjem svih mogućih ishoda s vjerojatnostima
koje su s njima povezane (metoda očekivane vrijednosti).
1.5.12. Financijske obveze Financijske obveze
razvrstavaju se kao financijske obveze po poštenoj vrijednosti kroz dobit ili
gubitak ili kao financijske obveze iskazane po amortiziranom trošku (uzeti
zajmovi). Uzeti zajmovi sastoje se od zajmova uzetih od kreditnih institucija i
dugovanja zabilježenih u potvrdama. One se početno priznaju po poštenoj
vrijednosti, pošto su njihovi prihodi od izdavanja (poštena vrijednost
primljene naknade) bez nastalih troškova, a potom iskazani po amortiziranom trošku
metodom efektivne kamate; sve razlike između prihoda, bez transakcijskih
troškova, i otkupna vrijednost priznaju se u izvještaju o financijskom
rezultati za razdoblje uzetog zajma pomoću metode efektivne kamate.
Razvrstavaju
se kao trajne obveze, osim ako dospijevaju za manje od 12 mjeseci nakon datuma
bilance stanja. U slučaju zajmova danih iz uzetih zajmova, metoda
efektivne kamate ne mora se koristiti na davanje i uzimanje zajmova na temelju
razmatranja značajnosti. Nastali transakcijski troškovi za EU koji su
potom zaračunani korisniku zajma izravno se priznaju u izvještaju o
financijskom rezultatu.
Financijske
obveze određene po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka
uključuju izvedene instrumente kad je njihova poštena vrijednost
negativna. One se računovodstveno obrađuju kao financijska imovina po
poštenoj vrijednosti kroz dobit ili gubitak, vidi bilješku 1.5.5.
1.5.13. Poslovne obveze Znatan iznos poslovnih
obveza EU-a nije povezan s kupovinom robe ili usluga – to su neplaćeni
zahtjevi za povrat troškova korisnika bespovratnih sredstava ili drugih
sredstava EU-a. Prilikom primitka zahtjeva za povrat troškova knjiže se kao
poslovne obveze plaćanja traženog iznosa. Nakon provjere i primitka
opravdanog troška, poslovne obveze vrjednuju se po primljenom i opravdanom
iznosu. Poslovne obveze koje
nastaju zbog kupnje robe ili usluga priznaju se po primanju računa za
izvorni iznos, a odgovarajući izdatak upisuje se u izvještaj prilikom
isporuke robe ili usluga i njihova primitka u EU-u.
1.5.14. Obračunani i odgođeni
prihodi i troškovi U skladu s računovodstvenim
pravilima EU-a, transakcije i događaji u financijskom izvještaju priznaju
se u razdoblju na koji se odnose. Na kraju obračunskog razdoblja, obračunani
izdaci priznaju se na temelju procijenjenog iznosa obveze prijenosa u tom razdoblju.
Obračunani izdaci izračunavaju se u skladu s detaljnim operativnim i
praktičnim smjernicama Komisije kojima Komisija želi postići
istinitost i točnost financijskog izvještaja.
I prihodi se
obračunavaju u razdoblju na koji se odnose. Na kraju godine, ako za pruženu
uslugu još nije izdan račun, EU je isporučio robu ili postoji ugovor
(tj. upućivanjem na temeljni ugovor), uračunani prihodi priznaju se u
financijskom izvještaju.
Osim toga, na
kraju godine, ako je za uslugu koja još nije pružena izdan račun ili roba
još nije isporučena, prihod se odgađa i priznaje u narednom obračunskom
razdoblju.
1.6. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU 1.6.1. Prihodi Prihodi iz nerazmjenskih
poslova Ti prihodi čine najveći
dio prihoda EU-a te uključuju uglavnom izravne i neizravne poreze te
vlastita sredstva. Osim poreza EU može primati sredstva iz ostalih izvora,
primjerice carine, novčanih kazni i donacija.
Sredstva
na temelju BND-a i PDV-a Prihod se priznaje za
razdoblje za koje je Europska komisija zatražila doprinose od država članica.
On se mjeri po njegovu „traženom iznosu”. S obzirom na to da se sredstva na
temelju BND-a i PDV-a temelje na procjeni podataka za predmetnu proračunsku
godinu, mogu biti revidirani jer do promjena može doći prije no što države
članice pošalju konačne podatke. Učinak promjene u procjeni
uključuje se pri utvrđivanju neto viška ili manjka za razdoblje u
kojem je do promjene došlo.
Tradicionalna
vlastita sredstva Potraživanja i povezani
prihodi priznaju se po primitku relevantnih mjesečnih izvještaja A (uključujući
prikupljene carine i zajamčene, ali neosporavane iznose) od država članica.
Na datum izvještavanja, prihodi koje prikupljaju države članice za to
razdoblje, ali koji Europskoj komisiji još nisu plaćeni procjenjuju se i
priznaju kao obračunani prihodi. Tromjesečni izvještaji B (uključujući
neprikupljene i nezajamčene carine te zajamčene iznose koje je dužnik
osporio) od država članica priznaju se kao prihod umanjen za zajamčene
troškove prikupljanja (25 %). Osim toga, u izvještaju o financijskom
rezultatu priznaje se smanjenje vrijednosti za iznos procijenjene razlike
povrata. Novčane kazne Prihod od novčanih
kazni priznaje se kad EU donese odluku o novčanoj kazni i o tome
obavijesti primatelj. Ako postoji sumnja u solventnost poduzeća, priznaje
se smanjenje vrijednosti prava. Nakon donošenja odluke o novčanoj kazni,
dužnici imaju dva mjeseca od dana obavijesti: – da prihvate odluku i u tom
slučaju moraju platiti kaznu u traženom roku, a iznos konačno
prikuplja EU –
ili da
ne prihvate odluku i u tom slučaju oni u skladu s pravom EU-a podnose žalbu.
Međutim, čak i
ako se podnese žalba, glavnica kazne mora se platiti u propisanom roku od tri
mjeseca jer žalba nema suspenzivni učinak (članak 278. Ugovora o
EU-u) ili, u određenim okolnostima i uz suglasnost računovodstvenog
službenika Komisije, umjesto plaćanja može se podnijeti bankovno jamstvo.
Ako poduzeće
podnosi žalbu protiv odluke, a privremeno je platilo kaznu, iznos se objavljuje
kao nepredviđena obveza. Međutim, s obzirom da žalba primatelja
protiv odluke EU-a nema suspenzivni učinak, primljena sredstva koriste se
za poravnanje potraživanja. Ako se umjesto uplate prima jamstvo, novčana
kazna i dalje se smatra potraživanjem. Ako je vjerojatno da Opći sud neće
donijeti odluku u korist EU-a, za pokrivanje rizika priznaje se rezerviranje. Ako
je umjesto toga dano jamstvo, upisuje se nenaplaćeno potraživanje. Akumulirana
kamata koja se plaća na bankovni račun Europske komisije na koji se
deponiraju uplate priznaje se kao prihod, a sve se nepredviđene obveze u
skladu s tim povećavaju. Prihod od razmjenskih
poslova Prihod od prodaje robe i
usluga priznaje se kad se znatan rizik i koristi vlasništva nad robom prenose
na kupca. Prihod povezan s transakcijom koja uključuje pružanje usluga
priznaje se s obzirom na stupanj dovršenosti transakcije na dan izvješćivanja.
Prihod
od kamata i troškovi kamata Prihodi od kamata i troškovi
kamata priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu pomoću metode
efektivne kamate. To je metoda izračuna amortiziranog troška financijske
imovine ili financijske obveze i raspoređivanja prihoda od kamata ili troškova
kamata na predmetno razdoblje. Pri izračunu efektivne kamatne stope EU
procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne rokove
financijskog instrumenta (primjerice prijevremena plaćanja), no ne uzima u
obzir buduće kreditne gubitke. Izračun uključuje sve naknade i
protuusluge plaćene ili primljene između ugovornih stranaka koji su
sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcijske troškove te sve ostale
premije ili diskonte. Nakon što je financijska
imovina ili skupina slične financijske imovine otpisana kao posljedica
gubitka od umanjenja, prihod od kamata priznaje se primjenom kamatne stope koja
je upotrijebljena za diskontiranje budućih novčanih tokova radi
mjerenja gubitka od umanjenja.
Prihod
od dividende Prihod od dividende
priznaje se po utvrđivanju prava na primitak plaćanja. 1.6.2. Troškovi Troškovi razmjene koji
nastaju zbog kupnje robe ili usluga priznaju se po njihovoj isporuci i primitku
u EU-u. Oni se vrjednuju po izvornom trošku računa. Nerazmjenski izdaci
svojstveni su za EU te predstavljaju većinu izdataka EU-a. Odnose se na
prijenos sredstava korisnicima, a moguća su tri oblika troškova: prava,
prijenosi u okviru ugovora te bespovratna sredstva, doprinosi i donacije na
diskrecijskoj osnovi. Prijenosi se priznaju kao
trošak u razdoblju u kojem je nastao događaj koji je rezultirao
prijenosom, sve dok je vrsta prijenosa dopuštena uredbom (Financijska uredba,
Pravilnik o osoblju ili druga uredba) ili je sklopljen ugovor kojim se taj
prijenos odobrava; korisnik je ispunio sve kriterije opravdanosti; i moguće
je izvršiti pouzdanu procjenu iznosa. Po primitku zahtjeva za plaćanja
ili izjave o troškovima koji zadovoljavaju kriterije za priznavanje, njihov
opravdani iznos priznaje se kao izdatak. Na kraju godine nastali opravdani
izdaci koji su dospjeli korisnicima, ali o tome još nisu obaviješteni,
procjenjuju se i knjiže kao obračunani izdaci. 1.7. NEPREDVIĐENA IMOVINA
I OBVEZE
1.7.1. Nepredviđena
imovina Nepredviđena imovina
jest moguća imovina koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će
se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više
neizvjesnih budućih događaja na koje EU ne može u cijelosti utjecati.
Nepredviđena imovina objavljuje se kad je vjerojatan priljev gospodarske
koristi ili mogućnost djelovanja.
1.7.2. Nepredviđene obveze Nepredviđena obveza
jest moguća obveza koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će
se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više
neizvjesnih budućih događaja na koje EU ne može u cijelosti utjecati;
ili sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata
jer nije vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s gospodarskim
koristima i mogućnošću djelovanja ili u rijetkim okolnostima ako
iznos obveze nije moguće dovoljno pouzdano izmjeriti.
2. Bilješke
uz Bilancu stanja
DUGOTRAJNA IMOVINA 2.1. NEMATERIJALNA IMOVINA || u milijunima EUR || Iznos Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2011. || 301 Povećanja || 89 Otuđenja || (11) Ostale promjene || 0 Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2012. || 379 Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2011. || (152) Iznos amortizacije za godinu || (39) Otuđenja || 4 Ostale promjene || (4) Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2012. || (191) || Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2012. || 188 Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2011. || 149 Navedeni iznosi odnose se
prvenstveno na računalni softver. 2.2. NEKRETNINE, POSTROJENJA I
OPREMA U imovinu u izgradnji na
dan 31. prosinca 2012. uključena je imovina koja se odnosi na projekt
Galileo, globalni satelitski navigacijski sustav EU-a koji se gradi uz pomoć
Europske svemirske agencije (ESA), u vrijednosti 660 milijuna EUR (2011.: 291
milijuna EUR). Kad bude završen, sustav će
se sastojati od 30 satelita, 2 centra za nadzor i 16 zemaljskih postaja. Iznos u bilanci stanja odražava kapitalizirane troškove
tog projekta nastale za Komisiju od 22. listopada 2011. kada su uspješno
lansirana prva dva satelita tog sustava. Prije
tog datuma, kako je objašnjeno u prethodnom godišnjem financijskom izvještaju,
Komisija je smatrala da je projekt u fazi istraživanja te su stoga u skladu s
računovodstvenim pravilima EU-a svi nastali troškovi prikazani kao izdaci. Od početka projekta i do kraja tekućeg
financijskog okvira, predviđen je proračunski iznos od 3 837
milijuna EUR. Za sljedeći financijski
okvir predviđeno je još 5 400 milijuna EUR troškova; iz proračuna EU-a u cijelosti će se
financirati puštanje sustava u rad, njegovo iskorištavanje, pružanje usluga
Galilea do 2020. i priprema sljedeće generacije konstelacije. Iznos od 13 milijuna EUR nekapitaliziranih troškova
razvoja priznat je u 2012. kao izdatak. Od listopada 2011. do datuma
bilance stanja lansirana su ukupno četiri satelita i, kad se završi
njihovo testiranje, kreće projektna faza „validacije u orbiti” (IOV). Tu fazu zajednički financiraju EU i ESA te, u
skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima sklopljenim između dviju
stranaka, ESA vrši službeni prijenos izgrađene imovine na EU. Za taj pravni prijenos bit će potrebna
suglasnost Vijeća ESA-e, uz napomenu da su sve države članice ESA-a
osim dviju (Norveška i Švicarska) ujedno i države članice EU-a. Istovremeno, Komisija nema razloga pretpostaviti da
će taj prijenos blokirati država članica (ili članice) ESA-e. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA || || || || || || || || || u milijunima EUR || Zemljište i || Postrojenja i || Namještaj i || Računalni hardver || Ostala materijalna || Financijski najmovi || Imovina u || UKUPNO || zgrade || oprema || vozila || || imovina || || izgradnji || || || || || || || || || Bruto knjigovodstvena vrijednost na kraju prethodne godine || 4 118 || 528 || 229 || 557 || 228 || 2 685 || 645 || 8 990 Povećanja || 96 || 42 || 22 || 52 || 11 || 511 || 583 || 1 317 Otuđenja || (26) || (23) || (21) || (54) || (11) || 0 || 0 || (135) Prijenos između kategorija imovine || 102 || 8 || 0 || 12 || 0 || (14) || (111) || (3) Ostale promjene || 24 || 3 || 3 || 11 || 3 || (1) || 1 || 44 Bruto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine || 4 314 || 558 || 233 || 578 || 231 || 3 181 || 1 118 || 10 213 Akumulirana amortizacija na kraju prethodne godine || (1 999) || (425) || (166) || (396) || (137) || (796) || || (3 919) Iznos amortizacije za godinu || (138) || (45) || (20) || (67) || (21) || (114) || || (405) Ponovno knjižena amortizacija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || || 1 Otuđenja || 3 || 23 || 21 || 51 || 10 || 5 || || 113 Prijenos između kategorija imovine || - || 0 || 0 || (11) || 0 || 14 || || 3 Ostale promjene || (3) || (2) || (1) || (13) || (2) || (7) || || (28) Akumulirana amortizacija na kraju godine || (2 137) || (449) || (166) || (436) || (150) || (897) || || (4 235) || || || || || || || || NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST NA DAN 31.12.2012. || 2 177 || 109 || 67 || 142 || 81 || 2 284 || 1 118 || 5 978 NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST NA DAN 31.12.2011. || 2 119 || 103 || 63 || 161 || 91 || 1 889 || 645 || 5 071 Troškovi koji se moraju
platiti u pogledu financijskih najmova i sličnih prava prikazani su u
bilanci stanja kao kratkoročne i dugoročne obveze (vidi bilješke 2.15
i 2.18.1). Troškovi su sljedeći: Financijski najmovi || u milijunima EUR Opis || Kumulativni troškovi (A) || Iznosi koje treba platiti || Ukupna vrijednost || Naknadni troškovi imovine || Vrijednost imovine || Amortizacija || Neto knjigovodstvena vrijednost =(A+B+C+D) < 1 godina || > 1 godina || > 5 godina || Ukupne obveze (b) || (A+B) || (C) || (A+B+C) || (D) Zemljište i zgrade || 992 || 63 || 342 || 1 686 || 2 091 || 3 083 || 61 || 3 144 || (877) || 2 267 Ostala materijalna imovina || 18 || 7 || 11 || 1 || 19 || 37 || - || 37 || (20) || 17 Ukupno na dan 31.12.2012. || 1 010 || 70 || 353 || 1 687 || 2 110 || 3 120 || 61 || 3 181 || (897) || 2 284 Kamate || || 85 || 307 || 502 || 893 || || || || || Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2012. || || 155 || 660 || 2 189 || 3 003 || || || || || Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2011. || || 153 || 608 || 1 859 || 2 620 || || || || || 2.3. ULAGANJA OBRAČUNANA METODOM UDJELA || || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Udjeli u zajedničkim pothvatima || 2.3.1. || 42 || 62 Udjeli u pridruženim subjektima || 2.3.2. || 350 || 312 Ukupno || || 392 || 374 2.3.1. Udjeli u zajedničkim
pothvatima || u milijunima EUR || GJU || SESAR || ITER || IMI || FCH || Ukupno Iznos na dan 31.12.2011. || 0 || 0 || 0 || 25 || 37 || 62 Doprinosi || - || 70 || 116 || 98 || 54 || 338 Podjela neto rezultata || - || (70) || (106) || (91) || (91) || (358) Iznos na dan 31.12.2012. || 0 || 0 || 10 || 32 || 0 || 42 Udjeli u zajedničkim
pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela. Sljedeće
knjigovodstvene vrijednosti pripisuju se EU-u na temelju njegova postotka
sudjelovanja: || || || u milijunima EUR || || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugotrajna imovina || || 226 || 211 Kratkoročna imovina || || 106 || 123 Dugoročne obveze || || 0 || 0 Kratkoročne obveze || || (291) || (314) Prihodi || || 8 || 8 Izdaci || || (427) || (379) Zajedničko poduzeće
Galileo (GJU) u likvidaciji Likvidacija Zajedničkog
poduzeća Galileo (GJU) pokrenuta je krajem 2006. i još uvijek traje. S
obzirom na neaktivnost subjekta i nastavak likvidacije u 2012. prihoda i
izdataka nije bilo. Zajedničko poduzeće
SESAR Cilj ovog zajedničkog
poduzeća jest osigurati modernizaciju europskog sustava upravljanja zračnim
prometom i brza provedba Glavnog plana upravljanja europskim zračnim
prometom usklađivanjem i usmjeravanjem svih relevantnih istraživačkih
i razvojnih napora u EU-a. Komisija je 31.
prosinca 2012. u vlasništvu SESAR-a sudjelovala s 46,12 %. Ukupni (indikativni) doprinos Komisije predviđen
za SESAR (od 2007. do 2013.) iznosi 700 milijuna EUR. Kumulativni nepriznati
dio u gubicima iznosi 157 milijuna EUR. Međunarodna
organizacija za energiju fuzije ITER (ITER) U ITER su uključeni EU
i Kina, Indija, Rusija, Južna Koreja, Japan i SAD. ITER
je osnovan radi upravljanja objektima ITER-a,
poticanja uporabe objekata ITER-a, promicanja fuzijske energije kako bi u
javnosti bila jasna i prihvaćena te pokretanja svih ostalih aktivnosti
potrebnih za ostvarenje njegove namjene. Doprinos
EU-a (Euratom) međunarodnom ITER-u ostvaruje se preko Agencije fuzija za
energiju, uključujući i doprinose država članica i Švicarske. Ukupan doprinos pravno se smatra doprinosom
Euratoma ITER-u jer država članice i Švicarsku u ITER-u nemaju vlasničke
udjele. S obzirom da EU pravno sudjeluje u
zajedničkog pothvatu međunarodnog ITER-a, Komisija mora taj udio
priznati u svojem izvještaju. Komisija je 31.
prosinca 2012. u vlasništvu ITER-a sudjelovala s 44,25 %. Ukupni (indikativni) doprinos Euratoma predviđen
za ITER (od 2007. do 2041.) iznosi 8 949 milijuna EUR. Zajedničke
tehnološke inicijative Javno-privatna partnerstva
u obliku zajedničkih tehnoloških inicijativa, koje se provode preko
zajedničkih poduzeća u smislu članka 187. Ugovora, osnovana su
radi provedbe ciljeva lisabonske strategije za rast i zapošljavanje. U ovaj su naslov uključeni IMI i FCH, ali tri
druga, ARTEMIS, Clean Sky i ENIAC, iako pravno zajednička poduzeća,
sa stajališta računovodstva moraju se smatrati pridruženim subjektima (te
su stoga uključeni u bilješku 2.3.2.) jer Komisija nad njima ne vrši
zajednički nadzor, već ima znatan utjecaj. Zajednička tehnološka
inicijativa za inovativne lijekove IMI Zajedničko poduzeće
IMI podupire pretkonkurentsko farmaceutsko istraživanje i razvoj u državama članicama
i pridruženim zemljama u cilju povećanja ulaganja u istraživanje u
biofarmaceutskom sektoru te promiče uključivanje malih i srednjih
poduzeća (MSP) u te aktivnosti. Komisija je 31. prosinca
2012. u vlasništvu IMI-ja sudjelovala s 78,58 %.
Najveći indikativni doprinos Komisije do 31.12.2017. iznosit će
1 milijardu EUR. Zajedničko
poduzeće za gorivne ćelije i vodik FCH Cilj Zajedničkog
poduzeća FCH jest udruživanje resursa javnog i privatnog sektora u jačanju
istraživačkih aktivnosti u cilju povećanja cjelokupne učinkovitosti
europskih istraživačkih napora te ubrzanje razvoja i primjene tehnologija
gorivnih ćelija i vodika. Komisija je 31. prosinca 2012. u vlasništvu
FCH-ja sudjelovala s 80,6 %. Najveći
indikativni doprinos EU-a do 31.12.2017. iznosit će 470 milijuna EUR.
Kumulativni nepriznati udio gubitaka iznosi 12 milijuna EUR. 2.3.2. Udjeli u pridruženim
subjektima || || || || u milijunima EUR || EIF || ARTEMIS || Clean Sky || ENIAC || Ukupno Iznos na dan 31.12.2011. || 292 || 0 || 0 || 20 || 312 Doprinosi || - || 22 || 97 || 16 || 135 Podjela neto viška/(manjka) || 9 || (22) || (97) || (22) || (132) Ostala kretanja vlasničkog kapitala || 35 || - || - || - || 35 Iznos na dan 31.12.2012. || 336 || 0 || 0 || 14 || 350 Udjeli u pridruženim
subjektima obračunavaju se s pomoću metode udjela. Sljedeći
knjigovodstveni iznosi pripisuju se EU-u na temelju njegova postotka
sudjelovanja: || || || u milijunima EUR || || 31.12.2012. || 31.12.2011. Imovina || || 505 || 460 Obveze || || (191) || (162) Prihodi || || 33 || 28 Manjak || || (177) || (182) Europski
investicijski fond (EIF) Europski investicijski fond
(EIF) jest financijska institucija EU-a koja se bavi osiguranjem rizičnog
kapitala i jamstava MSP-ovima. Komisija je
platila 20 % udjela tako da bilanca nepozvanih sredstava iznosi 720
milijuna EUR.
u
milijunima EUR EIF || Ukupni kapital EIF-a || Kapital koji je upisala Komisija Ukupni kapital || 3 000 || 900 Uplaćeno || (600) || (180) Nepozvano || 2 400 || 720 Zajedničko
poduzeće ARTEMIS To je poduzeće
osnovano radi provedbe zajedničke tehnološke inicijative s privatnim
sektorom u ugrađenim računalnim sustavima. Najveći
indikativni doprinos Komisije iznosi 420 milijuna EUR.
Kumulativni nepriznati dio u gubicima iznosi 5 milijuna EUR (95,2 %
udjela u vlasništvu). Zajedničko
poduzeće Clean Sky Cilj tog poduzeća jest
ubrzati razvoj, provjeru i predstavljanje čistih tehnologija zračnog
prometa u EU-u, a posebno stvaranje radikalno novog sustava zračnog
prijevoza u cilju smanjenja učinka zračnog prijevoza na okoliš. Najveći indikativni doprinos Komisije iznosi
800 milijuna EUR. Kumulativni nepriznati udio
gubitaka iznosi 48 milijuna EUR (62,89 % udjela u vlasništvu). Zajedničko
poduzeće ENIAC Cilj ENIAC-a jest utvrditi
usuglašeni istraživački program u području nanoelektronike kako bi se
postavili istraživački prioriteti za razvoj i donošenje ključnih
sposobnosti u tom području. Ti će se ciljevi ostvarivati udruživanjem
resursa javnog i privatnog sektora radi podupiranja istraživačkih i
razvojnih aktivnosti u obliku projekata. Ukupna obveza EU-a iznosi 450 milijuna
EUR. Komisija je 31. prosinca 2012. u vlasništvu ENIAC-a imala udio u vlasništvu
od 95,9 %. 2.4. DUGOTRAJNA IMOVINA || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012 || 31.12.2011 Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 2.4.1. || 4 870 || 2 272 Zajmovi || 2.4.2. || 57 441 || 41 400 Ukupno || || 62 311 || 43 672 2.4.1. Dugotrajna financijska imovina raspoloživa za prodaju. || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond* || 1 327 || 1 475 EZUČ u likvidaciji || 1 102 || - Ulaganja fonda BUFI || 832 || - Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 593 || - Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 52 || - Europska agencija za kemikalije || 52 || - Europska banka za obnovu i razvoj || 188 || 188 Aktivnosti rizičnog kapitala || 123 || 134 Početak ETF-a || 305 || 234 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 296 || 241 Ukupno || 4 870 || 2 272 *Jamstveni fond drži
obveznice EFSM-a koje je izdala Komisija koja su stoga isključene. Kako bi se od 2012. što
bolje predstavila ekonomska stvarnost, sva financijska imovina raspoloživa za
prodaju prikazuje se u skladu s njezinim preostalim dospijećem na datum
bilance stanja. Imovina s dospijećem dužim
od 1 godine na datum izvješćivanja prikazuje se kao dugotrajna, a imovina
s dospijećem prije kraja 2013. prikazuje se kao kratkotrajna imovina (vidi
bilješku 2.8). Za razliku od 2011.
prethodno navedeni iznosi Jamstvenog fonda za 2012. prikazan je bez novca i novčanih
ekvivalenata (2011.: 302 milijuna EUR) i povezanih obveza (2011.: 1 milijun
EUR). Da je sadašnji pristup primijenjen u
izvještaju za 2011., usporedni podaci bili bi sljedeći: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond* || 1 327 || 973 EZUČ u likvidaciji || 1 102 || 982 Ulaganja fonda BUFI || 832 || 588 Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 593 || 365 Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 52 || 47 Europska agencija za kemikalije || 52 || 91 Europska banka za obnovu i razvoj || 188 || 188 Aktivnosti rizičnog kapitala || 123 || 134 Početak ETF-a || 305 || 234 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 296 || 241 Ukupno || 4 870 || 3 843 *Jamstveni fond drži
obveznice EFSM-a koje je izdala Komisija koja su stoga isključene. Jamstveni fond Jamstvenim fondom za
vanjska djelovanja obuhvaćeni su zajmovi za koje EU jamči na temelju
odluke Vijeća, osobito kad je riječ o davanju zajmova Europske
investicijske banke (EIB) za aktivnosti izvan EU-a i zajmova mikrofinancijske
pomoći (MFA) i Euratoma izvan EU-a. Riječ
je o dugoročnom instrumentu za pokrivanje svih neplaćenih zajmove za
koje jamči EU. Sredstva fonda osiguravaju
se plaćanjima iz općeg proračuna EU-a koja odgovaraju 9 %
kapitalne vrijednosti aktivnosti, primicima od kamata na ulaganja iz imovine
fonda i iznosima koje su vratili dužnici koji su kasnili s plaćanjem i za
koje je fond morao aktivirati jamstva. Sav
nastali godišnji višak vraća se u proračun EU-a kao prihod. Od EU-a se zahtijeva da za
pokrivanje zajmova trećim zemljama uključi jamstvenu pričuvu. Ta je pričuva namijenjena pokrivanju zahtjeva
Jamstvenog fonda i, ako je potrebno, aktiviranih jamstava koji premašuju
raspoloživa sredstva fonda tako da se za te iznose može teretiti proračun. Ta pričuva odgovara ciljnom iznosu od 9 %
nepodmirenih zajmova na kraju godine. EZUČ u likvidaciji Kad je riječ o
iznosima EZUČ-a u likvidaciji, sva financijska imovina raspoloživa za
prodaju jesu dužnički vrijednosni papiri izraženi u eurima i kotirani na
aktivnom tržištu. Na dan 31. prosinca 2012. dužnički vrijednosni papiri
(iskazani po njihovoj poštenoj vrijednosti) koji dospijevaju tijekom 2013.
iznose 490 milijuna EUR (2011.: 481 milijun EUR). Ulaganja fonda BUFI Privremeno naplaćenim
novčanim kaznama od 1. siječnja 2010. upravlja Komisija preko posebno
osnovanog fonda (BUFI) i one se ulažu u financijske instrumente razvrstane u
financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Instrument za financiranje na temelju podjele rizika RSFF Instrumentom
za financiranje na temelju podjele rizika upravlja EIB, a ulagački
portfelj Komisije koristi se za rezerviranje financijskog rizika zajmova i
jamstava EIB-a za opravdane istraživačke projekte. Ukupno je za razdoblje
od 2007. do 2013. predviđen proračun Komisije u iznosu do 1 milijardu
EUR, od čega je do 800 milijuna EUR osigurano iz posebnog programa „Suradnja”,
a do 200 milijuna EUR iz posebnog programa „Kapaciteti”. EIB se obvezao da će
osigurati isti iznos. Doprinos Komisije RSFF-u do
31. prosinca 2012., uključujući doprinose EFTA-e i trećih
zemalja, iznosio je 1 006 milijuna EUR. Doprinose je EIB uložio u
obveznice (31. prosinca 2012. poštena vrijednost u iznosu od 754 milijuna EUR)
te gotovinske i oročene depozite (314 milijuna EUR). Iznos od 948 milijuna
EUR iskazan kao nepredviđena obveza (bilješka 5.2.1.) predstavlja
najveći gubitak 31. prosinca 2012. koji bi nastao za Komisiju u slučaju
neotplaćivanja zajmova ili jamstava koje je EIB u okviru RSFF-a dao. Treba
napomenuti da je cjelokupni rizik Komisije ograničen na iznos kojim
pridonosi ovom instrumentu. Instrument za
kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) Iz Instrumenta za kreditna jamstva za projekte TEN-T izdaju
se jamstva za ublaživanje prihodovnih rizika u početnim godinama projekata
TEN u području prijevoza. Posebno se jamstvom mogu u cijelosti pokriti
rezervne kreditne linije, koje se mogu aktivirati samo u slučajevima kad
novčani tokovi projekta nisu dovoljni za otplatu nadređenog duga.
Instrument je zajednički financijski proizvod Komisije i EIB-a, a na
temelju uredbe o TEN-T-u iz proračuna EU-a izdvojeno je 500 milijuna EUR
koji će se dodijeliti u razdoblju od 2007. do 2013. EIB će dodijeliti
dodatnih 500 milijuna EUR tako da će u konačnici za ovaj instrument
biti raspoloživ iznos od 1 milijarde EUR. Doprinos
Komisije LGTT-u do 31. prosinca 2012. iznosio je 155 milijuna EUR. Ta je
sredstva EIB uložio je u obveznice (31. prosinca 2012. poštena vrijednost u iznosu
od 75 milijuna EUR) te u oročene depozite (88 milijuna EUR). Do konca
2012. potpisani su zajmovi u iznosu od 523 milijuna EUR te stoga pokriveni
jamstvom. Iznos od 39 milijuna EUR iskazan kao nepredviđena obveza (bilješka
5.2.1.) predstavlja najveći gubitak 31. prosinca 2012. koji bi
nastao za Komisiju u slučaju neotplaćivanja zajmova koje je dao EIB u
okviru LGTT-a. To predstavlja 7,4 % ukupnih zajamčenih iznosa. Treba
napomenuti da je cjelokupni rizik Komisije ograničen na iznos kojim
pridonosi ovom instrumentu. Europska banka za obnovu i
razvoj (EBRD) S obzirom na to da EBRD ne
kotira na burzama i s obzirom na ugovorna ograničenja obuhvaćena
statutom EBRD-a, između ostalog povezana s prodajom sudjelujućih
interesa, ograničenih na trošak stjecanja i dopuštenih samo postojećim
dioničarima, udio Komisije vrjednuje se prema trošku umanjenom za otpis
umanjenja vrijednosti.
u
milijunima EUR EBRD || Ukupni kapital EBRD-a || Kapital koji je upisala Komisija Ukupni kapital || 29 601 || 900 Uplaćeno || (6 202) || (188) Nepozvano || 23 399 || 712 Aktivnosti rizičnog
kapitala U okviru aktivnosti rizičnog kapitala
financijskim posrednicima daju se iznosi za financiranje vlasničkih
ulaganja. Njima upravlja EIB, a financiraju se u okviru europske susjedske
politike. Početak ETF-a Tim su fondom obuhvaćeni
program za rast i zapošljavanje, program MAP, program CIP i pilot-projekt za
prijenos tehnologije, pod pokroviteljstvom EIF-a, kojima se podupire osnivanje
i financiranje novih MSP-ova ulaganjem u pogodne specijalizirane fondove
poduzetničkog kapitala. Na kraju godine
preuzete su obveze u iznosu od dodatnih 122 milijuna EUR koje se odnose na početak
ETF-a, ali ih ostale stranke još nisu upotrijebile. Ostala ulaganja raspoloživa
za prodaju Glavni iznosi uključeni
u prethodnu tablicu pod dugoročna ulaganja raspoloživa za prodaju jesu Europski
fond za jugoistočnu Europu (113 milijuna EUR), Fond za zeleni
razvoj (39 milijuna EUR) i Fond GEEREF (68 milijuna EUR). 2.4.2. Dugoročni zajmovi || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Zajmovi odobreni iz proračuna EU-a i EZUČ-a || 2.4.2.1. || 162 || 170 Zajmovi odobreni iz posuđenih sredstava || 2.4.2.2. || 57 279 || 41 230 Ukupno || 57 441 || 41 400 2.4.2.1. Zajmovi odobreni iz proračuna Europske unije
i EZUČ-a u likvidaciji || u milijunima EUR || Zajmovi pod posebnim uvjetima || Stambeni zajmovi EZUČ-a || Ukupno Ukupno na dan 31.12.2011. || 151 || 19 || 170 Novi zajmovi || - || - || - Otplate || (17) || (4) || (21) Tečajne razlike || 1 || - || 1 Promjene knjigovodstvene vrijednosti || 11 || 1 || 12 Ukupno na dan 31.12.2012. || 146 || 16 || 162 Zajmovi
pod posebnim uvjetima daju se uz povlaštenu stopu kao dio suradnje s državama
izvan EU-a. Svi iznosi dospijevaju nakon više
od 12 mjeseci nakon kraja godine. Na te se
zajmove primjenjuje efektivna kamatna stopa između 7,73 % i 14,507 %. 2.4.2.2. Zajmovi odobreni
iz posuđenih sredstava u milijunima EUR || MFA || Euratom || BOP || EFSM || EZUČ u likvidaciji || Ukupno Ukupno na dan 31.12.2011. || 595 || 451 || 11 625 || 28 344 || 266 || 41 281 Novi zajmovi || 39 || - || - || 15 800 || - || 15 839 Otplate || (84) || (24) || - || - || (46) || (154) Tečajne razlike || - || - || - || - || 5 || 5 Promjene knjigovodstvene vrijednosti || (1) || (2) || (2) || 332 || (4) || 323 Ukupno na dan 31.12.2012. || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 221 || 57 294 || || || || || || Dospijeće iznosa < 1 godina || 15 || - || - || - || - || 15 || || || || || || Dospijeće iznosa > 1 godina || 534 || 425 || 11 623 || 44 476 || 221 || 57 279 Do znatnog povećanja
tih iznosa došlo je zbog zajmova danih u okviru EFSM-a tijekom 2012., a oni se
ogledaju u povećanju uzetih zajmova EU-a (vidi bilješku 2.14.). Za više informacija o uzimanju i davanju zajmova
vidi bilješku 7. 2.5. DUGOROČNA POTRAŽIVANJA
I SREDSTVA ZA POVRAT || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Države članice || 545 || 268 Ostali || 19 || 21 Ukupno || 564 || 289 Od navedenih potraživanja
550 milijuna EUR (2011.: 273 milijuna EUR) odnosi se na nerazmjenske
transakcije. Nepodmireni iznosi država članica
odnose se na neizvršene odluke o poravnanju računa za ruralni razvoj iz
EFJP-a i EPFRR-a. 2.6. DUGOROČNO PRETFINANCIRANJE || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Pretfinanciranje || 2.6.1. || 40 790 || 40 625 Unaprijed plaćeni izdaci || 2.6.2. || 3 715 || 4 098 Ukupno || || 44 505 || 44 723 2.6.1. Pretfinanciranje Vrijeme predviđeno za
povrat ili upotreba pretfinanciranja određuje hoće li se
prefinanciranje iskazati kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina
pretfinanciranja. Upotreba se definira ugovorom na temelju kojeg se projekt
izvodi. Sva plaćanja ili upotreba koji dospijevaju u roku od dvanaest
mjeseci od datuma izvješćivanja iskazuju se kao kratkotrajno
pretfinanciranje. Primljena jamstva u vezi s
pretfinanciranjem To
su jamstva koje Komisija zahtijeva od korisnika koji nisu države članice,
u određenim slučajevima pri plaćanju predujmova
(pretfinanciranje). Za tu vrstu jamstva iskazuju se dvije vrijednosti, „nominalna”
i „tekuća” vrijednost. Kod „nominalne” vrijednosti financirani događaj
povezan je postojanjem jamstva. Kod „tekuće” vrijednosti događaj koji
aktivira jamstvo je plaćanje pretfinanciranja i/ili naknadna poravnanja.
Na dan 31. prosinca 2012. „nominalna” vrijednost jamstava koja je u vezi s
pretfinanciranjem primio ERF iznosila je 1 348 milijuna EUR, a „tekuća”
vrijednost tih jamstava iznosila je 1 083 milijuna EUR (2011.: 1 330
milijuna EUR odnosno 1 083 milijuna EUR). Određeni iznosi
pretfinanciranja isplaćeni u okviru 7. istraživačkog okvirnog
programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) pokrivaju se iz Jamstvenog
fonda sudionika (PGF) – pretfinanciranje isplaćeno 2012 iznosilo je ukupno
4 milijarde EUR (2011.: 3,3 milijarde EUR). Taj je fond odvojen od EU-a i ne
konsolidira se u ovom izvještaju – bilješka 11.2.3. || u milijunima EUR Vrsta upravljanja || 31.12.2012. || 31.12.2011. Izravno centralizirano upravljanje || 1 249 || 1 219 Neizravno centralizirano upravljanje || 1 042 || 774 Decentralizirano upravljanje || 677 || 697 Podijeljeno upravljanje || 37 214 || 37 249 Zajedničko upravljanje || 592 || 686 Upravljanje drugih institucija i agencija || 16 || - Ukupno || 40 790 || 40 625 Najvažniji dugoročni
iznosi financiranja odnose se na strukturne mjere za programsko razdoblje 2007. – 2013.:
regionalni fond za razvoj (ERDF) i kohezijski fond (CF) 23,9 milijarde EUR,
socijalni fond (ESF) 6,5 milijarde EUR, poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(EPFRR) 6,1 milijarde EUR i ribarstveni fond (EFF) 0,6 milijarde EUR. S obzirom
na to da su mnogi projekti dugoročni, potrebno je osigurati raspoloživost
povezanih predujmova tijekom razdoblja duljeg od jedne godine. Stoga se ovi
iznosi pretfinanciranja prikazuju kao dugotrajna imovina. Pretfinanciranje
predstavlja veliki dio ukupne imovine EU-a te mu se posvećuje odgovarajuća
i redovita pažnja. Treba napomenuti da razina iznosa pretfinanciranja različitih
programa mora biti dovoljna da se osigura potreban protok kako bi korisnik
mogao pokrenuti projekt, uz istovremenu zaštitu financijskih interesa EU-a i
uzimanje u obzir pravnih, operativnih i troškovno učinkovitih ograničenja.
Kako bi unaprijedila praćenje pretfinanciranja, Komisija uzima u obzir sve
te elemente. 2.6.2. Unaprijed plaćeni
izdaci || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Instrumenti financijskog inženjeringa || 2 717 || 3 378 Programi pomoći || 998 || 720 Ukupno || 3 715 || 4 098 U
okviru programâ strukturnih fondova za razdoblje 2007. – 2013. plaćanja
državama članicama mogu se vršiti iz proračuna EU-a kako bi se
pridonijelo instrumentima financijskog inženjeringa (u obliku zajmova, vlasničkih
ulaganja ili jamstava) koje su utvrdile države članice koje njima
upravljaju. Novac neiskorišten u okviru tih instrumenta na kraju godine upisuje
se u vlasništvo EU-a (kao i standardno pretfinanciranje) te se stoga u bilanci
stanja Komisije smatra imovinom. Međutim, temeljni pravni akti ne obvezuju
države članice da podnose periodične izvještaje Komisiji o uporabi
tih predujmova, a u nekim ih slučajevima ni ne prikazuju u izvještajima o
rashodima koje podnose Komisiji. Stoga se na temelju informacija primljenih od
država članica o uporabi tih sredstava, na kraju svake godine procjenjuje
vrijednost te imovine. Iznosi uneseni u naslov
programa pomoći predstavljaju procjenu Komisije o otvorenim predujmovima
za različite programe pomoći (državne potpore, tržišne mjere EFJP-a). KRATKOTRAJNA IMOVINA 2.7. Zalihe || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Znanstveni materijali || 81 || 78 Ostalo || 57 || 16 Ukupno || 138 || 94 2.8. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA
IMOVINA || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 2.8.1. || 1 858 || 3 619 Zajmovi || 2.8.2. || 123 || 102 Ukupno || || 1 981 || 3 721 2.8.1.
Kratkotrajna financijska imovina raspoloživa za prodaju Financijska imovina raspoloživa
za prodaju kupuje se radi povrata ulaganja ili služi za uspostavu posebne imovinske
strukture ili sekundarnog izvora likvidnosti te se stoga može prodavati u slučaju
potrebne ili promjena kamatnih stopa. Pregled financijske imovine raspoložive
za prodaju s preostalim dospijećem do kraja 2013. prikazan je u sljedećoj
tablici: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond || 268 || - EZUČ u likvidaciji || 490 || 1 463 Ulaganja fonda BUFI || 845 || 1 358 Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 160 || 547 Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 23 || 97 Europska agencija za kemikalije || 69 || 151 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 3 || 3 Ukupno || 1 858 || 3 619 Kako je objašnjeno u bilješci
2.4.1, od 2012. promijenjen je način prikazivanja financijske
imovine raspoložive za prodaju. Da je isti
pristup primijenjen u izvještaju za 2011., usporedni podaci bili bi sljedeći: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond || 268 || 201 EZUČ u likvidaciji || 490 || 481 Ulaganja fonda BUFI || 845 || 770 Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 160 || 182 Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 23 || 49 Europska agencija za kemikalije || 69 || 60 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 3 || 3 Ukupno || 1 858 || 1 746 2.8.2. Kratkotrajni zajmovi U ovaj naslov unose se
zajmovi s preostalim konačnim dospijećem kraćim od 12 mjeseci
nakon datuma bilance stanja (za više detalja vidi bilješku 2.4.2.2.). U
ovaj naslov unose se i oročeni depoziti Europske službe za vanjsko
djelovanje (42 milijuna EUR) i EZUČ-a u likvidaciji (22 milijuna EUR). 2.9. KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA
I SREDSTVA ZA POVRAT || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Novčane kazne || 2.9.1. || 4 090 || 3 125 Države članice || 2.9.2. || 6 270 || 2 693 Obračunani prihodi i odgođeni troškovi || 2.9.3. || 3 368 || 3 267 Ostala potraživanja i sredstva za povrat || 2.9.4. || 311 || 392 Ukupno || || 14 039 || 9 477 Navedeni
ukupan iznos sadržava 13 729 milijuna EUR (2011.: 8 955 milijuna EUR)
koji se odnose na nerazmjenske transakcije. 2.9.1. Novčane kazne Ovi iznosi osigurat će se iz
novčanih kazni koje je odredila Komisija u iznosu od 4 357 milijuna
EUR (2011.: 3 369 milijuna EUR) umanjeno za otpis u iznosu od 267 milijuna
EUR (2011.: 244 milijuna EUR). U pogledu tih potraživanja za novčane
kazne nepodmirene do 31. prosinca 2012. primljena su jamstva u ukupnom iznosu od
2 513 milijuna EUR (2011.: 3 012 milijuna EUR). Treba napomenuti da 1 471
milijun EUR potraživanja dospijevaju nakon 31. prosinca 2012. 2.9.2.
Države članice || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Potraživanja u vezi EFJP-a i ruralnog razvoja || || EFJP || 1 172 || 1 439 EPFRR || 14 || 23 TRDI || 44 || 37 SAPARD || 136 || 142 Otpis || (814) || (771) Ukupno || 552 || 870 Plaćeni i vraćeni PDV || 44 || 41 || || Vlastita sredstva: || || Utvrđena u izvještaju A || 45 || 29 Utvrđena u posebnom izvještaju || 1 294 || 1 263 Vlastita sredstva za naplatu || 3 617 || - Otpis || (773) || (779) Ostalo || 16 || 114 Ukupno || 4 199 || 627 Ostala sredstva za povrat od država članica: || || Očekivani povrat pretfinanciranja || 1 220 || 963 Ostalo || 255 || 192 Ukupno || 1 475 || 1 155 Ukupno || 6 270 || 2 693 Potraživanja u vezi s EFJP-om i ruralnim razvojem Ovom stavkom obuhvaćeni
su prvenstveno iznosi koje države članice duguju na dan 31. prosinca u
skladu sa svojom prijavom i potvrdom od 15. listopada. Vrši se procjena tih
potraživanja nakon prijave i do 31. prosinca. Komisija vrši i procjenu otpisa
za dugovane iznose koji se vjerojatno neće vratiti. Te prilagodbe ne znače
da se Komisija odriče naplate tih sredstava u budućnosti. U
prilagodbu se uključuje i smanjenje od 20 % koje države članice
mogu zadržati za pokrivanje administrativnih troškova. Potraživanja u vezi s
vlastitim sredstvima Znatno povećanje potraživanja
od država članica objašnjava se uglavnom iznosom od 3 617 milijuna
EUR vlastitih sredstava koja se primaju do 31. prosinca 2012. u vezi s
izmjenama proračuna 5/2012 i 6/2012. Izmjene proračuna donesene su
21. studenoga 2012. odnosno 12. prosinca 2012. U skladu s člankom 10.
Uredbe 1150/2000 unosi koji odgovaraju ponovnom usklađivanju doprinosa od
BNP-a provedeni su prvog radnog dana siječnja 2013. Treba napomenuti da države članice
imaju pravu zadržati 25 % tradicionalnih vlastitih sredstava za troškove
naplate te su stoga navedeni iznosi prikazani bez tih smanjenja. Na temelju
procjena država članica od njihovih potraživanja oduzet je otpis. Međutim,
to ne znači da se Komisija odriče naplate iznosa obuhvaćenih
usklađivanjem vrijednosti. 2.9.3. Obračunani prihodi i
odgođeni troškovi || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Obračunani prihodi || 3 002 || 2 952 Odgođeni troškovi || 351 || 296 Ostalo || 15 || 19 Ukupno || 3 368 || 3 267 Glavni iznos iz ovog
naslova jest obračunani prihod: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Vlastita sredstva || 2 388 || 2 644 Poljoprivredni namjenski prihod za studeni i prosinac || 218 || 111 Kohezijski fond, fondovi za regionalni i ruralni razvoj: financijske korekcije || 276 || 16 Ostali obračunani prihodi || 120 || 181 Ukupno || 3 002 || 2 952 2.9.4. Ostala potraživanja i sredstva za povrat U ovaj naslov unose se uglavnom
sredstva za povrat iznosa pretfinanciranja, povrat troškova te ostalih prihoda
od administrativnih i operativnih mjera. 2.10. KRATKOROČNO PRETFINANCIRANJE || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Pretfinanciranje || 2.10.1 || 9 548 || 8 089 Unaprijed plaćeni izdaci || 2.10.2 || 3 690 || 2 918 Ukupno || || 13 238 || 11 007 2.10.1. Pretfinanciranje u milijunima EUR Vrsta upravljanja || 31.12.2012. || 31.12.2011. Izravno centralizirano upravljanje || 3 289 || 3 048 Neizravno centralizirano upravljanje || 3 908 || 3 037 Decentralizirano upravljanje || 301 || 330 Podijeljeno upravljanje || 1 008 || 761 Zajedničko upravljanje || 844 || 803 Upravljanje drugih institucija i agencija || 198 || 110 Ukupno || 9 548 || 8 089 Bilanca
kratkoročnog pretfinanciranja sastoji se od dvije posebne sastavnice: bruto pretfinanciranje i obračunane obveze
izvršene za to prefinanciranje (odražavaju procjenu povezanih rashoda nastalih
na kraju godine). Za primjerenu analizu
promjene bilance neto kratkoročnog pretfinanciranja od jedne do druge
godine treba uzeti u obzir oba elementa. S
jedne strane, zbog znatnog napretka u zatvaranju prethodnog programskog
razdoblja 2000. – 2006. bruto kratkoročno pretfinanciranje u
okviru podijeljenog upravljanja za 2012. smanjeno je za dodatnih 3 milijarde
EUR. S druge strane, obračunane obveza za
to pretfinanciranje smanjene su za 3,3 milijarde EUR zbog čega je neto kratkoročno
pretfinanciranje povećano za ukupno 0,3 milijarde EUR. Razlog tih kretanja jest preklapanje prethodnog
programskog razdoblja 2000. – 2006. (koji je trenutačno u fazi
zatvaranja) s tekućim programskim razdobljem 2007. – 2013. Dok se procjenjuje da je pretfinanciranje povezano
s prethodnim programskim razdobljem u potpunosti upotrijebljeno (tj. neto
bilance jest nula), pretfinanciranje u tekućem programskom razdoblju prema
procjenama do 31. prosinca 2012. samo je djelomično upotrijebljeno. Procjenjuje se da će preostali iznos biti
upotrijebljen tijekom 2013. ili kasnije. Slično
se može primijetiti za izravno centralizirano upravljanje za koje je bruto
pretfinanciranje smanjeno za 741 milijun EUR, a neto pretfinanciranje neznatno
povećano za 241 milijun EUR. 2.10.2. Unaprijed plaćeni
izdaci || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Instrumenti financijskog inženjeringa || 1 358 || 1 126 Programi pomoći || 2 332 || 1 792 Ukupno || 3 690 || 2 918 2.11. Novac i novčani
ekvivalenti || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Neograničena novčana sredstva: || 2.11.1. || || Računi u riznicama i središnjim bankama || || 2 203 || 7 450 Tekući računi || || 967 || 1 099 Knjiga blagajne || || 38 || 43 Prijenos sredstava (sredstva u prijenosu) || || (1) || (5) Ukupno || || 3 207 || 8 587 Novčana sredstva iz financijskih instrumenata i oročeni depoziti || 2.11.2. || 2 345 || 2 028 || || || Ograničena novčana sredstva || 2.11.3. || 5 122 || 8 320 || || || Ukupno || || 10 674 || 18 935 2.11.1. Neograničena novčana
sredstva Neograničenim
novčanim sredstvima obuhvaćena su sva sredstva koja EU drži na računima
u svim državama članicama i državama EFTA-e (riznice ili središnje banke),
te tekući računi, knjige blagajne i gotovina. Do znatnog smanjenja
neograničenih novčanih sredstava došlo je uglavnom zbog smanjenja na
računima u riznicama i središnjim bankama. Završna bilanca za 2012. bila
je znatno niža od završne bilance za 2011. zbog visoke stope izvršenja proračuna
za 2012. Osim toga, dodatni novčani resursi povezani s Izmjenom proračunom
5/2012 i Izmjenom proračuna 6/2012 primljeni su tek 2013. 2.11.2. Novčana sredstva iz
financijskih instrumenata i oročeni depoziti Sredstva u ovom naslovu
jesu uglavnom novčani ekvivalenti (1 845 milijuna EUR) kojima u ime
Komisije upravljaju opunomoćenici i koji su namijenjeni provedbi određenih
programa financijskih instrumenata financiranih iz proračuna EU-a i
ostalih oročenih depozita (500 milijuna EUR). Stoga se novčana
sredstva iz financijskih instrumenta mogu upotrijebiti samo za njihov predmetni
program. Na kraju godine za financijske instrumente kojima upravljaju opunomoćenici
preuzete su obveze za dodatnih 100 milijuna EUR , ali ih ostale stranke još
nisu upotrijebile. Kako je objašnjeno u bilješci
2.4.1., od 2012. promijenjen je način prikazivanja financijske
imovine raspoložive za prodaju te povezanog novca i novčanih ekvivalenata.
U 2012. ovim naslovom obuhvaćeni su novac i novčani ekvivalenti
Jamstvenog fonda, dok u 2011. nije bio obuhvaćen iznos od 302 milijuna EUR
novca i novčanih ekvivalenata Jamstvenog fonda za 2011., koji su bili
prikazani pod dugotrajnom financijskom imovinom raspoloživom za prodaju. Da se
novi način prikazivanja, uključujući prikazivanje novčanih
sredstava financijskih instrumenata u posebnoj liniji, primjenjivao za izvještaj
za 2011., usporedni podaci iznosili bi 963 milijuna EUR za tekuće račune
i 2 466 milijuna EUR za novčana sredstva financijskih instrumenata i
oročenih depozita. 2.11.3. Ograničena novčana
sredstva Ograničena novčana
sredstva odnose se na iznose primljene u vezi s novčanim kaznama koje je
odredila Komisija u predmetima koji još uvijek traju. Ona se čuvaju na
posebnim depozitnim računima koji se ne upotrebljavaju za druge
aktivnosti. U slučaju da je podnesena žalba ili da nije poznato hoće
li druga stranka podnijeti žalbu, osnovni iznos prikazuje se kao nepredviđena
obveza u bilješci 5.2. Do smanjenja ograničenih
novčanih sredstava dolazi zbog dva glavna razloga:
s jedne strane Sud je donio velik broj konačnih odluka koji su se
odnosile na znatne iznose, a s druge strane došlo je do povećanja uporabe
posebno osnovanog fonda za novčane kazne (BUFI).
Od 1. siječnja 2010. svim privremeno naplaćenim novčanim
kaznama upravlja Komisija preko tog fonda i one se ulažu u financijske
instrumente razvrstane u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju (vidi bilješku
2.4. i 2.8.). DUGOROČNE OBVEZE 2.12. MIROVINE I OSTALA PRIMANJA
ZAPOSLENIH || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Mirovine – osoblje || 37 528 || 30 617 Mirovine – ostali || 968 || 777 Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja || 4 007 || 3 441 Ukupno || 42 503 || 34 835 Znatan porast mirovinskih
obveza objašnjava se velikim smanjenjem primijenjene diskontne stope koja
rezultira velikim aktuarskim gubitkom za predmetnu godinu. 2.12.1. Mirovine – osoblje U
skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju, plaćanje doprinosa predviđenih
u mirovinskom programu za osoblje (PSEO: Mirovinski program za europske dužnosnike)
u proračunu EU-a smatra se kao rashod. Program se ne financira, već
države članice jamče skupno plaćanje tih doprinosa u skladu s ljestvicom
utvrđenom za financiranje tog rashoda. Osim toga, dužnosnici jednom trećinom
pridonose dugoročnom financiranju tog programa s pomoću obveznog
doprinosa. Obveze
mirovinskog programa procijenjene su na temelju broja aktivnog i umirovljenog
osoblja na dan 31. prosinca 2012. i pravila iz Pravilnika o osoblju
primjenjivih na isti datum. Vrednovanje je izvršeno u skladu s metodologijom
IPSAS-a 25 (te time i računovodstvenog pravila EU-a br. 12). Za izračun
te obveze upotrijebljena je metoda predviđenih kreditnih točaka.
Glavne aktuarske pretpostavke raspoložive na dan vrednovanja i upotrijebljene
za vrednovanje bile su sljedeće: || Obveze za mirovine osoblja || 31.12.2012. || 31.12.2011. Nominalna diskontna stopa || 3,6 % || 4,9 % Očekivana stopa inflacije || 2,0 % || 1,8 % Realna diskontna stopa || 1,6 % || 3,0 % Mogućnost sklapanja braka: muškarci/žene || 84 % / 38 % || 84 % / 38 % Opći porast plaća/revalorizacija mirovine || 0 % || 0 % Međunarodna tablica duljine života javnih službenika 2008. || Da || Da Kretanja bruto obveza za doprinose zaposlenih || u milijunima EUR || Obveze za mirovine osoblja || Zdravstveno osiguranje Bruto obveza na kraju prethodne godine || 34 233 || 3 711 Troškovi službe/uobičajeni troškovi || 1 144 || - Trošak kamate || 1 043 || - Plaćeni doprinosi || (1 243) || - Aktuarski gubici || 6 691 || 567 Promjena uslijed novih zaposlenika || 93 || - Bruto obveza na kraju godine || 41 961 || 4 278 Korektivni koeficijent koji se koristi za mirovine || 1 022 || Nije primjenjivo Smanjenje poreza na mirovine || (5 455) || Nije primjenjivo Imovina plana || Nije primjenjivo || (271) Neto obveza na kraju godine || 37 528 || 4 007 2.12.2. Mirovine – ostali Ovdje je riječ o
obvezama za mirovine trenutačnih i bivših članova Komisije, Suda (i
Općeg suda), Revizorskog suda, Glavnog tajništva Vijeća, Ombudsmana,
Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Službeničkog suda Europske
unije. U ovaj naslove unosi se i obveza u vezi
s mirovinama zastupnika Europskog parlamenta. 2.12.3. Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja Vrednuje se i procijenjena
obveza EU-a u pogledu njegovih doprinosa Zajedničkom sustavu zdravstvenog
osiguranja u vezi s njegovim umirovljenim osobljem. Bruto
obveza vrednuje se na iznos od 4 278 milijuna EUR, a neto iznos izračunava
se oduzimanjem imovine plana od bruto obveze u iznosu od 271 milijun EUR. Diskontna stopa i opći porast plaća
upotrijebljeni u izračunu isti su kao i pri vrednovanju mirovine osoblja. 2.13. DUGOROČNA REZERVIRANJA || || || u milijunima EUR || Iznos 31.12.2011. || Dodatna rezerviranja || Neiskorišteni poništeni iznosi || Upotrijebljeni iznosi || Prijenos u kratkoročna rezerviranja || Promjena procjene || Iznos 31.12.2012. Pravni predmeti || 368 || 58 || (241) || (53) || 0 || 0 || 132 Razgradnja nuklearnih postrojenja || 1 005 || 0 || 0 || (3) || (29) || 24 || 997 Financijska rezerviranja || 100 || 38 || 0 || 0 || (33) || 3 || 108 Ostalo || 22 || 1 || (1) || (1) || 0 || 0 || 21 Ukupno || 1 495 || 97 || (242) || (57) || (62) || 27 || 1 258 Pravni predmeti Ovdje je riječ o
procjeni iznosa koje će vjerojatno trebati platiti nakon više od 12
mjeseci od kraja godine u vezi s nizom pravnih predmeta u tijeku. Do smanjenja rezerviranja za pravna predmeta došlo
je uglavnom zbog zatvaranje sudskog predmeta EFJP-a u 2012. Razgradnja
nuklearnih postrojenja Konzorcij neovisnih stručnjaka
ažurirao je 2008. njihovu studiju iz 2003. o procijenjenim troškovima
razgradnje nuklearnih postrojenja JRC-a i programa zbrinjavanja otpada. Njihova revidirana procjena u iznosu od 1 222
milijuna EUR (prethodno 1 145 milijuna EUR) uzeta je kao temelj za
rezerviranja koja treba unijeti u financijski izvještaj. U skladu s računovodstvenim pravilima EU-a, ta je procjena
indeksirana za inflaciju i potom diskontirana na njezinu neto sadašnju
vrijednost (uz primjenu krivulje beskuponskih ugovora o razmjeni u eurima). U pogledu procijenjenog trajanja tog programa (oko
20 godina) treba naglasiti da postoje određena neizvjesnost u vezi te
procjene, a konačni trošak može biti različit od trenutačno
uknjiženih iznosa. Financijska rezerviranja Ovdje
je riječ o rezerviranjima koja predstavljaju procijenjene gubitke koji će
nastati u vezi s jamstvima danima u okviru instrumenta za davanje jamstava
MSP-ova iz 1998., instrumenta za davanja jamstava MSP-ovima iz 2001. i
instrumenta za davanja jamstava MSP-ovima iz 2007. u okviru europskog
mikrofinancijskog instrumenta Progress (Jamstvo) pri čemu je
Europski investicijski fond (EIF) ovlašten za davanje jamstava u svoje ime, ali
u ime i na rizik Komisije. Međutim, financijski rizik povezan s povučenim
i nepovučenim jamstvima ograničen je. Dugoročna financijska
rezerviranja diskontiraju se po njihovoj sadašnjoj neto vrijednosti (uz
primjenu godišnje stope ugovora o razmjeni u eurima). 2.14. DUGOROČNE FINANCIJSKE
OBVEZE || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugotrajni uzeti zajmovi || 57 252 || 41 200 Ukidanje Jamstvenog fonda* || (20) || (21) Ukupno || 57 232 || 41 179 *Jamstveni fond drži
obveznice EFSM-a koje je izdala Komisija te ih stoga treba isključiti. Dugotrajni uzeti zajmovi || || u milijunima EUR || MFA || Euratom || BOP || EFSM || EZUČ u likvidaciji || Ukupno Ukupno na dan 31.12.2011. || 595 || 451 || 11 625 || 28 344 || 236 || 41 251 Novi uzeti zajmovi || 39 || - || - || 15 800 || - || 15 839 Otplate || (84) || (24) || - || - || (46) || (154) Tečajne razlike || - || - || - || - || 4 || 4 Promjene knjigovodstvene vrijednosti || (1) || (2) || (2) || 332 || - || 327 Ukupno na dan 31.12.2012. || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 194 || 57 267 || || || || || || Dospijeće iznosa < 1 godina || 15 || - || - || - || - || 15 || || || || || || Dospijeće iznosa > 1 godina || 534 || 425 || 11 623 || 44 476 || 194 || 57 252 U ovaj naslov uključeni
su uzeti zajmovi EU-a koji dospijevaju za više od jedne godine. U uzete zajmove uključeni su dugovi zabilježeni
u potvrdama u iznosu od 57 026 milijuna EUR (2011.: 41 011 milijuna
EUR). Promjene knjigovodstvene
vrijednosti odgovaraju promjeni obračunanih kamata. Za više informacija o
uzimanju i davanju zajmova vidi bilješku 7. 2.15. OSTALE DUGOROČNE
OBVEZE || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugovi financijskih zajmova || 2 040 || 1 603 Zgrade otplaćene u obrocima || 352 || 367 Ostalo || 135 || 89 Ukupno || 2 527 || 2 059 KRATKOROČNE OBVEZE 2.16. KRATKOROČNA
REZERVIRANJA || || || u milijunima EUR || Iznos 31.12.2011. || Dodatna rezerviranja || Neiskorišteni poništeni iznosi || Upotrijebljeni iznosi || Prijenos iz dugoročnih || Promjena procjene || Iznos 31.12.2012. Pravni predmeti || 17 || 218 || (2) || (9) || 0 || 0 || 224 Razgradnja nuklearnih postrojenja || 29 || 0 || 0 || (29) || 29 || 0 || 29 Financijska rezerviranja || 165 || 30 || 0 || (43) || 33 || 3 || 188 Ostalo || 59 || 342 || (32) || (5) || 1 || 0 || 365 Ukupno || 270 || 590 || (34) || (86) || 63 || 3 || 806 2.17. KRATKOROČNE
FINANCIJSKE OBVEZE Ovaj naslov odnosi se na
uzete zajmove (vidi bilješku 2.14) s dospijećem u roku od 12
mjeseci od datuma bilance stanja. 2.18. POSLOVNE OBVEZE || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Kratkoročni dio dugoročnih obveza || 2.18.1. || 89 || 81 Poslovne obveze || 2.18.2. || 21 558 || 22 311 Obračunani troškovi i odgođeni prihodi || 2.18.3. || 68 436 || 69 081 Ukupno || || 90 083 || 91 473 2.18.1. Kratkoročni dio dugoročnih
obveza || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugovi financijskih zajmova || 70 || 66 Ostalo || 19 || 15 Ukupno || 89 || 81 2.18.2. Poslovne obveze || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Države članice || 23 029 || 22 200 Dobavljači i ostali || 1 704 || 1 611 Procijenjeni neopravdani iznosi i predviđena pretplaćanja || (3 175) || (1 500) Ukupno || 21 558 || 22 311 Poslovne obveze uključuju
troškovnike koje je Komisija primila u okviru dodjele bespovratnih sredstava.
Knjiže se u zahtijevanom iznosu od trenutka kada je zahtjev zaprimljen. Ako je
država članica protustranka, tako se i razvrstavaju. Isti postupak
primjenjuje se za račune i financijska odobrenja primljene u okviru
aktivnosti nabave. Predmetni zahtjevi za povrat troškova uzimaju se u obzir u
postupku razdvajanja računovodstvenih razdoblja na kraju godine. Nakon
unosa vrijednosti za granične datume iznosi procijenjenih opravdani iznosi
bilježe se kao izdaci, a preostali dio iskazuje se kao „Procijenjeni
neopravdani iznosi i predviđena pretplaćanja” (vidi u nastavku). Kako
se imovina i obveze ne bi precijenile, odlučeno je da se neto iznos
prikazuje pod kratkotrajnim obvezama. Države
članice Osnovni iznosi iz ove
stavke odnose se na neplaćene zahtjeve za povrat troškova mjera
Strukturnog fonda (5,6 milijardi EUR za ESF i 15,6 milijarde EUR za EFRR i CF). Dobavljači i ostali U taj su naslov uključene
razne poslovne obveze, iznosi dugovani na temelju dodjele bespovratnih
sredstava i nabave te iznosi obveze prema javnim tijelima i nekonsolidiranim
subjektima (npr. ERF). Procijenjeni
neopravdani iznosi i predviđena pretplaćanja Poslovne obveze umanjuju se
za dio primljenih, ali neprovjerenih zahtjeva za povrat koji se smatraju neopravdanima.
Najveći iznos odnosi se na glavne uprave za strukturne mjere. Poslovne
obveze umanjuju se i za dio primljenih zahtjeva za povrat koji odgovaraju
pretplaćenim rashodima koje još treba platiti na kraju godine (2,4
milijarde EUR). 2.18.3. Obračunani troškovi i
odgođeni prihodi || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Obračunani troškovi || 68 216 || 68 577 Odgođeni prihodi || 201 || 490 Ostalo || 19 || 14 Ukupno || 68 436 || 69 081 Obračunani troškovi
dijele se kako slijedi: || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Poljoprivreda i ruralni razvoj: || || EFJP: Izravna pomoć u razdoblju od 16. listopada do 31. prosinca || 33 040 || 33 774 EFJP: Izravna pomoć – ostala prava || 11 492 || 10 701 EFJP: Restrukturiranje industrije šećera || 0 || 224 EFJP: Ostalo || 1 || 23 EAFRD || 12 497 || 12 127 Ukupno || 57 030 || 56 849 Strukturne mjere: || || EFF/FIFG || 66 || 56 ERFF & Kohezijski fond || 4 359 || 4 791 ISPA || 382 || 172 ESF || 1 378 || 1 687 Ukupno || 6 185 || 6 706 Ostali obračunani troškovi: || || Istraživanje i razvoj || 1 077 || 1 157 Ostalo || 3 924 || 3 865 Ukupno || 5 001 || 5 022 Ukupno || 68 216 || 68 577 NETO IMOVINA 2.19. Pričuve || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Pričuva poštene vrijednosti || 2.19.1. || 150 || (108) Jamstveni fond || 2.19.2. || 2 079 || 1 911 Ostale pričuve || 2.19.3. || 1 832 || 1 805 Ukupno || || 4 061 || 3 608 2.19.1. Pričuva poštene vrijednosti U skladu s računovodstvenim
pravilima, prilagodba poštene vrijednosti financijske imovine raspoložive za
prodaju obračunava se u pričuvi poštene vrijednosti. Neto iznos od 5 milijuna EUR (2011.: 24 milijuna
EUR) akumuliranog smanjenja poštene vrijednosti u 2012. isključen je iz
pričuve poštene vrijednosti i priznat u izvještaju o financijskom
rezultatu u vezi s financijskom imovinom raspoloživom za prodaju. 2.19.2. Pričuva Jamstvenog fonda Ta pričuva odražava
ciljani iznos od 9 % nepodmirenih iznosa koji se jamče iz Fonda i
koje treba knjižiti kao imovinu. 2.19.3.
Ostale pričuve Taj iznos odnosi se
prvenstveno na pričuvu EZUČ-a u likvidaciji (1 534 milijuna EUR)
za imovinu Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i predviđen je
u kontekstu likvidacije EZUČ-a. 2.20. IZNOSI KOJI ĆE SE
ZATRAŽITI OD DRŽAVA ČLANICA || u milijunima EUR || Iznos Iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2011. || 37 458 Povrat viška iz proračuna za 2011. državama članicama || 1 497 Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda || 168 Ostala kretanja pričuve || 25 Poslovni rezultat godine || 5 329 Ukupni iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2012. || 44 477 || Podijeljeni na: || Primanja zaposlenih || 42 503 Ostali iznosi || 1 974 Taj iznos predstavlja dio
izdataka nastalih za Komisiju do 31. prosinca 2012. koji se moraju financirati
iz budućih proračuna. Mnogi izdaci
priznaju se u skladu s računovodstvenim pravilima u godini N iako mogu
biti plaćeni u godini N+1 i financirani iz proračuna za godinu N+1. Zbog uključivanja tih obveza u izvještaj, uz činjenicu
da se odgovarajući iznosi financiraju iz budućih proračuna
rezultira, na kraju godine obveze daleko premašuju imovinu. Najvažniji iznosi odnose se na aktivnosti EFJP-a. Većinu iznosa koje treba osigurati zapravo plaćaju
države članice u roku od 12 mjeseci nakon predmetne financijske godine kao
dio proračuna za narednu godinu. Samo su primanja zaposlenih
obveza Komisije u pogledu njezinog osoblja koja se plaćaju tijekom dužeg
razdoblja, dok države članice jamče financiranje mirovinskih
doprinosa u godišnjim proračunima Procjena
podjele budućih plaćanja za primanja zaposlenih navedena je u svrhu
informiranja u sljedećoj tablici: || u milijunima EUR || Iznos Iznosi koji se trebaju platiti 2013. || 1 399 Iznosi koji se trebaju platiti nakon 2013. || 41 104 Ukupne obveza za primanja zaposlenika na dan 31.12.2012. || 42 503 Treba napomenuti i da sve
navedeno ne utječe na proračunski rezultat – proračunski prihod
uvijek treba biti jednaki proračunskim rashodima ili ih premašivati, a
svaki višak prihoda vraća se državama članicama.
3. BILJEŠKE
UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU
3.1. PRIHODI OD VLASTITIH SREDSTAVA I DOPRINOSA || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Sredstva na temelju BND-a || || 98 061 || 88 442 Tradicionalna vlastita sredstva: carine || || 16 087 || 16 528 Tradicionalna vlastita sredstva : pristojbe na šećer || || 157 || 161 Sredstva na temelju PDV-a || || 14 871 || 14 763 Prihod od vlastitih sredstava || 3.1.1. || 129 176 || 119 894 Proračunske prilagodbe || 3.1.2. || 1 439 || 4 533 Doprinosi od trećih zemalja (uključujući EFTA-u) || || 304 || 250 Ukupno || || 130 919 || 124 677 3.1.1. Prihod od vlastitih sredstava Vlastita sredstva osnovni
su element u prihodu od poslovanja EU-a. Većina
rashoda financira se iz vlastitih sredstava jer ostali prihod predstavlja samo
mali dio ukupnog financiranja. Tri su
kategorije vlastitih sredstava: tradicionalna
vlastita sredstva („TOR”), sredstva na temelju PDV-a i sredstva na temelju
BND-a. Tradicionalnim vlastitim sredstvima
obuhvaćene su pristojbe na šećer i carine. Korektivni
mehanizam u pogledu proračunskih neravnoteža (korekcija za GB) te bruto
smanjenje godišnjeg doprinosa sredstava na temelju BND-a za Nizozemsku i Švedsku
također čine dio sustava vlastitih sredstava.
U svrhu troškova prikupljanja države članice zadržavaju 25 %
tradicionalnih vlastitih sredstava, a iznosi u prethodnoj tablici iskazani su
bez tih smanjenja. Treba napomenuti da su
2011. belgijske vlasti podnijele zahtjev za povrat približno 126 milijuna EUR
(neto) u pogledu iznosa prenesenih u proračun EU-a u okviru TOR-a. S obzirom na to da su na temelju inspekcija
Komisije i revizija Revizorskog suda utvrđeni određeni nedostaci u
belgijskom sustavu odobravanja troškova i računovodstvenom sustavu, što je
utjecalo i na pouzdanost iznosa prenesenih u proračun EU-a u okviru TOR-a,
provedena je vanjska revizija. Službe Komisije
izvršile su u prvom polugodištu 2013. dodatnu inspekciju i ocijenile rezultate
revizije, uključujući zahtjev za povrat i korektivne mjere poduzete
ako je bilo potrebno. U zaključcima
revizije, potkrijepljeni inspekcijom Komisije, potvrđeno je da u zahtjevu
za povrat nema materijalnih pogrešaka i da je njegov izračun pouzdan. Stoga je 31. prosinca 2012. u izvještaju Komisije
predviđeno rezerviranje za pokrivanje troškova povrata na temelju zahtjeva
belgijskih vlasti koji će se izvršiti tijekom 2013. 3.1.2. Proračunske prilagodbe U proračunske
prilagodbe uključen je proračunski višak iz 2011. (1 497
milijuna EUR) koji se vraćaju izravno državama članicama oduzimanjem
iznosa vlastitih sredstava koje su one morale prenijeti EU-u za narednu godinu –
stoga je riječ o prihodu za 2012. 3.2. OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Novčane kazne || 3.2.1. || 1 884 || 868 || || || Poljoprivredne pristojbe || 3.2.2. || 87 || 65 || || || Povrat izdataka: || 3.2.3. || || Izravno centralizirano upravljanje || || 63 || 76 Neizravno centralizirano upravljanje || || 30 || 17 Decentralizirano upravljanje || || 27 || 106 Zajedničko upravljanje || || 8 || 3 Podijeljeno upravljanje || || 1 376 || 845 Ukupno || || 1 504 || 1 047 Prihodi od administrativnog poslovanja: || 3.2.4. || || Osoblje || || 1 209 || 1 141 Prihodi povezani s nekretninama, postrojenjima i opremom || || 23 || 94 Ostali administrativni prihodi || || 59 || 119 Ukupno || || 1 291 || 1 354 Razni prihodi od poslovanja: || 3.2.5. || || Prilagodbe/rezerviranja || || 280 || 59 Dobit od tečajnih razlika || || 335 || 476 Ostalo || || 1 445 || 1 507 Ukupno || || 2 060 || 2 042 Ukupno || || 6 826 || 5 376 3.2.1. Novčane kazne Ti se prihodi odnose na novčane
kazne koje određuje Komisija za kršenja pravila tržišnog natjecanja. Potraživanja i povezani prihodi priznaju se kad
Komisija donese odluku o novčanoj kazni i o tome obavijesti primatelj. Do povećanja prihoda od novčanih kazni u
usporedbi s 2011. došlo je zbog slučaja visoke novčane kazne u 2012.
u predmetu povezanom s cijevima za televizijske i računalne monitore. U ožujku 2013. Microsoft je
kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 561 milijun EUR zbog propusta
promicanja niza mrežnih pretraživača, a ne samo Internet Explorera,
među korisnicima u EU-u. 3.2.2. Poljoprivredne pristojbe Ti se iznosi odnose
prvenstveno na pristojbe od mlijeka, instrumenta za upravljanje tržištem kojim
se žele kazniti proizvođači mlijeka koji premašuju svoje referentne
količine. S obzirom na to da nisu
povezane s prethodnim plaćanjima Komisije, u praksi se smatraju prihodom
za posebnu namjenu. 3.2.3. Povrat izdataka Ovaj
naslov predstavlja naloge za povrat koje izdaje Komisija i odbitke naknadnih
plaćanja uknjiženih u računovodstveni sustav Komisije u cilju povrata
rashoda prethodno plaćenih iz općeg proračuna, na temelju
nadzora, završenih revizija ili analiza opravdanosti, zajedno s nalozima za
povrat koje izdaju države članice korisnicima rashoda za EFJP. To uključuje
i promjene procjena uračunanih prihoda od prethodne do tekuće godine.
Treba
napomenuti da ti iznosi predstavljaju samo računovodstveni učinak
korektivnih aktivnosti EU-a na temelju računovodstvenih pravila EU-a na
snazi. Zbog toga ti iznosi ne mogu prikazati i ne prikazuju cijeli opseg
povrata rashoda EU-a, osobito za važna područja potrošnje za potrebe
strukturnih mjera gdje se, radi osiguranja povrata neopravdanih novčanih
sredstava, primjenjuju posebni mehanizmi, koja ne uključuju izdavanja
naloga za povrat te stoga ne utječu na računovodstveni sustav EU-a.
Osim toga, u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a, ni povrat iznosa
pretfinanciranja nije uključen u prihode. Više detalja o financijskim
korekcijama i povratima izdataka dano je u bilješci 6. Poljoprivreda: EFJP i
ruralni razvoj U okviru Europskog fonda za
jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni
razvoj (EPFRR), iznos od 1 020 EUR obračunan je kao prihod za godinu
u ovom naslovu, a sastoji se od: -
korekcija
usklađivanja o kojima je odlučeno tijekom godine (724 milijuna EUR) -
prijevara
i nepravilnosti (296 milijuna EUR): povrati koje su prijavile države članice
i koji su vraćeni tijekom godine u iznosu od 195 milijuna EUR i neto povećanje
nepodmirenih iznosa koje su prijavile države članice i koji će se
podmiriti na kraju godine, a povezani su s prijevarama i neregularnostima u
iznosu od 101 milijun EUR. Strukturne mjere -
Povrat
rashoda za strukturne mjere uključene u ovaj naslov iznosio je 356
milijuna EUR (2011.: 109 milijuna EUR). U osnovne iznose u ovom podnaslovu
uključeni su nalozi za povrat koje je izdala Komisija u cilju povrata
neprimjerenih rashoda nastalih u prethodnim godinama u iznosu od 95 milijuna
EUR (uključujući 5 milijuna EUR povezanih sa smjernicama EFSJP-a) i
promjenu (povećanje) obračunanih prihoda na kraju godine u iznosu od
261 milijun EUR. Nalozi za povrat izdaju se
samo u sljedećim slučajevima: - službene odluke Komisije o financijskoj korekciji
nakon otkrivanja neregularnih rashoda u iznosima koje su tražila države članice
- prilagodbe pri zatvaranju programa na temelju čega
se smanjuje doprinos EU-a ako država članica nije prijavila nedovoljne
opravdane rashode kako bi opravdala već izvršeno ukupno pretfinanciranje i
privremena plaćanja; to se može izvršiti i bez službene odluke Komisije
ako je država članica suglasna - plaćanje iznosa vraćenih nakon zatvaranja
programa na temelju okončanja pravnog postupka koji je u vrijeme
zatvaranja programa još uvijek trajao. Ostali nalozi za povrat
izdani u okviru strukturnih mjera odnose se na povrat pretfinanciranja – vidi
bilješku 6.5. Ti iznosi ne prikazuju se kao prihod, već se u
bilanci stanja knjiže u naslov koji se odnosi na pretfinanciranje. 3.2.4. Prihodi od administrativnog poslovanja Taj prihod nastaje od odbitaka od plaća osoblja, a
odnosi se prvenstveno na dva iznosa – mirovinski doprinosi za osoblje i porez na
dohodak. 3.2.5. Razni prihodi od poslovanja Iznos od 672 milijuna EUR (2011.: 535 milijuna EUR) odnosi
se na iznose primljene od zemalja pristupnica. Ovim
je naslovom obuhvaćena i dobit od tečajnih razlika, osim kad je riječ
o financijskim aktivnostima opisanima u bilješci 3.5. Ta se dobit ostvaruje svakodnevnim aktivnostima i
povezanim transakcijama u valutama koje nisu euro te iz revalorizacije potrebne
za pripremu izvještaja na kraju godine. Njome
su obuhvaćena i ostvarena i neostvarena dobit. Neto
dobit od tečajnih razlika za godinu iznosi 52 milijuna EUR (2011.: 94
milijuna EUR). 3.3. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Izdaci za osoblje || 5 708 || 5 416 Amortizacija i umanjenje vrijednosti || 451 || 412 Ostali administrativni troškovi || 3 161 || 3 148 Ukupno || 9 320 || 8 976 U ovaj naslov uključeni
su izdaci u iznosu od 379 milijuna EUR (2011.: 358 milijuna EUR) koji se odnose
na poslovne najmove – iznose za koje je preuzeta obveza plaćanja prije
isteka tih ugovora o najmu kako slijedi: || || || || || u milijunima EUR || Iznosi koje treba platiti < 1 godina || 1 – 5 godina || > 5 godina || Ukupno Zgrade || 340 || 947 || 575 || 1 862 IT materijali i ostala oprema || 5 || 7 || 0 || 12 Ukupno || 345 || 954 || 575 || 1 874 3.4. TROŠKOVI POSLOVANJA || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Glavni troškovi poslovanja: || 3.4.1. || || Izravno centralizirano upravljanje || || 9 883 || 10 356 Neizravno centralizirano upravljanje || || 4 151 || 4 119 Decentralizirano upravljanje || || 1 019 || 766 Podijeljeno upravljanje || || 106 378 || 104 067 Zajedničko upravljanje || || 1 819 || 1 714 Ukupno || || 123 250 || 121 022 Ostali troškovi poslovanja: || 3.4.2. || || Prilagodbe/rezerviranja || || 427 || 251 Gubici od tečajnih razlika || || 281 || 382 Ostalo || || 675 || 2 123 Ukupno || || 1 383 || 2 756 Ukupno || || 124 633 || 123 778 3.4.1. Glavni troškovi poslovanja Troškovima
poslovanja EU-a obuhvaćeni su razni naslovi financijskog okvira i to u
različitim oblicima, zavisno o načinu doznačivanja novca i kako
se njime upravlja. Većina tih rashoda
obuhvaćena je naslovom „Podijeljeno upravljanje” i podrazumijeva
delegiranje zadaća državama članicama u nizu područja, od
uporabe EFJP-a i mjerama koje se financiranju iz strukturnih fondova
(Regionalni fond za razvoj, Socijalni fond, Poljoprivredni fond za ruralni
razvoj, Kohezijski fond i Fond za ribarstvo). Glavni elementi troškova poslovanja u pogledu navedenog
obuhvaćaju sljedeća područja: poljoprivreda
i ruralni razvoj (57 milijardi EUR), regionalni razvoj i kohezija (39 milijardi
EUR), zapošljavanje i socijalna pitanja (11 milijardi EUR), istraživačke i
komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije (6 milijardi EUR) i vanjski
poslovi (3 milijarde EUR). 3.4.2. Ostali troškovi poslovanja Do gubitaka od promjene tečaja, osim kad je riječ
o financijskim aktivnostima opisanima u bilješci 3.6., dolazi zbog svakodnevnih
aktivnosti i povezanih transakcija u valutama koje nisu euro te iz
revalorizacije potrebne za pripremu izvještaja na kraju godine – bilo da se
radi o ostvarenim ili neostvarenim gubicima. Ovim naslovom je u 2011.
(ostali troškovi poslovanja) uglavnom bila obuhvaćena korekcija novčanih
kazni određenih u prethodnim godinama u ukupnom iznosu od 1 471
milijun EUR. Troškovi
za istraživanje i razvoj Troškovi istraživanja i
nekapitalizirani troškovi razvoja obuhvaćeni su i administrativnim troškovima
i troškovima poslovanja kako slijedi: || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Troškovi istraživanja || 331 || 327 Nekapitalizirani troškovi razvoja || 76 || 145 Priznati kao izdatak || 407 || 472 3.5. PRIHOD IZ FINANCIJSKOG POSLOVANJA || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Prihod od dividende || 12 || 5 || || Prihodi od kamata: || || Na pretfinanciranje || 28 || 40 Na zakašnjela plaćanja || 242 || 89 Na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju || 100 || 113 Na zajmove || 1 559 || 921 Na novac i novčane ekvivalente || 26 || 132 Ostalo || 2 || 5 Ukupno || 1 957 || 1 300 Ostali prihodi iz financijskog poslovanja: || || Ostvareni dobitak od prodaje financijske imovine || 18 || 3 Ostalo || 160 || 178 Ukupno || 178 || 181 Prilagodbe sadašnji vrijednosti || 0 || 1 || || Dobit od tečajnih razlika || 10 || 4 || || Ukupno || 2 157 || 1 491 Povećanje prihoda od financijskog
poslovanja objašnjava se uglavnom povećanjem dobiti od kamata na zajmove.
To je povećanje u skladu s povećanom bilancom zajmova iz EFSM-a (vidi
bilješke 2.4.4. i 7.). S obzirom na to da se radi o uzajamnim
zajmovima, odgovarajuće povećanja zabilježeno je i u izdacima za
kamate na zajmove (vidi bilješku 3.6.). Smanjenje prihoda od novca i novčanih
ekvivalenata može se objasniti znatnim smanjenjem tržišnih kamatnih stopa
zabilježenima 2012. To je najviše utjecalo na kamate od privremeno naplaćenih
novčanih kazni. U toj posebnoj kategoriji zbog skupnog učinka
smanjenja kamatne stope i važnog broja računa za uplatu novčanih
kazni zatvorenih 2012. došlo je do smanjenja prihoda od kamata za približno 81
milijun EUR. 3.6. IZDACI ZA FINANCIJSKO POSLOVANJE || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Izdaci za kamate: || || Na najmove || 88 || 91 Na uzete zajmove || 1 545 || 903 Ostalo || 23 || 30 Ukupno || 1 656 || 1 024 Ostali izdaci za financijsko poslovanje: || || Prilagodbe financijskih rezerviranja || 75 || 74 Izdaci koji se odnose na financijske instrumente kojima upravljaju opunomoćenici || 43 || 47 Gubitak od umanjenja financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || 12 Ostvareni gubitak od prodaje financijske imovine || 4 || 5 Ostalo || 143 || 144 Ukupno || 273 || 282 Gubici od tečajnih razlika || 13 || 49 || || Ukupno || 1 942 || 1 355 3.7. UDIO U NETO MANJKU ZAJEDNIČKIH
POTHVATA I PRIDRUŽENIH SUBJEKATA U skladu s računovodstvenom
metodom udjela, Komisija u svoj izvještaj o financijskom rezultatu uključuje
svoj udio u neto manjku zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata (vidi
i bilješke 2.3.1. i 2.3.2.). 3.8. PRIHOD OD NERAZMJENSKIH
TRANSAKCIJA U izvještaju o financijskom
rezultatu za 2012. priznat je prihod od nerazmjenskih transakcija u iznosu od
137 023 milijuna EUR (2011. : 130 391 milijuna EUR). 3.9. IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA U izvještaju o segmentima
dana je podjela prihoda od poslovanja i poslovnih troškova prema područjima
politika u Komisiji i temelji se na strukturi proračuna na temelju
aktivnosti. Ta područja politika mogu se
rasporediti pod tri velika naslova – „Aktivnosti u Europskoj uniji”, „Aktivnosti
izvan Europske unije” te „Usluge i ostalo”. Naslov „Aktivnosti u
Europskoj uniji” najobimniji je među njima jer su njime obuhvaćena
mnoga područja politika u Europskoj uniji. Naslov
„Aktivnosti izvan Europske unije” odnose se na politike koje se provode izvan
EU-a, primjerice trgovina i pomoć. U
naslov „Usluge i ostalo” uključene su unutarnje i horizontalne aktivnosti
potrebne za funkcioniranje institucija i tijela EU-a.
Treba napomenuti da su informacije o agencijama obuhvaćene
odgovarajućim područjima politika. Treba
napomenuti i da vlastita sredstva i doprinosi nisu raspoređeni među
različite aktivnosti jer ih izračunavaju i prikupljaju službe
Komisije koje njima i upravljaju. || || || || || || u milijunima EUR || Aktivnosti u EU-u || Aktivnosti izvan EU-a || Usluge i ostalo || EZUČ u likvidaciji || Ostale institucije || Konsolidacijska isključenja || Ukupno Novčane kazne || 1 884 || - || - || - || - || - || 1 884 Poljoprivredne pristojbe || 87 || - || - || - || - || - || 87 Povrat izdataka || 1 444 || 59 || 1 || - || - || - || 1 504 Prihodi od administrativnog poslovanja || 99 || 1 || 992 || - || 664 || (465) || 1 291 Razni prihodi od poslovanja || 2 692 || 90 || 440 || 7 || 8 || (1 177) || 2 060 Ostali prihodi od poslovanja || 6 206 || 150 || 1 433 || 7 || 672 || (1 642) || 6 826 || || || || || || || Izdaci za osoblje || (2 256) || (318) || (1 352) || - || (1 802) || 20 || (5 708) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te s nekretninama, postrojenjima i opremom || (126) || 1 || (113) || - || (213) || - || (451) Ostali administrativni troškovi || (1 003) || (311) || (880) || - || (1 594) || 627 || (3 161) Administrativni troškovi || (3 385) || (628) || (2 345) || - || (3 609) || 647 || (9 320) || || || || || || || Izravno centralizirano upravljanje || (6 996) || (3 572) || (159) || - || - || 844 || (9 883) Neizravno centralizirano upravljanje || (3 762) || (422) || (34) || - || - || 67 || (4 151) Decentralizirano upravljanje || (494) || (525) || - || - || - || - || (1 019) Podijeljeno upravljanje || (106 464) || 83 || 3 || - || - || - || (106 378) Zajedničko upravljanje || (269) || (1 550) || - || - || - || - || (1 819) Ostali troškovi poslovanja || (774) || (3) || (634) || (48) || (8) || 84 || (1 383) Troškovi poslovanja || (118 759) || (5 989) || (824) || (48) || (8) || 995 || (124 633) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (122 144) || (6 617) || (3 169) || (48) || (3 617) || 1 642 || (133 953) Neto troškovi poslovanja || (115 938) || (6 467) || (1 736) || (41) || (2 945) || 0 || (127 127) Prihodi od vlastitih sredstava i doprinosa || || || || || || || 130 919 Višak od poslovnih aktivnosti || || || || || || || 3 792 Neto prihodi od financijskog poslovanja || || || || || || || 215 Obveza kretanja mirovina i ostalih primanja zaposlenih || || || || || (8 846) Udio u neto manjku zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata || || || || || || (490) Poslovni rezultat godine || || || || || || || (5 329) || IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA – AKTIVNOSTI U EU-u || u milijunima EUR || || Gospodarski i financijski poslovi || Poduzetništvo i industrija || Tržišno natjecanje || Zapošljavanje || Poljoprivreda || Promet i energetika || Zaštita okoliša || Istraživanje || Informacijsko društvo Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || || || Novčane kazne || 0 || 6 || 1 878 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 Poljoprivredne pristojbe || 0 || 0 || 0 || 0 || 87 || 0 || 0 || 0 || 0 Povrat izdataka || 0 || 1 || 0 || 48 || 1 025 || 10 || 3 || 21 || 18 Prihodi od administrativnog poslovanja || 0 || 18 || 0 || 0 || 0 || 16 || 0 || 7 || 0 Razni prihodi od poslovanja || 4 || 93 || 0 || 34 || 239 || 220 || 39 || 845 || 12 OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || 4 || 118 || 1 878 || 82 || 1 351 || 246 || 42 || 873 || 30 Administrativni troškovi: || (68) || (210) || (89) || (107) || (127) || (412) || (126) || (432) || (131) Izdaci za osoblje || (60) || (147) || (83) || (82) || (107) || (281) || (88) || (236) || (107) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te s nekretninama, postrojenjima i opremom || 0 || (8) || 0 || (1) || 0 || (15) || (1) || (15) || 0 Ostali administrativni troškovi || (8) || (55) || (6) || (24) || (20) || (116) || (37) || (181) || (24) Troškovi poslovanja: || (40) || 394 || (80) || (10 873) || (56 842) || (2 372) || (329) || (4 365) || (1 312) Izravno centralizirano upravljanje || (40) || 211 || 0 || (169) || (48) || (1 061) || (307) || (2 906) || (1 285) Neizravno centralizirano upravljanje || 0 || 352 || 0 || (3) || 0 || (1 127) || (10) || (1 408) || (22) Decentralizirano upravljanje || 0 || 0 || 0 || (61) || (38) || 0 || 0 || 0 || 0 Podijeljeno upravljanje || 0 || 0 || 0 || (10 618) || (56 655) || 0 || 0 || 0 || 0 Zajedničko upravljanje || 0 || (130) || 0 || (7) || 0 || (123) || 0 || 0 || 0 Ostali troškovi poslovanja || 0 || (39) || (80) || (15) || (101) || (61) || (12) || (51) || (5) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (108) || 184 || (169) || (10 980) || (56 969) || (2 784) || (455) || (4 797) || (1 443) NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (104) || 302 || 1 709 || (10 898) || (55 618) || (2 538) || (413) || (3 924) || (1 413) || || || || || || || || || || Zajednički istraživački centar || Ribarstvo || Unutarnje tržište || Regionalna politika || Oporezivanje i carine || Obrazovanje i kultura || Zdravlje i zaštita potrošača || Pravda, sloboda i sigurnost || Ukupne aktivnosti u EU-u Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || || || Novčane kazne || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 884 Poljoprivredne pristojbe || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 87 Povrat izdataka || 0 || 6 || 0 || 303 || 0 || 6 || 2 || 1 || 1 444 Prihodi od administrativnog poslovanja || 39 || 0 || 2 || 0 || 0 || 0 || 16 || 1 || 99 Razni prihodi od poslovanja || 78 || 9 || 225 || (3) || 1 || 287 || 363 || 246 || 2 692 OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || 117 || 15 || 227 || 300 || 1 || 293 || 381 || 248 || 6 206 Administrativni troškovi: || (358) || (47) || (229) || (78) || (113) || (205) || (348) || (305) || (3 385) Izdaci za osoblje || (249) || (39) || (150) || (66) || (43) || (110) || (234) || (174) || (2 256) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te nekretninama, postrojenjima i opremom || (27) || 0 || (8) || 0 || (10) || (1) || (25) || (15) || (126) Ostali administrativni troškovi || (82) || (8) || (71) || (12) || (60) || (94) || (89) || (116) || (1 003) Troškovi poslovanja: || (82) || (807) || (69) || (38 622) || (14) || (1 808) || (661) || (877) || (118 759) Izravno centralizirano upravljanje || (60) || (175) || (36) || (41) || (14) || (229) || (436) || (400) || (6 996) Neizravno centralizirano upravljanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || (1 478) || (66) || 0 || (3 762) Decentralizirano upravljanje || 0 || 0 || 0 || (395) || 0 || 0 || 0 || 0 || (494) Podijeljeno upravljanje || 0 || (629) || 0 || (38 186) || 0 || 0 || 0 || (376) || (106 464) Zajedničko upravljanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || (2) || (7) || 0 || (269) Ostali troškovi poslovanja || (22) || (3) || (33) || 0 || 0 || (99) || (152) || (101) || (774) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (440) || (854) || (298) || (38 700) || (127) || (2 013) || (1 009) || (1 182) || (122 144) NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (323) || (839) || (71) || (38 400) || (126) || (1 720) || (628) || (934) || (115 938) || IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA – AKTIVNOSTI IZVAN EU-a || u milijunima EUR || || Vanjski odnosi || Trgovina || Razvoj || Proširenje || Humanitarna pomoć || Ukupne aktivnosti izvan EU-a || Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || Povrat izdataka || 34 || 0 || 2 || 24 || (1) || 59 || Prihodi od administrativnog poslovanja || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || Razni prihodi od poslovanja || 5 || 0 || 87 || (1) || (1) || 90 || OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || 40 || 0 || 89 || 23 || (2) || 150 || Administrativni troškovi: || (102) || (72) || (342) || (80) || (32) || (628) || Izdaci za osoblje || (15) || (65) || (165) || (49) || (24) || (318) || Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te nekretninama, postrojenjima i opremom || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || Ostali administrativni troškovi || (88) || (7) || (177) || (31) || (8) || (311) || Troškovi poslovanja: || (2 876) || (11) || (1 091) || (863) || (1 148) || (5 989) || Izravno centralizirano upravljanje || (1 729) || (6) || (782) || (485) || (570) || (3 572) || Neizravno centralizirano upravljanje || (350) || 0 || (19) || (53) || 0 || (422) || Decentralizirano upravljanje || (218) || 0 || (37) || (270) || 0 || (525) || Podijeljeno upravljanje || 83 || 0 || 0 || 0 || 0 || 83 || Zajedničko upravljanje || (662) || (5) || (252) || (54) || (577) || (1 550) || Ostali troškovi poslovanja || 0 || 0 || (1) || (1) || (1) || (3) || UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (2 978) || (83) || (1 433) || (943) || (1 180) || (6 617) || NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (2 938) || (83) || (1 344) || (920) || (1 182) || (6 467) || || || || || IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA – USLUGE I OSTALO || u milijunima EUR || || Tisak i komunikacija || Ured za borbu protiv prijevara || Usklađivanje || Osoblje i uprava || Eurostat || Proračun || Revizija || Jezici || Ostalo || Ukupno usluge i ostalo Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || || || || Povrat izdataka || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 Prihodi od administrativnog poslovanja || 0 || 7 || 2 || 829 || 0 || 56 || 0 || 98 || 0 || 992 Razni prihodi od poslovanja || (2) || 5 || 1 || 53 || 0 || 9 || 0 || 47 || 327 || 440 OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || (1) || 12 || 3 || 882 || 0 || 65 || 0 || 145 || 327 || 1 433 Administrativni troškovi: || (124) || (51) || (184) || (1 424) || (91) || (58) || (11) || (441) || 39 || (2 345) Izdaci za osoblje || (79) || (38) || (159) || (632) || (70) || (45) || (10) || (358) || 39 || (1 352) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te nekretninama, postrojenjima i opremom || (2) || (1) || 0 || (109) || 0 || 0 || 0 || (1) || 0 || (113) Ostali administrativni troškovi || (43) || (12) || (25) || (683) || (21) || (13) || (1) || (82) || 0 || (880) Troškovi poslovanja: || (124) || (22) || (2) || (14) || (32) || (341) || 0 || (16) || (273) || (824) Izravno centralizirano upravljanje || (90) || (22) || 0 || (12) || (32) || (3) || 0 || 0 || 0 || (159) Neizravno centralizirano upravljanje || (34) || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || (34) Podijeljeno upravljanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 3 || 0 || 0 || 0 || 3 Ostali troškovi poslovanja || 0 || 0 || (2) || (2) || 0 || (341) || 0 || (16) || (273) || (634) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (248) || (73) || (186) || (1 438) || (123) || (399) || (11) || (457) || (234) || (3 169) NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (249) || (61) || (183) || (556) || (123) || (334) || (11) || (312) || 93 || (1 736)
4.
BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM
TOKOVIMA
4.1. NAMJENA I PRIPREMA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA Podaci o novčanim
tokovima upotrebljavaju se kao temelj za ocjenjivanje sposobnosti EU-a da
stvara novac i novčane ekvivalente, kao i njegove potrebe za korištenjem
tih novčanih tokova. Izvještaj o novčanim
tokovima priprema se s pomoću neizravne metode. To
znači da se neto višak ili manjak financijske godine usklađuje za učinke
transakcija nenovčane prirode, za sva razgraničenja ili obračunske
iznose proteklih ili budućih poslovnih novčanih primitaka ili
isplata, te za stavke prihoda ili izdataka povezane s ulagačkim novčanim
tokovima. Novčani tokovi nastali
transakcijama u stranoj valuti evidentiraju se u izvještajnoj valuti EU-a
(euro) na način da se na iznos u stranoj valuti primjenjuje tečaj
koji vrijedi za euro i stranu valutu na datum novčanoga toka. U izvještaju o novčanim
tokovima prikazani su novčani tokovi tijekom razdoblja i raspoređeni
prema poslovnim i ulagačkim aktivnostima (EU se ne bavi financijskim
aktivnostima). 4.2. POSLOVNE AKTIVNOSTI Poslovne aktivnosti jesu
aktivnosti EU-a koje nisu ulagačke naravi. Najveći
broj aktivnosti upravo su poslovne aktivnosti. Zajmovi
dani korisnicima (i povezani uzeti zajmovi ako je primjenjivo) ne smatraju se
ulagačkim (ili financijskim) aktivnostima jer su oni dio općih
ciljeva te time i svakodnevnog poslovanja EU-a. Operativnim
aktivnostima pripadaju i ulaganja kao što su EIF, EBRD i fondovi poduzetničkog
kapitala. Cilj tih aktivnosti doista jest
sudjelovanje u ostvarenju ciljanih rezultata politika. 4.3. ULAGAČKE AKTIVNOSTI Ulagačke aktivnosti
jesu stjecanje i otuđivanje nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja
i opreme te drugih ulaganja, koji nisu uključeni u novčane ekvivalente. Ulagačkim aktivnostima nisu obuhvaćeni
zajmovi dani korisnicima. Cilj je prikazati
stvarna ulaganja EU-a.
5.
NEPREDVIĐENA IMOVINA I
OBVEZE TE OSTALE VAŽNE OBJAVE
5.1. NEPREDVIĐENA IMOVINA || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Primljena jamstva: || || Jamstva za ispunjavanje obveza || 337 || 300 Ostala jamstva || 43 || 34 Ostala nepredviđena imovina || 14 || 19 Ukupno || 394 || 353 Jamstva
za ispunjavanje obveza zahtijevaju se kako bi se osiguralo da korisnici fondova
EU-a ispunjavaju obveze iz ugovora s EU-om. 5.2. NEPREDVIĐENE OBVEZE || || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dana jamstva || 5.2.1. || 22 317 || 24 394 Novčane kazne || 5.2.2. || 6 378 || 8 951 EFJP, ruralni razvoj i pretpristupna pomoć || 5.2.3. || 1 188 || 2 345 Kohezijska politika || 5.2.4. || 546 || 318 Sudski predmeti i ostali sporovi || 5.2.5. || 91 || 251 Ostale nepredviđene obveze || || 1 || 2 Ukupno || || 30 521 || 36 261 Sve
nepredviđene obveze, osim onih koje se odnose na novčane kazne,
financirale bi se, u slučaju njihova dospijeća, iz proračuna
EU-a u narednim godinama. 5.2.1. Dana jamstva || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Na zajmove koje iz vlastitih sredstava odobrava EIB: || || Jamstvo u visini 60 % || 18 683 || 20 362 Jamstvo u visini 70 % || 1 654 || 1 992 Jamstvo u visini 75 % || 383 || 534 Jamstvo u visini 100 % || 594 || 724 Ukupno || 21 314 || 23 612 Ostala dana jamstva || 1 003 || 782 || || Ukupno || 22 317 || 24 394 Iz proračuna EU-a jamče
se zajmovi koje je potpisao i odobrio EIB iz vlastitih sredstava trećim
zemljama na dan 31. prosinca 2012. (uključujući zajmove dane državama
članicama prije pristupanja). Međutim, jamstvo EU-a ograničeno
je na postotak gornje granice odobrene kreditne linije: 65 % (za mandate
2000. – 2007.), 70 %, 75 % ili 100 %. Za mandat 2007. – 2013.
jamstvo EU-a ograničeno je na 65 % otvorenih stavki, a ne na odobrene
kreditne linije. Ako se ne dostigne gornja granica, jamstvom EU-a pokriva se
cijeli iznos. Nepodmireni iznos 31. prosinca 2012. iznosio je ukupno 21 314
milijuna EUR te čini najvišu razinu izloženosti EU-a. Kod navedenog iznosa za
2011. za jamstvo u visini 65 % ne uzima se u obzir razlika u izračunu
u pogledu mandata 2000. – 2007. i 2007. – 2013. Da je iznos
za 2011. izračunan na temelju te razlike, bio bi prikazan iznos od 17 423
milijuna EUR. Ostala
dana jamstva povezana su uglavnom s Instrumentom za financiranje na temelju
podjele rizika (948 milijuna EUR) i Instrumentom za kreditna jamstva za
projekte TEN-T (39 milijuna EUR). Više
informacija o tim instrumentima dano je bilješci 2.4. 5.2.2. Novčane kazne Ti se iznosi odnose na novčane
kazne koje Komisija određuje za kršenje pravila tržišnog natjecanja koje
su privremeno plaćene i za koje je podnesena žalbe ili nije poznato hoće
li biti podnesena žalba. Dok Sud ne donese
konačnu odluku, zadržava se nepredviđena obveza. Kamate ostvarene od
privremenih plaćanja uključene su u poslovni rezultat godine i kao
nepredviđena obveza kako bi se prikazala neizvjesnost prava Komisije na te
iznose. 5.2.3. EFJP, ruralni razvoj i pretpristupna pomoć Ovdje
je riječ o nepredviđenim obvezama prema državama članicama
povezanima s odlukama o sukladnosti s EFJP-om, ruralnim razvojem i
pretpristupim financijskim korekcijama koje su predmet postupka pred Sudom.
Utvrđivanje konačnog iznosa obveze i godine u kojoj će se uspješan
ishod žalbi odraziti na proračun ovisit će o trajanju postupka pred
Sudom. 5.2.4. Kohezijska politika Ovdje
je riječ o nepredviđenim obvezama prema državama članicama u
vezi s mjerama u okviru kohezijske politike za koje se očekuje datum ročišta
ili koje su predmet postupka pred Sudom. 5.2.5. Sudski predmeti i ostali sporovi Ovaj se naslov odnosi na odštetne
predmete koji se vode protiv Komisije i ostalih tijela EU-a, ostale pravne
sporove i procijenjene sudske troškove. Treba napomenuti da u skladu s člankom
288. Ugovora o EZ-u podnositelj u odštetnom zahtjevu mora dokazati da je
institucija dovoljno ozbiljno prekršila načelo vladavine prava u pogledu
davanja prava pojedincima, da je podnositelj pretrpio stvarnu štetu i da
postoji izravna uzročna veza između nezakonitog djela i štete. 5.3. OSTALE VAŽNE OBJAVE 5.3.1. Nepodmirene preuzete obveze
koje još nisu prikazane kao izdaci || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu prikazane kao izdaci || 175 853 || 165 236 Navedeni iznos jest proračunski
RAL („Reste à Liquider”) umanjen za iznose koji su prikazani kao izdaci u izvještaju
o financijskom rezultatu za 2012. Proračunski RAL jest iznos otvorenih
obveza za koje još nije izvršeno plaćanje i/ili koje još nisu poništene.
To je uobičajena posljedica višegodišnjih programa. Proračunski RAL
31. prosinca 2012. iznosio je ukupno 217 810 milijuna EUR (2011.: 207 443
milijuna EUR). 5.3.2. ZNATNE PRAVNE OBVEZE || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Strukturne mjere || 71 775 || 142 916 Protokol sa zemljama Mediterana || 264 || 264 Sporazumi o ribarstvu || 173 || 37 Program Galileo || 143 || 320 Program GMES || 233 || 400 TEN-T || 1 331 || 3 416 Ostale ugovorne obveze || 3 884 || 4 493 Ukupno || 77 803 || 151 846 Te su obveze nastale jer je
EU preuzeo dugoročne pravne obveze u pogledu iznosa koji nisu bili obuhvaćeni
odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u proračunu. Mogu biti povezane
s višegodišnjim programima poput strukturnih mjera ili iznosa koje se EU
obvezao platiti u budućnosti na temelju administrativnih ugovora postojećih
na dan bilance stanja (npr. u vezi s pružanjem usluga poput sigurnosne zaštite,
čišćenja itd., ali i s ugovornim obvezama za posebne projekte poput
građevinskih radova. Strukturne mjere U tablici koja slijedi dana
je usporedba pravnih obveza za koje još nisu preuzete proračunske obveze i
najviših iznosa obveza u vezi s iznosima predviđenima u financijskom
okviru 2007. – 2013. || || || || || u milijunima EUR || Iznosi financijske perspektive (A) || Zaključene pravne obveze (B) || Proračunske obveze 2007. – 2013. (C) || Pravne obveze umanjene za proračunske obveze (=B-C) || Najviši iznos obveza Strukturni fondovi || 347 552 || 347 521 || 293 050 || 54 471 || 54 502 Prirodni resursi || 100 549 || 100 539 || 85 058 || 15 481 || 15 491 Instrument pretpristupne pomoći || 11 255 || 9 895 || 9 473 || 422 || 1 782 Ukupno || 459 356 || 457 955 || 387 581 || 70 374 || 71 775 Protokoli sa zemljama
Mediterana Te se obveze odnose na
financijske protokole s zemljama Mediterana koje nisu države članice.
Ovdje uneseni iznos predstavlja razliku između ukupnog iznosa potpisanih
protokola i iznosa proračunskih obveza unesenih u izvještaj. Ti protokoli
jesu međunarodni ugovori koji se ne mogu raskinuti bez suglasnosti obiju
stranaka, iako je postupak raskida u tijeku. Sporazumi o ribarstvu Ovdje
je riječ o obvezama preuzetima prema trećim zemljama u vezi s
djelovanjima u okviru međunarodnih sporazuma o ribarstvu. Program
Galileo Ovdje
je riječ o iznosima preuzetih obveza za program Galileo u okviru kojeg se
razvija europski satelitski navigacijski sustav – vidi i bilješku 2.2. Program
GMES Komisija
je s ESA-om potpisala ugovor o provedbi svemirske komponente Globalnog praćenja
okoliša i sigurnosti (GMES) u razdoblju od 2008. do 2013. Ukupan
indikativni iznos za to razdoblje jest 728 milijuna EUR. Obveze
za TEN-T Ovaj
iznos odnosi se na bespovratna sredstva dodijeljena za područje
transeuropskih prometnih mreža (TEN-T) u razdoblju 2007. – 2013.
Program se primjenjuje na projekte koji su odobreni za razvoj transeuropskih
prometnih mreža i kojima se podupiru infrastrukturni projekti te istraživački
i inovacijski projekti za poticanje integracije novih tehnologija i inovativnih
postupaka u uvođenje nove transportne infrastrukture. Ukupan indikativni
iznos za taj program jest 7 900 milijuna EUR. Do
smanjenja pravnih obveza povezanih s TEN-T-om došlo je zbog zajedničkog učinka
smanjenih pravnih obveza nakon donošenja odluka o izmjenama i povećanja
proračunskih obveza. Ostale
ugovorne obveze Iznosi
uključeni u ove objave odgovaraju iznosima za koje je preuzeta obveza plaćanja
tijekom trajanja ugovora. Najviši uneseni iznosi odnose se na sporazume
o nabavi za Agenciju fuzija za energiju u kontekstu projekta ITER i građevinskim
ugovorima Europskog parlamenta.
6.
ZAŠTITA PRORAČUNA EU-a
6.1. POZADINA Važan čimbenik u izvršenju
proračuna EU-a jest potreba za odgovarajućim mehanizmom sprječavanja
ili otkrivanja te naknadnog ispravka pogrešaka, nepravilnosti i prijevare. Cilj
je ove bilješke dati: (1) pregled preventivnog i korektivnog mehanizma predviđenog
u primjenjivom zakonodavstvu s detaljno opisanim postupkom utvrđivanja i
obrađivanja pogrešaka, nepravilnosti i prijevare koje otkriju tijela EU-a
i države članice i (2) najbolju procjenu ukupnih povezanih iznosa kako bi
se stvarno prikazao način zaštite proračuna EU-a. U nastavku nisu dane samo
informacije o mjerama poduzetima na razini EU-a, već i informacije o
korekcijama koje su izvršile države članice u skladu s načelom
podijeljenog upravljanja i nakon izvršenih nadzora i revizija (samo za
programsko razdoblje 2007. – 2013. jer su podaci za prethodna
programska razdoblja koje su dostavila države članice nepotpune i/ili
nepouzdane). Te korekcije ne prikazuju se u računovodstvenom sustavu
Komisije jer u većini slučajeva države članice mogu ponovno
upotrijebiti te iznose za ostale opravdane rashode. Iznosi koji se odnose na države
članice dane su u nastavku u tablici 6.7. Daljnje pojedinosti o
iznosima iskazanima u nastavku i s njima povezanih postupaka daju se u posebnoj
komunikaciji koju svakog rujna počevši od 2013. Komisija priprema i šalje
tijelu za davanje razrješnice i Revizorskom sudu – dostupno na internetskim
stranicama Europa, GU Proračun. 6.2. PREVENTIVNI MEHANIZMI
EUROPSKE KOMISIJE Kod izravnog upravljanja
nadležne službe u okviru preventivnih mjera vrše provjere opravdanosti rashoda
koje prijavljuju korisnici. Ti nadzori ex-ante ugrađeni su u
postupke upravljanja programima te se njima želi osigurati odgovarajuće
jamstvo zakonitosti i pravilnosti plaćenih rashoda. Službe komisije mogu
dati i smjernice, osobito o ugovornim pitanjima, u cilju postizanja dobrog i učinkovitog
upravljanja sredstvima i smanjivanja rizika od nepravilnosti. U skladu s načelom
podijeljenog upravljanja (tj. rashodi u području poljoprivredne i
kohezijske politike), države članice nadležne su prvenstveno tijekom
rashodovnog ciklusa i brinu se za zakonitost i pravilnost rashoda iz proračuna
EU-a. Preventivni mehanizmi postoje i na razini Komisije u vezi s njezinom
ulogom nadzornog tijela. Komisija može: – prekinuti rok plaćanja
za najviše 6 mjeseci za program 2007. – 2013. ako: (a)
postoje dokazi koji upućuju na znatan nedostatak u radu upravljačkih
ili nadzornih sustava u predmetnoj državi članici ili (b)
službe Komisije moraju izvršiti dodatne provjere zbog primljenih informacija da
su rashodi uneseni u odobreni izvještaj o rashodima povezani s ozbiljnim
nepravilnostima koje nisu ispravljene – suspendirati
cijelo privremeno plaćanje ili njegov dio namijenjen državi članici
za programe 2007. – 2013. ako: (a)
postoje dokazi o znatnom nedostatku u upravljačkom i nadzornom sustavu
programa, a države članice nisu primijenile potrebne korektivne mehanizme
ili (b)
rashodi su uneseni u odobreni izvještaj o rashodima povezani s ozbiljnim
nepravilnostima koje nisu ispravljene ili (c)
država članica ozbiljno je prekršila svoje obveze u pogledu upravljanja i
nadzora. Ako država članica
nije poduzela potrebne mjere, Komisija može odlukom propisati financijsku
korekciju. Iznosi suspendiranih i prekinutih plaćanja prikazani su u bilješci
6.4.1. 6.3. KOREKTIVNI MEHANIZMI
EUROPSKE KOMISIJE 6.3.1. Financijske korekcije U skladu s načelom
podijeljenog upravljanja države članice nadležne su prvenstveno za sprječavanje,
otkrivanje i ispravljanje pogrešaka, nepravilnosti ili prijevara koje su počinili
korisnici u početnoj fazi, a Komisija istovremeno ima ulogu općeg
nadzornog tijela. Ako je zbog ozbiljnih propusta u upravljačkim i
nadzornim sustavima država članica došlo ili moglo doći do pojedinačnih
ili sustavnih pogrešaka, nepravilnosti ili prijevara, Komisija može primijeniti
financijske korekcije. Financijske korekcije primjenjuju se u tri glavna
koraka: (1) financijske korekcije u
tijeku:
te će se korekcije izmijeniti jer ih države članice još nisu službeno
prihvatile, primjerice u slučaju revizije koju je država članica
zaključila, a Komisija se ne slaže (2) potvrđene/odlučene
financijske korekcije: riječ je o konačnim iznosima što znači da
ih je predmetna država članica potvrdila ili je o njima Komisija donijela
odluku. Te su korekcije iskazane u tablicama u bilješci 6.4.2.1. (3) provedene financijske
korekcije: te
korekcije čine završnu fazu postupka i njima se uočeno stanje
nepravilnih rashoda konačno ispravlja. Za regulatorne okvire po sektorima
predviđeno je nekoliko korektivnih mehanizama. Ti su iznosi iskazani u
tablicama u bilješkama 6.4.2.2. i 6.4.3.1. 6.3.2. Povrat U
skladu s načelom izravnog upravljanja i Financijskom uredbom, naloge za
povrat nepropisno plaćenih iznosa utvrđuje dužnosnik za ovjeravanje.
Povrati se potom vrše izravnim bankovnim nalogom dužnika (npr. država članica)
ili prijebojem s ostalim iznosima koje Komisija duguje dužniku. Financijskim
postupkom predviđeni su dodatni postupci kako bi se osigurala naplata
dospjelih naloga za povrat koje posebno prati službenik Komisije za ovjeravanje. U skladu s načelom
podijeljenog upravljanja u poljoprivredi države članice obvezne su
utvrditi pogreške i nepravilnosti te izvršiti povrat nepropisno plaćenih
iznosa u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima. U slučaju EFJP-a
iznosi primljeni od korisnika knjiže se u korist Komisije nakon smanjenja od
(prosječno) 20 % za države članice koje ih knjiže kao prihode. U
slučaju EPFRR-a povrat se oduzima od sljedećeg naloga za plaćanje
prije njegova slanja Komisiji te se stoga odgovarajući iznos može u
programu ponovno upotrijebiti. Ako država članica ne ishodi povrat ili
mjere ne provodi s dužnom pažnjom, Komisija može donijeti odluku o intervenciji
i propisati financijske korekcija za predmetnu državu članicu. U području
kohezijske politike, države članice (a ne Komisija) nadležne su
prvenstveno za povrat nepropisno plaćenih iznosa od korisnika uvećanih,
ako je primjenjivo, za zatezne kamate. Uz financijske korekcije koje je
odredila Komisija u ovoj se bilješci iznosi čiji su povrat osigurale države
članice iskazuju za potrebe informiranja. Za razdoblje 2007. – 2013.
države članice zakonski su obveze Komisiji dostaviti jasne i strukturirane
podate o sredstvima povučenima iz sufinanciranja prije no što okončaju
postupak povrata i na nacionalnoj razini izvrše stvarni povrat iznosa od
korisnika. 6.3.3. Povrat neupotrijebljenih iznosa pretfinanciranja EU korisnicima uplaćuje
iznose pretfinanciranja ili predujmove u gotovo svim područjima. Kako je
navedeno u bilješci 1.5.7., pretfinanciranje je plaćanje koje se vrši
kako bi se korisniku osigurao gotovinski predujam ili likvidna sredstva. Ako
korisnik ne upotrijebi (potroši) cjelokupan iznos pretfinanciranja primljen od
EU-a, službe Komisije izdaju nalog za povrat kako bi osigurale povrat sredstava
u proračun EU-a. Taj postupak važan je korak u nadzornom sustavu EU-a i
zahvaljujući njemu korisnici ne zadržavaju preostali novac bez odgovarajućeg
opravdanja izdataka čime se pridonose zaštiti proračuna EU-a. Iznosi
povrata dani su u nastavku u tablici 6.5. Povrat neupotrijebljenih
iznosa pretfinanciranja ne smije se miješati s povratima nepropisnih rashoda.
Ako službe Komisije utvrde i izvrše povrat rashoda vezanih uz isplaćene
iznose pretfinanciranja, oni se unose u uobičajene financijske korekcije
ili postupak povrata opisanog u bilješkama 6.3.1. i 6.3.2. 6.3.4. Prihod od vlastitih sredstava – povrat U pogledu prihoda od
vlastitih sredstava, glavnom izvora sredstava za proračun EU-a, povrat se
odnosi na praćenje izvještaja Europske komisije o inspekcijskom pregledu,
revizija Revizorskog suda, predmeta financijske odgovornosti koji se pokreću
zbog administrativne pogreške država članica ili njihova propusta da izvrše
povrat s dužnom pažnjom, postupaka zbog povrede propisa, presuda Europskog suda
te iznosa koje države članice samoinicijativno uplaćuju i zateznih
kamata povezanih s vlastitim sredstvima. Ti iznosi dani su u nastavku u tablici
6.6. 6.4. FINANCIJSKI UČINAK PREVENTIVNIH I KOREKTIVNIH
MEHANIZAMA 6.4.1.
Prekinuta i suspendirana plaćanja u 2012. Prekinuta plaćanja: U tablicama u nastavku dan
je za EFRR, Kohezijski fond, ESF i EFR pregled predmeta prekinutih plaćanja
u smislu brojeva i iznosa. Početno stanje uključuje predmete koji su
krajem 2011. još trajali, bez obzira na to kad su države članice obaviještene
o prekidanju plaćanja (zbog toga neki iznosi nisu izravno usporedivi s
iznosima iz godišnjeg financijskog izvještaja za 2011.). Novi predmeti odnose
se samo na prekinuta plaćanja o kojima su države članice obaviještene
2012. Kod okončanih predmeta plaćanje zahtjeva za povrat troškova
nastavlja se 2012. bez obzira na godinu u kojoj je plaćanje prekinuto. Kod
predmeta otvorenih krajem 2012. riječ je o prekidima koji se nastavljaju
31. prosinca 2012., tj. plaćanje zahtjeva za povrat troškova i dalje je
prekinuto dok predmetna država članica ne poduzme korektivne mjere. u milijunima EUR Programsko razdoblje 2007. – 2013. || EFRR / Kohezijski fond || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2011. || Novi premeti 2012. || Okončani predmeti 2012. || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2012. Država članica || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos Njemačka || 3 || 17 || 2 || 163 || || || 5 || 180 Španjolska || || || 49 || 1 495 || 41 || 1 319 || 8 || 176 Francuska || || || 6 || 51 || 5 || 24 || 1 || 27 Italija* || 10 || 265 || 20 || 1 122 || 19 || 860 || 11 || 526 Latvija || || || 5 || 94 || 5 || 94 || 0 || 0 Litva || || || 4 || 164 || 4 || 164 || 0 || 0 Mađarska || || || 3 || 55 || || || 3 || 55 Poljska || || || 5 || 605 || || || 5 || 605 Rumunjska || || || 1 || 41 || || || 1 || 41 Slovenija || || || 1 || 6 || 1 || 6 || 0 || 0 Slovačka || 2 || 71 || || || 2 || 71 || 0 || 0 Ujedinjena Kraljevina || || || 1 || 22 || || || 1 || 22 Prekogranična područja || || || 11 || 59 || 8 || 52 || 3 || 6 Ukupno || 15 || 353 || 108 || 3 878 || 85 || 2 592 || 38 || 1 639 *Početno stanje uključuje
prilagodbu iznosa prijavljenih 2011. Osim tih postupaka
prekinutih plaćanja, za EFRR je poslano 199 opomena (kad nije bilo naloga
u postupku plaćanja) čime se pridonijelo daljnjem sprečavanju
nepropisnih iznosa. Programsko razdoblje 2007. – 2013. || ESF || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2011. || Novi premeti 2012. || Okončani predmeti 2012. || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2012. Država članica || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos Češka Republika || || || 1 || 47 || || || 1 || 47 Njemačka || || || 5 || 165 || 4 || 145 || 1 || 19 Španjolska || 2 || 10 || 8 || 159 || 9 || 160 || 1 || 9 Francuska || 2 || 25 || 9 || 142 || 4 || 91 || 7 || 76 Italija || 4 || 53 || 7 || 207 || 6 || 231 || 5 || 30 Latvija || || || 2 || 26 || 2 || 26 || 0 || 0 Litva || || || 1 || 1 || 1 || 1 || 0 || 0 Rumunjska || || || 1 || 21 || 1 || 21 || 0 || 0 Slovačka || || || 1 || 45 || 1 || 45 || 0 || 0 Ujedinjena Kraljevina || 2 || 234 || 2 || 69 || 4 || 303 || 0 || 0 Ukupno || 10 || 323 || 37 || 881 || 32 || 1 023 || 15 || 181 Programsko razdoblje 2007. – 2013. || EFR || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2011. || Novi premeti 2012. || Okončani predmeti 2012. || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2012. Država članica || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos Češka Republika || || || 1 || 1 || 1 || 1 || 0 || 0 Danska || 1 || 0 || || || 1 || 0 || 0 || 0 Njemačka || 2 || 1 || || || || || 2 || 1 Estonija || 1 || 0 || 3 || 0 || || || 4 || 0 Španjolska || 1 || 62 || 2 || 32 || 2 || 84 || 1 || 9 Francuska || 2 || 3 || || || || || 2 || 3 Italija || || || 6 || 38 || || || 6 || 38 Latvija || || || 1 || 0 || || || 1 || 0 Nizozemska || || || 3 || 8 || 3 || 8 || 0 || 0 Poljska || || || 1 || 2 || 1 || 2 || 0 || 0 Portugal || || || 3 || 16 || 2 || 12 || 1 || 4 Rumunjska || || || 5 || 35 || || || 5 || 35 Slovačka || || || 2 || 2 || || || 2 || 2 Finska || 2 || 0 || 3 || 0 || 5 || 1 || 0 || 0 Švedska || 1 || 0 || 2 || 6 || || || 3 || 6 Ujedinjena Kraljevina || 1 || 34 || 4 || 7 || 2 || 33 || 3 || 8 Ukupno || 11 || 100 || 36 || 149 || 17 || 141 || 30 || 108 Suspendirana plaćanja: Kad je riječ o EFRR-u
i Kohezijskom fondu, odluke o suspendiranju donesena su za 2
programa u Njemačkoj i Italiji. Obje su odluke još uvijek 31. prosinca
2012. Kad je riječ o ESF-u, tijekom 2012. donesene su 2 odluke o
suspendiranju za Češku Republiku i Slovačku. Odluka za Češku
Republiku bila je na snazi 31. prosinca 2012. Za EFR tijekom 2012. nije
bilo odluka o suspendiranju. 6.4.2. Financijske korekcije i povrati provedeni 2012. 6.4.2.1. Financijske korekcije i
povrati potvrđeni/odlučeni 2012. u milijunima EUR || Financijske || Povrat || 2012. || 2011. || korekcije || Ukupno || Ukupno Poljoprivreda: || || || || EFJP || 475 || 162 || 638 || 839 Ruralni razvoj || 76 || 145 || 221 || 228 Kohezijska politika: || || || || EFRR || 958 || Nije primjenjivo || 958 || 424 Kohezijski fond || 203 || Nije primjenjivo || 203 || 17 ESF || 425 || N/A || 425 || 227 FIUR/EFR || 2 || Nije primjenjivo || 2 || 3 Smjernice EFSJP-a || 31 || 3 || 34 || 1 Ostalo || Nije primjenjivo || 19 || 19 || 50 Područja unutarnje politike || 1 || 252 || 253 || 270 Područja vanjske politike || Nije primjenjivo || 107 || 107 || 107 Administracija* || Nije primjenjivo || 7 || 7 || 8 Ukupan broj odlučenih/potvrđenih predmeta 2012. || 2 172 || 695 || 2 867 || Ukupan broj odlučenih/potvrđenih predmeta 2011. || 1 406 || 768 || || 2 174 *Iznos
za administraciju nije se prije iskazivao. 6.4.2.2. Financijske korekcije i
povrati provedeni 2012. u milijunima EUR || Financijske || Povrat || 2012. || 2011. || korekcije || Ukupno || Ukupno Poljoprivreda: || || || || EFJP || 610 || 161 || 771 || 621 Ruralni razvoj || 59 || 166 || 225 || 201 Kohezijska politika: || || || || EFRR || 2 416 || Nije primjenjivo || 2 416 || 419 Kohezijski fond || 207 || Nije primjenjivo || 207 || 115 ESF || 430 || N/A || 430 || 178 FIUR/EFR || 1 || Nije primjenjivo || 1 || (90) Smjernice EFSJP-a || 17 || 3 || 20 || 1 Ostalo || Nije primjenjivo || 11 || 11 || 48 Područja unutarnje politike || 1 || 229 || 230 || 268 Područja vanjske politike || Nije primjenjivo || 99 || 99 || 77 Administracija* || Nije primjenjivo || 9 || 9 || 2 Ukupan broj provedenih ispravaka/povrata 2012. || 3 742 || 678 || 4 419 || Ukupan broj provedenih ispravaka/povrata 2011. || 1 106 || 733 || || 1 840 *Iznos
za administraciju nije se prije iskazivao. 6.4.2.3. Pregled financijskih
korekcija za 20122. prema državama članicama provedenih u skladu s načelom
podijeljenog upravljanja u milijunima EUR Država članica || EFJP || Ruralni razvoj || EFRR || Kohezijski fond || ESF || Ostalo || Ukupno za 2012. || Ukupno za 2011. Belgija || 0 || 3 || 0 || - || 11 || 0 || 14 || 1 Bugarska || 15 || 7 || 0 || 6 || 1 || - || 30 || 25 Češka Republika || 0 || - || 116 || 8 || - || 0 || 125 || 6 Danska || 22 || - || 0 || - || - || - || 22 || 0 Njemačka || (16) || 3 || 23 || - || 0 || 0 || 10 || 1 Estonija || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || - || 1 || 0 Irska || (1) || 10 || - || - || - || - || 9 || 2 Grčka || 85 || 5 || 0 || 13 || 159 || 0 || 262 || 448 Španjolska || 47 || 2 || 1 952 || 81 || 84 || 7 || 2 172 || 159 Francuska || 64 || 1 || 20 || - || 37 || 2 || 123 || 33 Italija || 209 || 0 || 57 || - || 3 || 7 || 275 || 50 Cipar || 8 || 0 || - || - || - || 0 || 8 || 3 Latvija || - || - || 1 || 1 || 9 || 0 || 12 || 0 Litva || 3 || 4 || 3 || 1 || 0 || 0 || 10 || 0 Luksemburg || 0 || - || 0 || - || - || - || 0 || 0 Mađarska || 6 || 0 || 0 || - || - || 0 || 6 || 41 Malta || 0 || - || - || - || - || - || 0 || 0 Nizozemska || 17 || 2 || 0 || - || - || 0 || 20 || 53 Austrija || 1 || - || - || - || - || 0 || 1 || 0 Poljska || 12 || 2 || 45 || 79 || 23 || 0 || 162 || 148 Portugal || 15 || 1 || 117 || 0 || - || 0 || 134 || 26 Rumunjska || 24 || 12 || 22 || - || 81 || - || 139 || 53 Slovenija || 0 || 0 || - || - || - || 0 || 0 || 4 Slovačka || 0 || - || 29 || 17 || 11 || - || 57 || 5 Finska || 1 || 0 || 0 || - || - || 0 || 1 || 0 Švedska || 72 || 2 || 0 || - || 0 || - || 74 || 3 Ujedinjena Kraljevina || 27 || 4 || 4 || - || 12 || 2 || 50 || 44 Interreg/prekogranična područja || - || - || 24 || - || - || - || 24 || 1 UKUPAN BROJ PROVEDENIH KOREKCIJA || 610 || 59 || 2 416 || 207 || 430 || 19 || 3 742 || 1 106 6.4.2.4. Bilješka o kretanjima financijskih
korekcija i povrata 2012. Poljoprivreda i ruralni
razvoj:
potvrđene/odlučene financijske korekcije uglavnom su povezane s
odlukama Komisije o sukladnosti i odobrenju koje su donesene kao rezultati
revizija koje je izvršila Komisija. Učinkovito izvršeni iznos razlikuje se
od iznosa o kojem je odluka donesena zbog kašnjenja u inkasiranju. Iznosi povrata
dosta su stabilni u usporedbi s prošlogodišnjim iznosima. Kohezijska politika: ERFF i Kohezijski fond: u odnosu na prošlu godinu
broj potvrđenih/odlučenih i provedenih financijskih korekcija znatno
se povećao: Odlučeni/potvrđeni
iznosi: – Razdoblje 2007. – 2013.: više od polovine iznosa od 1 161
milijun EUR financijskih korekcija potvrđenih/odlučenih u 2012. (631
milijun EUR) odnosi se na tekuće programsko razdoblje 2007. – 2013.
kao rezultat strožeg nadzora Komisije i povećanog broja revizija izvršenih
u toj fazi provedbe programâ. Iznos korekcija potvrđenih/odlučenih u 2012.
povezanih s programskim razdobljem 2007. – 2013. uglavnom se
opravdava ispravcima za Španjolsku (264 milijuna EUR), Češku Republiku
(111 milijun EUR), Grčku (82 milijuna EUR) i Poljsku (77 milijuna EUR). U
te iznose nisu uključene korekcije rashoda koje su korisnici prijavili na
razni država članica koje stoga nije potvrdila Komisija kao rezultat traženih
akcijskih planova. – Razdoblje 2000. – 2006.: preostalim iznosom (531 milijun
EUR) obuhvaćene su korekcije koje se odnose na postupke u završetku za
programsko razdoblje 2000. – 2006. Korekcije pri završetku rezultat su
analize izjava o završetku programa ili ekstrapolacije stope preostalih pogrešaka. Glavne korekcije odnose se na Španjolsku
(316 milijun EUR), Italiju (65 milijuna EUR) i Portugal (53 milijuna EUR).S
korekcijama bi trebalo nastaviti 2013. kao rezultatom završetka programa, ali s
nižim iznosima. Izvršeni iznosi: Iznosi prijavljeni ove
godine odnose se gotovo isključivo na razdoblje 2000. – 2006. i
financijske korekcije odlučene/prihvaćene prethodnih godina. Veća
korekcija za Španjolsku (1,8 milijardi EUR) prijavljena je kao proveden nakon
završetka provjere cjelokupne dokumentacije o završetku, potpune provjere zahtjeva
za povrat troškova koje su podnijele vlasti država članica i na temelju
kojih je izvršen odbitak ispravaka te nakon djelomičnog plaćanja
preostalog iznosa Španjolskoj. Treba napomenuti da, zbog nedostatka odobrenih
sredstava za plaćanja u proračunu za 2012., na kraju godine (nakon što
je proračunsko tijelo odbilo prijedlog izmjene proračuna s višim
iznosima odobrenih sredstava za plaćanja) službe Komisije nisu mogle
isplatiti cjelokupni potreban iznos Španjolskoj. ESF: - 2000. – 2006.:
većina prijavljenih financijskih korekcija odnosi se na ekstrapolaciju
stope preostalih pogrešaka prilikom završetka (nakon analize izjava o završetku
programa) ili neto ispravke prilikom završetka. Revizije završetaka još uvijek
traju. - 2007. – 2013.:
prijavljeni iznosi odnose se na nepropisne iznose oduzete od zahtjeva za
privremeno plaćanje koje su podnijele države članice tijekom trajanja
programa. Do povećanja prijavljenih iznosa došlo je zbog zajedničke
revizijske strategije osmišljene za ovo programsko razdoblje. 6.4.3. Kumulativni iznosi izvršenih financijskih korekcija i
povrata 6.4.3.1. Provedene financijske
korekcije – kumulativni iznosi U nastavku su navedene
informacije o kumulativnim financijskim korekcijama prijavljenima za programsko
razdoblje: || || || u milijunima EUR Financijske korekcije || Programsko razdoblje || Kumulativne odluke za EFJP || Ukupno na kraju 2012. || % || Ukupno neprovedeno kraj 2012. || Provedeno kraj 2012. Razdoblje 1994. – 1999. || Razdoblje 2000. – 2006. || Razdoblje 2007. – 2013. || Provedeni/odlučeni-potvrđeni: Poljoprivreda: || - || 93 || 81 || 7 728 || 7 902 || 92.7% || 623 || 7 139 EFJP || - || - || - || 7 728 || 7 728 || 93.3% || 558 || 7 024 Ruralni razvoj* || - || 93 || 81 || - || 174 || 72.8% || 65 || 115 Kohezijska politika: || 2 535 || 6 359 || 779 || - || 9 673 || 89.7% || 1 114 || EFRR || 1 764 || 4 626 || 154 || - || 6 544 || 89.6% || 761 || 4 128 Kohezijski fond || 264 || 464 || 87 || - || 815 || 82.8% || 169 || 608 ESF || 407 || 1 206 || 538 || - || 2 150 || 96.7% || 74 || 1 720 FIUR/EFR || 100 || 5 || 0 || - || 105 || 52.2% || 96 || 104 Smjernice EFSJP-a* || 0 || 58 || - || - || 58 || 80.6% || 14 || 41 Ostalo || - || - || - || 2 || 2 || 100,0% || - || 0 || || || || || || || || Ukupno || 2 535 || 6 452 || 861 || 7 730 || 17 577 || 91,0% || 1 737 || 13 741 *Određeni iznosi prethodno
prijavljeni kao financijske korekcije sad se knjiže kao povrati. Iznos financijskih
korekcija unesenih u ovu tablicu za poljoprivredu predstavlja bruto iznose koji
se odnose na odlukama o potvrdi sukladnosti. Međutim, kod iznosa unesenih
u bilješku 6.4.2.2. također se u obzir uzimaju odluke o
financijskom odobrenju. U pogledu EFJP-a
izvršenim kumulativnim iznosom od 7 728 milijuna EUR obuhvaćene su
sve korekcije provedene od donošenja prve odluke 1999. Kad je riječ o ruralnom
razvoju, kumulativnim iznosom od 174 milijuna EUR obuhvaćeni su sve
korekcije i povrati zbog nepravilnosti od 2007. Treba napomenuti da je u nekim
slučajevima datum provedbe odgođen za nekoliko godine i da su neke
odluke o povratu izvršene u odgođenim godišnjim obrocima. Riječ je o
državama članicama kojima se pruža financijska pomoć u skladu s
Okvirnim sporazumom o europskoj financijskoj stabilnosti potpisanim 7. lipnja
2010. Posljedica navedenog jest povećana nepodudarnost odlučenih i
izvršenih kumulativnih iznosa. Kohezijska politika: Razdoblje 2000. – 2006.: povećanje stope
provedbe EFRR-a za programsko razdoblje 2000. – 2006. u 2012. (s 53 %
u 2011. do 92 % u 2012.) objašnjava se činjenicom da su državama članicama
poslani svi dopisi (osim sedam) o završetku povezani s EFRR-om kojima su obuhvaćeni
operativni programi do kraja 2012. nakon čega je došlo do odobrenja dijela
zahtjeva za plaćanje za EFRR za razdoblje 2000. – 2006. (u
granicama raspoloživih sredstava). Visoka stopa provedbe na kraju 2012. odnosi
se i na ESF. Kad je riječ o FIUR-u, službe Komisije još uvijek obrađuju
dokumente o završetku i naloge za plaćanje čime se može objasniti
niska stopa provedbe u ovom programskom razdoblju. Razdoblje 2007. – 2013.:
kao rezultat strožeg nadzora Komisije u ovoj je fazi provedbe programa izvršen
veći broj revizija. U narednim će godinama broj potvrđenih/odlučenih
ili provedenih korekcija nastaviti rasti zbog uloge Komisije kao nadzornog
tijela i revizija EU-a. U prethodnoj su tablici
unesene financijske korekcije koje određene države članice osporavaju
(iskustvo pokazuje da je Komisija nakon takvih osporavanja vrlo rijetko morala
vratiti iznose). Za više detalja vidi bilješku 5.2.4. 6.4.3.2. Izvršeni povrati –
kumulativni iznosi Pouzdane kumulativne
informacije o povratima dostupne su samo od 2008. kad je u računovodstveni
sustav Komisije uvedena posebna funkcija boljeg praćenja povrata i izvješćivanja
o njima. U informacijama u nastavku dan je presjek povrata prema godinama: u milijunima EUR || || Ukupno na kraju 2012. || Ukupno na kraju 2011. Povrat || Godine || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. Poljoprivreda: || || || || || || || EFJP || 356 || 148 || 172 || 178 || 161 || 1 015 || 854 Ruralni razvoj || 0 || 25 || 114 || 161 || 166 || 466 || 301 Kohezija || 31 || 102 || 25 || 48 || 14 || 219 || 205 Područja unutarnje politike || 40 || 100 || 162 || 268 || 229 || 799 || 570 Područja vanjske politike || 32 || 81 || 136 || 77 || 99 || 425 || 326 Administracija || 0 || 9 || 5 || 2 || 9 || 25 || 16 Ukupno || 459 || 464 || 614 || 734 || 678 || 2 949 || 2 272 6.5. POVRAT NEUPOTRIJEBLJENIH IZNOSA PRETFINANCIRANJA u milijunima EUR || || 2012. || 2011. Poljoprivreda: || || || EFJP || || 0 || 0 Ruralni razvoj || || 0 || 0 Kohezijska politika: || || || EFRR || || 38 || 13 Kohezijski fond || || 5 || 2 ESF || || 214 || 17 FIUR/EFR || || 0 || 0 Smjernice EFSJP-a || || 5 || 10 Područja unutarnje politike || || 207 || 212 Područja vanjske politike || || 104 || 72 ssAdministracija || 2 || 0 Ukupno vraćeno || || 575 || 327 Navedeni iznosi oduzeti su
pri izračunu iznosa pretfinanciranja uključenih u bilješke 2.6.
i 2.10. 6.6. POVRAT KOJI SE ODNOSI NA PRIHODE IZ VLASTITIH SREDSTAVA || u milijunima EUR || || 2012. || 2011. Vraćeni iznosi: – Glavnica – Kamate || || 133 160 || 63 312 Ukupno vraćeno || || 293 || 375 6.7. DODATNE KOREKCIJE (POVLAČENJE
I POVRAT SREDSTAVA) KOJE SU DRŽAVE ČLANICE PRIJAVILE KAO PROVEDENE ZA
RAZDOBLJE
2007. – 2013. u milijunima EUR || Država članica || EFRR/CF || ESF || EFR || Ukupno na kraju 2012. || Belgija || 3 || 11 || - || 14 || Bugarska || 13 || 2 || 0 || 15 || Češka Republika || 191 || 37 || - || 228 || Danska || 0 || 0 || 0 || 0 || Njemačka || 290 || 49 || 1 || 340 || Estonija || 4 || 0 || 0 || 4 || Irska || 0 || 5 || 0 || 5 || Grčka || 63 || - || 0 || 63 || Španjolska || 204 || 39 || 9 || 252 || Francuska || 42 || 37 || 0* || 79 || Italija || 141 || 27 || 0 || 168 || Cipar || 0 || 0 || 0 || 1 || Latvija || 10 || - || 0 || 10 || Litva || 6 || 0 || 0 || 6 || Luksemburg || - || 0 || - || 0 || Mađarska || 26 || - || 0 || 26 || Malta || 1 || 0 || - || 1 || Nizozemska || 1 || 2 || 0 || 3 || Austrija || 4 || 1 || 0 || 5 || Poljska || 204 || - || 0 || 204 || Portugal || 46 || 28 || 1 || 75 || Rumunjska || 43 || - || 0 || 43 || Slovenija || 5 || 5 || - || 10 || Slovačka || 33 || 4 || 0 || 37 || Finska || 1 || 0 || 0 || 1 || Švedska || 2 || 1 || 1 || 4 || Ujedinjena Kraljevina || 38 || 13 || 1 || 52 || Prekogranična područja || 8 || - || - || 8 || UKUPAN BROJ PROVEDNIH ISPRAVAKA || 1 377 || 261 || 14 || 1 652 || *Prema zaključcima
revizije potrebno je izvršiti temeljito unaprjeđenje francuskog tijela
za ovjeravanja koje dostavlja podatke o povratu sredstava za EFR. U
tablici su navedene kumulativne financijske korekcije koje su države članice
prijavile od početka programskog razdoblja 2007. – 2013. do
kraja 2012. Te ispravke treba dodati kumulativnim korekcijama koje je prijavila
Komisija (vidi bilješku 6.4.3.). Radi dodatnog osiguranja u
pogledu vjerodostojnosti i pouzdanosti izvještaja država članica o povučenim
i vraćenim sredstvima Komisija je 2011. počela reviziju strukturnih
mjera (EFRR, CF, ESF, ERF) kako bi izvještaji država članica bili potpuni
i pouzdani. Na
temelju analize rizika za uzorak je u 10 država članica odabrano 12 tijela
za ovjeravanje[1].
Odgovarajuće službe Komisije su tijekom 2012. dobile odgovarajuće
jamstvo da 11 od 12 tijela za ovjeravanje nad kojima je izvršena revizija
raspolažu odgovarajućim mehanizmima za vođenje evidencije o iznosima
povrata i povlačenja nepropisnih plaćanja i obavješćivanje
Komisije o njima. Službe Komisije nastavit će
provoditi tu reviziju tijekom 2013. i poslije u ostalim državama članicama
nakon analize godišnjih financijskih izvještaja država članica o povlačenju
i povratu sredstava koji će se primiti tijekom 2013.
7.
MEHANIZMI FINANCIJSKE POTPORE
U ovoj bilješci želi se
dati cjelokupni pregled trenutačno postojećih mehanizama financijske
potpore u EU-u te informacije kojima se dopunjuje bilješka 2. Informacije
iznesene u prvom dijelu ove bilješke (7.1) odnose se na uzimanja i
davanja zajmova EU-a čime upravlja Komisija. Informacijama u drugom dijelu
ove bilješke (7.2) obuhvaćeni su međuvladini mehanizmi financijske
potpore izvan okvira Ugovora o EU-u te stoga bez učinka na proračun
EU-a. 7.1. POSLOVI UZIMANJA I DAVANJA
ZAJMOVA KOJIMA UPRAVLJA KOMISIJA 7.1.1. Uzimanje i davanje zajmova –
pregled Knjigovodstvena vrijednost || || u milijunima EUR || MFA || Euratom || BOP || EFSM || EZUČ u likvidaciji || Ukupno na dan 31.12.2012. || Ukupno na dan 31.12.2011. Davanje zajmova (bilješka 2.4.2.) || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 221 || 57 294 || 41 281 Uzimanje zajmova (bilješka 2.4.) || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 194 || 57 267 || 41 251 Navedeni iznosi jesu knjigovodstvena
vrijednost, a u tablicama u nastavku izraženi su u nominalnoj vrijednosti. U skladu s Ugovorom o EU-u
Europskoj uniji dane su ovlasti donošenja programa za uzimanje zajmova kako bi
se mobilizirala financijska sredstva potrebna za izvršenje njegove zadaće.
Djelujući u ime EU-a Europska komisija trenutačno vodi tri glavna
programa, makrofinancijsku pomoć (MFA), platnu bilancu (BOP) i Mehanizam
za europsku financijsku stabilnost (EFSM), na temelju kojih može dodjeljivati
bespovratna sredstva te ih financirati izdavanjem dužničkih instrumenata
na tržištima kapitala ili preko financijskih institucija. U obzir treba uzeti ključne
točke ili značajke tih triju instrumenata: -
EU
uzima zajmove na tržištima kapitala ili od financijskih institucija, a ne iz
proračuna jer mu nije dopušteno uzimati zajmove radi financiranja svojih
redovnih proračunskih izdataka ili proračunskog manjka. -
Visina
uzetih zajmova varira od malih privatnih plasmana do 10 ili do 100 milijuna EUR
do standardnih iznosa zajmova za BOP i EFSM. -
Uzeti
zajmovi daju se korisniku u naizmjenični zajam, tj. s istim kuponom,
dospijećem i iznosom. Ne dovodeći u pitanje metodu naizmjeničnosti,
servisiranje duga obveznice pravna je obveza EU-a koji osigurava da se sva
obveznička plaćanja vrše na vrijeme i u cijelosti. U tom cilju
korisnici BOP-a moraju deponirati vraćena sredstva 7 dana prije dana
dospijeća, a korisnici EFSM-a 14 dana prije, što Komisiji daje dovoljno
vremena da izvrši plaćanje na vrijeme bez obzira na okolnosti. -
Odlukama
Vijeća i Komisije utvrđuju se za programe svih zemalja cjelokupni
iznos danog zajma, rate, najviša pojedinačna dospijeća i najviše
prosječno dospijeće zajmovnih paketa. Potom se Komisija i zemlja
korisnik dogovaraju o zajmovnim parametrima, uključujući rate i plaćanje
tranši. Osim toga, sve rate zajma osim prve ovise o poštovanju strogih uvjeta,
dogovorenih uvjeta sličnih potpori MMF-a, u kontekstu zajedničke
financijske potpore EU-a i MMF-a, što također utječe na vremenski
raspored financiranja. -
To znači
da vremenski raspored i dospijeće danih sredstava ovise o povezanim
poslovima EU-a o davanju zajmova. -
Financiranje
se iskazuje isključivo u eurima s dospijećima od 5 do 30 godina. -
Uzimanje
zajmova jest izravna i bezuvjetna obveza EU-a za koju jamči 28 članica
država. -
Ako država
članica ne ispuni obvezu servisiranja duga, sredstva se, ako je moguće,
uzimaju iz raspoložive riznice Komisije. Ako to nije moguće, Komisija
potrebna sredstva uzima od država članica. U skladu sa zakonodavstvom EU-a
o vlastitim sredstvima (članak 12. Uredbe Vijeća br. 1150/2000),
države članice zakonski su obvezne na raspolaganje staviti dovoljna
sredstva za ispunjavanje obveza EU-a. Tako su ulagači izloženi samo
kreditnom riziku EU-a, a ne riziku korisnika zajma. -
Zahvaljujući „naizmjeničnim”
zajmovima za proračun EU-a ne postoji rizik kamatne stope ili tečajni
rizik. Osim
toga, pravni subjekt Euratoma (koji zastupa Komisija) uzima zajmove za
davanje zajmova državama članicama i ostalim zemljama za financiranje
projekata energetskih postrojenja. Naposljetku, nakon restrukturiranja duga dužnika
koji nije ispunio svoje obveze, Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ)
u likvidaciji dobila je 2002. i 2007. zadužnice (ocijenjene AAA) od EIB-a. Knjigovodstvena
vrijednost tih zadužnica na dan bilance stanja iznosila je 221 milijun EUR. Više pojedinosti o svakom
pojedinačnom instrumentu dano je u nastavku. Primjenjivale su se sljedeće
efektivne kamatne stope (izražene kao raspon kamatnih stopa): Dani zajmovi || 31.12.2012. || 31.12.2011. Mikrofinancijska pomoć (MFA) || 0,298 % – 4,54 % || 1,58513 % - 4,54 % Euratom || 0,431 % – 5,76 % || 1,067 % - 5,76 % BOP || 2,375 % – 3,625 % || 2,375 % - 3,625 % EFSM || 2,375 % – 3,750 % || 2,375 % – 3,50 % EZUČ u likvidaciji || 5,2354 % – 5,8103 % || 1,158 % – 5,8103 % Uzeti zajmovi || 31.12.2012 || 31.12.2011 Mikrofinancijska pomoć (MFA) || 0,298 % – 4.54 % || 1,58513 % – 4,54 % Euratom || 0,351 % – 5,6775 % || 0,867 % – 5,6775 % BOP || 2,375 % – 3,625 % || 2,375 % – 3,625 % EFSM || 2,375 % – 3,750 % || 2,375% – 3,50 % EZUČ u likvidaciji || 6,92 % – 9,78 % || 1,158 % – 9,2714 % 7.1.2. Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM) Nominalna vrijednost EFSM-a || u milijunima EUR || Irska || Portugal || Ukupno Ukupni dani zajmovi || 22 500 || *26 000 || 48 500 Isplaćeno na dan 31.12.2011. || 13 900 || 14 100 || 28 000 Isplaćeno 2012. || 7 800 || 8 000 || 15 800 Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || 21 700 || 22 100 || 43 800 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012.* || 0 || 0 || 0 Nepodmireni zajmovi na dan 31.12.2012. || 21 700 || 22 100 || 43 800 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || 800 || 3 900 || 4 700 *Tablica s rasporedom vraćanja
tih zajmova dana je na kraju bilješke 7.1.3. Vijeće je 11. svibnja
2010. osnovalo EFSM radi očuvanja financijske stabilnosti u Europi (Uredba
Vijeća (EU) br. 407/2010.). Tim mehanizmom koji se temelji na članku
122.2 UFEU-a omogućuje se davanje financijske pomoći državi članici
u poteškoćama ili onoj kojoj ozbiljne poteškoće prijete zbog iznimnih
okolnosti koje su izvan njezine kontrole. Pomoć se može dati u obliku
zajma ili kreditne linije. Komisija u ime EU-a uzima zajmove na tržištima kapitala
ili od financijskih institucija te ih kao zajmove daje državama članicama
korisnicama. Prije isplate rate za svaku zemlju koja prima zajam u okviru
EFSM-a vrši se tromjesečna ocjena poštovanja uvjeta politike povezanih sa
zajmom. Zaključcima Vijeća
ECOFIN-a od 9. svibnja 2011. mehanizam se ograničava na 60 milijardi eura,
no pravni limit utvrđen je u članku 2.2 Uredbe Vijeća br. 407/2010
kojim je nepodmireni iznos zajmova ili kreditnih linija ograničen na maržu
dostupnu u okviru gornje granice vlastitih sredstava. Za uzete zajmove povezane
sa zajmovima isplaćenima u okviru EFSM-a daju se jamstva iz proračuna
EU-a – stoga je u pogledu tih zajmova na dan 31. prosinca 2012. proračun
izložen najvišem mogućem riziku u iznosu od 44 476 milijuna EUR
(iznos iznad 43,8 milijarde EUR jest nominalna vrijednost). S obzirom na to da
su za uzete zajmove u okviru EFSM-a dana jamstva iz proračuna EU-a,
Europski parlament pažljivo ispituje aktivnosti Komisije u vezi EFSM-a te vrši
nadzor u kontekstu proračunskog postupka i davanja razrješnice. Vijeće je Provedbenom
odlukom iz prosinca 2010. odobrilo davanje zajma Irskoj u najvišem iznosu od
22,5 milijarde EUR te Provedbenom odlukom iz svibnja 2011. davanje zajma
Portugalu u najvišem iznosu od 26 milijardi EUR. U početnim provedbenim
odlukama utvrđena je kamata s maržom kako bi uvjeti bili slični
uvjetima za potporu MMF-a. Provedbenim odlukama Vijeća br. 682/2011 i
683/2011 od 11. listopada 2011. Vijeće je ukinulo kamatnu maržu te
produljilo prosječno dospijeće sa 7,5 na 12,5 godina, a dospijeće
individualnih tranši na najviše 30 godina. ECOFIN je 12. travnja 2013.
prihvatio s daljnjim produljenjem najvišeg prosječnog dospijeća
zajmova iz EFSM-a za Irsku i Portugal sa 7 na 19,5 godina. Tim produljenjem
ublažit će se profil otplate duga za obje zemlje te smanjiti njihove
potrebe refinanciranja nakon završetka programa. Za zajmove Irskoj i
Portugalu u okviru EFSM-a EU planira izdavati daljnje obveznice u posljednjem
tromjesečju 2013. u ukupnom iznosu od 3 milijarde EUR. EFSM se više neće
upotrebljavati za financiranje novih programa ili sklapanje novih sporazuma o
davanju zajmova, ali će se upotrebljavati za tekuće programe za
Portugal i Irsku (vidi i bilješku 7.2.2. u nastavku). 7.1.3. Platna bilanca (BOP) U okviru financijskog
instrumenta BOP koji se temelji na politikama, državama članicama EU-a
daje se srednjoročna financijska pomoć. Njime
se omogućuje davanje zajmove državama članicama koje imaju poteškoće
sa svojim platnim bilancama ili im takve poteškoće ozbiljno prijete. Ovim instrumentom mogu se koristiti samo države članice
koje nisu uvele euro. Najviši nepodmireni
iznosi zajmova danih u okviru ovog instrumenta ograničeni su na 50
milijardi EUR. Za uzete zajmove povezane sa
zajmovima u okviru BOP-a daju se jamstva iz proračuna EU-a – stoga je u
pogledu tih zajmova na dan 31. prosinca 2012. proračun izložen najvišem
mogućem riziku u iznosu od 11 623 milijuna EUR (iznos ispod 11,4
milijarde EUR jest nominalna vrijednost). Nominalna vrijednost BOP-a || u milijunima EUR || Mađarska || Latvija || Rumunjska || Ukupno Ukupni dani zajmovi || 6 500 || 3 100 || 6 400 || 16 000 Isplaćeno 2008. || 2 000 || - || - || 2 000 Isplaćeno 2009. || 3 500 || 2 200 || 1 500 || 7 200 Isplaćeno 2010. || - || 700 || 2 150 || 2 850 Isplaćeno 2011. || - || - || 1 350 || 1 350 Isplaćeno 2012. || - || - || - || - Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || 5 500 || 2 900 || 5 000 || 13 400 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || (2 000) || - || - || (2 000) Nepodmireni iznos na dan 31.12.2012. || 3 500 || 2 900 || 5 000 || 11 400 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || 0 || 0 || 1 400 || 1 400 *Tablica s rasporedom vraćanja
tih zajmova dana je na kraju ove bilješke. U razdoblju od studenoga
2008. do kraja 2012. Mađarskoj, Latviji i Rumunjskoj dani su zajmovi u
iznosu od 16 milijardi EUR od čega je 13,4 milijarde EUR isplaćeno do
kraja 2012. Treba napomenuti da je program
pomoći iz BOP-a za Mađarsku istekao u studenome 2010. (od čega
nije povučena 1 milijarda EUR), a prvi otplaćeni iznos od 2 milijarde
EUR primljen je prema planu u prosincu 2011. Program
pomoći iz BOP-a za Latviju istekao je u siječnju 2012 (s nepovučenih
200 milijuna EUR). Prvi program pomoći iz
BOP-a za Rumunjsku istekao je u svibnju 2012., a sva su dana sredstva isplaćena. Rumunjska je u veljači
2011. zatražila popratni program preventivne financijske pomoći u okviru
instrumenta BOP za potporu ponovnom uzletu gospodarskog rasta. Vijeće je 12. svibnja 2011. donijelo odluku o
davanju preventivne pomoći iz BOP-a za Rumunjsku u iznosu do 1,4 milijarde
EUR (Odluka Vijeća 2011/288/EU) koja se , da je bila zatražena, morala
odobriti i u obliku zajma s najvišim dospijećem od sedam godina. Ta je preventivna pomoć istekla krajem ožujka
2013., a da nije bila upotrijebljena. U tablici koja slijedi dan
je pregled planiranog rasporeda otplaćivanja u nominalnoj vrijednosti za
nepodmirene iznose zajmova iz EFSM-a i BOP-a na datum potpisivanja ovog izvještaja: u milijardama EUR Godine || BOP || EFSM || Ukupno Mađarska || Latvija || Rumunjska || Ukupno || Irska || Portugal || Ukupno 2014. || 2.0 || 1.0 || || 3.0 || || || || 3.0 2015. || || 1.2 || 1.5 || 2.7 || 5.0 || || 5.0 || 7.7 2016. || 1.5 || || || 1.5 || || 4.75 || 4.75 || 6.25 2017. || || || 1.15 || 1.15 || || || || 1.15 2018. || || || 1.35 || 1.35 || 3.9 || 0.6 || 4.5 || 5.85 2019. || || 0.5 || 1.0 || 1.5 || || || || 1.5 2021. || || || || || 3.0 || 6.75 || 9.75 || 9.75 2022. || || || || || || 2.7 || 2.7 || 2.7 2025. || || 0.2 || || 0.2 || || || || 0.2 2026. || || || || || 2.0 || 2.0 || 4.0 || 4.0 2027. || || || || || 1.0 || 2.0 || 3.0 || 3.0 2028. || || || || || 2.3 || || 2.3 || 2.3 2032. || || || || || 3.0 || || 3.0 || 3.0 2038. || || || || || || 1.8 || 1.8 || 1.8 2042. || || || || || 1.5 || 1.5 || 3.0 || 3.0 Ukupno || 3.5 || 2.9 || 5.0 || 11.4 || 21.7 || 22.1 || 43.8 || 55.2 7.1.4. MFA, EURATOM i EZUČ u
likvidaciji MFA je financijski instrument,
koji se temelji na politikama, za nevezanu i nenamjensku platnu bilancu i/ili
proračunsku potporu partnerskim trećim zemljama koje su prostorno
bliske području EU-a. Upotrebljava se u obliku srednjoročnih/dugoročnih
zajmova ili bespovratnih sredstava ili njihove odgovarajuće kombinacije te
se njime općenito dopunjuju sredstva dana u kontekstu programa prilagodbe
i reforme koje podupire MMF. Komisija je do 31. prosinca 2012. sklopila dodatne
ugovore o zajmu u iznosu od 100 milijuna EUR, ali druge stranke do kraja godine
još nisu povukle ta sredstva. Komisija za te zajmove još nije primila
jamstva trećih strana, ali su za njih jamstva dana iz Jamstvenog fonda
(vidi bilješku 2.4.). Euratom je pravni subjekt EU-a, a
zastupa ga Europska komisija. On državama članicama daje zajmove za
financiranje ulagačkih projekata u državama članicama koji se odnose
na industrijsku proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama i
na industrijska postrojenja gorivnog ciklusa. Daje zajmove i državama koje nisu
članice za podizanje razine sigurnosti i učinkovitosti nuklearnih
elektrana i postrojenja nuklearnog gorivnog ciklusa koji su u funkciji ili fazi
izgradnje. Za te su zajmove primljena jamstva trećih strana u iznosu od
423 milijuna EUR (2011.: 447 milijuna EUR). Zajmovi EZUČ-a u likvidaciji daju se za
uzete zajmove u skladu s člancima 54. i 56. Ugovora o EZUČ-u te tri
nekotirana dužnička vrijednosna papira koje izdaje EIB u zamjenu za dužnika
koji nije ispunio svoje obveze. Ta će se
tri dužnička vrijednosna papira zadržati do njihovog dospijeća (2017.
i 2019.) kako bi se pokrilo servisiranje povezanih uzetih zajmova. Promjene u knjigovodstvenoj vrijednosti odgovaraju
promjeni obračunanih kamata povećanih za godišnju amortizaciju plaćenih
premija i transakcijskih troškova nastalih na početku, izračunanih s
pomoću metode efektivne kamate.
7.2. MEĐUVLADINI FINANCIJSKI MEHANIZMI IZVAN OKVIRA
UGOVORA O EU-u
7.2.1. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) Europski fond za
financijsku stabilnost (EFSF) osnovale su države članice europodručja
na temelju odluka koje je 9. svibnja 2010 donijelo Vijeće ECOFIN-a. Njegova
je svrha očuvanje financijske stabilnosti Europe pružanjem financijske
pomoći državama članicama europodručja. Nakon 1. srpnja 2013. iz
EFSF-a ne daju se novi zajmovi (vidi bilješku 7.2.2. u nastavku), što je
u skladu sa Okvirnim sporazumom na snazi. U skladu sa sporazumom šefova država
i vlada europodručja iz srpnja 2013., za ESFS je dopuštena primjena sljedećih
instrumenata na temelju odgovarajuće uvjetovanosti: -
davanje
zajmova zemljama koje su u financijskim poteškoćama -
posredovanje
na primarnim i sekundarnim tržištima dužničkih instrumenata. Na
sekundarnom tržištu će se posredovati samo na temelju analize ESB-a o
priznavanju postojanja iznimnih okolnosti na financijskom tržištu i rizika za
financijsku stabilnost -
djelovanje
na temelju preventivnog programa -
financiranje
dokapitalizacije financijskih institucija davanjem zajmova vladama -
davanje
potvrda o djelomičnoj zaštiti od rizika uz osiguranje novih sredstava
ranjivim državama članicama. EFSF se podupire iz
jamstvenih obveza država članica europodručja u iznosu od ukupno 780
milijardi EUR, a raspolaže iznosom od 440 milijardi EUR namijenjenih za davanje
zajmova. Za EFSF se ne daju jamstva iz proračuna EU-a. EFSF je trgovačko
društvo s nastanom u Luxembourgu čiji su vlasnik države članice
europodručja te, s obzirom na to da nije obuhvaćen Ugovorom o EU-u,
nije tijelo EU-a te se ne iskazuje i ne konsolidira u financijskom izvještaju
EU-a. Stoga EFSF nema utjecaja na financijski izvještaj EU-a, osim mogućih
prihodovnih sankcija opisanih u nastavku. Komisija je nadležna za
pregovore o uvjetima politike vezanih uz financijsku pomoć i praćenje
poštovanja tih uvjeta. Na temelju Uredbe br. 1173/2011 Europskog
parlamenta i Vijeća moguće je državama članicama s eurom kao
valutom nametati sankcije u obliku novčanih kazni. Te se novčane
kazne, u visini 0,2 % BNP-a države članice iz prethodne godine, mogu
određivati u slučajevima kada država članica nije poduzela
odgovarajuće mjere da ispravi prekomjeran proračunski manjak ili ako
su statistički podaci prepravljeni. Slično tomu, Uredbom br.
1174/2011 o makroekonomskim neravnotežama omogućava se nametanje godišnjih
novčanih kazni državama članicama europodručja u visini 0,1 %
BNP-a u slučajevima kad država članica nije poduzela potrebnu
korektivnu mjeru ili nije podnijela dostatan korektivni akcijski plan. Uredbom
br. 1177/2011 ažurirana je Uredba br. 1467/97 o ubrzavanju i pojašnjavanju
provođenja postupka u vezi s prekomjernim manjkom. U ažuriranoj Uredbi
predviđena je i mogućnost određivanja novčanih kazni državama
članicama europodručja (u visini 0,2 % BNP-a uvećano za
varijabilnu komponentu). U skladu s tim trima uredbama, sve novčane kazne
plaćene Komisiji prosljeđuju se EFSF-u ili mehanizmu koji će ga
naslijediti. Trenutačno je predviđen prijenos tih novčanih kazni
preko proračuna EU-a u EFSF. To bi značilo da se ti iznosi iskazuju
kao proračunski prihod i izdatak te stoga nema učinka na cjelokupni
proračunski rezultat. Isto tako nemaju učinka ni na poslovni rezultat
koji se prikazuje u financijskim izvještajima EU-a. Nominalna vrijednost EFSF-a || u milijunima EUR || Irska || Portugal || Grčka* || Ukupno Ukupni dani zajmovi || 17 700 || 26 000 || 109 100 || 152 800 Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || 12 000 || 18 200 || 73 700 || 103 900 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || - || - || - || - Nepodmireni zajmovi na dan 31.12.2012. || 12 000 || 18 200 || 73 700 || 103 900 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || 5 700 || 7 800 || 35 400 || 48 900 *2. program 7.2.2. Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) Europsko vijeće
dogovorilo se 17. prosinca 2010. o tome da države članice europodručja
moraju uspostaviti trajan stabilizacijski mehanizam, Europski stabilizacijski
mehanizam (ESM), međuvladinu organizaciju u skladu s međunarodnim
javnim pravom i izvan okvira Ugovora o EU-u. Ugovor o ESM-u potpisalo je 17 država
članica europodručja 2. veljače 2012., a mehanizam je stupio na
snagu u listopadu 2012. Na ESM su prenijete zadaće koje je izvršavao EFSM,
a od 1. srpnja 2013. i zadaće koje je izvršavao EFSF te je tako ESM
postao jedini i trajni mehanizam odgovora na nove zahtjeve za financijsku pomoć
državama članicama europodručja. Stoga se EFSF i EFSM više neće
upotrebljavati za financiranje novih programa ili sklapanje novih sporazuma o
davanju zajmova, ali će se upotrebljavati za tekuće programe za
Portugal, Irsku i Grčku. Zajmovi dani u okviru EFSM-a stoga će se i
dalje isplaćivati i vraćati u skladu s pravilima EFSM-a, a za
povezane uzete zajmove, koji će se i dalje iskazivati u bilanci stanja
EU-a, i dalje će vrijediti jamstva iz proračuna EU-a. Stoga osnivanje
ESM-a sad neće imati utjecaja na postojeće obveze u okviru EFSM-a.
Treba napomenuti i da se za uzete zajmove za ESM neće davati jamstva iz
proračuna EU-a. ESM se podupire čvrstom
kapitalnom strukturom, s ukupnim iznosom upisanog kapitala od 700 milijardi
EUR, od čega je 80 milijardi u obliku uplaćenog kapitala država članica
europodručja. S tim kapitalom za davanje zajmova u načelu je raspoloživo
500 milijardi EUR. Za primanje pomoći u okviru ESM-a potrebno je poštovati
uvjete zavisno od odabranog mehanizma pomoći. Davanje zajmova državama članicama
korisnicama ovisit će o provedbi strogog programa financijske i fiskalne
prilagodbe u skladu s postojećim uređenjem. S obzirom na to da ima
pravnu osobnost te da ga financiraju države članice europodručja, ovaj
mehanizam nije tijelo EU-a te nema utjecaja na financijski izvještaj ili proračun
EU-a, osim mogućih prihodovnih sankcija opisanih u nastavku. Komisija je
nadležna za pregovore o ispunjavanju uvjeta politike povezanih s financijskom
pomoći i praćenje poštovanja tih uvjeta (kao i EFSF). Prije isplate
rate za svaku zemlju koja prima financijsku pomoć u okviru ESM-a redovito
se ocjenjuje poštovanje uvjeta politike. Kako je navedeno, nakon
zatvaranja EFSF-a novčane kazne naplaćene u skladu s uredbama br. 1173/2011,
1174/2011 i 1177/2011 u ESM će se prenositi preko proračuna EU-a. Osim
toga, u Ugovoru o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju koji je
potpisalo 25 država članica (osim Ujedinjene Kraljevine i Češke
Republike), ako država članica ne poduzme potrebne mjere u slučaju kršenja
kriterija manjka, predviđeno je plaćanje kazni za bilo koju od
ugovornih stranaka. Propisane kazne (koje ne smiju prelaziti 0,1 % BNP-a)
uplaćivat će se u ESM ako se odnose na države članice europodručja
(te neće imati utjecaja na proračunski rezultat EU-a, kao primjerice
EFSF) ili u proračun EU-a ako se odnose na države koje nisu članice
europodručja – vidi članak 8. stavak 2. Ugovora. U drugom slučaju
iznos kazne u proračunu EU-a knjižit će se kao prihod te će se
kao takav iskazati u financijskom izvještaju. Nominalna vrijednost ESM-a || u milijunima EUR || || || || Španjolska Ukupni dani zajmovi || || || || 100 000 Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || || || || 39 468 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || || || || - Nepodmireni zajmovi na dan 31.12.2012. || || || 39 468 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || || || || 60 532
8.
UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM
RIZIKOM
Sljedeće objave u
pogledu upravljanja financijskim rizikom u EU-u odnose se na: –
davanje
i uzimanje zajmova čime se bavi Europska komisija upotrebom sljedećih
instrumenata: Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM), platna
bilanca (BOP), makrofinancijska pomoć (MFA), djelovanja Euratoma i
Europske zajednice za ugljen i čelik (u likvidaciji) –
operacije
Europske komisije povezane s riznicom u cilju izvršenja proračuna EU-a,
uključujući primanje novčanih kazni i –
Jamstveni
fond za vanjska djelovanja. 8.1. Vrste RIZIKA
Tržišni
rizik jest
rizik fluktuacije poštene vrijednosti ili budućih novčanih tokova
financijskog instrumenta uslijed promjena tržišnih cijena. On ne podrazumijeva
samo mogući gubitak, već i mogući dobitak. Čine ga rizik od
promjene tečaja stranih valuta, kamatni rizik i ostali cjenovni rizici
(koji za EU nisu znatni).
Rizik od promjene tečaja
stranih valuta jest rizik da će promjene tečaja stranih valute
utjecati na aktivnosti ili ulaganja EU-a. Do njega dolazi zbog promjene
cijene jedne valute u odnosu na drugu.
Kamatni rizik jest mogućnost
smanjenja vrijednosti vrijednosnih papira, osobito obveznica, zbog povećanja
kamatnih stopa. Općenito, više kamatne stope uzrokuju niže cijene
obveznica s fiksnom kamatnom stopom i obratno.
Kreditni rizik jest rizik od gubitka zbog
neotplaćivanja zajma ili drugih kreditnih linija (glavnice i kamata ili
samo jedno od njih) dužnika/zajmoprimca ili svakog kršenja ugovorne obveze. Oblici
neotplaćivanja jesu kašnjenje u otplati, restrukturiranje načina
otplate korisnika zajma i stečaj.
Rizik
likvidnosti jest
rizik koji nastaje zbog poteškoća u prodaji imovine, primjerice rizik da
se trgovanje određenim vrijednosnim papirom ili imovinom na tržištu ne može
dovoljno brzo obaviti kako bi se spriječio gubitak ili ispunila obveza.
8.2. politike upravljanja rizikom
Uzimanje i davanje zajmova Transakcije uzimanja i
davanja zajmova i povezano upravljanje riznicom provodi EU u skladu s
odgovarajućim odlukama Vijeća, ako su primjenjive, i međunarodnim
smjernicama. Odgovarajuće operativne jedinice razvile su i koriste pisane
postupke kojima su obuhvaćena posebna područja poput uzimanja i
davanja zajmova te upravljanje riznicom. Opće je pravilo da se promjene
kamatne stope ili tečajeva stranih valuta (omeđivanje rizika) ne mogu
kompenzirati jer se davanje zajmova financira uglavnom „naizmjeničnim”
zajmovima što ne uzrokuje otvorene kamatne ili tečajne pozicije. Primjena „naizmjeničnosti”
redovito se provjerava. Europska komisija upravlja
likvidacijom obveza EZUČ-a za koji nije predviđeno davanje novih
zajmova ili odgovarajućih sredstava. Novo uzimanje zajmova EZUČ-a
ograničeno je na refinanciranje u cilju smanjenja troška sredstava. Kad je
riječ o operacijama riznice, primjenjuju se načela opreznog
upravljanja u cilju ograničenja financijskih rizika.
Riznica
Pravila i načela
upravljanja operacijama riznice Komisije utvrđena su u Uredbi Vijeća
br. 1150/2000 (izmijenjenoj uredbama Vijeća br. 2028/2004 i
105/2009) i Financijskoj uredbi (Uredba Vijeća br. 1605/2005
izmijenjena uredbama Vijeća br. 1995/2006, 1525/2007 i 1081/2010) i
Provedbenim pravilima (Uredba Komisije br. 2342/2002 izmijenjena uredbama
Komisije br. 1261/2005, 1248/2006 i 478/2007). Kao rezultat navedenih
uredaba primjenjuju se sljedeća glavna načela: –
države članice
uplaćuju vlastita sredstva na račune otvorene za tu namjenu u ime
Komisije, a pri riznici ili tijelu koje imenuje svaka država članica. Tim
se sredstvima Komisija može koristiti samo za pokrivanje potreba za gotovinom –
države članice
uplaćuju vlastita sredstva u svojim nacionalnim valutama, a plaćanja
Komisije izražavaju se u eurima –
bankovni
računi otvoreni u ime Komisije ne mogu imati negativan saldo. To se ograničenje
ne primjenjuje na račune vlastitih sredstava Komisije u slučaju
neotplate zajmova dogovorenih ili zajamčenih u skladu s uredbama i odlukom
Vijeća EU-a te uz određene uvjete ako potrebe za gotovinom premašuju
sredstva na računima –
sredstva
na bankovnim računima izražena u valutama koje nisu euro upotrebljavaju se
za plaćanje u istim valutama ili se u redovitim vremenskim razmacima preračunavaju
u euro. Osim računa s
vlastitim sredstvima, Komisija otvara i druge bankovne račune u središnjim
ili komercijalnim bankama namijenjene plaćanju i otplati koji nisu
povezani s doprinosima država članica proračunu. Aktivnosti riznice i plaćanja
vrše se potpuno automatski i temelje se na suvremenim informacijskim sustavima.
U cilju jamčenja sigurnosti sustava i osiguranja razdvajanja zadaća u
skladu s Financijskom uredbom, standardima unutarnje kontrole Komisije i načelima
revizije primjenjuju se posebni postupci. Radi ograničenja
poslovnih i financijskih rizika i osiguranja odgovarajuće razine nadzora
upravljanje aktivnostima riznice i plaćanja Komisije uređeno je nizom
pisanih smjernica i postupaka. Njima su obuhvaćena različita područja
poslovanja (primjerice: izvršavanje plaćanja i upravljanje novcem, predviđanje
novčanih tokova, kontinuitet poslovanja itd.), a njihovo poštovanje
redovito se provjerava. Osim toga, GU Proračun i GU ECFIN razmjenjuju
informacije o upravljanju rizikom i najboljoj praksi zaštite od izloženosti. Novčane
kazne Privremeno
naplaćene novčane kazne: depoziti Iznosi
primljeni prije 2010. ostaju na računima banaka posebno odabranih za
deponiranje privremeno naplaćenih novčanih kazni. Odabir banaka vrši
se u skladu s postupcima javne nabave utvrđenima u Financijskoj uredbi. Deponiranje
sredstava u određene banke određuje se na temelju unutarnje politike
upravljanja rizikom kojom se utvrđuju uvjeti kreditne sposobnosti i iznos
sredstava koji se mogu plasirati razmjerno kapitalu protustranke. Redovito se
utvrđuju i ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost
s unutarnjim politikama i postupcima. Privremeno
naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI Iznos privremeno naplaćenih novčanih kazni od
2010. ulaže se u posebno osnovan fond BUFI. Imovinom u pogledu privremeno naplaćenih
novčanih kaznih upravlja Komisija u skladu s unutarnjim smjernicama i
smjernicama za upravljanje imovinom. Odgovarajuće operativne jedinice
razvile su i koriste priručnike o postupku kojima su obuhvaćena
posebna područja poput upravljanje riznicom. Redovito se utvrđuju i
ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost s
unutarnjim smjernicama i postupcima. Upravljanje
imovinom ima za cilj ulaganje Komisiji plaćenih novčanih kazni kako
bi se: (a)
omogućio jednostavan pristup sredstvima kad je to potrebno i (b) u normalnim uvjetima osigurao prihod koji je u
prosjeku jednak referentnom prihodu BUFI-ja umanjenom za nastale troškove. Ulaganja
su u načelu ograničena na sljedeće kategorije: oročeni
depoziti u središnjim bankama europodručja, agencijama europodručja za
upravljanje državnim dugom, bankama u državnom vlasništvu ili s državnim
jamstvom ili nadnacionalnim institucijama; obveznice, mjenice i potvrde o
depozitu koje izdaju nacionalni subjekti izazivajući izravnu izloženost
europodručja ili koje izdaju nadnacionalne institucije. Bankovna
jamstva Komisija
drži jamstva za znatne iznose koje izdaju financijske institucije u vezi s novčanim
kaznama koje određuje za poduzeća koja krše pravila EU-a o tržišnom
natjecanju (vidi bilješku 2.9.1.). Jamstva
se dobivaju od poduzeća koji umjesto novčane kazne vrše privremeno
plaćanje. Jamstvima se upravlja u skladu
s unutarnjom politikom upravljanja rizikom. Redovito se utvrđuju i
ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost s
unutarnjim politikama i postupcima. Jamstveni
fond Pravila i načela
upravljanja imovinom Jamstvenog fonda (vidi bilješku 2.4.) utvrđena
su u Konvenciji Europske komisije i EIB-a potpisanoj 25. studenoga 1994. te
naknadnim izmjenama od 17. i 23. rujna 1996., 8. svibnja 2002., 25. veljače
2008. i 9. studenoga 2010. Jamstveni fond posluje samo u eurima. Ulaganja se vrše
samo u euru kako bi se izbjegao svaki rizik od promjene tečaja stranih
valuta. Upravljanje imovinom temelji se na tradicionalnim pravilima opreznosti
u financijskim aktivnostima. Potrebno je posebnu pozornost obratiti smanjenju
rizika i osiguranju da se imovina može prodati ili prenijeti bez znatnog kašnjenja
uzimajući u obzir obuhvaćene obveze. 8.3. RiziCI Od promjene teČaja
stranih valuta Uzimanje i davanje zajmova Većina financijske
imovine i obveza izražava se u euru te se u tim slučajevima EU ne suočava
s rizikom od promjene tečaja stranih valuta. Međutim, EU daje zajmove
u američkim dolarima iz financijskog instrumenta Euratom, a oni se
financiraju uzetim zajmovima u istom iznosu u američkim dolarima („naizmjenične”
aktivnosti). Na datum bilance stanja EU se u pogledu Euratoma ne suočava s
rizikom od promjene tečaja stranih valuta. Za EZUČ u likvidaciji neto
izloženost stranoj valuti mala je i iznosi 1,35 milijuna EUR koji proizlaze iz
stambenih zajmova u vrijednosti 1,13 milijuna EUR i stanja na tekućim računima
u vrijednosti 0,22 milijuna EUR.
Riznica
Vlastita sredstva koja uplaćuju
države članice u valutama koje nisu euro pohranjuju se na računima za
vlastita sredstva u skladu s Uredbom o vlastitim sredstvima. Preračunavaju
se u euro kad su potrebna za pokrivanje plaćanja. Postupci koji se
primjenjuju na upravljanje tim sredstvima utvrđeni su navedenom Uredbom. U
ograničenom broju slučajeva sredstva se upotrebljavaju za izravna plaćanja
koja se vrše u istoj valuti. Komisija u komercijalnim
bankama drži niz računa u valutama EU-a koje nisu euro, te u američkim
dolarima i švicarskim francima koje joj služe za plaćanja u tim valutama. Ti
se računi pune ovismo o iznosu plaćanje koje treba izvršiti te stoga
njihov saldo ne predstavlja rizik od promjene tečaja stranih valuta. Ako se razni primici (osim
vlastitih sredstava) na račune uplaćuju u valutama koje nisu euro,
oni se prenose na račune Komisije u istim valutama ako su potrebni za izvršavanja
plaćanja ili preračunavaju u euro i prenose na račune u eurima.
Knjiga blagajne u valutama koje nisu euro puni se ovisno o procijenjenim
kratkoročnim potrebama lokalnih plaćanja u istim valutama. Salda tih
računa održavaju se unutar njihovih gornjih granica. Novčane kazne Privremeno
naplaćene novčane kazne (depoziti i portfelj BUFI-ja) i bankovna
jamstva S obzirom da se sve novčane
kazne utvrđuju i plaćaju u eurima, nema rizika od promjene tečaja
stranih valuta. Jamstveni
fond Financijska imovina izražena
je u eurima te stoga nema rizika od promjene tečaja stranih valuta. 8.4. Kamatni rizik Uzimanje i davanje zajmova Uzeti i dani zajmovi s
promjenjivim kamatnim stopama Zbog prirode uzimanja i
davanja zajmova, EU posjeduje znatnu kamatonosnu imovinu i obveze. Zbog zajmova
uzetih u okviru MFA-a i Euratoma po promjenjivim kamatama, EU je izložen
kamatnom riziku. Međutim, kamatni rizici koji nastaju zbog uzetih zajmova
prebijaju se davanjem zajmova pod istim uvjetima (naizmjenični zajmovi). Na
datum bilance stanja EU ima zajmove (izražene u nominalnim iznosima) s
promjenjivim kamatnim stopama u iznosu od 0,7 milijardi EUR (2011.: 0,8
milijardi EUR) pri čemu im se svakih šest mjeseci ponovno određuje
cijena. Uzeti i dani zajmovi s
nepromjenjivim kamatnim stopama EU ima i zajmove u okviru
MFA-a i Euratoma s nepromjenjivim kamatnim stopama u ukupnom iznosu od 271
milijun EUR (2011.: 236 milijuna EUR) s konačnim dospijećem između
jedne i pet godina (25 milijuna EUR) i nakon pet godina (246 milijuna EUR). Važnije
je da EU ima deset zajmova u okviru financijskog instrumenta BOP s
nepromjenjivim kamatnim stopama u ukupnom iznosu od 11,4 milijarde EUR u 2012.
(2011.: 11,4 milijarde EUR) s konačnim dospijećem između jedne i
pet godina (8,4 milijarde EUR) i nakon pet godina (3,0 milijarde EUR). U okviru
financijskog instrumenta EFSM EU ima 18 zajmova u s nepromjenjivim kamatnim
stopama u ukupnom iznosu od 43,8 milijarde EUR u 2012. s konačnim dospijećem
između jedne i pet godina (9,8 milijarde EUR) i nakon pet godina (34
milijarde EUR). EZUČ u likvidaciji je
zbog prirode svojih aktivnosti izložen kamatnom riziku. Kamatni rizici koji
nastaju zbog uzetih zajmova općenito se prebijaju davanjem zajmova pod
istim uvjetima. Kad je riječ o upravljanju imovinom, 4 % portfelja
EZUČ-a jesu obveznice s promjenjivom kamatnom stopom. Na dan bilance
stanja beskuponske obveznice predstavljaju 8 % obvezničkog portfelja.
Riznica
Iz riznice Komisije ne posuđuje
se novac te ona stoga nije izložena kamatnom riziku. Međutim, u riznicu
pristižu kamate na salda raznih bankovnih računa. Stoga je Komisija uvela
mjere kako bi kamate koje se obračunavaju na njezine bankovne račune
redovito odražavale tržišne kamatne stope te njihovu moguću promjenu. Računi otvoreni u
riznicama država članica ili središnjim nacionalnim bankama koji služe za
primitak vlastitih sredstava nisu kamatonosne te se za njih ne plaćaju
naknade. Za sve ostale račune u središnjim nacionalnim bankama naknada
ovisi o posebnim uvjetima koje nudi svaka banka, a primijenjene su kamatne
stope promjenjive i prilagođene fluktuacijama tržišta. Na prekonoćna salda računa
otvorenih u komercijalnim bankama kamate pristižu na dnevnoj osnovi. To se
temelji na promjenjivim tržišnim stopama na koje se primjenjuje ugovorna marža
(pozitivna ili negativna). Za većinu računa izračun kamate
povezan je s EONIA-om (prekonoćni prosječni indeks eura) te se
prilagođava kako bi odražavao sve promjene te stope. Za neke ostale račune
izračun kamate povezan je s marginalnom stopom ESB-a za njezine glavne
operacije refinanciranja. Stoga ne postoji rizik da bi Komisija primala kamate
niže od tržišnih stopa. Novčane
kazne Privremeno
naplaćene novčane kazne (depoziti, portfelj BUFI-ja) i bankovna
jamstva Depoziti i bankovna jamstva
nisu izloženi kamatnom riziku. Kamate pristigle na temelju depozita odražavaju
tržišne kamatne stope te njihovu moguću promjenu. Portfelj BUFI-ja ne sadrži
obveznice s promjenjivim kamatnim stopama. Jamstveni
fond Dužnički vrijednosni
papiri u okviru Jamstvenog fonda izdani po promjenjivim kamatnim stopama
podliježu njihovoj promjenjivosti, a za dužničke vrijednosne papire
prisutan je rizik u pogledu njihove poštene vrijednosti. Na datum bilance
stanja obveznice po nepromjenjivoj stopi predstavljaju približno 67 %
ulagačkog portfelja (2011.: 83 %).
8.5. Kreditni
rizik Uzimanje i davanje zajmova Izloženost kreditnom riziku
otklanja se prvo dobivanjem državnih jamstava u slučaju Euratoma, potom
preko Jamstvenog fonda (MFA i Euratom) te mogućim dobivanjem potrebnih
sredstava s računa vlastitih sredstava Komisije otvorenih u državama članicama
i konačno iz proračuna EU-a. U zakonodavstvu o vlastitim sredstvima
utvrđena su plaćanja vlastitih sredstava na najviše 1,23 % BND-a
država članica, a tijekom 2012. za pokrivanje plaćanja odobrenih
sredstava upotrijebljeno je zapravo 0,93 %. To znači da je 31.
prosinca 2012. za pokrivanje tih jamstava postojala raspoloživa marža od 0,3 %.
Jamstveni fond za vanjska djelovanja osnovan je 1994. za pokrivanje rizika od
neplaćanja obveza povezanih s uzetim zajmova kojima se financiraju zajmovi
za zemlje izvan EU-a. U svakom slučaju, ako dužnik ne može u cijelosti
vratiti dužni iznos, izloženost kreditnom riziku ublažava se mogućim
dobivanjem sredstava s računa vlastitih sredstava Komisija otvorenih u državama
članicama na kojima ima dovoljno sredstava. U tu svrhu EU ima pravo
pozvati države članice da poštuju pravne obveze EU prema svojim
zajmodavcima. Kad je riječ o
operacijama riznice, moraju se primjenjivati smjernice o izboru protustranaka. U
skladu s tim, operativna jedinica moći će poslovati samo s
prihvatljivim bankama koje u pogledu protustranaka imaju dovoljna ograničenja. Izloženost EZUČ-a
kreditnom riziku otklanja se redovitom analizom sposobnosti zajmoprimaca da
ispune obveze otplaćivanja kamata i glavnice. Izloženost kreditnom riziku
otklanja se i dobivanjem kolaterala te državnih, korporativnih i osobnih
jamstava. Kad je riječ o operacijama riznice, moraju se primjenjivati
smjernice o izboru protustranaka. Operativna jedinica moći će
poslovati samo s prihvatljivim bankama koje u pogledu protustranaka imaju
dovoljna ograničenja.
Riznica
U skladu s Uredbom Vijeća
br. 1150/2000 o vlastitim sredstvima većina sredstava u riznici
Komisije drži se na računima koje su otvorile države članice za uplaćivanje
svojih doprinosa (vlastiti resursi). Svi ti računi drže se u riznicama država
članica ili središnjim nacionalnim bankama. Te institucije nose najniži
kreditni rizik (ili rizik protustranke) u odnosu na Komisiju jer je izloženost
povezana s državama članicama. Kad je riječ o dijelu sredstava u
riznici Komisije koji se drže u komercijalnim bankama radi izvršavanja plaćanja,
punjenje tih računa vrši se na pravovremenoj osnovi čime automatski
upravlja sustav za upravljanje novcem u riznici. Na svim računima drže se
najniži iznosi novca razmjerni prosječnom iznosu izvršenih dnevnih plaćanja
s tih računa. Stoga su iznosi koje se prekonoćno drže na tim računima
stalno na niskim razinama (prosječno između 20 i 100 milijuna EUR na
više od 20 računa) te je tako izloženost Komisije riziku ograničena. Te
iznose treba razmatrati s obzirom na cjelokupni saldo riznice koji se kreće
od 1 milijarde EUR do 35 milijardi EUR te na cjelokupni iznos izvršenih plaćanja
u 2012. u visini od 139,5 milijardi EUR. Osim toga, za odabir
komercijalnih banaka primjenjuju se posebne smjernice radi daljnjeg smanjivanja
rizika protustranke kojemu je Komisija izložena: –
Sve
komercijalne banke biraju se na temelju poziva na podnošenje ponuda. Najniži kratkoročni
kreditni rejting potreban za pristupanje postupcima nadmetanja jest P-1
agencije Moody ili istovjetna ocjena (A-1 agencije S&P ili F1 agencije
Fitch). U posebnim i propisno opravdanim okolnostima može se prihvatiti i niži
rejting. –
Kreditni
rejtinzi komercijalnih banaka u kojima Komisija ima otvorene račune
provjeravaju se barem jednom mjesečno ili češće ako je i kad je
to potrebno. U kontekstu financijske krize donesene su mjere pojačanog
nadzora i dnevnih provjera komercijalnih banaka koje su se provodile tijekom
2012. –
U
delegacijama izvan EU-a knjige blagajne drže se u lokalnim bankama odabranima
pojednostavljenim postupkom javnog nadmetanja. Uvjeti za rejting ovise o
lokalnim okolnostima i mogu se znatno razlikovati od države do države. Kako bi
se ograničila izloženost riziku, salda tih računa drže se na najnižim
mogućim razinama (uzimajući u obzir poslovne potrebe), redovito se
pune, a primijenjene gornje granice preispituju se jednom godišnje. Novčane
kazne Privremeno naplaćene novčane
kazne: depoziti Banke koje drže depozite za
novčane kazne privremeno plaćene prije 2010. biraju se na temelju
javnog nadmetanja u skladu s politikom upravljanja rizikom kojom se utvrđuju
uvjeti kreditne sposobnosti i iznos sredstava koji se mogu plasirati razmjerno
kapitalu protustranke. Za komercijalne banke
posebno odabrane za deponiranje privremeno naplaćenih novčanih kazni
(ograničeni novčana sredstva) kao opće pravilo potreban je najniži
dugoročni rejting A (prema S&P ili njemu istovjetna ocjena) u svim trima
agencijama za rejting te najniži kratkoročni rejting A-1 (S&P ili
njemu istovjetna ocjena). Ako se snizi kreditni rejting banaka iz te skupine,
primjenjuju se posebne mjere. Osim toga, iznos deponiran u svakoj banci ograničen
je na određeni postotak njezinih vlastitih sredstava te varira ovismo o
rejtingu svake institucije. Pri izračunu graničnih vrijednosti uzima
se u obzir i iznos nepodmirenih jamstava koje je Komisiji dala ta institucija. Redovito
se ispituje jesu li nepodmireni depoziti u skladu s primjenjivih zahtjevima
politike. Privremeno
naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI Za ulaganja iz privremeno
naplaćenih novčanih kazni Komisija preuzima izloženost kreditnom
riziku, a riječ je o riziku da protustranka neće moći otplatiti
iznose u cijelosti i na vrijeme. Najviša koncentracija izloženosti odnosi se na
Francusku i Njemačku jer te zemlje drže 53 % 24 % portfelja. Bankovna
jamstva Komisija
posjeduje i znatne iznose jamstava koje izdaju financijske institucije u vezi s
novčanim kaznama koje određuje za poduzeća koja krše pravila
EU-a o tržišnom natjecanju (vidi bilješku 2.9.1.). Jamstva se dobivaju
od poduzeća koja umjesto novčane kazne vrše privremeno plaćanje.
Politika upravljanja rizikom koja se primjenjuje na primitak tih jamstava preispitana
je 2012. te je u kontekstu postojećeg financijskog okruženja u EU-u utvrđena
nova kombinacija zahtjeva u pogledu kreditnog rejtinga i graničnih
postotaka po protustranci (razmjerni vlastitim sredstvima svake protustranke). Politika
i dalje za Komisiju osigurava visoku kreditnu kvalitetu. Redovito se ispituje
jesu li nepodmirena jamstva u skladu s primjenjivih zahtjevima politike. Jamstveni
fond U skladu sa sporazumom između
EU-a i EIB-a o upravljanju Jamstvenim fondom najniži kreditni rejting svih međubankovnih
ulaganja mora biti P-1 agencije Moody ili njemu istovjetan. S takvim su
protustrankama uplaćeni oročeni depoziti u iznosu od 242 milijuna EUR
(2011.: 300 milijuna EUR). 8.6. Rizik likvidnosti Uzimanje i davanje zajmova Rizik likvidnosti koji
nastaje zbog uzetih zajmova uglavnom se prebija davanjem zajmova pod istim
uvjetima (naizmjenični zajmovi). Kod MFA-a i Euratoma Jamstveni fond služi
kao likvidna rezerva (ili sigurnosna mreža) za slučaj da zajmoprimci ne
ispunjavaju svoje obveze ili kasnije u plaćanju. Kod BOP-a Uredbom Vijeća
br. 431/2009 utvrđen je postupak kojim se daje dovoljno vremena za
prikupljanje sredstava s računa vlastitih sredstava Komisije otvorenih u
državama članicama. KOd EFSM-a Uredbom Vijeća br. 407/2010 utvrđen
je sličan postupak. Kad je riječ o
upravljanju imovinom i obvezama EZUČ-a u likvidaciji, Komisija zahtjevima
likvidnosti upravlja na temelju predviđanja isplate dobivenih prilikom
savjetovanja s nadležnim službama Komisije.
Riznica
Načelima proračuna
EU-a osigurava se da su ukupna novčana sredstva za godinu uvijek dovoljna
za izvršavanje svih plaćanja. Zapravo, ukupni doprinosi država članica
jednaki su iznosu plaćanja odobrenih sredstava u proračunskoj godini.
Međutim, doprinosi država članica primaju se u dvanaest rata tijekom
cijele godine, a plaćanja se temelje na temelju određenih sezonskih čimbenika.
Osim toga, u skladu s Uredbom Vijeća br. 1150/2000 (Uredba o
vlastitim sredstvima), doprinosi država članica koji se odnose na proračun
(izmjene proračuna) odobreni nakon 16. u mjesecu (N) postaju raspoloživi
tek u mjesecu N+2, a povezana plaćanja odobrenih sredstava moguće je
odmah izvršiti. Kako bi sredstva u riznici bila uvijek dovoljna za pokrivanje
plaćanja koja treba svakog mjeseca izvršavati, utvrđeni su postupci u
pogledu redovitog predviđanja novčanih sredstava, a prema potrebi i
pod određenim uvjetima mogu se zatražiti vlastita sredstva ili dodatna
sredstva od država članica. Osim navedenog, a u kontekstu dnevnih
operacija riznice Komisije, automatskim alatima za upravljanje novčanim
sredstvima omogućava se dovoljna likvidnost svih bankovnih računa
Komisije na dnevnoj osnovi.
Jamstveni
fond Fondom se upravlja u skladu
s načelom da imovina mora imati dovoljnu razinu likvidnosti i aktivacije u
vezi s relevantnim preuzetim obvezama. U fondu se mora držati najmanje 100
milijuna EUR u portfelju s dospijećem do 12 mjeseci i ta se sredstva
moraju ulagati u instrumente plaćanja. Na dan 31. prosinca 2012. ta
ulaganja uključujući novčana sredstva iznosila su 250 milijuna
EUR. Osim toga, najmanje 20 % nominalne vrijednosti fonda mora se
sastojati od instrumenata plaćanja, obveznica s nepromjenjivom stopom čije
preostalo dospijeće nije dulje od jedne godine te obveznica s promjenjivom
stopom. Na dan 31. prosinca 2012. taj odnos iznosio je 52 %.
9.
OBJAVLJIVANJE POVEZANIH
STRANAKA
9.1. POVEZANE STRANKE Povezane stranke EU-a jesu
ostali subjekti uključeni u konsolidaciju EU-a i ključno upravljačko
osoblje tih subjekata. Transakcije između tih subjekata vrše se kao dio
uobičajenih aktivnosti EU-a te stoga u skladu s računovodstvenim
pravilima EU-a nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu objavljivanja. 9.2. PRAVA OSOBA NA KLJUČNIM UPRAVLJAČKIM POLOŽAJIMA U
cilju prikazivanja informacija o transakcijama povezanih stranaka u pogledu
ključnog upravljačkog osoblja EU-a te su osobe podijeljene u sljedećih
pet kategorija: Kategorija
1: predsjednici Europskog vijeća, Komisije i Suda Kategorija
2: potpredsjednik Komisije i visoki predstavnik EU-a za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ostali potpredsjednici Komisije Kategorija
3: glavni
tajnik Vijeća, članovi Komisije, suci i nezavisni odvjetnici Suda,
predsjednik i članovi Općeg suda, predsjednik i članovi Službeničkog
suda EU-a, Ombudsman i Europski nadzornik za zaštitu podataka Kategorija
4: predsjednik i članovi Revizorskog suda Kategorija
5: najviše rangirani službenici institucija i agencija. Sažetak
njihovih prava dan je u nastavku – daljnje informacije dostupne su u Službenom
listu EU-a (L 187 od 8.8.1967. kako je zadnje izmijenjen Uredbom Vijeća
(EU, Euratom) br. 904/2012 od 24.9.2012. (L 269 od 4.10.2012.) i L 268
od 20.10.1977. kako je zadnje izmijenjen Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1293/2004
od 30.4.2004 (L 243 od 15.7.2004.)). Ostale
informacije dostupne su i u Pravilniku o osoblju objavljenom na internetskim
stranicama Europa koji je službeni dokument u kojem se opisuju prava i obveze
svih dužnosnika u EU-u. Ključno upravljačko
osoblje nije primilo povlaštene zajmove od EU-a. PRAVA KLJUČNOG UPRAVLJAČKOG OSOBLJA || EUR Pravo (po zaposleniku) || Kategorija 1 || Kategorija 2 || Kategorija 3 || Kategorija 4 || Kategorija 5 Osnovna plaća (mjesečno) || 25 351,76 || 22 963,55 –23 882,09 || 18 370,84 – 20 667,20 || 19 840,51 – 21 126,47 || 11 681,17 –18 370,84 || || || || || Doplatak za boravak u stranoj zemlji i doplatak za život u inozemstvu || 15 % || 15 % || 15 % || 15 % || 16 % || || || || || Obiteljski dodaci: || || || || || Kućanstvo (postotak plaće) Uzdržavano dijete Dijete predškolske dobi Obrazovanje ili Obrazovanje van mjesta rada || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 Doplatak za predsjedavajuće suce || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || 500 - 810,74 || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || || || || || Troškovi reprezentacije || 1 418.07 || 0 - 911.38 || 500 - 607.71 || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || || || || || Godišnji putni troškovi || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || Da || || || || || Prijenosi u države članice: || || || || || Dodatak za obrazovanje* Postotak plaće* Postotak plaće bez korekcijskog koeficijenta || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % Troškovi reprezentacije || Nadoknađuju se || Nadoknađuju se || Nadoknađuju se || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || || || || || Preuzimanje dužnosti: || || || || || Doplatak za nastanjenje Troškovi obiteljskog putovanja Troškovi preseljenja || 50 703,52 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || 45 927,10 –47 764,18 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || 36 741,68 – 41 334,40 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || 39 681,02 – 42 252,94 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || Nadoknađuju se Nadoknađuju se Nadoknađuju se Napuštanje dužnosti: || || || || || Troškovi preseljenja Troškovi obiteljskog putovanja Troškovi preseljenja Kućanstvo (postotak plaće)** Zdravstveno osiguranje || 25 351,76 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || 22 963,55 –23 882,09 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || 18 370,84 – 20 667,20 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || 19 840,51 – 21 126,47 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || Nadoknađuju se Nadoknađuju se Nadoknađuju se Nije primjenjivo Nije obvezno Mirovina (postotak plaće prije oporezivanja) || Najviše 70 % || Najviše 70 % || Najviše 70 % || Najviše 70 % || Najviše 70 % || || || || || Odbici: || || || || || Porez Zajednice Zdravstveno osiguranje (postotak plaće) Posebni namet na plaću Mirovinski odbitak || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % 11.6 % Broj osoba na kraju godine || 3 || 8 || 91 || 27 || 109 *uz
primjenu korekcijskog koeficijenta **plaćaju
se prve 3 godina nakon odlaska
10.
DOGAĐAJI NAKON DATUMA
BILANCE STANJA
Računovodstveni službenik
Komisije na dan potpisivanja ovog izvještaja nema saznanja ni o kakvim
materijalnim pitanjima niti je obaviješten o takvim materijalnim pitanjima
koja bi zahtijevala posebno objavljivanje u ovom odjeljku. Godišnji financijski
izvještaj i bilješke pripremljena su na temelju posljednjih dostupnih
informacija te se to odražava u prikazanim informacijama.
11.
OPSEG KONSOLIDACIJE
11.1.
KONSOLIDIRANI SUBJEKTI A. NADZIRANI SUBJEKTI (51) 1. Institucije i savjetodavna tijela (11) || Europski parlament || Europski nadzornik za zaštitu podataka Europsko vijeće || Europski gospodarski i socijalni odbor Europska komisija || Europski ombudsman Odbor regija || Europski revizorski sud Sud Europske unije || Vijeće Europske unije Europska služba za vanjsko djelovanje || || 2. Agencije EU-a (38) || 2.1. Izvršne agencije (6) || Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu || Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije Izvršna agencija za zdravlje i potrošače || Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu Izvršna agencija za istraživanje || Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća || 2.2. Decentralizirane agencije (32) || Europska agencija za pomorsku sigurnost || Europska agencija za sigurnost hrane Europska agencija za lijekove || Europska agencija za željeznice Nadzorno tijelo za europski GNSS || Ured Zajednice za biljne sorte Europska agencija za kemikalije || Europska agencija za kontrolu ribarstva Fuzija za energiju (Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije) || Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama Eurojust || Europska policijska akademija (CEPOL) Europski institut za jednakost spolova || Europski policijski ured (EUROPOL) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu || Europska agencija za sigurnost zračnog prometa Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti || Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost Europska agencija za okoliš || Agencija Europske unije za temeljna prava Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja || Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje Europska agencija za suradnju europskih regulatora || Prevoditeljski centar za tijela Europske unije Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo || Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala Europski potporni ured za azil* || Europska zaklada za izobrazbu Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije || Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica EU-a || Ured EU-a za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajn) 3. Ostali nadzirani subjekti (2) || Europska zajednica za ugljen i čelik (u likvidaciji) || Europski institute za inovacije i tehnologiju || B. ZAJEDNIČKI POTHVATI (5) Međunarodna organizacija za energiju fuzije ITER || Zajedničko poduzeće Galileo u likvidaciji Zajedničko poduzeće SESAR || Zajedničko poduzeće IMI Zajedničko poduzeće FCH || || C. PRIDRUŽENI SUBJEKTI (4) Europski investicijski fond || Zajedničko poduzeće ARTEMIS Zajedničko poduzeće Clean Sky || Zajedničko poduzeće ENIAC *prvi put konsolidirani 2012. 11.2. NEKONSOLIDIRANI SUBJEKTI Iako EU upravlja imovinom
subjekata navedenih u nastavku, oni ne ispunjavaju zahtjeve za konsolidaciju te
stoga nisu uključeni u financijski izvještaj EU-a.
11.2.1. Europski razvojni fond (ERF) Europski razvojni fond
(ERF) glavni je instrument za pružanje pomoći EU-a u okviru razvojne
suradnje afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) te
prekomorskih zemalja i područja (PZP). Njegovo osnivanje predviđeno
je Ugovorom iz Rima iz 1957. u cilju davanja tehničke i financijske pomoći,
u početku samo afričkim zemljama s kojima su neke država članice
povijesno povezane. ERF se ne financira iz
proračuna EU-a, već izravnim doprinosima država članica o kojima
se pregovara na međuvladinoj razini. Sredstvima ERF-a upravljaju Komisija
i EIB. Svaki ERF obično se zaključuje na razdoblje od oko pet godina.
Od sklapanje prve konvencije o partnerstvu 1964. programski ciklusi ERF-a u načelu
su pratili cikluse partnerskih sporazuma i konvencija. ERF je uređen posebnom
Financijskom uredbom (SL L 78 od 19.3.2008.) kojom je predviđeno
podnošenje vlastitih financijskih izvještaja odvojenih od izvještaja EU-a. Godišnji
financijski izvještaji i upravljanje sredstvima ERF-a podliježu vanjskom
nadzoru Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta. U svrhu informiranja
u nastavku su prikazani bilanca stanja i izvještaj o financijskom rezultatu za Osmi,
Deveti i Deseti ERF: BILANCA STANJA – Osmi, Deveti i Deseti ERF || || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugotrajna imovina || 438 || 380 Kratkoročna imovina || 2 094 || 2 510 UKUPNA IMOVINA || 2 532 || 2 890 Kratkoročne obveze || (1 057) || (1 033) Dugoročne obveze || (40) || - UKUPNE OBVEZE || (1 097) || (1 033) || || NETO IMOVINA || 1 435 || 1 857 || || FONDOVI I PRIČUVE || || Pozvani kapital fonda || 29 579 || 26 979 Ostale pričuve || 2 252 || 2 252 Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || (27 374) || (24 674) Poslovni rezultat godine || (3 023) || (2 700) NETO IMOVINA || 1 435 || 1 857 IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU – Osmi, Deveti i Deseti ERF || || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Prihodi od poslovanja || 124 || 99 Troškovi poslovanja || (3 017) || (2 702) Administrativni troškovi || (107) || (75) GUBITAK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || (3 001) || (2 679) Financijske aktivnosti || (22) || (21) POSLOVNI REZULTAT GODINE || (3 023) || (2 700) 11.2.2. Sustav zdravstvenog osiguranja Sustav zdravstvenog
osiguranja jest sustav kojim se osoblju raznih tijela EU-a daje zdravstveno
osiguranje. Sredstva Sustava smatraju se njegovim vlastitim sredstvima te nisu
pod nadzorom EU-a iako Komisija upravlja njegovom financijskom imovinom. Sustav
se financira doprinosima svojih članova (osoblje) i zaposlenika
(institucije/agencije/tijela). Sav višak ostaje u sustavu.
Sustav ima četiri
zasebna dijela – glavnim dijelom obuhvaćeno je osoblje institucija i
agencija EU-a, a trima manjim dijelovima obuhvaćeno je osoblje Europskog
sveučilišnog institute, europskih škola i osoblja koje radi izvan EU-a
poput osoblja u delegacijama EU-a. Ukupna imovina sustava iznosila je na dan
31. prosinca 2012. ukupno 296 milijuna EUR (2011.: 294 milijuna EUR).
11.2.3. Jamstveni fond sudionika
(PGF) Određeni iznosi
pretfinanciranja isplaćeni u okviru Sedmog istraživačkog okvirnog
programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) pokrivaju se iz Jamstvenog
fonda sudionika (PGF) – pretfinanciranje isplaćeno 2012 iznosilo je ukupno
4 milijarde EUR (2011.: 3,3 milijarde EUR). Taj je fond odvojen od EU-a i ne
konsolidira se u ovom izvještaju, PGF je instrument uzajamne koristi
osnovan za pokrivanje financijskih rizika EU-a i sudionika tijekom provedbe
neizravnih djelovanja FP7, njegova kapitala i interesa u cilju sigurnosti
izvedbe. Tijekom trajanja djelovanja doprinos svih sudionika u neizravnim
djelovanja u obliku bespovratnih sredstava iznosi 5 % ukupnog doprinosa
EU-a kapitalu PGF-a. Stoga su sudionici vlasnici PGF-a, a EU (koji zastupa
Komisija) njihovo je izvršno tijelo. Po završetku neizravnog djelovanja
sudionicima se u cijelosti vraćaju njihovi doprinosi kapitalu, osim ako je
PGF pretrpio gubitke zbog korisnika koji nisu izvršili svoje obveze – u tom slučaju
sudionicima se vraća najmanje 80 % njihovih doprinosa. Stoga PGF jamči
financijski interes EU-a i sudionika. Proračunski PGF 31.
prosinca 2012. iznosio je ukupno 1 452 milijuna EUR (2011.: 1 171
milijun EUR). Sredstva PGF-a smatraju se njegovim vlastitim sredstvima te nisu
pod nadzorom EU-a, a njegovom financijskom imovinom upravlja EIB. EUROPSKA UNIJA AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA I BILJEŠKE* FINANCIJSKA GODINA 2012.
* Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na
milijune eura neki financijski podaci iz proračunskih tablica koje slijede
ne daju točan zbroj.
SADRŽAJ
Stranica DIO II.: AGREGIRANI
IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU
PRORAČUNA I BILJEŠKE 1. Rezultati izvršenja proračuna
EU-a i bilješke: 1.1.
Rezultat izvršenja proračuna EU-a 96 1.2.
Usklađivanje poslovnog rezultata s proračunskim rezultatom 96 1.3.
Izvještaj o usporedbi proračuna i stvarnih iznosa 97 Agregirani podaci
o izvršenju proračuna 2. Prihodi: Sažetak izvršenja proračunskih prihoda 108 3.
Rashodi: 3.1. Podjela i promjena odobrenih sredstava za
preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje po naslovima
financijskog okvira 109 3.2. Izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje
obveza po naslovima financijskog okvira 110 3.3. Izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje
po naslovima financijskog okvira 110 3.4.
Promjene nepodmirenih preuzetih obveza po naslovima financijskog okvira 111 3.5.
Podjela nepodmirenih odobrenih sredstava po godini nastanka i naslovima
financijskog okvira 111 3.6. Podjela i promjena odobrenih sredstava za
preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje po područjima
politike 112 3.7. Izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje
obveza po područjima politike 114 3.8. Izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje
po područjima politike 115 3.9.
Promjene nepodmirenih preuzetih obveza po područjima politika 117 3.10.
Podjela nepodmirenih odobrenih sredstava po godini nastanka i područjima
politika 119 4.
Institucije i agencije: 4.1. Sažetak
izvršenja proračunskih prihoda po institucijama 120 4.2. Izvršenje
odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje
po institucijama 121 4.3.
Prihod agencija: proračunska predviđanja,
prava i primljeni iznosi 123 4.4.
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje po
agencijama 124 4.5.
Proračunski rezultat uključujući agencije 126 REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-a || 1.1. REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-A || u milijunima EUR || 2012. || 2011. || Prihodi u financijskoj godini || 139 541 || 130 000 || Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu || (137 738) || (128 043) || Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N+1 || (936) || (1 019) || Poništenje neupotrijebljenih odobrenih sredstava za plaćanja prenesenih iz godine N-1 || 92 || 457 || Razlike u tečajevima stranih valuta za godinu || 60 || 97 || Proračunski rezultat* || 1 019 || 1 492 || *od čega rezultat
EFTA-e iznosi 4 milijuna EUR u 2012. i 5 milijuna EUR u 2011. Proračunski višak za
EU (1 023 milijuna EUR) vraća se državama članicama tijekom
naredne godine odbitkom od iznosa koje trebaju platiti u toj godini. 1.2. USKLAĐIVANJE
POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM u milijunima EUR || 2012. || 2011. POSLOVNI REZULTAT GODINE || (5 329) || (1 789) || || Prihodi || || Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu naplaćena || (2 000) || (371) Prava utvrđena u prethodnim godinama naplaćena u tekućoj godini || 4 582 || 2 072 Obračunani prihodi (neto) || (38) || (236) Izdaci || || Obračunani izdaci (neto) || (1 933) || 3 410 Izdaci iz prethodne godine plaćeni u tekućoj godini || (2 695) || (936) Neto učinak pretfinanciranja || 1 210 || 1 131 Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u sljedeću godinu || (4 666) || (1 211) Plaćanja na temelju prijenosa i poništenja neupotrijebljenih odobrenih sredstava za plaćanje || 4 768 || 2 000 Promjene pričuve || 7 805 || (2 109) Ostalo || (670) || (378) Poslovni rezultat agencija i EZUČ-a || (15) || (91) || || PRORAČUNSKI REZULTAT GODINE || 1 019 || 1 492 1.3. IZVJEŠTAJ O USPOREDBI PRORAČUNA
I STVARNIH IZNOSA 1.3.1. PRIHODI || || || u milijunima EUR || || Početni proračun || Konačni proračun || Stvarni prihodi || 1. Vlastita sredstva || 127 512 || 128 655 || 128 886 || od čega carine || 19 171 || 16 701 || 16 261 || od čega PDV || 14 499 || 14 546 || 14 648 || od čega BND || 93 719 || 97 284 || 97 856 || 3. Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe || 0 || 1 994 || 2 041 || 4. Prihodi na temelju zaposlenih u institucijama i ostalim tijelima Unije || 1 312 || 1 312 || 1 236 || 5. Prihodi koji proizlaze iz administrativnog poslovanja institucija || 60 || 68 || 612 || 6. Doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima Unije || 50 || 50 || 2 928 || 7. Zatezne kamate i novčane kazne || 123 || 3 648 || 3 807 || 8. Uzimanje i davanje zajmova || 0 || 0 || 0 || 9. Razni prihodi || 30 || 30 || 31 || Ukupno || 129 088 || 135 758 || 139 541 || 1.3.2. OBVEZE PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA u milijunima EUR || || Početni proračun || Konačni proračun* || Obveze || 1. Održivi rast || 67 506 || 70 842 || 69 000 || 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 59 976 || 62 198 || 60 817 || 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost, pravda || 2 065 || 2 994 || 2 892 || 4. EU kao globalni čimbenik || 9 406 || 9 931 || 9 753 || 5. Administracija || 8 280 || 9 113 || 8 822 || 6. Naknade || 0 || 0 || 0 || Ukupno || 147 232 || 155 077 || 151 284 || 1.3.3. OBVEZE PO PODRUČJIMA POLITIKA || u milijunima EUR || || Početni proračun || Konačni proračun* || Obveze || 01. Gospodarski i financijski poslovi || 611 || 536 || 535 || 02. Poduzetništvo || 1 148 || 1 276 || 1 236 || 03. Tržišno natjecanje || 92 || 96 || 94 || 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 581 || 11 818 || 11 782 || 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 58 587 || 60 877 || 59 514 || 06. Mobilnost i promet || 1 664 || 1 754 || 1 713 || 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 493 || 508 || 496 || 08. Istraživanje || 5 930 || 7 618 || 7 059 || 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 678 || 1 985 || 1 878 || 10. Izravno istraživanje || 411 || 932 || 494 || 11. Pomorstvo i ribarstvo || 1 033 || 1 011 || 1 007 || 12. Unutarnje tržište || 101 || 107 || 101 || 13. Regionalna politika || 42 045 || 42 662 || 42 647 || 14. Oporezivanje i carinska unija || 143 || 147 || 144 || 15. Obrazovanje i kultura || 2 697 || 3 292 || 3 088 || 16. Komunikacija || 262 || 271 || 265 || 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 687 || 653 || 639 || 18. Unutarnji poslovi || 1 264 || 1 322 || 1 290 || 19. Vanjski odnosi || 4 817 || 4 969 || 4 872 || 20. Trgovina || 104 || 106 || 104 || 21. Razvoj i odnosi s državama AKP-a || 1 498 || 1 733 || 1 719 || 22. Proširenje || 1 088 || 1 166 || 1 135 || 23. Humanitarna pomoć || 900 || 1 299 || 1 294 || 24. Borba protiv prijevara || 79 || 79 || 79 || 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 194 || 204 || 196 || 26. Administracija Komisije || 1 017 || 1 200 || 1 149 || 27. Proračun || 69 || 63 || 61 || 28. Revizija || 12 || 12 || 12 || 29. Statistika || 134 || 144 || 135 || 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 335 || 1 321 || 1 318 || 31. Jezične usluge || 399 || 477 || 435 || 32. Energetika 34. Pravosuđe || 718 218 || 764 233 || 731 222 || 40. Pričuve 90. Ostale institucije || 759 3 464 || 461 3 983 || 0 3 841 || Ukupno || 147 232 || 155 077 || 151 284 || *uključujući
izmjene proračuna, prenesena odobrena sredstva i namjenske prihode 1.3.4.
RASHODI PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA u milijunima EUR || Početni proračun || Konačni proračun* || Izvršena plaćanja || 1. Održivi rast || 55 337 || 63 753 || 61 585 || 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 57 034 || 60 409 || 59 096 || 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 1 484 || 2 477 || 2 375 || 4. EU kao globalni čimbenik || 6 955 || 7 182 || 7 064 || 5. Administracija || 8 278 || 9 824 || 8 564 || 6. Naknade || 0 || 0 || 0 || Ukupno || 129 088 || 143 644 || 138 683 || 1.3.5.
RASHODI PO PODRUČJIMA POLITIKA || u milijunima EUR || Početni proračun || Konačni proračun* || Izvršena plaćanja 01. Gospodarski i financijski poslovi || 511 || 493 || 484 02. Poduzetništvo || 1 079 || 1 395 || 1 271 03. Tržišno natjecanje || 92 || 103 || 92 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 9 075 || 11 755 || 11 699 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 55 880 || 59 242 || 57 948 06. Mobilnost i promet || 1 079 || 1 156 || 1 105 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 393 || 409 || 382 08. Istraživanje || 4 218 || 6 245 || 5 307 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 357 || 1 776 || 1 501 10. Izravno istraživanje || 404 || 893 || 466 11. Pomorstvo i ribarstvo || 806 || 757 || 745 12. Unutarnje tržište || 98 || 112 || 99 13. Regionalna politika || 35 538 || 38 282 || 38 254 14. Oporezivanje i carinska unija || 110 || 140 || 130 15. Obrazovanje i kultura || 2 112 || 3 059 || 2 761 16. Komunikacija || 253 || 278 || 256 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 592 || 652 || 635 18. Unutarnji poslovi || 756 || 860 || 835 19. Vanjski odnosi || 3 276 || 3 271 || 3 233 20. Trgovina || 102 || 111 || 105 21. Razvoj i odnosi s državama AKP-a || 1 310 || 1 475 || 1 429 22. Proširenje || 921 || 976 || 943 23. Humanitarna pomoć || 842 || 1 141 || 1 128 24. Borba protiv prijevara || 74 || 83 || 71 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 193 || 219 || 195 26. Administracija Komisije || 1 001 || 1 343 || 1 149 27. Proračun || 69 || 73 || 61 28. Revizija || 12 || 13 || 12 29. Statistika || 122 || 148 || 128 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 335 || 1 321 || 1 318 31. Jezične usluge || 399 || 501 || 433 32. Energetika || 1 339 || 782 || 723 34. Pravosuđe || 187 || 206 || 190 40. Pričuve || 90 || 0 || 0 90. Ostale institucije || 3 464 || 4 376 || 3 596 Ukupno || 129 088 || 143 644 || 138 683 *uključujući
izmjene proračuna, prenesena odobrena sredstva i namjenske prihode U početno donesenom
proračunu, koji je 1. prosinca 2011. potpisao predsjednik Europskog
parlamenta, odobrena sredstva za plaćanje iznosila su 129 088
milijuna EUR, a iz vlastitih sredstava izdvojeno je ukupno 127 512
milijuna EUR. Procjene prihoda i rashoda u početnom proračunu obično
se prilagođavaju tijekom proračunske godine, a izmjene se prikazuju u
izmjenama proračuna. Zahvaljujući prilagodbama vlastitih sredstava na
temelju BND-a proračunski prihodi točno odgovaraju proračunskim
rashodima. U skladu s načelom uravnoteženosti, proračunski prihodi i
rashodi (odobrena sredstva za plaćanje) moraju biti u ravnoteži. Prihodi: Tijekom 2012. doneseno je šest
izmjena proračuna. Uzimajući u obzir te izmjene ukupni konačni
prihodi u proračunu za 2012. iznosili su 135 758 milijuna EUR. To je
financirano vlastitim sredstvima u iznosu od 128 655 milijuna (1 143
milijuna EUR više no što je na početku planirano), a ostatak iz ostalih
prihoda. Povećana potreba za financiranjem odobrenih sredstava za plaćanje
obuhvaćena je uglavnom unošenjem iznosa od 3 525 milijuna EUR u
ostale prihode Izmjene proračuna br. 6/2012 koji je prikupljen od novčanih
kazni i zateznih kamata. Kad je riječ o
rezultatu vlastitih sredstava, prikupljeni iznos tradicionalnih vlastitih
sredstava bio je približan predviđenom iznosu. Do toga je došlo jer su
proračunske procjene izmijenjene u vrijeme donošenje Izmjene proračuna
br. 4/2012 (u skladu s novim makroekonomskim predviđanjima za proljeće
2012. umanjene su za 1 520 milijuna EUR) još jednom izmijenjene u Izmjeni
proračuna br. 6/2012 kako bi se u obzir uzeo stvarni tempo
prikupljanja sredstava. Stoga su vlastita sredstva još jednom umanjena za 950
milijuna EUR. I konačna plaćanja
PDV-a i BND-a država članica približna su konačnoj proračunskoj
procjeni. Do razlika između predviđenih iznosa i stvarno plaćenih
iznosa došlo je zbog razlika između tečajeva eura upotrijebljenih u
proračunske svrhe i tečajeva koje su vrijedili u vrijeme kad su države
članice izvan EMU-a stvarno izvršile svoja plaćanja. Rashodi: Godina 2012. bila je šesta
i pretposljednja godina tekućeg programskog razdoblja 2007. – 2013.
Svi veliki programi provodili su se prilično brzo, a broj naloga za plaćanje
znatno se povećao, što je uobičajeno prije završetka ciklusa. U općem
kontekstu fiskalne konsolidacije u državama članicama, izglasani proračun
za 2012. prilično je konzervativan. To i sve veći broj zahtjeva za
povrat, uz znatan broj neplaćenih naloga za plaćanje iz 2011.,
stvorili su visok pritisak na odobrena sredstva za plaćanje, što je
trebalo riješiti opreznim upravljanjem proračunom tijekom godine i konačno
njegovim izmjenama. Kad je riječ o
obvezama, odobreni proračun te postavljeni politički ciljevi u
cijelosti su realizirani (99,6 %). Najveća
prilagodba u izmjenama proračuna tijekom godine odnosila se na povećanje
u iznosu od 650 milijuna EUR za ITER, u skladu sa sporazumom iz prosinca 2011.
o njegovom financiranju, i u iznosu od 688 milijuna EUR za mobilizaciju Fonda
solidarnosti Europske unije, čiji su rashodi po prirodi nepredvidljivi. U Izmjeni proračuna br. 6/2012 obveze
smanjene su za 142 milijuna EUR vraćanjem neupotrijebljenih iznosa do
gornje granice, osobito u vezi s pričuvom za međunarodne sporazume o
ribarstvu te programima za iskorjenjivanje i nadzor bolesti životinja. Krajem godine u Izmjeni
proračuna br. 6/2012 povećana je ukupna razina odobrenih
sredstava za plaćanje za 6 milijardi EUR, čime je početni proračun
povećan za 4,8 %. Nedostatak plaćanja utjecao je na gotovo sve
naslove, osobito na naslov 1.b „Kohezija za rast i zapošljavanje.” Treba
napomenuti da je dogovoreni iznos od 6 milijardi EUR za 3 milijarde EUR niži od
iznosa koji je tražila Komisija. Naposljetku, na kraju godine 2012. iznos neplaćenih
zahtjeva za plaćanje dosegao je 16,2 milijarde EUR za tekuće
programsko razdoblje kohezijske politike (2007. – 2013.) uz dodatnih
1,1 milijardu EUR povezanih s programima 2000. – 2006. Ti će se
iznosi morati platiti 2013. Kao i u slučaju obveza, odobrena sredstva za
plaćanje u proračunskoj liniji za Fond solidarnosti Europske unije
tijekom godine povećana su za 688 milijuna EUR. Neupotrijebljena izglasana
odobrena sredstva za plaćanje iznosila su 1 102 milijuna EUR (2011.:
1 582 milijuna EUR), a nakon prijenosa u 2013. ukupno 166 milijuna EUR
(2011.: 562 milijuna EUR) nisu se više mogla upotrijebiti. Podrobnija analiza proračunskih
prilagodbi, njihov odgovarajući kontekst, opravdanost i učinak
predstavljeni su u Izvještaju Komisije o proračunskom i financijskom
upravljanju iz 2012. dijelu A „Pregled na razini proračuna” i dijelu B
koji se bavi svim naslovima višegodišnjeg financijskog okvira. BILJEŠKE O IZVRŠENJU PRORAČUNA EU-a 1. Opći pregled Proračunsko računovodstvo
Europske unije (EU) vodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012
Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. (SL L 298 od 26.
listopada 2012.) o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći
proračun Unije (u daljnjem tekstu: „Financijska uredba”) i Delegirane
uredbe Komisije (EU) br. 2368/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za
primjenu te Financijske uredbe. Općim proračunom kao glavnim
instrumentom financijske politike Unije svake se godine osiguravaju te
odobravaju prihodi i rashodi Unije. Komisija svake godine vrši
procjenu prihoda i rashoda svih institucija za predmetnu godinu i sastavlja
nacrt proračuna te ga šalje proračunskom tijelu. Na temelju toga
nacrta Vijeće donosi svoje stajalište o kojem se potom pregovara između
dviju strana proračunskog tijela. Predsjednik Parlamenta izjavljuje da je
zajednički nacrt proračuna konačno donesen te se proračun
može izvršiti. Zadaća izvršenja proračuna uglavnom je u nadležnosti
Komisije. Struktura proračuna za Komisiju sastoji se od
administrativnih odobrenih sredstava i odobrenih sredstava za poslovanje.
Ostale institucije imaju samo administrativna odobrena sredstva. Osim toga, u
proračunu se razlikuju dvije vrste odobrenih sredstava: nediferencirana
odobrena sredstva i diferencirana odobrena sredstva. Nediferencirana odobrena
sredstva upotrebljavaju se za financiranje djelovanja na godišnjoj osnovi
(sukladne s načelom jedne godine). Diferencirana odobrena sredstva uvedena
su kako bi se načelo jedne godine uskladilo s potrebom upravljanja višegodišnjim
djelovanjima. Njima su obuhvaćena višegodišnja djelovanja. Diferencirana odobrena
sredstva dijele se na odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena
sredstva za plaćanje: –
odobrena
sredstva za preuzimanje obveza: njima je obuhvaćen ukupan trošak pravnih obveza
preuzetih za tekuću financijsku godinu za djelovanja koja se protežu na više
godina. Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne
financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje
obroke ako je to određeno temeljnim aktom. –
sredstva
za plaćanje: njima su obuhvaćeni rashodi za obveze preuzete za tekuću
financijsku godinu i/ili prethodne financijske godine. Podrijetlo odobrenih
sredstava Glavni izvor odobrenih
sredstava jest proračun Unije za tekuću godinu. Međutim, postoje
druge vrste odobrenih sredstva koji proizlaze iz odredaba Financijske uredbe.
Ona potječu iz prethodnih financijskih godina ili vanjskih izvora: –
Odobrena
sredstva početnog proračuna utvrđena za tekuću godinu
mogu se dopuniti prijenosima između proračunskih linija i
izmjenama proračuna. –
Odobrenim
sredstvima prenesenima iz prethodnih godina ili ponovno stavljenima na
raspolaganje također se dopunjuje tekući proračun. To su (i.)
nediferencirana odobrena sredstva za plaćanje koji se mogu prenositi
automatski samo za jednu financijsku godinu i (ii.) odobrena sredstva prenesena
na temelju odluke institucija u jednom od dva sljedeća slučaja: ako
su završene pripremne faze ili je pravna osnova naknadno donesena. Odobrena
sredstva stavljena na raspolaganja kao rezultat oslobađanja sredstava: to
podrazumijeva ponovni unos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u vezi sa
strukturnim fondovima, a koji su oslobođeni. Iznosi se iznimno mogu
ponovno unijeti u slučaju pogreške Komisije ili ako su neophodni za dovršenje
programa. –
Namjenski
prihodi koji
se sastoje od: –
i.
povrata sredstava ako se iznosi unose u proračunske linije kao namjenski
prihod u kojem su nastali prvotni rashodi i mogu se prenositi bez ograničenja
–
ii.
odobrena sredstva EFTA-e: Na temelju sporazuma o Europskom gospodarskom
prostoru (EGP) omogućavaju se financijski doprinosi njegovih članovi
za određene aktivnosti u proračunu EU-a. Predmetne proračunske
linije i planirani iznosi objavljuju se u Prilogu III. proračunu EU-a.
Iznosi u predmetnim linijama povećavaju se zahvaljujući doprinosu
EFTA-a. Odobrena sredstva neiskorištena na kraju godine poništavaju se i vraćaju
državama EGP-a. –
iii.
prihodi od trećih strana i ostalih zemalja koje su sklopile sporazume s
EU-om, a koji podrazumijevaju financijski doprinos aktivnostima EU-a. Primljeni
iznosi smatraju se prihodom trećih strana i dodjeljuju se predmetnim proračunskim
linijama (često u području istraživanja) i mogu se prenositi bez
ograničenja. –
iv. rad
za treće osobe: kao dio svojih aktivnosti istraživački centri EU-a
mogu raditi za vanjska tijela. Kao prihod od trećih strana, rad za treće
strane namijenjeni su posebnim proračunskim linijama i mogu se prenositi
bez ograničenja i –
v.
Odobrena sredstva stavljena na raspolaganja kao rezultat otplate plaćanja:
riječ je o sredstvima EU-a koja su otplatili korisnici i mogu se prenositi
bez ograničenja. Sastav raspoloživih
odobrenih sredstava –
početni
proračun
= odobrena sredstva izglasana u prosincu godine N-1 –
odobrena
sredstva konačnog proračuna = odobrena sredstva donesenog početnog
proračuna + odobrena sredstva izmjene proračuna + prijenosi + dodatna
odobrena sredstva –
dodatna
odobrena sredstva = namjenski prihodi (vidi gore) + odobrena sredstva prenesena iz
prethodne financijske godine ili ponovno stavljena na raspolaganje nakon
njihova oslobađanja. 1.1. PRORAČUNSKI REZULTAT
PREDMETNE GODINE Iznosi vlastitih sredstava
uneseni u izvještaj jesu iznosi uplaćeni tijekom godine na račune
koje su vlade država članica otvorile u ime Komisije. U slučaju viška
prihodi se sastoje i od proračunskog rezultata prethodne financijske
godine. Ostali prihodi uneseni u izvještaj jesu stvarno primljeni iznosi
tijekom godine. U cilju izračuna proračunskog
rezultata za godinu rashodi se sastoje od plaćanja na temelju odobrenih
sredstava za plaćanje u godini uz sva odobrena sredstva u toj godini koja
su prenesena u narednu godinu. Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za
plaćanje za godinu jesu plaćanja koja do 31. prosinca financijske
godine izvršava računovodstveni službenik. U slučaju Europskog fonda
za jamstva u poljoprivredi plaćanja izvršavaju države članice između
16. listopada godine N-1 i 15. listopada godine N, uz uvjet da je računovodstveni
službenik do 31. siječnja godine N+1 obaviješten o obvezama i odobrenju.
Rashodi EFJP-a mogu ovisiti o odluci o sukladnosti nakon provedenih nadzora u
državama članicama. Proračunski rezultat
sastoji se od dva elementa: rezultata EU-a i rezultata sudjelovanja država
EFTA-e koje su članice EGP-a. U skladu s člankom 15. Uredbe br. 1150/2000
o vlastitim sredstvima taj rezultat predstavlja razliku između: –
ukupnih
prihoda primljenih u toj godini –
ukupnih
plaćanja izvršenih na temelju odobrenih plaćanja za tu godinu i
ukupnog iznosa odobrenih sredstava za tu godinu prenesenih u narednu godinu. Konačnom iznosu dodaje
se ili oduzima sljedeće: –
neto saldo
poništenih odobrenih sredstava za plaćanje prenesenih iz prethodnih godina
i sva plaćanja koja, zbog promjenjivog tečaja eura, premašuju
nediferencirana odobrena sredstva prenesena iz prethodne godine –
saldo
dobiti i gubitka na temelju promjene tečaja stranih valuta tijekom godine. Proračunski rezultat
vraća se državama članicama u narednoj godini odbitkom od iznosa koje
trebaju platiti u toj godini. Odobrena sredstva prenesena
iz prethodne financijske godine u pogledu doprinosa i rada trećih strana,
koja se po definiciji uvijek mogu upotrijebiti, unose se u dodatna odobrena
sredstvima za financijsku godinu. Time se objašnjava razlika između
prijenosâ iz prethodne godine unesenih u izvještaj o izvršenju proračuna
za 2012. i prijenosâ u narednu godinu unesenih u izvještaj o izvršenja proračuna
za 2011. Odobrena sredstva za plaćanje za ponovnu uporabu i
odobrena sredstva ponovno stavljena na raspolaganje nakon otplate plaćanja
ne uzimaju se u obzir pri izračunu godišnjeg financijskog rezultata. Prenesenim odobrenim
sredstvima za plaćanje obuhvaćeni su automatski prijenosi i prijenosi
na temelju odluke. Pri poništenju neiskorištenih odobrenih sredstava prenesenih
iz prethodne godine prikazuju se poništenja odobrenih sredstava prenesenih
automatski i na temelju odluke. To uključuje i smanjenje odobrenih
sredstava namjenskih prihoda prenesenih u narednu godinu u usporedbi s 2011. 1.2. USKLAĐIVANJE
POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM Poslovni rezultat godine
izračunava se na temelju načela računovodstva nastanka događaja.
Međutim, proračunski rezultat temelji se na prilagođenim
pravilima gotovinskog računovodstva u skladu s Financijskom uredbom. Budući
da su oba rezultati istih osnovnih transakcija, za nadzor je potrebno
provjeriti je li ih moguće uskladiti. U tablici u nastavku prikazano je to
usklađivanje, pri čemu se naglašavaju ključni usklađeni
iznosi podijeljeni na prihodovne i rashodovne stavke. Usklađene stavke –
prihodi Stvarni proračunski
prihod u financijskog godini odgovara prihodima prikupljenima na temelju prava
utvrđenih tijekom godine i iznosa prikupljenih na temelju prava utvrđenih
u prethodnim godinama. Stoga u svrhu usklađivanja
od poslovnog rezultata treba oduzeti iznose na temelju prava utvrđenih
tijekom godine koji još nisu prikupljeni, jer oni nisu dio proračunskih
prihoda. S druge strane u svrhu usklađivanja
poslovnom rezultatu treba dodati iznose na temelju prava utvrđenih
prethodnih godina prikupljenih tijekom godine. Neto obračunane
prihode uglavnom
čine obračunani prihodi za poljoprivredne pristojbe, vlastita
sredstva te kamate i dividende. U obzir se
uzima samo neto učinak, tj. obračunani prihodi za tekuću godinu
umanjeni za poništene obračunane prihode iz prethodnih godina. Usklađene stavke –
rashodi Neto obračunane
izdatke čine
uglavnom obračunane obveze za izračun granične vrijednosti na
kraju godine, tj. opravdani izdaci korisnika sredstava Komisije koji Komisiji
još nisu prijavljeni. Iako se obračunani
izdaci ne smatraju proračunskim rashodima, plaćanja izvršena u tekućoj
godini koja se odnose na račune uknjižene u prethodnim godinama dio su
proračunskih rashoda tekuće godine. Neto učinak
pretfinanciranja jest kombinacija (1.) novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u
tekućoj godini i priznatih kao proračunski rashod u godini i (2.)
obračunatih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini
ili prethodnim godinama prihvaćanjem opravdanih troškova. Drugo navedeno jest obračunski izdatak, ali ne
u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanja početnih
iznosa pretfinanciranje već u vrijeme plaćanja smatraju proračunskim
rashodom. Pored
plaćanja na temelju odobrenih sredstava za plaćanja za godinu, pri
izračunu proračunskog rezultata za godinu treba uzeti u obzir i
odobrena sredstva za tu godinu koja se prenose u sljedeću godinu (u
skladu s člankom 15. Uredbe br. 1150/2000).
Isto se primjenjuje i na proračunska plaćanja u tekućoj
godini nastala zbog prijenosa i poništenja neupotrijebljenih odobrenih
sredstava za plaćanje. Promjene pričuve odnose se na procjene u računovodstvu na temelju
nastanka poslovnih događaja na kraju godine (uglavnom primanja zaposlenih)
koji ne utječu na proračunsko računovodstvo. Ostale usklađene iznose čine različiti
elementi poput amortizacije imovine, stjecanja imovine, plaćanje kapitalnih
najmova i financijsko sudjelovanje u kojem su postupanje s proračunskim računovodstvom
i računovodstvom na temelju nastanka poslovnih događaja različiti.
2. IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA: PRIHODI Izvještaji o izvršenju
proračuna predstavljena su na temelju ovih bilješki. Većina prihoda potječe
iz vlastitih sredstava. To je utvrđeno u članku
311. Ugovora o funkcioniranju EU-a koji glasi: „Ne dovodeći u pitanje
ostale prihode, proračun se u cijelosti financira iz vlastitih izvora.” Glavni dio proračunskih
rashoda financira se iz vlastitih sredstava. Ostali prihodi predstavljaju samo
mali dio ukupnog financiranja. Vlastita sredstva mogu se
podijeliti na sljedeće kategorije: (1)
Tradicionalna
vlastita sredstva (TOR) kojima su obuhvaćene carine i pristojbe na šećer.
Ta se vlastita sredstva obračunavaju gospodarskim subjektima te ih u ime
EU-a prikupljaju države članice. Međutim, države članice mogu
zadržati 25 % tog iznosa kao naknadu za troškove prikupljanja. Carine se
obračunavaju na uvoz proizvoda iz trećih zemalja po stopama na
temelju Zajedničke carinske tarife. Pristojbe na šećer plaćaju
proizvođači šećera za financiranje rashoda za izvozne subvencije
za šećer. TOR obično čini +/- 13 % prihoda od
vlastitih sredstava. (2)
Vlastita
sredstva na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) obračunavaju se na
osnovice PDV-a država članica koje su u tu svrhu usklađene u skladu s
pravilima EU-a. Isti se postotak obračunava na usklađene osnovice
svih država članica. Međutim, gornja granica osnovice PDV-a koja se
uzima u obzir iznosi 50 % BND-a država članica. Sredstava na temelju
PDV-a obično čine oko 12 % prihoda od vlastitih sredstava. (3)
Sredstva
na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND) upotrebljava se za usklađivanje
proračunskih prihoda i rashoda, tj. za financiranje dijela proračuna
koji nije obuhvaćen ostalim izvorima prihoda. Na BND-ove država članica
primjenjuje se postotak koji se utvrđuje u skladu s pravilima EU-a.
Sredstava na temelju BND-a obično čine +/- 75 % prihoda od
vlastitih sredstava. Vlastita sredstva
dodjeljuju se u skladu s pravilima utvrđenima u Odluci Vijeća br. 2007/436/EZ,
Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica
(Odluka o vlastitim sredstvima (ORD) iz 2007.). Odluka
o vlastitim sredstvima iz 2007. stupila je na snagu 1. ožujka 2009., ali pravni učinak proizvodi od 1. siječnja
2007. Stoga je za proračunsku godinu
2009. naknadno uzet u obzir retroaktivni učinak. 2.1. Tradicionalna vlastita
sredstva Tradicionalna vlastita
sredstva: svi utvrđeni iznosi
tradicionalnih vlastitih sredstava moraju se knjižiti na jednom od računa
nadležnih tijela. – Svi iznosi na redovitim računima
iz članka 6. stavka 3. točke (a) Uredbe br. 1150/2000 vraćaju
se ili se za njih daje jamstvo. – Svi iznosi na redovitim računima
iz članka 6. stavka 3. točke (a) Uredbe br. 1150/2000 koji još
nisu vraćeni i/ili se za njih još nije dalo jamstvo; na ovaj računa
mogu se knjižiti i iznosi za koje je dano jamstvo, ali su osporeni. Tromjesečnim izvještajima
o posebnim računima koje države članice podnose Komisiji obuhvaćeni
su: – saldo koji se mora vratiti
tijekom prethodnog tromjesečja – utvrđena prava tijekom
predmetnog tromjesečja – ispravke osnove
(korekcije/poništenja) tijekom predmetnog tromjesečja – otpisani iznosi (koji se ne mogu
staviti na raspolaganje u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe br. 1150/2000) – iznosi vraćeni tijekom
predmetnog tromjesečja – saldo koji se mora vratiti
na kraju predmetnog tromjesečja. Tradicionalna vlastita
sredstva moraju se knjižiti na račun Komisije u riznici ili tijelu koje
odabere država članica najkasnije prvog radnog dana nakon 19. dana drugog
mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo utvrđeno (ili vraćeno u slučaju
posebnog računa). Države članice
zadržavaju 25 % tradicionalnih vlastitih sredstva za pokrivanje troškova
prikupljanja. Prava na nepredviđena
vlastita sredstva prilagođavaju se na temelju vjerojatnosti njihova vraćanja. 2.2. Sredstva na temelju PDV-a
i BND-a Vlastita sredstva na
temelju PDV-a nastaju iz primjene jedinstvene stope na usklađenu osnovicu
PDV-a za sve države članice utvrđenu u skladu s pravilima članka
2. stavka 1. točke (b) Odluke o vlastitim sredstvima iz 2007. Utvrđena jedinstvena stopa iznosi 0,30 %
osim za razdoblje 2007. – 2013. u kojem stopa preuzetih obveza za
Austriju iznosi 0,225 %, za Njemačku 0,15 % te za Nizozemsku i Švedsku
0,10 %. Gornja granica osnovice PDV-a
utvrđena je na 50 % BND-a za sve države članice. Sredstva temeljena na
BND-u promjenjiva su i njima se osiguravaju prihodi potrebni za pokrivanje
rashoda koji premašuju iznose prikupljene tradicionalnim vlastitim sredstvima,
plaćanjima temeljenima na PDV-u i raznim prihodima za određenu
godinu. Prihod se ostvaruje iz primjene
jedinstvene stope na zbroj BND-ova svih država članica. Vlastita sredstva na temelju PDV-a i BND-a utvrđuju
se na temelju predviđanja osnovica PDV-a i BND-a prilikom pripreme nacrta
proračuna. Te se procjene naknadno
revidiraju, a iznosi se ažuriraju tijekom predmetne proračunske godine
izmjenom proračuna. Stvarni iznosi osnovica
PDV-a i BND-a raspoloživi su tijekom godine nakon predmetne proračunske
godine. Komisija izračunava razlike između
iznosa koje moraju platiti države članice u skladu sa stvarnim osnovicama
i stvarno plaćenim iznosima na temelju (revidiranih) predviđanja. Komisija od država članica
zahtijeva ta salda PDV-a i BND-a, bilo pozitivna ili negativna, na prvi radni
dan prosinca godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine. Tijekom naredne četiri godine stvarne osnovice
PDV-a i BND-a mogu se još uvijek ispraviti, osim ako je izdana pričuva. Prethodno izračunana salda prilagođavaju
se, a razlika se zahtjeve istovremeno sa saldima PDV-a i BND-a za prethodnu
proračunsku godinu. Pri nadzoru izvještaja o
PDV-u i podataka o BND-u Komisija može države članice obavijestiti o pričuvama
u vezi s određenim točkama koje mogu utjecati na njihove doprinose
vlastitim sredstvima. Primjerice te točke
mogu nastati zbog nepostojanja prihvatljivih podataka ili potrebe za utvrđivanjem
odgovarajuće metodologije. Te pričuve
treba smatrati mogućim zahtjevima za neodređene iznose koji se upućuju
državama članicama jer se njihov financijski učinak ne može točno
procijeniti. Kad se točan iznos može
utvrditi, upućuje se zahtjev za odgovarajuća sredstva na temelju
PDV-a i BND-a u vezi sa saldima PDV-a ili BND-a ili pojedinačnim
zahtjevima za sredstva. 2.3. Korekcija za UK Na temelju toga mehanizma
umanjuje se doprinos Ujedinjene Kraljevine vlastitim sredstvima u razmjeru s
njezinom „proračunskom neravnotežom” i u skladu s tim povećavaju
doprinosi ostalih država članica vlastitim sredstvima. Mehanizam korekcije
proračunske neravnoteže u korist Ujedinjene Kraljevine uveden je na
temelju sastanka Europskog vijeća u Fontainebleau (lipanj 1984.) i Odluke
o vlastitim sredstvima od 7. svibnja 1985. koja je iz njega proizašla. Svrha
mehanizma smanjenje je proračunske neravnoteže UK-a smanjivanjem njegovih
plaćanja EU-u. I Njemačka, Austrija, Švedska i Nizozemska imaju
koristi od smanjenog financiranju korekcije (ograničena na jednu četvrtinu
njihova uobičajenog udjela). 2.4. Bruto smanjenje Na Europskom vijeću
održanom 15. i 16. prosinca 2005. zaključeno je da će u razdoblju
2007. – 2013. Nizozemska i Švedska imati koristi od bruto smanjenja
njihovih godišnjih doprinosa na temelju BND-a. Na temelju tog mehanizma naknade
predviđeno je da Nizozemska ima pravo na bruto smanjenje godišnjeg
doprinosa temeljenog na BND-u u iznosu od 605 milijuna EUR, dok Švedska
ima pravo na bruto smanjenje godišnjeg doprinosa temeljenog na BND-u u iznosu
od 150 milijuna EUR, izračunano na temelju cijena iz 2004. 3. IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA: RASHODI Izvještaji o izvršenju
proračuna dani su nakon ovih bilješki. 3.1. Financijski okvir 2007. – 2013. || u milijunima EUR || 2007. || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. || 2013. 1. Održivi rast || 53 979 || 57 653 || 61 696 || 63 555 || 63 974 || 67 614 || 70 147 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 55 143 || 59 193 || 56 333 || 59 955 || 59 888 || 60 810 || 61 289 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 1 273 || 1 362 || 1 518 || 1 693 || 1 889 || 2 105 || 2 376 4. EU kao globalni čimbenik || 6 578 || 7 002 || 7 440 || 7 893 || 8 430 || 8 997 || 9 595 5. Administracija || 7 039 || 7 380 || 7 525 || 7 882 || 8 091 || 8 523 || 9 095 6. Naknade || 445 || 207 || 210 || 0 || 0 || 0 || 0 Odobrena sredstva za preuzete obveze: || 124 457 || 132 797 || 134 722 || 140 978 || 142 272 || 148 049 || 152 502 || || || || || || || Ukupna odobrena sredstva za plaćanja: || 122 190 || 129 681 || 120 445 || 134 289 || 133 700 || 141 360 || 143 911 U ovom odjeljku opisane su
glavne kategorije rashoda EU-a, raspoređenih prema naslovima financijskog
okvira 2007. – 2013. Godina 2012.
bila je šesta godina obuhvaćena financijskim okvirom 2007. – 2013. Ukupna gornja granica odobrenih sredstava za
preuzimanje obveza za 2012. iznosi 148 049 milijuna EUR što je jednako
1,13 % BND-a. Odgovarajuća gornja
granica odobrenih sredstava za plaćanje iznosi 141 360 milijuna EUR što
je jednako 1,08 % BND-a. U prethodnoj tablici
prikazan je financijski okvir po tekućim cijenama. Naslov 1. – Održivi rast Ovaj je naslov podijeljen
na dva posebna, ali međusobno povezana dijela: -
1.a Konkurentnost
za rast i zapošljavanje kojim su obuhvaćeni rashodi za istraživanje i
inovacije, obrazovanje i izobrazbu, transeuropske mreže, socijalnu politiku,
unutarnje tržište i prateće politike -
1.b Kohezija
za rast i razvoj kojoj je cilj jačanje konvergencije najnerazvijenijih država
članica i područja, dopunjavanje strategije EU-a za održivi razvoj
izvan manje uspješnih područja i podupiranja međuregionalne suradnje. Naslov 2. – Očuvanje
prirodnih resursa i upravljanje njima Naslovom 2. obuhvaćeni
su zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika, ruralni razvoj i
mjere zaštite okoliša, osobito mreža Natura 2000. Iznos
određen za zajedničku poljoprivrednu politiku rezultat je sporazuma
postignutog na Europskom vijeću u listopadu 2002. Naslov 3. – Građanstvo,
sloboda, sigurnost i pravda Novi naslov 3. (Građanstvo,
sloboda, sigurnosti i pravda) odražava sve veću važnost koja se pridaju
određenim područjima u kojima su EU-u dane nove zadaće – pravda
i unutarnji poslovi, zaštita granica, politika useljavanja i azila, javno
zdravlje i zaštita potrošača, kultura, mladi, informacije i dijalog s građanima. Podijeljen je na dva dijela: -
3a. Sloboda,
sigurnost i pravda -
3b. Građanstvo Naslov 4. – EU kao globalni
čimbenik Naslovom 4. obuhvaćena
su sva vanjska djelovanja uključujući pretpristupne instrumente. Iako je Komisija predložila uključivanje
Europskog razvojnog fonda (ERF) u financijski okvir, Europsko vijeće i
Europski parlament dogovorili su se suprotno. Naslov 5. – Administracija Ovim su naslovom obuhvaćeni
administrativni rashodi svih institucija, mirovina i europske škole. Za sve institucije osim Komisije ti troškovi
predstavljaju ukupni iznos njihovih rashoda, ali agencije i ostala tijela imaju
i administrativne rashode i rashode poslovanja. Naslov 6. – Naknade U skladu s političkim
dogovorom da nove države članice ne bi morale na početku svojega članstva
uplaćivati neto doprinose u proračun, u ovom su naslovu predviđene
naknade. Ti su iznosi dostupni kao prijenosi
tim državama kako bi se uravnotežili njihovi proračunski primici i
doprinosi. 3.2. Područja politika U
okviru upravljanja na temelju djelatnosti (ABM) Komisija u postupcima
planiranja i upravljanja provodi proračun na temelju aktivnosti (ABB). ABB podrazumijeva proračunsku strukturu prema
kojoj proračunski naslovi odgovaraju područjima politika, a proračunska
poglavlja aktivnostima. ABB-om se želi
osigurati jasan okvir za provođenje ciljeva politika Komisije s pomoću
zakonodavnih, financijskih ili ostalih sredstava javne politike. Organiziranjem rada Komisije na temelju aktivnosti
dobiva se jasna slika djelovanja Komisije te se istovremeno utvrđuje
zajednički okvir za utvrđivanje prioriteta.
Sredstva se prioritetima dodjeljuju tijekom proračunskog postupka
na temelju aktivnosti kao elemenata za sastavljanje proračuna. Utvrđivanjem takve veze između aktivnosti
i dodijeljenih im sredstava, ABB-om se želi povećati učinkovitost i
djelotvornost u uporabi tih sredstava u Komisiji. Područje politike može
se definirati kao homogeno grupiranje aktivnosti koje čine dio rada Komisije
koji su važni u postupku donošenja odluka. Svako
područje politike u načelu odgovara jednoj glavnoj upravi te je njima
obuhvaćeno oko 6 ili 7 pojedinačnih aktivnosti. Područja politika najčešće su
operativna, jer se njihovim glavnim aktivnostima žele osigurati pogodnosti za
korisnike treće strane u njihovim područjima aktivnosti. Operativni proračun upotpunjuje se potrebnim
administrativnim rashodima za svako područje politike. 4. INSTITUCIJE I AGENCIJE Izvještaji o izvršenju
proračuna dani su nakon ovih bilješki. Konsolidiranim izvještajem
o izvršenju općeg proračuna EU-a obuhvaćeno je kao i prethodnih
godina izvršenje proračuna svih institucija jer je u proračunu EU-a
za svaku instituciju osiguran poseban proračun. U
proračunu EU-a nije predviđen poseban proračun za agencije, a
one se djelomično financiraju iz proračunskih subvencija Komisije. Osim svojeg proračuna
EEAS prima i doprinose Komisije u iznosu od 212 milijuna EUR (2011.: 202
milijuna EUR), a ERF-u su namijenjena 53 milijuna EUR (2011.: 50 milijuna EUR). Navedena proračunska sredstva stavljaju se na
raspolaganje EEAS-u (kao namjenski prihod) kako bi se pokrili prvenstveno troškovi
osoblja Komisije koje radi u delegacijama EU-a kojima upravlja EEAS. Kako bi se od agencija
dobili svi važni proračunski podaci, u proračunski dio konsolidiranog
godišnjeg financijskog izvještaja uključen je poseban izvještaj o provedbi
pojedinačnih proračuna tradicionalnih agencija koje su obuhvaćene
konsolidacijom. AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA* *
Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski
podaci iz proračunskih tablica koje slijede ne daju točan zbroj. 2. SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA || || || || || || || || || u milijunima EUR Glava || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || 1. Vlastita sredstva || 127 512 || 128 655 || 128 902 || 29 || 128 931 || 128 883 || 2 || 128 886 || 100,18 % || 45 3. Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe || 0 || 1 994 || 1 939 || 102 || 2 041 || 1 939 || 102 || 2 041 || 102,34 % || 0 4. Prihodi na temelju zaposlenih u institucijama i ostalim tijelima EU-a || 1 312 || 1 312 || 1 235 || 6 || 1 241 || 1 230 || 6 || 1 236 || 94,15 % || 5 5. Prihodi od administrativnog poslovanja institucija || 60 || 68 || 619 || 22 || 641 || 594 || 18 || 612 || 896,16 % || 29 6. Doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima Zajednice || 50 || 50 || 3 163 || 291 || 3 453 || 2 776 || 152 || 2 928 || 5856,15 % || 525 7. Zatezne kamate i novčane kazne || 123 || 3 648 || 1 821 || 12 761 || 14 582 || 13 || 3 795 || 3 807 || 104,37 % || 10 775 8. Uzimanje i davanje zajmova || 0 || 0 || 63 || 159 || 222 || 0 || 0 || 0 || || 222 9. Razni prihodi || 30 || 30 || 29 || 10 || 39 || 26 || 5 || 31 || 101,61 % || 9 Ukupno || 129 088 || 135 758 || 137 771 || 13 379 || 151 150 || 135 460 || 4 080 || 139 541 || 102,79 % || 11 610 || || || || || || || || || || Detaljni podaci za naslov 1.: Vlastita sredstva Poglavlje || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || 11. Pristojbe na šećer || 123 || 123 || 193 || 0 || 193 || 193 || 0 || 193 || 156,04 % || 0 12. Carine || 19 171 || 16 701 || 16 277 || 29 || 16 306 || 16 258 || 2 || 16 261 || 97,37 % || 45 13. PDV || 14 499 || 14 546 || 14 648 || 0 || 14 648 || 14 648 || 0 || 14 648 || 100,70 % || 0 14. BND || 93 719 || 97 284 || 97 856 || 0 || 97 856 || 97 856 || 0 || 97 856 || 100,59 % || 0 15. Korekcija proračunskih neravnoteža || 0 || 0 || (74) || 0 || (74) || (74) || 0 || (74) || || 0 16. Smanjenje doprinosa na temelju BND-a za Nizozemsku i Švedsku || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || 2 || 0 || 2 || || 0 Ukupno || 127 512 || 128 655 || 128 902 || 29 || 128 931 || 128 883 || 2 || 128 886 || 100,18 % || 45 || || || || || || || || || || Detaljni podaci za naslov 3.: Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe Poglavlje || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || 30. Višak iz prethodne godine || 0 || 1 497 || 1 497 || 0 || 1 497 || 1 497 || 0 || 1 497 || 100,00 % || 0 31. Salda PDV-a || 0 || 218 || 223 || 23 || 246 || 223 || 23 || 246 || 112,94 % || 0 32. Salda BND-a || 0 || 280 || 204 || 80 || 284 || 204 || 80 || 284 || 101,42 % || 0 34. Prilagodba za nesudjelovanje u politici pravosuđa i unutarnjih poslova || 0 || 0 || (3) || 0 || (3) || (3) || 0 || (3) || || 0 35. Korekcija za UK - prilagodbe || 0 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 || || 0 36. Korekcija za UK – međuizračun || 0 || 0 || 15 || 0 || 15 || 15 || 0 || 15 || || 0 Ukupno || 0 || 1 994 || 1 939 || 102 || 2 041 || 1 939 || 102 || 2 041 || 102,34 % || 0 3.1. Podjela i promjena odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaĆanje PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || || || || || u milijunima EUR || Odobrena sredstva za preuzete obveze || ODOBRENA Sredstva za plaćanje Naslovi financijskog okvira || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=3+4 || 6=1+2+5 || 7 || 8 || 9 || 10 || 11=9+10 || 12=7+8+11 1. Održivi rast || 67 506 || 636 || 36 || 2 664 || 2 700 || 70 842 || 55 337 || 5 137 || 187 || 3 092 || 3 279 || 63 753 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 59 976 || (126) || 23 || 2 325 || 2 348 || 62 198 || 57 034 || 982 || 78 || 2 315 || 2 393 || 60 409 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 065 || 688 || 41 || 199 || 240 || 2 994 || 1 484 || 729 || 47 || 216 || 263 || 2 477 4. EU kao globalni čimbenik || 9 406 || (2) || 178 || 349 || 527 || 9 931 || 6 955 || (178) || 52 || 354 || 405 || 7 182 5. Administracija || 8 280 || 0 || 22 || 811 || 833 || 9 113 || 8 278 || 0 || 711 || 835 || 1 546 || 9 824 6. Naknade || || || || || || || || || || || || Ukupno || 147 232 || 1 196 || 300 || 6 348 || 6 649 || 155 077 || 129 088 || 6 670 || 1 074 || 6 812 || 7 886 || 143 644 || || || || || || || || || || 3.2. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || u milijunima EUR Naslovi financijskog okvira || Odobrena sredstva za preuzete obveze || Preuzete obveze || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Namjenski prihodi || Prijenosi na temelju odluke || Ukupno || % || Iz proračunskih odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9=7+8 || 10=9/1 || 11 || 12 || 13 || 14=11+12+13 || 15=14/1 1. Održivi rast || 70 842 || 67 653 || 36 || 1 311 || 69 000 || 97,40 % || 1 354 || 28 || 1 381 || 1,95 % || 461 || 0 || 0 || 461 || 0,65 % 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 62 198 || 59 825 || 23 || 969 || 60 817 || 97,78 % || 1 356 || 2 || 1 357 || 2,18 % || 24 || 0 || 0 || 24 || 0,04 % 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 994 || 2 741 || 41 || 110 || 2 892 || 96,62 % || 89 || 0 || 89 || 2,96 % || 13 || 0 || 0 || 13 || 0,42 % 4. EU kao globalni čimbenik || 9 931 || 9 364 || 178 || 211 || 9 753 || 98,21 % || 138 || 2 || 140 || 1,41 % || 38 || 0 || 0 || 38 || 0,38 % 5. Administracija || 9 113 || 8 184 || 22 || 617 || 8 822 || 96,81 % || 195 || 0 || 195 || 2,14 % || 96 || 0 || 0 || 96 || 1,05 % 6. Naknade || || || || || || || || || || || || || || || Ukupno || 155 077 || 147 766 || 300 || 3 218 || 151 284 || 97,55 % || 3 131 || 31 || 3 162 || 2,04 % || 631 || 0 || 0 || 631 || 0,41 % 3.3. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || || || || || || || || || || u milijunima EUR Naslovi financijskog okvira || Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje || Izvršena plaćanja || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Automatski prijenosi || Prijenosi na temelju odluke || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9 || 10=7+8+9 || 11=10/1 || 12 || 13 || 14 || 15=12+ 13+14 || 16= 15/1 1. Održivi rast || 63 753 || 60 288 || 168 || 1 129 || 61 585 || 96,60 % || 128 || 26 || 1 963 || 2 117 || 3,32 % || 32 || 19 || 0 || 51 || 0,08 % 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 60 409 || 57 960 || 72 || 1 064 || 59 096 || 97,83 % || 32 || 4 || 1 251 || 1 287 || 2,13 % || 20 || 5 || 0 || 26 || 0,04 % 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 477 || 2 192 || 46 || 136 || 2 375 || 95,86 % || 8 || 1 || 80 || 88 || 3,57 % || 13 || 1 || 0 || 14 || 0,57 % 4. EU kao globalni čimbenik || 7 182 || 6 741 || 31 || 291 || 7 064 || 98,35 % || 26 || 4 || 63 || 92 || 1,28 % || 6 || 20 || 0 || 26 || 0,37 % 5. Administracija || 9 824 || 7 475 || 628 || 461 || 8 564 || 87,18 % || 706 || 1 || 373 || 1 081 || 11,01 % || 95 || 83 || 0 || 178 || 1,81 % 6. Naknade || || || || || || || || || || || || || || || || Ukupno || 143 644 || 134 656 || 946 || 3 081 || 138 683 || 96,55 % || 900 || 36 || 3 730 || 4 666 || 3,25 % || 166 || 128 || 0 || 295 || 0,21 % 3.4. Promjene nepodmirenih preuzetih obveza – po naslovima financijskog okvira || || || || || || || || || u milijunima EUR || Nepodmirene preuzete obveze na kraju prethodne godine || Preuzete obveze za godinu || Naslovi financijskog okvira || Preuzete obveze prenesene iz prethodne godine || Oslobađanje/revalorizacija/poništenje sredstava || Plaćanja || Nepodmirene obveze na kraju godine || Obveze preuzete tijekom godine || Plaćanja || Ukidanje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti || Nepodmirene obveze na kraju godine || Ukupne nepodmirene obveze na kraju godine 1. Održivi rast || 159 707 || (850) || (54 901) || 103 957 || 69 000 || (6 684) || (1) || 62 314 || 166 271 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 25 302 || (137) || (12 983) || 12 182 || 60 817 || (46 113) || 0 || 14 703 || 26 886 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 130 || (332) || (547) || 1 251 || 2 892 || (1 827) || 0 || 1 065 || 2 316 4. EU kao globalni čimbenik || 19 567 || (827) || (4 870) || 13 870 || 9 753 || (2 193) || (1) || 7 558 || 21 429 5. Administracija || 737 || (90) || (628) || 19 || 8 822 || (7 936) || 4 || 890 || 909 6. Naknade || || || || || || || || || Ukupno || 207 443 || (2 234) || (73 930) || 131 279 || 151 284 || (64 754) || 1 || 86 531 || 217 810 3.5. PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA – PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || || || || || u milijunima EUR || Naslovi financijskog okvira || <2006. || 2006. || 2007. || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. || Ukupno 1. Održivi rast || 1 222 || 6 765 || 499 || 2 978 || 11 444 || 30 896 || 50 154 || 62 314 || 166 271 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 66 || 739 || 66 || 144 || 286 || 1 893 || 8 987 || 14 703 || 26 886 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 14 || 5 || 28 || 86 || 241 || 314 || 562 || 1 065 || 2 316 4. EU kao globalni čimbenik || 672 || 650 || 710 || 1 291 || 2 199 || 3 464 || 4 884 || 7 558 || 21 429 5. Administracija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 19 || 890 || 909 Ukupno || 1 975 || 8 159 || 1 304 || 4 498 || 14 171 || 36 568 || 64 606 || 86 531 || 217 810 3.6. PODJELA I PROMJENA ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO PODRUČJIMA POLITIKE || || u milijunima EUR || Odobrena sredstva za preuzete obveze || ODOBRENA Sredstva za plaćanje Područje politike || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=3+4 || 6=1+2+5 || 7 || 8 || 9 || 10 || 11=9+10 || 12=7+8+11 01. Gospodarski i financijski poslovi || 611 || (94) || 0 || 19 || 19 || 536 || 511 || (42) || 7 || 17 || 24 || 493 02. Poduzetništvo || 1 148 || (4) || 0 || 132 || 132 || 1 276 || 1 079 || 121 || 21 || 174 || 195 || 1 395 03. Tržišno natjecanje || 92 || (1) || 0 || 5 || 5 || 96 || 92 || (1) || 7 || 5 || 12 || 103 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 581 || 191 || 34 || 12 || 46 || 11 818 || 9 075 || 2 601 || 66 || 12 || 78 || 11 755 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 58 587 || (22) || 0 || 2 311 || 2 311 || 60 877 || 55 880 || 989 || 70 || 2 303 || 2 373 || 59 242 06. Mobilnost i promet || 1 664 || (1) || 0 || 91 || 91 || 1 754 || 1 079 || (40) || 6 || 110 || 116 || 1 156 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 493 || (1) || 0 || 17 || 17 || 508 || 393 || (20) || 18 || 17 || 35 || 409 08. Istraživanje || 5 930 || 643 || 0 || 1 045 || 1 045 || 7 618 || 4 218 || 632 || 30 || 1 366 || 1 396 || 6 245 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 678 || (2) || 0 || 309 || 309 || 1 985 || 1 357 || 33 || 13 || 373 || 387 || 1 776 10. Izravno istraživanje || 411 || 0 || 0 || 521 || 521 || 932 || 404 || 1 || 44 || 444 || 488 || 893 11. Pomorstvo i ribarstvo || 1 033 || (48) || 23 || 3 || 26 || 1 011 || 806 || (56) || 4 || 3 || 7 || 757 12. Unutarnje tržište || 101 || (2) || 0 || 7 || 7 || 107 || 98 || 1 || 7 || 7 || 13 || 112 13. Regionalna politika || 42 045 || 569 || 40 || 8 || 48 || 42 662 || 35 538 || 2 686 || 49 || 8 || 57 || 38 282 14. Oporezivanje i carinska unija || 143 || (1) || 0 || 5 || 5 || 147 || 110 || 18 || 7 || 5 || 12 || 140 15. Obrazovanje i kultura || 2 697 || (8) || 0 || 602 || 603 || 3 292 || 2 112 || 280 || 16 || 651 || 667 || 3 059 16. Komunikacija || 262 || 1 || 0 || 8 || 8 || 271 || 253 || 3 || 14 || 8 || 22 || 278 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 687 || (68) || 0 || 34 || 34 || 653 || 592 || 16 || 12 || 33 || 45 || 652 18. Unutarnji poslovi || 1 264 || (1) || 3 || 56 || 59 || 1 322 || 756 || 29 || 7 || 68 || 75 || 860 19. Vanjski odnosi || 4 817 || (51) || 44 || 158 || 202 || 4 969 || 3 276 || (188) || 17 || 166 || 183 || 3 271 20. Trgovina || 104 || (1) || 0 || 3 || 3 || 106 || 102 || 0 || 6 || 3 || 9 || 111 21. Razvoj i odnosi – države AKP-a || 1 498 || (2) || 127 || 110 || 237 || 1 733 || 1 310 || 21 || 33 || 111 || 144 || 1 475 22. Proširenje || 1 088 || 3 || 8 || 68 || 75 || 1 166 || 921 || (1) || 4 || 51 || 55 || 976 23. Humanitarna pomoć || 900 || 378 || 0 || 21 || 21 || 1 299 || 842 || 259 || 7 || 34 || 40 || 1 141 24. Borba protiv prijevara || 79 || 0 || 0 || 0 || 0 || 79 || 74 || 2 || 7 || 0 || 7 || 83 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 194 || (1) || 0 || 11 || 11 || 204 || 193 || (1) || 16 || 11 || 27 || 219 26. Administracija Komisije || 1 017 || 62 || 0 || 120 || 120 || 1 200 || 1 001 || 74 || 146 || 122 || 268 || 1 343 27. Proračun || 69 || (12) || 0 || 7 || 7 || 63 || 69 || (12) || 9 || 7 || 16 || 73 28. Revizija || 12 || 0 || 0 || 1 || 1 || 12 || 12 || 0 || 1 || 1 || 1 || 13 29. Statistika || 134 || (6) || 0 || 16 || 16 || 144 || 122 || (1) || 6 || 22 || 27 || 148 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 335 || (14) || 0 || 0 || 0 || 1 321 || 1 335 || (14) || 0 || 0 || 0 || 1 321 31. Jezične usluge || 399 || (9) || 0 || 87 || 87 || 477 || 399 || (9) || 24 || 87 || 111 || 501 32. Energetika || 718 || (1) || 0 || 47 || 47 || 764 || 1 339 || (622) || 6 || 60 || 66 || 782 34. Pravosuđe || 218 || 0 || 0 || 15 || 15 || 233 || 187 || 2 || 3 || 14 || 17 || 206 40. Pričuve || 759 || (298) || 0 || 0 || 0 || 461 || 90 || (90) || 0 || 0 || 0 || 0 90. Ostale institucije || 3 464 || 0 || 22 || 498 || 519 || 3 983 || 3 464 || 0 || 393 || 519 || 912 || 4 376 Ukupno || 147 232 || 1 196 || 300 || 6 348 || 6 649 || 155 077 || 129 088 || 6 670 || 1 074 || 6 812 || 7 886 || 143 644 3.7. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA PO PODRUČJIMA POLITIKE u milijunima EUR || Područje politike || Utvrđena odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Preuzete obveze || Appropriations carried over || Appropriations lapsing Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Namjenski prihodi || Prijenosi: odluke || Ukupno || % || Iz proračunskih odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9=7+8 || 10=9/1 || 11 || 12 || 13 || 14=11+12+13 || 15=14/1 01. Gospodarski i financijski poslovi || 536 || 517 || 0 || 18 || 535 || 99,66 % || 2 || 0 || 2 || 0,33 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,01 % 02. Poduzetništvo || 1 276 || 1 144 || 0 || 92 || 1 236 || 96,84 % || 40 || 0 || 40 || 3,13 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,03 % 03. Tržišno natjecanje || 96 || 91 || 0 || 3 || 94 || 97,42 % || 2 || 0 || 2 || 2,43 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,15 % 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 818 || 11 742 || 34 || 7 || 11 782 || 99,70 % || 6 || 24 || 30 || 0,25 % || 6 || 0 || 0 || 6 || 0,05 % 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 60 877 || 58 550 || 0 || 964 || 59 514 || 97,76 % || 1 347 || 2 || 1 349 || 2,22 % || 13 || 0 || 0 || 13 || 0,02 % 06. Mobilnost i promet || 1 754 || 1 651 || 0 || 61 || 1 713 || 97,65 % || 29 || 0 || 29 || 1,67 % || 12 || 0 || 0 || 12 || 0,68 % 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 508 || 486 || 0 || 10 || 496 || 97,58 % || 7 || 0 || 7 || 1,47 % || 5 || 0 || 0 || 5 || 0,95 % 08. Istraživanje || 7 618 || 6 573 || 0 || 486 || 7 059 || 92,66 % || 559 || 0 || 559 || 7,34 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 985 || 1 675 || 0 || 203 || 1 878 || 94,60 % || 106 || 0 || 107 || 5,37 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,03 % 10. Izravno istraživanje || 932 || 411 || 0 || 83 || 494 || 53,04 % || 438 || 0 || 438 || 46,95 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,01 % 11. Pomorstvo i ribarstvo || 1 011 || 982 || 23 || 1 || 1 007 || 99,60 % || 1 || 0 || 1 || 0,12 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,28 % 12. Unutarnje tržište || 107 || 99 || 0 || 2 || 101 || 94,46 % || 5 || 0 || 5 || 4,72 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,82 % 13. Regionalna politika || 42 662 || 42 601 || 40 || 6 || 42 647 || 99,96 % || 2 || 3 || 5 || 0,01 % || 10 || 0 || 0 || 10 || 0,02 % 14. Oporezivanje i carinska unija || 147 || 142 || 0 || 2 || 144 || 97,76 % || 3 || 0 || 3 || 2,20 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,04 % 15. Obrazovanje i kultura || 3 292 || 2 689 || 0 || 399 || 3 088 || 93,79 % || 204 || 0 || 204 || 6,19 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,02 % 16. Komunikacija || 271 || 262 || 0 || 4 || 265 || 97,92 % || 4 || 0 || 4 || 1,60 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,48 % 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 653 || 616 || 0 || 24 || 639 || 97,96 % || 10 || 0 || 10 || 1,53 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,51 % 18. Unutarnji poslovi || 1 322 || 1 253 || 3 || 35 || 1 290 || 97,57 % || 21 || 0 || 21 || 1,62 % || 11 || 0 || 0 || 11 || 0,80 % 19. Vanjski odnosi || 4 969 || 4 765 || 44 || 63 || 4 872 || 98,06 % || 95 || 0 || 95 || 1,91 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,02 % 20. Trgovina || 106 || 103 || 0 || 2 || 104 || 98,26 % || 1 || 0 || 2 || 1,58 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,16 % 21. Razvoj i odnosi – AKP || 1 733 || 1 494 || 127 || 99 || 1 719 || 99,19 % || 12 || 2 || 14 || 0,78 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,03 % 22. Proširenje || 1 166 || 1 090 || 8 || 37 || 1 135 || 97,38 % || 30 || 0 || 30 || 2,61 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,01 % 23. Humanitarna pomoć || 1 299 || 1 277 || 0 || 17 || 1 294 || 99,61 % || 4 || 0 || 4 || 0,34 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,05 % 24. Borba protiv prijevara || 79 || 79 || 0 || 0 || 79 || 99,81 % || 0 || 0 || 0 || 0,03 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,16 % 25. Koordinacija politike i pravno savjetovanje || 204 || 191 || 0 || 5 || 196 || 96,51 % || 5 || 0 || 5 || 2,51 % || 2 || 0 || 0 || 2 || 0,98 % 26. Administracija Komisije || 1 200 || 1 078 || 0 || 71 || 1 149 || 95,78 % || 50 || 0 || 50 || 4,15 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,08 % 27. Proračun || 63 || 56 || 0 || 4 || 61 || 95,47 % || 3 || 0 || 3 || 4,42 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,11 % 28. Revizija || 12 || 11 || 0 || 0 || 12 || 96,23 % || 0 || 0 || 0 || 3,04 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,73 % 29. Statistika || 144 || 124 || 0 || 11 || 135 || 93,94 % || 5 || 0 || 5 || 3,38 % || 4 || 0 || 0 || 4 || 2,68 % 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 321 || 1 318 || 0 || 0 || 1 318 || 99,79 % || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,21 % 31. Jezične usluge || 477 || 390 || 0 || 45 || 435 || 91,20 % || 42 || 0 || 42 || 8,78 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,03 % 32. Energetika || 764 || 716 || 0 || 16 || 731 || 95,67 % || 32 || 0 || 32 || 4,15 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,17 % 34. Pravosuđe || 233 || 216 || 0 || 6 || 222 || 95,30 % || 10 || 0 || 10 || 4,12 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,58 % 40. Pričuve || 461 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 461 || 0 || 0 || 461 || 100,00 % 90. Ostale institucije || 3 983 || 3 376 || 22 || 444 || 3 841 || 96,43 % || 54 || 0 || 54 || 1,36 % || 88 || 0 || 0 || 88 || 2,21 % Ukupno || 155 077 || 147 766 || 300 || 3 218 || 151 284 || 97,55 % || 3 131 || 31 || 3 162 || 2,04 % || 631 || 0 || 0 || 631 || 0,41 % 3.8. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO PODRUČJIMA POLITIKE || || || || || || || || || u milijunima EUR Područje politike || Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje || Izvršena plaćanja || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Automatski prijenosi || Prijenosi na temelju odluke || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9 || 10=7+8+9 || 11=10/1 || 12 || 13 || 14 || 15=12+13+14 || 16=15/1 01. Gospodarski i financijski poslovi || 493 || 463 || 6 || 15 || 484 || 98,13 % || 6 || 0 || 2 || 8 || 1,64 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,23 % 02. Poduzetništvo || 1 395 || 1 180 || 19 || 72 || 1 271 || 91,12 % || 19 || 0 || 103 || 121 || 8,70 % || 1 || 2 || 0 || 3 || 0,18 % 03. Tržišno natjecanje || 103 || 83 || 6 || 2 || 92 || 89,72 % || 7 || 0 || 3 || 10 || 9,78 % || 0 || 0 || 0 || 1 || 0,50 % 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 755 || 11 629 || 63 || 7 || 11 699 || 99,53 % || 13 || 24 || 5 || 43 || 0,36 % || 9 || 4 || 0 || 13 || 0,11 % 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 59 242 || 56 829 || 66 || 1 053 || 57 948 || 97,82 % || 23 || 4 || 1 250 || 1 276 || 2,15 % || 13 || 4 || 0 || 18 || 0,03 % 06. Mobilnost i promet || 1 156 || 1 031 || 5 || 69 || 1 105 || 95,57 % || 6 || 0 || 41 || 47 || 4,03 % || 3 || 1 || 0 || 5 || 0,40 % 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 409 || 355 || 17 || 10 || 382 || 93,39 % || 17 || 1 || 6 || 24 || 5,89 % || 1 || 2 || 0 || 3 || 0,72 % 08. Istraživanje || 6 245 || 4 827 || 25 || 455 || 5 307 || 84,97 % || 23 || 0 || 911 || 934 || 14,95 % || 0 || 5 || 0 || 5 || 0,08 % 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 776 || 1 375 || 12 || 114 || 1 501 || 84,54 % || 14 || 0 || 259 || 273 || 15,36 % || 1 || 1 || 0 || 2 || 0,10 % 10. Izravno istraživanje || 893 || 357 || 40 || 69 || 466 || 52,13 % || 48 || 0 || 375 || 423 || 47,35 % || 0 || 5 || 0 || 5 || 0,52 % 11. Pomorstvo i ribarstvo || 757 || 742 || 2 || 1 || 745 || 98,45 % || 3 || 0 || 1 || 5 || 0,64 % || 5 || 2 || 0 || 7 || 0,91 % 12. Unutarnje tržište || 112 || 92 || 6 || 2 || 99 || 88,71 % || 5 || 0 || 5 || 11 || 9,47 % || 1 || 1 || 0 || 2 || 1,82 % 13. Regionalna politika || 38 282 || 38 200 || 48 || 6 || 38 254 || 99,93 % || 12 || 0 || 2 || 14 || 0,04 % || 12 || 1 || 0 || 14 || 0,04 % 14. Oporezivanje i carinska unija || 140 || 121 || 7 || 2 || 130 || 92,66 % || 7 || 0 || 3 || 10 || 7,04 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,30 % 15. Obrazovanje i kultura || 3 059 || 2 379 || 14 || 368 || 2 761 || 90,23 % || 13 || 0 || 284 || 296 || 9,69 % || 1 || 2 || 0 || 2 || 0,08 % 16. Komunikacija || 278 || 240 || 13 || 3 || 256 || 92,16 % || 14 || 0 || 5 || 19 || 6,84 % || 1 || 1 || 0 || 3 || 1,00 % 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 652 || 596 || 11 || 28 || 635 || 97,34 % || 11 || 0 || 5 || 16 || 2,48 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,18 % 18. Unutarnji poslovi || 860 || 769 || 6 || 61 || 835 || 97,15 % || 4 || 1 || 7 || 12 || 1,44 % || 11 || 2 || 0 || 12 || 1,41 % 19. Vanjski odnosi || 3 271 || 3 073 || 10 || 150 || 3 233 || 98,83 % || 13 || 0 || 16 || 30 || 0,90 % || 2 || 7 || 0 || 9 || 0,27 % 20. Trgovina || 111 || 98 || 6 || 1 || 105 || 94,79 % || 4 || 0 || 2 || 5 || 4,86 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,34 % 21. Razvoj i odnosi – AKP || 1 475 || 1 319 || 19 || 90 || 1 429 || 96,87 % || 10 || 0 || 21 || 31 || 2,11 % || 1 || 14 || 0 || 15 || 1,03 % 22. Proširenje || 976 || 914 || 3 || 27 || 943 || 96,68 % || 3 || 3 || 25 || 31 || 3,21 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,12 % 23. Humanitarna pomoć || 1 141 || 1 093 || 6 || 29 || 1 128 || 98,84 % || 7 || 0 || 5 || 12 || 1,01 % || 1 || 0 || 0 || 2 || 0,15 % 24. Borba protiv prijevara || 83 || 66 || 5 || 0 || 71 || 85,23 % || 8 || 2 || 0 || 10 || 11,95 % || 0 || 2 || 0 || 2 || 2,82 % 25. Koordinacija politike Komisije i pravno savjetovanje || 219 || 176 || 14 || 5 || 195 || 88,73 % || 15 || 1 || 6 || 21 || 9,62 % || 1 || 2 || 0 || 4 || 1,64 % 26. Administracija Komisije || 1 343 || 963 || 136 || 51 || 1 149 || 85,59 % || 111 || 0 || 72 || 183 || 13,60 % || 1 || 10 || 0 || 11 || 0,81 % 27. Proračun || 73 || 49 || 9 || 3 || 61 || 83,74 % || 7 || 0 || 4 || 11 || 15,45 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,80 % 28. Revizija || 13 || 11 || 1 || 0 || 12 || 91,60 % || 0 || 0 || 0 || 1 || 7,06 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 1,34 % 29. Statistika || 148 || 115 || 5 || 8 || 128 || 86,27 % || 5 || 0 || 13 || 19 || 12,64 % || 1 || 1 || 0 || 2 || 1,08 % 30. Mirovine i povezani izdaci || 1 321 || 1 318 || 0 || 0 || 1 318 || 99,79 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,21 % 31. Jezične usluge || 501 || 370 || 22 || 41 || 433 || 86,56 % || 20 || 0 || 46 || 66 || 13,17 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,27 % 32. Energetika || 782 || 706 || 5 || 12 || 723 || 92,51 % || 6 || 0 || 48 || 53 || 6,82 % || 4 || 1 || 0 || 5 || 0,66 % 34. Pravosuđe || 206 || 183 || 1 || 6 || 190 || 92,16 % || 4 || 1 || 8 || 13 || 6,13 % || 2 || 2 || 0 || 4 || 1,71 % 40. Pričuve || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % 90. Ostale institucije || 4 376 || 2 934 || 340 || 322 || 3 596 || 82,19 % || 442 || 0 || 197 || 638 || 14,59 % || 88 || 53 || 0 || 141 || 3,22 % Ukupno || 143 644 || 134 656 || 946 || 3 081 || 138 683 || 96,55 % || 900 || 36 || 3 730 || 4 666 || 3,25 % || 166 || 128 || 0 || 295 || 0,21 % 3.9. Promjene nepodmirenih preuzetih obveza po podruČjima politika || u milijunima EUR || || Nepodmirene preuzete obveze na kraju prethodne godine || Preuzete obveze za godinu || Područje politike || Preuzete obveze prenesene iz prethodne godine || Oslobađanje/revalorizacija/poništenje sredstava || Plaćanja || Nepodmirene obveze na kraju godine || Obveze preuzete tijekom godine || Plaćanja || Ukidanje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti || Nepodmirene obveze na kraju godine || Ukupne nepodmirene obveze na kraju godine 01. Gospodarski i financijski poslovi || 582 || (9) || (143) || 429 || 535 || (341) || 0 || 194 || 623 02. Poduzetništvo || 2 155 || (31) || (850) || 1 274 || 1 236 || (421) || 0 || 814 || 2 088 03. Tržišno natjecanje || 7 || 0 || (6) || 0 || 94 || (86) || 0 || 8 || 8 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 29 625 || (40) || (11 226) || 18 359 || 11 782 || (473) || 0 || 11 309 || 29 668 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 22 357 || (76) || (11 972) || 10 308 || 59 514 || (45 975) || 0 || 13 539 || 23 847 06. Mobilnost i promet || 2 809 || (100) || (879) || 1 830 || 1 713 || (226) || 0 || 1 487 || 3 317 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 898 || (11) || (243) || 645 || 496 || (138) || 0 || 358 || 1 003 08. Istraživanje || 9 200 || (170) || (2 983) || 6 047 || 7 059 || (2 324) || 0 || 4 734 || 10 781 09. Informacijsko društvo i mediji || 2 269 || (51) || (782) || 1 436 || 1 878 || (720) || 0 || 1 158 || 2 594 10. Izravno istraživanje || 184 || (13) || (114) || 57 || 494 || (352) || 0 || 142 || 199 11. Pomorstvo i ribarstvo || 2 062 || (33) || (538) || 1 490 || 1 007 || (207) || 0 || 800 || 2 290 12. Unutarnje tržište || 22 || (2) || (16) || 4 || 101 || (83) || 0 || 18 || 21 13. Regionalna politika || 108 413 || (498) || (36 781) || 71 133 || 42 647 || (1 473) || (1) || 41 174 || 112 307 14. Oporezivanje i carinska unija || 92 || (13) || (55) || 24 || 144 || (75) || 0 || 69 || 93 15. Obrazovanje i kultura || 1 921 || (53) || (839) || 1 028 || 3 088 || (1 921) || 0 || 1 167 || 2 195 16. Komunikacija || 122 || (13) || (86) || 24 || 265 || (170) || 0 || 95 || 119 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 719 || (81) || (317) || 321 || 639 || (318) || 0 || 321 || 642 18. Unutarnji poslovi || 1 458 || (235) || (268) || 954 || 1 290 || (567) || 0 || 723 || 1 677 19. Vanjski odnosi || 10 232 || (528) || (2 379) || 7 324 || 4 872 || (854) || 0 || 4 018 || 11 343 20. Trgovina || 20 || (1) || (13) || 6 || 104 || (93) || 0 || 12 || 18 21. Razvoj i odnosi – AKP || 3 281 || (119) || (970) || 2 192 || 1 719 || (459) || 0 || 1 260 || 3 453 22. Proširenje || 2 864 || (16) || (769) || 2 079 || 1 135 || (175) || (1) || 960 || 3 039 23. Humanitarna pomoć || 670 || (4) || (417) || 248 || 1 294 || (711) || 0 || 583 || 831 24. Borba protiv prijevara || 34 || (7) || (15) || 12 || 79 || (56) || 0 || 23 || 35 25. Koordinacija politike i pravno savjetovanje || 19 || (3) || (15) || 0 || 196 || (179) || 0 || 17 || 17 26. Administracija Komisije || 184 || (12) || (161) || 11 || 1 149 || (988) || 0 || 160 || 171 27. Proračun || 9 || (1) || (9) || 0 || 61 || (52) || 0 || 8 || 8 28. Revizija || 1 || 0 || (1) || 0 || 12 || (11) || 0 || 1 || 1 29. Statistika || 115 || (9) || (45) || 61 || 135 || (82) || 0 || 53 || 114 30. Mirovine i povezani rashodi || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 318 || (1 318) || 0 || 0 || 0 31. Jezične usluge || 24 || (1) || (22) || 0 || 435 || (411) || 0 || 24 || 24 32. Energetika || 4 522 || (12) || (622) || 3 888 || 731 || (102) || 0 || 629 || 4 518 34. Pravosuđe || 181 || (34) || (67) || 80 || 222 || (122) || 0 || 99 || 179 90. Ostale institucije || 397 || (57) || (325) || 15 || 3 841 || (3 272) || 4 || 573 || 588 Ukupno || 207 443 || (2 234) || (73 930) || 131 279 || 151 284 || (64 754) || 1 || 86 531 || 217 810 3.10. PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA I PODRUČJIMA POLITIKA || || || || || || || || || EUR millions || Područje politike || <2006. || 2006. || 2007. || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. || Ukupno 01. Gospodarski i financijski poslovi || 11 || 35 || 10 || 0 || 20 || 167 || 185 || 194 || 623 02. Poduzetništvo || 10 || 5 || 17 || 97 || 101 || 546 || 498 || 814 || 2 088 03. Tržišno natjecanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 8 || 8 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 384 || 1 507 || 57 || 267 || 1 241 || 5 457 || 9 446 || 11 309 || 29 668 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 7 || 456 || 0 || 2 || 152 || 1 437 || 8 254 || 13 539 || 23 847 06. Mobilnost i promet || 15 || 27 || 124 || 103 || 271 || 494 || 797 || 1 487 || 3 317 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 9 || 12 || 57 || 88 || 138 || 151 || 189 || 358 || 1 003 08. Istraživanje || 114 || 73 || 177 || 381 || 814 || 1 728 || 2 760 || 4 734 || 10 781 09. Informacijsko društvo i mediji || 12 || 8 || 31 || 83 || 207 || 372 || 724 || 1 158 || 2 594 10. Izravno istraživanje || 0 || 3 || 1 || 10 || 10 || 11 || 21 || 142 || 199 11. Pomorstvo i ribarstvo || 51 || 271 || 5 || 18 || 71 || 411 || 663 || 800 || 2 290 12. Unutarnje tržište || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 3 || 18 || 21 13. Regionalna politika || 836 || 5 328 || 21 || 1 875 || 7 437 || 20 613 || 35 024 || 41 174 || 112 307 14. Oporezivanje i carinska unija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 4 || 20 || 69 || 93 15. Obrazovanje i kultura || 2 || 0 || 47 || 77 || 150 || 255 || 497 || 1 167 || 2 195 16. Komunikacija || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 6 || 17 || 95 || 119 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 9 || 3 || 7 || 43 || 42 || 83 || 133 || 321 || 642 18. Unutarnji poslovi || 4 || 0 || 17 || 64 || 208 || 249 || 412 || 723 || 1 677 19. Vanjski odnosi || 266 || 235 || 498 || 846 || 1 236 || 1 725 || 2 518 || 4 018 || 11 343 20. Trgovina || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 4 || 12 || 18 21. Razvoj i odnosi – države AKP-a || 113 || 63 || 71 || 193 || 365 || 578 || 810 || 1 260 || 3 453 22. Proširenje || 69 || 86 || 129 || 236 || 310 || 513 || 735 || 960 || 3 039 23. Humanitarna pomoć || 0 || 1 || 1 || 9 || 16 || 58 || 163 || 583 || 831 24. Borba protiv prijevara || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || 2 || 6 || 23 || 35 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 17 || 17 26. Administracija Komisije || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 11 || 160 || 171 27. Proračun || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 8 || 8 28. Revizija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 1 29. Statistika || 2 || 2 || 1 || 1 || 3 || 17 || 36 || 53 || 114 30. Mirovine i povezani rashodi || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 31. Jezične usluge || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 24 || 24 32. Energetika || 60 || 43 || 28 || 101 || 1 365 || 1 671 || 621 || 629 || 4 518 34. Pravosuđe || 0 || 0 || 1 || 4 || 12 || 18 || 45 || 99 || 179 90. Ostale institucije || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 15 || 573 || 588 Ukupno || 1 975 || 8 159 || 1 304 || 4 498 || 14 171 || 36 568 || 64 606 || 86 531 || 217 810 4.1. SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA PO INSTITUCIJAMA || || || || || || || || || u milijunima EUR Institucija || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || Europski parlament || 147 || 147 || 174 || 26 || 200 || 172 || 4 || 176 || 119,41 % || 25 Europsko vijeće i Vijeće || 58 || 58 || 99 || 11 || 109 || 88 || 10 || 98 || 168,80 % || 11 Komisija || 128 761 || 135 431 || 137 081 || 13 342 || 150 423 || 134 783 || 4 066 || 138 849 || 102,52 % || 11 573 Sud || 44 || 44 || 51 || 0 || 51 || 51 || 0 || 51 || 115,64 % || 0 Revizorski sud || 21 || 21 || 19 || 0 || 19 || 19 || 0 || 19 || 90,58 % || 0 Gospodarski i socijalni odbor || 12 || 12 || 16 || 0 || 16 || 16 || 0 || 16 || 133,47 % || 0 Odbor regija || 8 || 8 || 20 || 0 || 20 || 20 || 0 || 20 || 250,50 % || 0 Europski ombudsman || 1 || 1 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || 97,10 % || 0 Europski nadzornik za zaštitu podataka || 1 || 1 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || 77,36 % || 0 Europska služba za vanjsko djelovanje || 35 || 35 || 309 || 0 || 310 || 309 || 0 || 309 || 889,83 % || 0 Ukupno || 129 088 || 135 758 || 137 771 || 13 379 || 151 150 || 135 460 || 4 080 || 139 541 || 102,79 % || 11 610 4.2. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO INSTITUCIJAMA || Odobrena sredstva za preuzete obveze || || || || || || || || || u milijunima EUR Institucija || Utvrđena odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Preuzete obveze || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Iz namjenskih prihoda || Prijenosi na temelju odluke || Ukupno || % || Iz proračunskih odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9=7+8 || 10=9/1 || 11 || 12 || 13 || 14=11+12+13 || 15=14/1 Europski parlament || 1 862 || 1 693 || 22 || 116 || 1 831 || 98,32 % || 6 || 0 || 6 || 0,34 % || 25 || 0 || 0 || 25 || 1,33 % Europsko vijeće i Vijeće || 612 || 490 || 0 || 42 || 532 || 86,89 % || 36 || 0 || 36 || 5,92 % || 44 || 0 || 0 || 44 || 7,19 % Komisija || 151 094 || 144 390 || 279 || 2 774 || 147 443 || 97,58 % || 3 077 || 31 || 3 108 || 2,06 % || 543 || 0 || 0 || 543 || 0,36 % Sud || 351 || 344 || 0 || 1 || 345 || 98,36 % || 1 || 0 || 1 || 0,28 % || 5 || 0 || 0 || 5 || 1,36 % Revizorski sud || 143 || 137 || 0 || 0 || 138 || 96,12 % || 0 || 0 || 0 || 0,30 % || 5 || 0 || 0 || 5 || 3,59 % Gospodarski i socijalni odbor || 133 || 125 || 0 || 4 || 128 || 96,62 % || 0 || 0 || 0 || 0,25 % || 4 || 0 || 0 || 4 || 3,13 % Odbor regija || 99 || 85 || 0 || 12 || 97 || 98,43 % || 0 || 0 || 0 || 0,03 % || 2 || 0 || 0 || 2 || 1,54 % Europski ombudsman || 10 || 9 || 0 || 0 || 9 || 95,86 % || 0 || 0 || 0 || 0,02 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 4,12 % Europski nadzornik za zaštitu podataka || 8 || 7 || 0 || 0 || 7 || 95,21 % || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 4,79 % Europska služba za vanjsko djelovanje || 767 || 486 || 0 || 268 || 754 || 98,37 % || 10 || 0 || 10 || 1,26 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,37 % Ukupno || 155 077 || 147 766 || 300 || 3 218 || 151 284 || 97,55 % || 3 131 || 31 || 3 162 || 2,04 % || 631 || 0 || 0 || 631 || 0,41 % || || || || || || || ODOBRENA Sredstva za plaćanje || || || || || || || || u milijunima EUR Institucija || Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje || Izvršena plaćanja || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Automatski prijenosi || Prijenosi na temelju odluke || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9 || 10=7+8+9 || 11=10/1 || 12 || 13 || 14 || 15=12+13+14 || 16=15/1 Europski parlament || 2 092 || 1 388 || 214 || 22 || 1 623 || 77,58 % || 305 || 0 || 108 || 413 || 19,76 % || 25 || 31 || 0 || 56 || 2,67 % Europsko vijeće i Vijeće || 661 || 444 || 36 || 44 || 524 || 79,31 % || 46 || 0 || 41 || 87 || 13,13 % || 44 || 6 || 0 || 50 || 7,56 % Komisija || 139 268 || 131 722 || 605 || 2 759 || 135 087 || 97,00 % || 458 || 36 || 3 533 || 4 028 || 2,89 % || 78 || 76 || 0 || 154 || 0,11 % Sud || 369 || 326 || 16 || 1 || 343 || 92,92 % || 18 || 0 || 1 || 19 || 5,15 % || 5 || 2 || 0 || 7 || 1,93 % Revizorski sud || 156 || 125 || 11 || 0 || 136 || 87,11 % || 13 || 0 || 0 || 13 || 8,41 % || 5 || 2 || 0 || 7 || 4,48 % Gospodarski i socijalni odbor || 141 || 117 || 7 || 4 || 127 || 90,15 % || 8 || 0 || 1 || 9 || 6,19 % || 4 || 1 || 0 || 5 || 3,66 % Odbor regija || 108 || 77 || 7 || 12 || 96 || 89,53 % || 8 || 0 || 0 || 8 || 7,37 % || 2 || 2 || 0 || 3 || 3,10 % Europski ombudsman || 10 || 8 || 1 || 0 || 9 || 89,11 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 6,74 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 4,15 % Europski nadzornik sigurnosti podataka || 9 || 6 || 1 || 0 || 7 || 81,28 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 10,68 % || 0 || 0 || 0 || 1 || 8,05 % Europska služba za vanjsko djelovanje || 831 || 444 || 49 || 238 || 731 || 88,06 % || 42 || 0 || 46 || 88 || 10,58 % || 3 || 8 || 0 || 11 || 1,36 % Ukupno || 143 644 || 134 656 || 946 || 3 081 || 138 683 || 96,55 % || 900 || 36 || 3 730 || 4 666 || 3,25 % || 166 || 128 || 0 || 295 || 0,21 % || 4.3. Prihod agencija: proraČunska predviĐanja, prava i primljeni iznosi || u milijunima EUR || Agencija || Predviđeni proračunski prihod || Utvrđena prava || Primljeni iznos || Nepomireno || Područja financiranja Komisije Europska agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela || 7 || 7 || 7 || 0 || 06 Europski ured za azil || 7 || 2 || 2 || 0 || 18 Europska agencija za sigurnost zračnog prometa || 150 || 116 || 115 || 1 || 06 Frontex || 90 || 76 || 76 || 0 || 18 Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja || 19 || 20 || 20 || 1 || 15 Europska policijska akademija (CEPOL) || 8 || 9 || 9 || 0 || 18 Europska agencija za kemikalije || 33 || 35 || 35 || 0 || 02 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti || 58 || 58 || 58 || 0 || 17 Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama || 16 || 16 || 16 || 0 || 18 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo || 21 || 19 || 19 || 0 || 12 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje || 16 || 14 || 14 || 0 || 12 Europska agencija za okoliš || 42 || 52 || 51 || 1 || 07 Europska policijska akademija (CEPOL) || 84 || 83 || 83 || 0 || 18 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala || 20 || 19 || 19 || 0 || 12 Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice || 10 || 10 || 10 || 0 || 11 Europska agencija za sigurnost hrane || 77 || 77 || 77 || 0 || 17 Europski institut za jednakost spolova || 8 || 8 || 8 || 0 || 04 Nadzorno tijelo za europski GNSS || 13 || 21 || 21 || 0 || 06 Fuzija za energiju || 344 || 379 || 379 || 0 || 08 Eurojust || 33 || 33 || 33 || 0 || 18 Europska agencija za pomorsku sigurnost || 59 || 54 || 53 || 0 || 06 Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu || 175 || 176 || 176 || 0 || 12 Europska agencija za lijekove || 222 || 254 || 224 || 31 || 02 Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost || 8 || 8 || 8 || 0 || 09 Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije || 3 || 3 || 3 || 0 || 09 Agencija Europske unije za temeljna prava || 21 || 21 || 21 || 0 || 18 Europska agencija za željeznice || 26 || 26 || 26 || 0 || 06 Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu || 15 || 15 || 15 || 0 || 04 Europski institut za inovacije i tehnologiju || 78 || 77 || 77 || 0 || 15 Prevoditeljski centar za tijela EU-a || 48 || 49 || 45 || 4 || 15 Europska zaklada za izobrazbu || 21 || 20 || 20 || 0 || 15 Ured Zajednice za biljne sorte || 13 || 13 || 13 || 0 || 17 Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta || 21 || 21 || 21 || 0 || 04 Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu || 50 || 50 || 50 || 0 || 15 Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije || 16 || 17 || 17 || 0 || 06 Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća || 39 || 39 || 39 || 0 || 08 Izvršna agencija za istraživanje || 46 || 47 || 47 || 0 || 08 Izvršna agencija za zdravlje i potrošače || 7 || 7 || 7 || 0 || 17 Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu || 10 || 10 || 10 || 0 || 06 Ukupno || 1 936 || 1 963 || 1 925 || 38 || || || || u milijunima EUR Vrsta prihoda || Predviđeni proračunski prihod || Utvrđena prava || Primljeni iznos || Nepomireno Subvencije Komisije || 1 304 || 1 276 || 1 272 || 5 Prihod od naknada || 465 || 490 || 460 || 30 Ostali prihodi || 168 || 197 || 193 || 4 Ukupno || 1 936 || 1 963 || 1 925 || 38 || 4.4. ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE PO AGENCIJAMA || || || u milijunima EUR || Agencija || Odobrena sredstva za preuzete obveze || Odobrena sredstva za plaćanje Odobrena sredstva || Preuzete obveze || Preneseno || Odobrena sredstva || Izvršena plaćanja || Preneseno Europska agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela || 7 || 7 || 0 || 8 || 5 || 2 Europski ured za azil || 7 || 5 || 0 || 6 || 2 || 2 Europska agencija za sigurnost zračnog prometa || 164 || 132 || 27 || 176 || 117 || 53 Frontex || 90 || 89 || 1 || 128 || 99 || 22 Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja || 22 || 21 || 1 || 22 || 19 || 3 Europska policijska akademija (CEPOL) || 9 || 8 || 0 || 11 || 8 || 2 Europska agencija za kemikalije || 99 || 96 || 0 || 113 || 94 || 15 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti || 58 || 55 || 0 || 69 || 55 || 10 Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama || 17 || 16 || 0 || 17 || 16 || 0 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo || 21 || 18 || 0 || 22 || 13 || 7 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje || 16 || 14 || 0 || 16 || 11 || 4 Europska agencija za okoliš || 69 || 52 || 16 || 73 || 45 || 27 Europska policijska akademija || 85 || 84 || 1 || 100 || 79 || 17 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala || 20 || 17 || 0 || 22 || 15 || 4 Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice || 9 || 9 || 0 || 11 || 10 || 1 Europska agencija za sigurnost hrane || 79 || 78 || 0 || 90 || 80 || 9 Europski institut za jednakost spolova || 8 || 7 || 0 || 11 || 8 || 2 Nadzorno tijelo za europski GNSS || 106 || 58 || 47 || 55 || 33 || 22 Fuzija za energiju || 1 482 || 1 482 || 0 || 384 || 362 || 7 Eurojust || 35 || 34 || 1 || 41 || 35 || 5 Europska agencija za pomorsku sigurnost || 57 || 53 || 1 || 61 || 53 || 2 Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu || 429 || 189 || 0 || 461 || 180 || 37 Europska agencija za lijekove || 226 || 222 || 0 || 262 || 215 || 41 Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost || 8 || 8 || 0 || 9 || 9 || 1 Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije || 3 || 3 || 0 || 3 || 2 || 1 Agencija Europske unije za temeljna prava || 21 || 21 || 0 || 28 || 23 || 5 Europska agencija za željeznice || 26 || 25 || 0 || 30 || 26 || 2 Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu || 17 || 15 || 1 || 20 || 15 || 5 Europski institut za inovacije i tehnologiju || 97 || 95 || 0 || 83 || 71 || 7 Prevoditeljski centar za tijela EU-a || 48 || 42 || 0 || 52 || 41 || 4 Europska zaklada za izobrazbu || 20 || 20 || 0 || 21 || 20 || 1 Ured Zajednice za biljne sorte || 14 || 13 || 0 || 14 || 12 || 0 Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta || 22 || 21 || 0 || 26 || 20 || 5 Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu || 50 || 49 || 0 || 55 || 48 || 6 Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije || 17 || 16 || 0 || 18 || 16 || 1 Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća || 39 || 38 || 0 || 41 || 38 || 2 Izvršna agencija za istraživanje || 46 || 44 || 0 || 50 || 43 || 4 Izvršna agencija za zdravlje i potrošače || 7 || 7 || 0 || 8 || 7 || 1 Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu || 10 || 10 || 0 || 11 || 9 || 1 Ukupno || 3 559 || 3 175 || 97 || 2 627 || 1 952 || 338 Vrste rashoda || Odobrena sredstva za preuzete obveze || Odobrena sredstva za plaćanje || Odobrena sredstva || Preuzete obveze || Preneseno || Odobrena sredstva || Izvršena plaćanja || Preneseno Osoblje || 813 || 781 || 2 || 829 || 777 || 18 Administrativni troškovi || 305 || 292 || 1 || 377 || 277 || 79 Poslovni troškovi || 2 442 || 2 102 || 95 || 1 421 || 899 || 242 Ukupno || 3 559 || 3 175 || 97 || 2 627 || 1 952 || 338 4.5. PRORAČUNSKI REZULTAT UKLJUČUJUĆI AGENCIJE || u milijunima EUR || || || EUROPSKA UNIJA || AGENCIJE || Ukidanje subvencija agencijama || UKUPNO || Prihodi u financijskoj godini || 139 541 || 1 925 || (1 272) || 140 194 || Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu || (137 738) || (1 739) || 1 272 || (138 205) || Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N+1 || (936) || (338) || 0 || (1 274) || Poništenje neupotrijebljenih odobrenih sredstava prenesenih iz godine N-1 || 92 || 171 || 0 || 263 || Razlike u tečajevima stranih valuta za godinu || 60 || (8) || 0 || 52 || Proračunski rezultat || 1 019 || 12 || 0 || 1 031 [1] O zaključcima te revizije, koji
se temelje na konačnim izvještajima i praćenjima predmetnih država
članica, obaviješteno je tijelo za davanje razrješnice.
SADRŽAJ
Stranica NAPOMENA UZ KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 5 PRORAČUN EU-a:
OD PRIPREME DO RAZRJEŠNICE 7 DIO I.: KONSOLIDIRANI
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ I
BILJEŠKE 11 Bilanca stanja 14 Izvještaj o financijskom rezultatu 15 Izvještaj o novčanim tokovima 16 Izvještaj o promjeni neto imovine 17 Bilješke uz financijski izvještaj 18 DIO II.: AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O
IZVRŠENJU
PRORAČUNA I BILJEŠKE 87 Rezultati
izvršenja proračuna EU-a i bilješke 90 Agregirani podaci o izvršenju proračuna 101
NAPOMENA UZ
KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
Konsolidirani godišnji financijski izvještaj Europske unije za 2012.
pripremljen je na temelju informacija dobivenih od institucija i tijela u
skladu s člankom 148.2 Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći
proračun Europske unije. Ovime
izjavljujem da je pripremljen u skladu s glavom IX. Financijske uredbe i računovodstvenim
načelima, pravilima i metodama iznesenima u bilješkama uz financijski
izvještaj.
Računovodstveni
službenici tih institucija i tijela dostavili su mi sve informacije potrebne za
izradu financijskih izvještaja u kojima su prikazani imovina i obveze Europske
unije te izvršenje proračuna te potvrđuju njihovu pouzdanost.
Ovime potvrđujem
da na temelju tih informacija i provjera koje sam smatrao potrebnima za
potpisivanje financijskog izvještaja Europske komisije, mogu u razumnoj mjeri
jamčiti da su financijsko stanje, rezultati djelovanja i novčani
tokovi Europske unije u svim bitnim vidovima u izvještaju točno iskazani.
[potpis]
Manfred Kraff
Računovodstveni službenik
Komisije 24. srpnja 2013.
PRORAČUN EU-a: OD
PRIPREME DO IZVRŠENJA
U konsolidiranom godišnjem
financijskom izvještaju Europske unije (EU) dane su informacije o djelovanjima
institucija, agencija i ostalih tijela EU-a sa stajališta proračunskog računovodstva
i računovodstva koje se vodi na temelju načela nastanka poslovnih
događaja. Godišnji financijski izvještaji država članica ne čine
dio ovog izvještaja. 1. GODIŠNJI PRORAČUN Proračunom EU-a
financira se niz politika i programa diljem EU-a. U skladu s prioritetima koje
su države članice utvrdile u višegodišnjem financijskom okviru (VFO)
Komisija provodi posebne programe, djelovanja i projekte: od obrazovnih
projekata za mobilnost kojima se podupiru studenti i nastavnici, do potpore
poljoprivrednicima, produktivnih ulaganja ili zadržavanja radnih mjesta, do
razvojne pomoći, projekata kojima se želi poduprijeti bolje radno okruženje
za radnike u EU-u te do jačanja kontrole vanjskih granica. Više od 90 % sredstava
iz proračuna EU-a dodijeljeno je financiranju tih politika i aktivnosti
EU-a o kojima su se dogovorile države članice. Izravna veza godišnjeg
proračuna i politika EU-a osigurava se izradom proračuna na temelju
aktivnosti (ABB). Zahvaljujući proračunskoj nomenklaturi na temelju
aktivnosti lako je utvrditi područja politika EU-a i ukupan iznos
sredstava dodijeljenih svakom od tih područja. Područja politika
podijeljena su na nekih 200 aktivnosti, a više od 110 tih aktivnosti uključuje
operativne proračunske naslove te su stoga u proračunskoj
nomenklaturi podijeljene u proračunska poglavlja. Ta su područja
politika najčešće operativna, jer se njihovim glavnim aktivnostima žele
osigurati pogodnosti za treće strane u njihovim područjima aktivnosti.
Međutim, ostala su područja politika horizontalna te se njima
osigurava pravilno funkcioniranje Komisije, poput „Koordinacije i pravnog
savjetovanja” i „Proračuna”. Strukturom aktivnosti osigurava se zajednički
konceptualni okvir za utvrđivanje prioriteta, planiranje, izradu proračuna,
praćenje i izvješćivanje, a glavni je cilj jačanje ekonomičnog,
učinkovitog i djelotvornog korištenja sredstava. Proračun priprema
Komisija, a obično ga sredinom prosinca donose Parlament i Vijeće u
skladu s postupkom iz članka 314. Ugovora o funkcioniranju EU-a.
2. KAKO SE FINANCIRA EU? EU
ima dva glavna izvora financiranja: prihodi od vlastitih sredstava i ostali
prihodi.
2.1. Prihodi od vlastitih sredstava Prihodi od vlastitih
sredstava spontano pritječu u EU te zahvaljujući njima EU može
financirati svoj proračuni bez potrebe za naknadnim odlučivanjem
nacionalnih vlasti. Ukupan iznos vlastitih sredstava potrebnih za financiranje
proračuna određuje se na temelju ukupnih rashoda bez ostalih prihoda.
Ukupan iznos vlastitih sredstava ne smije biti veći od 1,23 % bruto
nacionalnog dohotka (BND) EU-a. Vlastita sredstva dijele se na tradicionalna
vlastita sredstva, vlastita sredstva na temelju porezu na dodanu vrijednost
(PDV) i sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND).
2.2. Ostali prihodi Ostali prihodi koji se
prikupljaju iz aktivnosti EU-a obično čine manje od 10 % ukupnih
prihoda. To su primjerice, novčane kazne u području tržišnog
natjecanja i nalozi za povrat privatnim i javnim dužnicima u pogledu upravljanja
projektima EU-a. Ovoj kategoriji pripada i plaćanje kazni koje državama članicama
dosuđuje Sud ako ne poštuju određenu sudsku odluku. Za svaki dug
koji se ne plati u roku naplaćuje se zatezna kamata. Ako treće strane
koje nisu države članice ne otplate svoje dugove, Komisija (i Vijeće)
može donijeti odluku kojom zahtijeva obvezu plaćanja koja je izravno ovršna
u skladu s pravilima građanskog postupka koji su na snazi na području
na kojem se ovrha treba izvršiti. Na dužnike koji nisu podmirili svoje obveze
primjenjuju se postupci naplate duga koje pokreće Pravna služba Komisije
uz pomoć vanjskih odvjetničkih društava.
3. KAKO SE PRORAČUNOM EU-a
UPRAVLJA I KAKO SE TROŠI 3.1. Primarni rashodi poslovanja Rashodima poslovanja EU-a
obuhvaćeni su razni naslovi financijskog okvira i to u različitim
oblicima, zavisno o načinu doznačivanja novca i kako se njime
upravlja. Kad je riječ o izvještaju za 2012., Komisija radi sljedeću
podjelu rashoda: Izravno centralizirano
upravljanje:
odnosi se na izvršenje proračuna od strane službi Komisije. Neizravno centralizirano
upravljanje:
odnosi se na slučajeve kada Komisija zadaću izvršenja proračuna
povjerava tijelima prava EU-a ili nacionalnog prava, kao što su agencija EU-a
za javno pravo ili one koje pružaju javne usluge. Decentralizirano
upravljanje:
odnosi se na slučajeve u kojima Komisija određene zadaće izvršenja
proračuna povjerava trećim zemljama. Podijeljeno upravljanje: zadaće izvršenja
proračuna povjeravaju se državama članicama. Najvećim dijelom
rashoda upravlja se na ovaj način, čime su obuhvaćena područja
poput poljoprivrede i strukturnih mjera. Zajedničko
upravljanje:
Komisija određene zadaće provedbe povjerava međunarodnim
organizacijama. Nakon stupanja na snagu ažurirane
Financijske uredbe ova će se podjela promijeniti od 2014.
3.2. Različiti financijski izvršitelji
u Komisiji Kolegij povjerenika preuzima skupnu političku
odgovornost, ali u praksi ne koristi dodijeljene mu ovlasti izvršenja proračuna.
Te zadaće Kolegij svake godine povjerava pojedinačnim službenicima
koji su mu odgovorni i na koje se primjenjuje Financijska uredba i Pravilnik o
osoblju. To osoblje – općenito glavni direktori i voditelji službi –
naziva se „dužnosnici za ovjeravanja na osnovi delegiranja”. Oni mogu dalje
povjeriti zadaće izvršenja proračuna „dužnosnicima za ovjeravanje na
osnovi daljnjeg delegiranja”. Dužnosnici za ovjeravanje nadležni su za cjelokupan
upravljački proces, od određivanja što treba napraviti za postizanje
ciljeva politika koje su utvrdile institucije do upravljanja aktivnostima koje
su pokrenute sa stajališta izvođenja i proračuna, uključujući
prihvaćanje pravnih obveza, praćenja izvedbe, izvršavanje plaćanja
i povrat sredstava ako je potrebno. Podjelom kontrole upravljanja (u rukama dužnosnika
za ovjeravanje) od unutarnje revizije i kontrole sukladnosti s jasnim
unutarnjim kontrolnim normama (na temelju međunarodnih normi), ex-ante
i ex-post kontrole, neovisne unutarnje revizije na temelju procjena
rizika i redovitog izvješćivanja pojedinačnim povjerenika o aktivnostima
osigurava se u dobro financijsko upravljanje i dužna odgovornost u svim službama.
Svi dužnosnici za
ovjeravanje obvezni su pripremati godišnje izvještaje o aktivnostima (AAR) koje
su u njihovoj nadležnosti. U tim izvještajima oni iznose rezultate politike i
svoja razumna jamstva da su sredstva dodijeljena za aktivnosti opisane u ovom
izvještaju iskorištena u skladu s njihovom namjenom i načelima dobrog
financijskog upravljanja te da se utvrđenim postupcima kontrole osiguralo
potrebno jamstvo u pogledu zakonitošću i pravilnošću osnovnih
transakcija. Na temelju članka 66. Financijske uredbe Komisija donosi sažeti
izvještaj (objedinjeno izvještaj) o godišnjim izvještajima o aktivnostima, opće
mišljenje unutarnjeg revizora, čime Komisija preuzima političku
odgovornost za upravljanje proračunom EU-a u skladu s člankom 317.
UFEU-a. Taj izvještaj i godišnji izvještaj o aktivnostima dostupna su na sljedećim
stranicama: http://ec.europa.eu/atwork/planning-and-preparing/synthesis-report/index_en.htm. Računovodstveni službenik
izvršava
plaćanja i povrat na temelju naloga koje su izradili dužnosnici za
ovjeravanja te je nadležan za upravljanje riznicom, utvrđivanje računovodstvenih
pravila i metoda, potvrđivanje računovodstvenih sustava, računovodstvo
i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja institucije. Osim toga, računovodstveni
službenik potpisuje godišnji financijski izvještaj te izjavljuje da je u njemu
dan vjeran prikaz, u svim materijalnim aspektima, financijskog položaja,
rezultata djelovanja i novčanih tokova.
3.3. Preuzimanje obveza za uporabu
sredstava iz proračuna EU-a Prije sklapanja pravne
obveze (primjerice ugovora ili sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava) s
trećim stranama, u godišnjem proračunu mora postojati proračunska
linija na temelju koje je ta aktivnost dopuštena. U proračunskoj liniji
mora biti i dovoljno sredstava za pokrivanje rashoda. Ako su ti uvjeti
zadovoljeni, u proračunu moraju biti rezervirana potrebna sredstava na
temelju proračunske obveze u računovodstvenom sustavu. Novac iz proračuna
EU-a ne smije se trošiti osim i kad dužnosnik za ovjeravanje preuzme pravnu
obvezu. Nakon odobrenja proračunska
obveza bilježi se u proračunskom računovodstvenom sustavu, a odobrena
sredstva troše se u skladu s tim. Međutim, to nema utjecaja na financijske
izvještaje (ili glavnoj knjizi) jer izdaci još nisu nastali. 3.4. Plaćanje 3.4.1. Opća pravila Plaćanja se ne smiju
izvršavati osim ako je proračunsku obvezu već odobrio dužnosnik za
ovjeravanje koji se bavi predmetnim djelovanjem. Nakon odobrenja plaćanja
u računovodstvenom sustavu, sljedeći korak je prijenos sredstava na
račun korisnika. Komisija vrši preko 1,8 milijuna plaćanja godišnje.
Komisija sudjeluje u udruženju SWIFT (Udruženje za međunarodne međubankarske
financijske telekomunikacije).
3.4.2. Pretfinanciranje, troškovnici i opravdanost rashoda Pretfinanciranje je plaćanje
koje se vrši kako bi se korisniku osigurao gotovinski predujam, tj. likvidna
sredstva. Ono može biti podijeljeno na više plaćanja tijekom razdoblja
utvrđenog u odgovarajućoj pravnoj obvezi. Likvidna sredstva ili
predujam koriste se u skladu s namjenom za koju su dodijeljena tijekom
razdoblja utvrđenog u pravnoj obvezi ili se vraćaju – ako ih korisnik
ne upotrijebi za opravdane rashode, obvezan je vratiti predujam EU-u. U
skladu s tim, pretfinanciranje se ne smatra konačnim izdatkom dok se ne
zadovolje relevantni uvjeti te se nakon izvršenja početnog plaćanja
ono u bilanci stanja EU-a upisuje u imovinu. Iznos pretfinanciranja imovine
smanjuje se (u potpunosti ili djelomično) na temelju opravdanih troškova i
vraćanja sredstava. Nakon plaćanja
predujma, odgovarajuće tijelo EU-a prima izjavu o troškovima kako bi
korisnik opravdao način njegova trošenja u skladu s pravnom obvezom. Učestalost
slanja izjava o troškovima tijekom godine varira ovisno o vrsti aktivnosti koja
se financira i uvjeta, a izjave se ne primaju nužno krajem godine. Kriteriji opravdanosti utvrđeni
su u temeljnom aktu, pozivima na podnošenje prijedloga, ostalim informativnim
dokumentima za korisnike bespovratnih sredstava i/ili u ugovornim odredbama
sporazuma ili u odluci o dodjeli bespovratnih sredstava. Opravdani iznosi se
nakon analize upisuju u izdatke, a korisnik se obavješćuje o svim
neopravdanim iznosima. 4. Uzimanje i davanje zajmova U skladu s temeljnim aktima
koji proizlaze iz Ugovora o EU-u, Europskoj uniji dane su ovlasti donošenja
programa za uzimanje zajmova kako bi se pokrenula financijska sredstva potrebna
za davanje financijske pomoći državama članicama i ostalim zemljama.
Djelujući u ime EU-a Europska komisija trenutačno vodi tri glavna
programa, Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM), platnu bilancu
(BOP) i makrofinancijsku pomoć (MFA), na temelju kojih može dodjeljivati
bespovratna sredstva te ih financirati izdavanjem dužničkih instrumenata
na tržištima kapitala ili preko financijskih institucija. S obzirom na to da su
prikupljena sredstva recipročna djelovanja, nema utjecaja na proračun
EU-a, ali s pravnog stajališta servisiranje duga za uzimanje zajma obveza je
EU-a.
5. Zaštita proračuna EU-a: financijske korekcije i povrati Na temelju Financijske
uredbe i ostalog primjenjivog zakonodavstva, osobito u vezi s poljoprivredom i
kohezijskom politikom, dana su prava provjere rashoda više godina nakon njihova
nastanka. Ako se otkriju pogreške, nepravilnosti ili prijevara, primjenjuju se
povrati ili financijske korekcije. Otkrivanje pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare
te njihova korekcija posljednja su faza rada kontrolnih sustava te su ključni
za dokazivanje dobrog financijskog upravljanja. U slučaju bespovratnih
sredstava, opravdanost rashoda za proračun potvrđuju relevantne službe
EU-a ili, u slučaju podijeljenog upravljanja, države članice na
temelju popratne dokumentacije koja se traži na temelju primjenjivog
zakonodavstva ili uvjeta za dodjelu bespovratnih sredstava. Kako bi odnos između
troškova i koristi kontrolnih sustava bio optimalan, provjere popratne
dokumentacije završnih izjava u slučaju izravnog centraliziranog
upravljanja temeljitija su nego kad je riječ o privremenim izjavama te se
tako mogu otkriti pogreške u privremenim plaćanjima koji se ispravljaju
prilagodbom konačnog plaćanja. Osim toga, EU i/ili države članice
obvezne su provjeravati ispravnost popratne dokumentacije provjerama prostora
korisnika, tijekom provedbe financirane aktivnosti i/ili poslije (ex-post).
Za slučaj pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare koje otkriju Komisija i
države članice u primjenjivom zakonodavstvu predviđeni su razni
postupci – detaljnije informacije obuhvaćene su bilješkom 6.
financijskog izvještaja.
6. FINANCIJSKO IZVJEŠĆIVANJE Godišnji financijski izvještaj
EU-a sastoji se od dva odvojena, ali povezana dijela: (a)
Financijskog
izvještaja (b)
Podataka
o izvršenju proračuna u kojima je detaljno prikazano izvršenje proračuna. Godišnji
financijski izvještaj donosi Komisija, podnosi se Revizorskom sudu na reviziju
te konačno Europskom parlamentu i Vijeću kao dio postupka razrješnice. Pored
navedenog godišnjeg financijskog izvješćivanja pripremaju se i mjesečne
izvještaje o izvršenju proračuna.
6.1. Financijski izvještaj U nadležnosti je računovodstvenog
službenika Komisije pripremiti financijski izvještaj EU-a te osigurati da je u
njemu dan vjeran prikaz, u svim materijalnim aspektima, financijskog položaja,
rezultata djelovanja i novčanih tokova EU-a. Izvještaj se sastavlja u
skladu s računovodstvenim pravilima EU-a koja se temelje na Međunarodnim
računovodstvenim standardima za javni sektor (IPSAS). Za više informacija,
vidi bilješku 1. financijskog izvještaja. 6.2. Proračunsko računovodstvo U nadležnosti je računovodstvenog
službenika Komisije pripremati mjesečna i godišnje izvještaje o izvršenju
proračuna. Samo proračun Komisije sadržava administrativna i
operativa odobrena sredstva. Ostale institucije imaju samo administrativna
odobrena sredstva. Osim toga, u proračunu se razlikuju dvije vrste
odobrenih sredstava: nediferencirana odobrena sredstva i diferencirana odobrena
sredstva. Nediferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje
djelovanja na godišnjoj osnovi (sukladne s načelom jedne godine).
Diferencirana odobrena sredstva uvedena su kako bi se načelo jedne godine
uskladilo s potrebom upravljanja višegodišnjim djelovanjima. Njima su obuhvaćena
višegodišnja djelovanja. Diferencirana odobrena sredstva dijele se na odobrena
sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje: –
odobrena
sredstva za preuzimanje obveza: njima je obuhvaćen ukupan trošak pravnih obveza
preuzetih za tekuću financijsku godinu za djelovanja koja se protežu na više
godina. Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne
financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje
obroke samo ako je to određeno temeljnim aktom te za administrativne
rashode. –
sredstva
za plaćanje: njima su obuhvaćeni rashodi za obveze preuzete za tekuću
financijsku godinu i/ili prethodne financijske godine. Zbog uvođenja
diferenciranih odobrenih sredstava došlo je do nesklada između preuzetih
obveza i izvršenih plaćanja: taj nesklad, koji odgovara nepodmirenim
obvezama, predstavlja razdoblje između preuzimanja obveza i izvršenja plaćanja
i naziva se RAL (Reste à Liquider).
7. REVIZIJA I RAZRJEŠNICA
7.1. Revizija Reviziju godišnjeg
financijskog izvještaja EU-a i upravljanja resursima vrši vanjski revizor,
Europski revizorski sud, koji sastavlja godišnji izvještaj Europskom parlamentu
i Vijeću. Glavna je zadaća Suda izvršiti vanjsku, neovisnu reviziju
godišnjeg financijskog izvještaja EU-a. Kao dio svojih aktivnosti Revizorski
sud sastavlja: (1)
godišnji
izvještaj o aktivnostima koje se financiraju iz općeg proračuna, s
obrazloženjem svojih zaključaka o godišnjem financijskom izvještaju i
osnovnim transakcijama (2)
mišljenje
na temelju revizije i dano u godišnjem izvještaju u obliku izjave o jamstvu o
(i.) pouzdanosti izvještaja i (ii.) zakonitosti i pravilnosti osnovnih
transakcija što uključuje prihode od oporezivanja i plaćanja krajnjim
korisnicima (3)
posebni
izvještaji s rezultatima revizija posebnih područja.
7.2. Razrješnica Zadnja je faza proračunskog
ciklusa razrješnica proračuna za danu financijsku godinu. Tijelo koje daje
razrješnicu u EU-u jest Europski parlament. To znači da nakon revizije i
dovršenja godišnjeg financijskog izvještaja Vijeće daje preporuku, a
Europski parlament razrješnicu Komisiji i ostalim tijelima EU-a za izvršenje
proračuna EU-a za narednu financijsku godinu. Ta odluka temelji se na
ispitivanju godišnjeg financijskog izvještaja, godišnjeg izvještaja Komisije o
evaluaciji i godišnjeg izvještaja Revizorskog suda te odgovorâ Komisije, a
nakon pitanja i daljnjih zahtjeva za informacija upućenih Komisiji. Razrješnica je politički
aspekt vanjske kontrole izvršenja proračuna i predstavlja odluku kojom
Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, „oslobađa” Komisiju
odgovornosti za upravljanje određenim proračunom te tako označava
njegov kraj. Tri su moguća rezultata postupka davanja razrješnice:
davanje, odgoda i odbijanje razrješnice. Glavni dio godišnjeg postupka davanja
razrješnice za proračun u Europskom parlamentu jesu savjetovanja s
povjerenicima koje o područjima politike za koje su nadležni ispituju članovi
Odbora Europskog parlamenta za kontrolu proračuna Završni izvještaj o
razrješnici uključujući poseban zahtjev Komisiji za djelovanjem
donosi se na plenarnoj sjednici. Preporuku za razrješnicu u Vijeću donosi
ECOFIN. I o izvještaju Europskog parlamenta o razrješnici i preporuci Vijeća
za razrješnicu sastavlja se godišnji dopunski izvještaj u kojem Komisija
opisuje konkretne mjere koje je poduzela za provedbu zahtjeva Europskog
parlamenta i preporuka Vijeća. EUROPSKA UNIJA KONSOLIDIRANI Financijski izvjeŠtaj I BILJEŠKE* FINANCIJSKA GODINA 2012. *
Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski
podaci iz tablica koje slijede ne daju točan zbroj.
SADRŽAJ
Stranica DIO I.: KONSOLIDIRANI
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ I
BILJEŠKE Bilanca stanja 14 Izvještaj o financijskom rezultatu 15 Izvještaj o novčanim tokovima 16 Izvještaj o promjeni neto imovine 17 Bilješke uz financijski izvještaj: 18 1. Značajne računovodstvene politike 19 2. Bilješke uz Bilancu stanja 29 3. Bilješke uz Izvještaj o financijskom rezultatu 48 4. Bilješke uz Izvještaj o novčanim
tokovima 56 5. Nepredviđena imovina i obveze i ostale važne objave 57 6. Zaštita proračuna EU-a 60 7. Mehanizmi financijske potpore 69 8. Upravljanje financijskim rizikom 75 9. Objavljivanje povezanih stranaka 81 10. Događanja nakon datuma bilance stanja 83 11. Opseg konsolidacije 84 BILANCA STANJA || || || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. DUGOTRAJNA IMOVINA Nematerijalna imovina || 2.1. || 188 || 149 Nekretnine, postrojenja i oprema || 2.2. || 5 978 || 5 071 Ulaganja obračunana metodom udjela || 2.3. || 392 || 374 Financijska imovina || 2.4. || 62 311 || 43 672 Potraživanja i sredstva za povrat || 2.5. || 564 || 289 Pretfinanciranje || 2.6. || 44 505 || 44 723 || || 113 938 || 94 278 KRATKOTRAJNA IMOVINA || || || Zalihe || 2.7. || 138 || 94 Financijska imovina || 2.8. || 1 981 || 3 721 Potraživanja i sredstva za povrat || 2.9. || 14 039 || 9 477 Pretfinanciranje || 2.10. || 13 238 || 11 007 Novac i novčani ekvivalenti || 2.11. || 10 674 || 18 935 || || 40 070 || 43 234 UKUPNA IMOVINA || || 154 008 || 137 512 || || || || DUGOROČNE OBVEZE || || || Mirovine i ostala primanja zaposlenih || 2.12. || (42 503) || (34 835) Rezerviranja || 2.13. || (1 258) || (1 495) Financijske obveze || 2.14. || (57 232) || (41 179) Ostale obveze || 2.15. || (2 527) || (2 059) || || (103 520) || (79 568) KRATKOROČNE OBVEZE || || || Rezerviranja || 2.16. || (806) || (270) Financijske obveze || 2.17. || (15) || (51) Poslovne obveze || 2.18. || (90 083) || (91 473) || || (90 904) || (91 794) UKUPNE OBVEZE || || (194 424) || (171 362) || || || NETO IMOVINA || || (40 416) || (33 850) || || || Pričuve || 2.19. || 4 061 || 3 608 Iznosi koji se pozivaju od država članica* || 2.20. || (44 477) || (37 458) NETO IMOVINA || || (40 416) || (33 850) *Europski parlament donio
je proračun 13. prosinca 2012. u skladu s kojim će države članice
prikupiti sredstva za plaćanje kratkoročnih obveza Unije iz vlastitih
sredstava ili će se ta sredstva pozvati od država članica. Pored toga, u skladu s člankom 83. Financijske
uredbe (Uredba Vijeća br. 259/68 od 29. veljače 1968. kako je
izmijenjena), države članice zajedno jamče obveze za mirovine. || IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU || || || || || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. PRIHODI OD POSLOVANJA || Prihodi od vlastitih sredstava i doprinosa || 3.1. || 130 919 || 124 677 Ostali prihodi od poslovanja || 3.2. || 6 826 || 5 376 || || 137 745 || 130 053 TROŠKOVI POSLOVANJA || || || Administrativni troškovi || 3.3. || (9 320) || (8 976) Troškovi poslovanja || 3.4. || (124 633) || (123 778) || || (133 953) || (132 754) VIŠAK/(MANJAK) OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || || 3 792 || (2 701) Prihodi od financijskog poslovanja || 3.5. || 2 157 || 1 491 Izdaci za financijsko poslovanje || 3.6. || (1 942) || (1 355) Obveza kretanja mirovina i ostalih primanja zaposlenih || || (8 846) || 1 212 Udio u neto manjku zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata || 3.7. || (490) || (436) POSLOVNI REZULTAT GODINE || || (5 329) || (1 789) || IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA || || || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Poslovni rezultat godine || || (5 329) || (1 789) Poslovne aktivnosti || 4.2. || || Amortizacija nematerijalne imovine || || 39 || 33 Amortizacija || || 405 || 361 (Povećanje)/smanjenje zajmova || || (16 062) || (27 692) (Povećanje)/smanjenje potraživanja i sredstava za povrat || || (4 837) || 1 605 (Povećanje)/smanjenje pretfinanciranja || || (2 013) || (1 534) (Povećanje)/smanjenje zaliha || || (44) || (3) Povećanje/(smanjenje) rezerviranja || || 299 || 234 Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza || || 16 017 || 27 781 Povećanje/(smanjenje) ostalih obveza || || 468 || (45) Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza || || (1 390) || 6 944 Proračunski višak iz prethodne godine kao nenovčani prihod || || (1 497) || (4 539) Ostala nenovčana kretanja || || 260 || (75) Povećanje/(smanjenje) mirovina i ostalih primanja zaposlenih || || 7 668 || (2 337) Ulagačke aktivnosti || 4.3. || || (Povećanje)/smanjenje nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme || || (1 390) || (693) (Povećanje)/smanjenje ulaganja obračunana metodom udjela || || (18) || 118 (Povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju || || (837) || (1 497) NETO NOVČANI TOK || || (8 261) || (3 128) Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata || || (8 261) || (3 128) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine || 2.11. || 18 935 || 22 063 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine || 2.11. || 10 674 || 18 935 IZVJEŠTAJ O PROMJENI NETO IMOVINE || || || || || || || u milijunima EUR || || Pričuve (A) || Iznosi koji će se zatražiti od država članica (B) || Neto imovina = (A) + (B) Pričuva poštene vrijednosti || Ostale pričuve || Akumulirani višak/(manjak) || Poslovni rezultat godine STANJE NA DAN 31.12.2010. || (61) || 3 545 || (48 163) || 17 232 || (27 447) Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda || || 165 || (165) || || 0 Kretanja poštene vrijednosti || (47) || || || || (47) Ostalo || || 2 || (30) || || (28) Dodjela poslovnog rezultata za 2010. || || 4 || 17 228 || (17 232) || 0 Proračunski rezultat knjižen u državama članicama za 2010. || || || (4 539) || || (4 539) Poslovni rezultat godine || || || || (1 789) || (1 789) STANJE NA DAN 31.12.2011. || (108) || 3 716 || (35 669) || (1 789) || (33 850) Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda || || 168 || (168) || || 0 Kretanja poštene vrijednosti || 258 || || || || 258 Ostalo || || 21 || (19) || || 2 Dodjela poslovnog rezultata za 2011. || || 6 || (1 795) || 1 789 || 0 Proračunski rezultat knjižen u državama članicama za 2011. || || || (1 497) || || (1 497) Poslovni rezultat godine || || || || (5 329) || (5 329) STANJE NA DAN 31.12.2012. || 150 || 3 911 || (39 148) || (5 329) || (40 416) Bilješke uz financijski
izvještaj
1. ZNAČAJNE
RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
1.1. PRAVNA OSNOVA I RAČUNOVODSTVENA PRAVILA Proračunsko računovodstvo
Europske unije (EU) vodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012
Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. (SL L 298 od 26.
listopada 2012.) o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći
proračun Unije (u daljnjem tekstu: „Financijska uredba”) i Delegirane
uredbe Komisije (EU) br. 2368/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za
primjenu te Financijske uredbe. U skladu s člankom
143. Financijske uredbe, EU priprema svoj financijski izvještaj na temelju računovodstvenih
pravila nastanka poslovnih događaja koji se temelje na Međunarodnim
računovodstvenim standardima za javni sektor (IPSAS). Ta računovodstvena
pravila, koje za komisiju donosi računovodstveni službenik, moraju
primjenjivati sve institucije i tijela EU-a obuhvaćena opsegom
konsolidacije kako bi se utvrdio jedinstven niz pravila za računovodstvo,
vrednovanje i predstavljanje izvještaja u cilju usklađivanja postupka
sastavljanja financijskog izvještaja i konsolidacije. Poslovne knjige vode se u
eurima na temelju kalendarske godine.
1.2. RAČUNOVODSTVENA NAČELA Cilj je financijskog izvještaja
pružiti podatke o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima
subjekta koje su korisne širokom krugu korisnika. Za EU kao subjekt iz javnog
sektora posebni su ciljevi dati informacije korisne za donošenje odluka i
prikazati dogovornost subjekta za povjerena mu sredstva. Ovaj je izvještaj
sastavljen vodeći računa o tim ciljevima. Opće pretpostavke (ili
računovodstvena načela) koje treba pratiti u pripremi financijskog
izvještaja utvrđena su u računovodstvenom pravilu EU-a br. 2, a to su
pravila opisana u IPSAS-u 1: točno prezentiranje, osnova nastanka događaja,
vremenska neograničenost, dosljedno prezentiranje, agregacija, prijeboj i
usporedne informacije. U pripremi financijskog
izvještaja u skladu s navedenim pravilima i načelima uprava mora
procijeniti što utječe na navedene iznose određenih stavki u bilanci
stanja i izvještaju o financijskom rezultatu te objaviti nepredviđenu
imovinu i obveze. 1.3. KONSOLIDACIJA Opseg konsolidacije Konsolidirani financijski
izvještaj EU-a sastoji se od svih važnih nadziranih subjekata (institucije i
agencije), pridruženih subjekata i zajedničkih pothvata, a to su 51
nadzirani subjekt, 5 zajedničkih pothvata i 4 pridružena subjekta. Cijeli
popis konsolidiranih tijela nalazi se u bilješci 11.1. U odnosu na 2011.
opseg konsolidacije proširen je za 1 nadzirani subjekt (agencija). Utjecaj proširenja
na konsolidirani financijski izvještaj nije materijalan.
Nadzirani
subjekti Odluka o uključivanju
subjekta u opseg konsolidacije temelji se na načelu nadzora. Nadzirani
subjekti jesu svi subjekti nad kojima EU ima izravne ili neizravne ovlasti
upravljanja financijskim i operativnim politikama kako bi od njihovih
aktivnosti ostvario korist. Te se ovlasti moraju trenutačno primjenjivati.
Nadzirani subjekti u potpunosti su konsolidirani. Konsolidacija počinje na
prvi dan nadzora i završava po prestanku nadzora.
Najčešći
su pokazatelji nadzora unutar EU-a: osnivanje subjekta na temelju osnivačkih
akata ili sekundarnog zakonodavstva, financiranje subjekta iz općeg proračuna,
postojanje glasačkih prava u upravnim tijelima, revizija koju vrši
Europski revizorski sud i razrješnica Europskog parlamenta. Jasno je da treba
napraviti procjenu za svaki subjekt kako bi se donijela odluka o tome je li
barem jedan od gore navedenih kriterija dovoljan za pokretanje nadzora.
U skladu s tim
pristupom smatra se da su institucije EU-a (osim ESB-a) i agencije (osim
agencije 2. stupa) pod isključivim nadzorom EU-a te su stoga uključene
u opseg konsolidacije. Osim toga, Europska zajednica za ugljen i čelik u
postupku likvidacije (EZUČ) također se smatra nadziranim tijelom. Izostavljaju se sve
materijalne transakcije među društvima i salda među nadziranim
subjektima EU-a, a neostvarena dobit i gubici u transakcijama među
subjektima nisu materijalni te stoga nisu izostavljeni. Zajednički pothvati Zajednički pothvat
jest ugovorni sporazum kojime EU i najmanje jedna stranka („pothvatnik”)
poduzimaju gospodarsku aktivnost podložnu zajedničkome nadzoru. Zajednički
nadzor ugovorna je podjela nadzora, izravno ili neizravno, nad djelatnošću
kojom može biti obuhvaćena moguća usluga.
Udjeli u
zajedničkim pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela koji
se u početku priznaju po nabavnoj vrijednosti. Interes EU-a za rezultate
njegovih zajednički nadziranih subjekata prikazuje se u izvještaju o
financijskom rezultatu, a njegov interes u kretanje pričuve prikazuje se u
pričuvama. Početni trošak i sva kretanja (daljnji doprinosi, podjela
poslovnih rezultata i kretanja pričuve, smanjenje vrijednosti i dividende)
daju knjigovodstvenu vrijednost zajedničkog pothvata u izvještaju na dan
bilance stanja. Neostvarena dobit i gubici
u transakcijama između EU-a i njegovih zajedničkih nadziranih tijela
nisu materijalni te stoga nisu izostavljeni. Računovodstvene politike
zajedničkih pothvata mogu se razlikovati od onih koje je donio EU za slične
transakcije i događanja u sličnim okolnostima. Pridruženi subjekti Pridružen subjekti jesu
subjekti na koje EU, izravno ili neizravno, znatno utječe, ali ih ne
nadzire. Smatra se da je riječ o znatnom utjecaju ako EU izravno ili
neizravno ima najmanje 20 % glasačkih prava.
Udjeli u
pridruženim subjektima obračunavaju se s pomoću metode udjela koji se
u početku priznaju po nabavnoj vrijednosti. Udio EU-a u rezultatima
njegovih pridruženih subjekata prikazuje se u izvještaju o financijskom
rezultatu, a njegov udio u kretanjima pričuve prikazuje se u pričuvama.
Početni trošak i sva kretanja (daljnji doprinosi, podjela poslovnih
rezultata i kretanja pričuve, smanjenje vrijednosti i dividende) daju
knjigovodstvenu vrijednost pridruženog subjekta u izvještaju na dan bilance
stanja. Raspoređena dobit primljena od pridruženog subjekta u koji je izvršeno
ulaganje smanjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine. Neostvarena dobiti i
gubici u transakcijama između EU-a i njegovih pridruženih subjekata nisu
materijalni te stoga nisu izostavljeni.
Računovodstvene
politike pridruženih subjekata mogu se razlikovati od onih koje je donio EU za
slične transakcije i događaje u sličnim okolnostima. U slučajevima
u kojima ima najmanje 20 % fonda ulagačkog kapitala, EU ne nastoji vršiti
znatan utjecaj. Stoga se ti fondovi smatraju financijskim instrumentima te se
razvrstavaju u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Nekonsolidirani subjekti čijim
fondovima upravlja Komisija Fondovima Sustava
zdravstvenog osiguranja za osoblje EU-a, Europskog razvojnog fonda i Jamstvenog
fonda sudionika u njihovo ime upravlja Komisija, ali, s obzirom na to da te
subjekte ne nadzire EU, oni nisu konsolidirani u njezinom izvještaju – za
detalje o predmetnim iznosima vidi bilješku 11.2.
1.4. TEMELJ ZA PRIPREMU
1.4.1. Valuta i temelj za konverziju Funkcijska i izvještajna
valuta Financijski izvještaj
iznosi se u milijunima eura, a euro je funkcijska i izvještajna valuta EU-a.
Transakcije
i bilance Transakcije u stranoj
valuti pretvaraju se u eure na temelju tečaja koji vrijede na dan
transakcije. Dobit i gubici od tečajnih razlika koje su rezultat zaključenja
transakcija u stranoj valuti i izračuna tečaja koji vrijede na kraju
godine, a odnose se na monetarnu imovinu i obveze izražene u stranoj valuti,
prikazuju se u izvještaju o financijskom rezultatu.
Drugačije metode
konverzije primjenjuju se na imovinu, postrojenja i opremu te nematerijalnu
imovinu, čija se vrijednost u eurima iskazuje po tečaju koji se
primjenjivao na dan njihove kupnje. Bilance monetarne imovine i
obveza na kraju godine izražene u stranim valutama pretvaraju se u euro na
temelju tečaja koji se primjenjuju 31. prosinca: Tečajevi EUR-a Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011. || Valuta || 31.12.2012. || 31.12.2011. BGN || 1,9558 || 1,9558 || PLN || 4,0740 || 4,4580 CZK || 25,1510 || 25,7870 || RON || 4,4445 || 4,3233 DKK || 7,4610 || 7,4342 || SEK || 8,5820 || 8,9120 GBP || 0,8161 || 0,8353 || CHF || 1,2072 || 1,2156 HUF || 292,3000 || 314,5800 || JPY || 113,6100 || 100,2000 LVL || 0,6977 || 0,6995 || USD || 1,3194 || 1,2939 LTL || 3,4528 || 3,4528 || || || Promjene u poštenoj
vrijednosti monetarnih financijskih instrumenata izražene u stranoj valuti i
razvrstane kao raspoložive za prodaju, a koje se odnose na tečajne
razlike, priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Tečajne razlike nemonetarne
financijske imovine i obveza uknjiženih prema poštenoj vrijednosti kroz dobit i
gubitak priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Tečajne razlike
nemonetarnih financijskim instrumenata razvrstanih kao spremne za prodaju uključene
su u pričuvu poštene vrijednosti. 1.4.2. Uporaba procjena U skladu s IPSAS-om i općenito
prihvaćenim računovodstvenim načelima, financijski izvještaj
obvezno sadržava iznose u skladu s procjenama i pretpostavkama uprave izrađenih
na temelju najpouzdanijih dostupnih informacija. Znatne procjene uključuju,
između ostalog, iznose za obveze za primanja zaposlenih, rezerviranja,
financijski rizik u vezi sa zalihama i potraživanjima, uračunani prihod i
pristojbe, nepredviđenu imovinu i obveze te stupanj umanjenja vrijednosti
nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme. Stvari rezultati mogu
se razlikovati od procjena. Promjene procjena odražavaju se u razdoblju njihova
objavljivanja.
1.5. BILANCA STANJA
1.5.1. Nematerijalna imovina Kupljene licencije za računalni
softver prikazuju se kao povijesni trošak umanjen za akumuliranu amortizaciju i
gubitke od umanjenja vrijednosti. Imovina se
amortizira na linearnoj osnovi tijekom njezina procijenjenog vijeka uporabe. Interno razvijena nematerijalna imovina
kapitalizira se kad se zadovolje kriteriji računovodstvenih pravila EU-a. Kapitalizirani troškovi uključuju sve izravne
troškove potrebne za stvaranje, proizvodnju i pripremu imovine kako bi
djelovala u skladu s namjerama rukovodstva. Troškovi
povezani s istraživačkim aktivnostima, nekapitalizirani troškovi razvoja
te troškovi održavanja priznaju se kao nastali izdaci. 1.5.2. Nekretnine, postrojenja i
oprema Sve nekretnine, postrojenja
i oprema prikazuju se kao povijesni trošak umanjen za akumuliranu amortizaciju
i gubitke od umanjenja vrijednosti. Povijesni
trošak uključuje rashode koji se mogu izravno pripisati kupovini ili
izgradnji imovine.
Naknadni troškovi
uključuju se u knjigovodstveni iznos imovine ili se priznaju kao posebna
imovina, prema potrebi, samo ako je vjerojatno da će buduće
gospodarske koristi ili moguće djelovanja te stavke ići u korist EU-a
i ako se taj trošak može pouzdano utvrditi. Troškovi
popravaka i održavanja upisuju se u izvještaj o financijskom rezultatu tijekom
financijskog razdoblja u kojem su nastali.
Ne vrši se
amortizacija zemljišta i umjetničkih djela jer se smatra da je njihov
korisni vijek uporabe neodređen. Ne vrši
se amortizacija imovine u izgradnji jer ona još nije dostupna za upotrebu. Amortizacija ostale imovine izračunava na
temelju linearne metode kako bi se trošak ostatka njihove vrijednosti
rasporedio unutar razdoblja korisnog vijeka uporabe kako slijedi: Vrsta imovine || Stopa linearne amortizacije Zgrade || 4 % Postrojenja, strojevi i oprema || 10 % do 25 % Namještaj || 10 % do 25 % Ugradbena oprema || 10 % do 33 % Vozila || 25 % Računalni hardver || 25 % Ostala materijalna imovina || 10 % do 33 % Dobici ili gubici otuđenja
utvrđuju se usporedbom prihoda umanjenih za troškove prodaje s
knjigovodstvenom vrijednosti otuđene imovine te se uključuju u izvještaj
o financijskim rezultatima. Najmovi Najmovi materijalne imovine,
za koju EU ima drži sve rizike i koristi vlasništva, razvrstavaju se u poslovne
najmove. Poslovni najmovi kapitaliziraju se na
početku najma po nižoj poštenoj vrijednosti iznajmljene imovine i sadašnje
vrijednosti najmanje visine plaćanja najma. Svako
plaćanje najma upisuje se u obveze i financijske troškove kako bi se na
nepodmirenu bilancu primijenila stalna stopa. Obveze
najma bez financijskih troškova uključuju se u ostale obveze (dugoročne
i kratkoročne). Kamate na financijske troškove
terete se u izvještaju o financijskom rezultatu tijekom razdoblja najma kako bi
se dobila stalna periodična kamatna stopa na preostali saldo obveze za
svako razdoblje. Imovina pod poslovnim
najmovima amortizira se tijekom njezina korisnog vijeka uporabe ili razdoblja
najma, ovisno o tome što je kraće.
Najmovi kod
kojih najmodavac ima znatan udio rizika i koristi od vlasništva razvrstavaju se
u poslovne najmove. Plaćanja izvršena za
poslovne najmove terete se u izvještaju o financijskom rezultatu linearno
tijekom razdoblja trajanja najma. 1.5.3. Umanjenje vrijednosti
nefinancijske imovine Imovina s neodređenim
korisnim vijekom uporabe nije predmet amortizacije te se na godišnjoj osnovi
ispituje umanjenje njezine vrijednosti. Ispituje
se umanjene vrijednosti imovine koja jest predmet amortizacije uvijek kad događaji
ili promjene okolnosti ukazuju da se knjigovodstvena vrijednost ne može
nadoknaditi. Gubitak od umanjenja priznaje se za iznos za koji knjigovodstvena
vrijednost imovine premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost jest iznos neto poštene
vrijednosti imovine umanjen za troškove prodaje ili iznos njezine vrijednosti
pri uporabi, ovisno o tome što je više.
Ostatak
vrijednosti i korisni vijek uporabe nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja
i opreme ispituju se, ako je to potrebno, barem jednom godišnje. Knjigovodstvena vrijednost imovine odmah se upisuje
u njezinu nadoknadivu vrijednost ako je njezina knjigovodstvena vrijednost veća
od procijenjene nadoknadive vrijednosti. Ako
razlozi za umanjenje vrijednosti priznati za prethodne godine više ne vrijede,
ispituju se gubici od umanjenja.
1.5.4. Ulaganja Udjeli u pridruženim
subjektima i zajedničkim pothvatima Udjeli u pridruženim subjektima
i zajedničkim pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela.
Troškovi držanja udjela prilagođavaju se kako bi prikazali udio povećanja
ili smanjenja neto imovine pridruženih subjekata i zajedničkih pothvata
koji se mogu pripisati EU-u nakon početnog priznavanja ako postoje
indicije umanjenja vrijednosti te se, ako je potrebno, upisuje njihova niža
nadoknadiva vrijednost. Nadoknadiva vrijednost utvrđuje se kako je opisano
u točki 1.5.3. Ako razlozi za umanjenje vrijednosti prestanu
vrijediti, gubitak od umanjenja poništava se za knjigovodstveni iznos koji bi
bio utvrđen da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.
Ulaganja
u fondove poduzetničkog kapitala Ulaganja u fondove
poduzetničkog kapitala razvrstavaju se kao financijska imovina raspoloživa
za prodaju (vidi 1.5.5.) te se u skladu s tim prenose po poštenoj
vrijednosti s dobicima i gubicima koji nastaju zbog promjena poštene
vrijednosti (uključujući tečajne razlike) priznate u pričuvi
poštene vrijednosti. S obzirom na nepostojanje
izlistane tržišne cijene na aktivnom tržištu, ulaganja u fondove poduzetničkog
kapitala vrjednuju se linearno prema nižem trošku pripisane neto vrijednosti
imovine (NAV). Neostvarena dobit koja je rezultat mjerenja poštene vrijednosti
priznaje se u pričuvama, a neostvareni gubici procjenjuju se prema
umanjenju vrijednost kako bi se utvrdilo priznaju li se kao gubici od umanjenja
u izvještaju o financijskom rezultatu ili kao promjene u pričuvi poštene
vrijednosti.
1.5.5. Financijska imovina Razvrstanost EU svoju financijsku
imovinu razvrstava prema sljedećim kriterijima: financijska imovina određena
po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka, najmovi i potraživanja,
ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za
prodaju. Razvrstavanja financijskih instrumenata utvrđuje se pri početnom
priznavanju i ponovno procjenjuju na svaki datum bilance stanja. i. Financijska imovina određena
po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka Financijska imovina
razvrstava se u ovu kategoriju ako je nabavljena prvenstveno u svrhu prodaje u
kratkom roku ili ako je tako odredio EU. U nju se razvrstavaju i izvedeni
instrumenti. Imovina u ovoj
kategoriji razvrstava se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje
u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. ii. Najmovi i potraživanja Najmovi i potraživanja su
neizvedena financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima, koja
nije kotirana na aktivnom tržištu. Oni
nastaju kad EU osigurava novac, robu ili usluge izravno dužniku bez namjere
trgovanja potraživanjem. Pripadaju trajnoj imovini, osim ako dospijevaju u roku
od 12 mjeseci od datuma bilance stanja.
iii.
Ulaganja koja se drže do dospijeća Ulaganja koja se drže do
dospijeća su neizvedena financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima
i fiksnim dospijećima, koju EU namjerava i može držati do dospijeća. Tijekom
financijske godine u ovoj kategoriji nije bilo ulaganja EU-a.
iv.
Financijska imovina raspoloživa za prodaju Financijska imovina raspoloživa
za prodaju jest neizvedena imovina koja se razvrstava ili u ovu kategoriju ili
ni u jednu od ostalih kategorija. Razvrstava se kao kratkotrajna ili dugotrajna
imovina ovisno o razdoblju u kojem EU očekuje da tom imovinom može
raspolagati, a to je obično preostalo razdoblje dospijeća na dan
bilance stanja. Ulaganja u nekonsolidirane subjekte i ostala kapitalna ulaganja
(npr. aktivnosti rizičnog kapitala) koja se ne obračunavaju s pomoću
metode udjela također se razvrstavaju u kategoriju imovine raspoložive za
prodaju.
Početno
priznavanje i mjerenje Kupnja i prodaja
financijske imovine po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,
ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za
prodaju priznaju se na datum trgovanja – datum na koji EU preuzima obvezu
kupnje ili prodaje imovine. Zajmovi se priznaju kad se novac doznači
zajmoprimcima. Financijski instrumenti početno se priznaju po poštenoj
cijeni. Za svu financijsku imovinu koja se ne iskazuje po poštenoj vrijednost
kroz račun dobiti i gubitka transakcijski troškovi dodaju se poštenoj
vrijednosti pri početnom priznavanju. Financijska imovina koja se
iskazuje po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka početno
se priznaju po poštenoj vrijednosti, a transakcijski troškovi u izvještaju o
financijskom rezultatu prikazani su kao izdaci.
Poštena
vrijednost financijske imovine prilikom početnog priznavanja obično
je cijena transakcije (odnosno poštena vrijednost primljene naknade). Međutim,
kad se daje dugoročni zajam bez kamata ili s kamatama nižima od tržišnih,
njegova poštena vrijednost može se procijeniti kao sadašnja vrijednost svih
budućih primitaka novca koji se diskontiraju uporabom prevladavajuće
tržišne kamate stope za slični instrument sličnog kreditnog rejtinga. Zajmovi odobreni iz posuđenih
sredstava mjere se po njihovom nominalnom iznosu koji se smatra poštenom
vrijednošću zajma. Razlozi su sljedeći: –
„Tržišno
okruženje” za davanje zajmova EU-a vrlo je specifično te različito od
tržišta kapitala na kojem se uobičajeno izdaju komercijalne ili državne
obveznice. S obzirom na to da zajmodavci na tim tržištima mogu birati
alternativna ulaganja, ta se mogućnost odražava na tržišne cijene. Međutim,
EU nema mogućnost alternativnih ulaganja jer mu nije dopušteno ulagati na
tržištima kapitala.EU samo posuđuje sredstva kako bi ih dao u zajam po
istoj kamatnoj stopi. To znači da za posuđena sredstva EU-a ne
postoji alternativna mogućnost davanja zajmova ili ulaganja. Stoga nema troška te mogućnosti
te tako ni temelja za usporedbu s tržišnim stopama. Zapravo, aktivnost davanja zajmova
EU-a samo je po sebi tržište. U biti, s obzirom na neprimjenjivost opcije troška za tu mogućnost,
tržišna cijena ne odražava vjerno bit aktivnosti davanja zajmova EU-a. Stoga nije prikladno utvrđivati
poštenu vrijednost zajmova EU-a u odnosu na komercijalne ili državne obveznice.
–
Nadalje,
s obzirom na to da ne postoji mogućnost usporedbe s aktivnim tržištem ili
sličnim transakcijama, kamatna stopa koju EU treba primjenjivati za izračun
poštene vrijednosti njezinih aktivnosti davanja zajmova u okviru EFSM-a, BOP-a
i ostalih sličnih zajmova morala bi biti zaračunana kamatna stopa. –
Osim
toga, kod tih zajmova riječ je o učinku kompenzacije između
danih i primljenih zajmova zbog njihove uzajamne naravi. Stoga je efektivna
kamatna stopa za zajmove jednaka efektivnoj kamatnoj stopi predmetnog zajma. Nastali
transakcijski troškovi za EU koji su potom zaračunani korisniku zajma
izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu. Financijski instrumenti
prestaju se priznavati kad prava na primitak novčanih tokova iz ulaganja
isteknu ili su prenesena, a EU je prenio gotovo sve rizike i koristi od vlasništva.
Naknadna
mjerenja i. Financijska imovina po
poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka naknadno je iskazana po
poštenoj vrijednosti. Dobici i
gubici koji nastaju zbog promjena u poštenoj vrijednosti u kategoriji „financijskih
instrumenata po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka” unose se
u izvještaj o financijskom rezultatu u razdoblju u kojem nastaju. ii. Najmovi i potraživanja
te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku
metodom efektivne kamate. U slučaju zajmova danih na temelju posuđenih
sredstava, ista efektivna kamata primjenjuje se na dane i uzete zajmove jer su
ti zajmovi uzajamne naravi, a razlike između uvjeta davanja i uzimanja
zajma nisu materijalne. Nastali transakcijski troškovi za EU koji su potom zaračunani
korisniku zajma izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu. iii. Držanje do dospijeća
– EU trenutačno ne drži ulaganja koja se drže do dospijeća. iv. Financijska imovina
raspoloživa za prodaju naknadno se iskazuje po poštenoj vrijednosti. Dobici i
gubici koji nastaju zbog promjena poštene vrijednosti financijske imovine
raspoložive za prodaju priznaju se u pričuvi poštene vrijednosti. Kad se
imovina razvrstana u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju prodaje ili joj
se umanji vrijednost, prilagodbe kumulativne poštene vrijednosti prethodno
priznate u pričuvi poštene vrijednosti priznaje se u izvještaju o
financijskom rezultatu. Kamata na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju uz
primjenu metode efektivne kamate priznaje se u izvještaju o financijskom
rezultatu. Dividende za vlasničke instrumente raspoložive za prodaju
priznaju se kad se utvrdi pravo EU-a na primitak plaćanja. Poštene vrijednosti
navedenih ulaganja na aktivnim tržištima temelje se na tekućim ponuđenim
cijenama. Ako tržište za financijsku imovinu nije aktivno (i za neizlistane
vrijednosne papire), EU određuje poštenu vrijednost metodom procjene. To
uključuje uporabu tržišnih uvjeta, upućivanje na ostale instrumente
koji su sadržajno isti, analizu diskontiranih novčanih tokova, modele utvrđivanja
cijena i ostale metode procjene koje obično koriste sudionici na tržištu. U slučajevima kada se
poštena vrijednost ulaganja u vlasničke instrumente bez kotirane tržišne
cijene na aktivnom tržištu ne može pouzdano izmjerit, ta se ulaganja vrednuju
kroz troška umanjen za gubitke od umanjenja.
Umanjenje
vrijednosti financijske imovine Na
svaki datum bilance EU utvrđuje postoje li objektivni dokazi mogućeg
umanjenja vrijednosti financijske imovine. Vrijednost
financijske imovine umanjena je i postoje gubici od umanjenja ako i isključivo
ako postoje objektivni dokazi o umanjenju, što je posljedica jednoga ili više
događaja koji su nastali nakon početnog priznavanja, a taj događaj
povezan s gubitkom (ili događaji) utječe na procijenjene buduće
novčane tokove od financijske imovine koju je moguće pouzdano
procijeniti. (a) Imovina koja se iskazuje
po amortiziranom trošku Ako postoje objektivni
dokazi o nastanku gubitka od umanjenja vrijednosti najmova i potraživanja ili
ulaganja koja se drže do dospijeća i iskazuju po amortiziranom trošku,
iznos gubitka mjeri se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti
imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova
(osim budućih kreditnih gubitaka koji nisu nastali) diskontiranih po
izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine. Iskazani iznos imovine
smanjuje se, a iznos gubitka priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu.
Ako najam ili ulaganje koje se drži do dospijeća imaju promjenjivu kamatnu
stopu, diskontna stopa za mjerenje gubitka od umanjenja jest tekuća
efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom. Izračun sadašnje
vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova financijske imovine
koja služi kao osiguranje plaćanja odražava novčane tokove koji mogu
nastati ovrhom, umanjene za troškove stjecanja i prodaje osiguranja plaćanja,
bez obzira na to je li ovrha vjerojatna. Ako se u narednome razdoblju iznos
gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a to je smanjenje objektivno moguće
dovesti u vezu s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja,
prethodno se priznati gubitak od umanjenja poništava kroz izvještaj o
financijskom rezultatu. (b) Imovina koje se
iskazuje po poštenoj vrijednosti Kad se vlasnička
ulaganja razvrstavaju kao financijska imovina raspoloživa za prodaju, a želi se
utvrditi umanjuje li se vrijednost vrijednosnih papira, razmatra se znatan ili stalan
(produljeni) pad poštene vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegova troška. Ako
za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju postoji takav dokaz, kumulativni
gubitak – koji se mjeri kao razlika između troška stjecanja i tekuće
poštene vrijednosti umanjena za svaki gubitak od umanjenja te financijske
imovine prethodno priznate u izvještaju o financijskom rezultatu – uklanja se
iz pričuva i priznaje u izvještaju o financijskom rezultatu. Gubici od umanjenja priznati u izvještaju
o financijskom rezultatu za kapitalna ulaganja ne poništavaju se kroz izvještaj
o financijskom rezultatu. Ako se u narednom razdoblju poštena vrijednost dužničkog
instrumenta razvrstanog kao financijska imovina raspoloživa za prodaju poveća
i to je povećanje moguće objektivno povezati s događajem koji je
nastao nakon priznavanja gubitka od umanjenja, gubitak od umanjenja poništava
se kroz izvještaj o financijskom rezultatu.
1.5.6. Zalihe Zalihe se iskazuju prema
trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je manje. Trošak se utvrđuje pomoću FIFO metode
procjene zaliha (eng. first-in, first-out). Trošak
gotovih proizvoda i nedovršenih radova sastoji se od sirovina, izravnog rada,
ostalih troškova koji se mogu izravno pripisati i povezanih općih troškova
proizvodnje (na temelju redovitog poslovnog kapaciteta). Neto utrživa vrijednost jest procijenjena prodajna cijena u
sklopu redovnoga poslovanja, umanjena za troškove dovršenja i prodaje. Ako se drže za distribuciju uz naknadu ili bez nje,
zalihe se mjere po trošku i tekućem zamjenskom trošku, ovisno o tome koji
je niži. Tekući zamjenski trošak jest trošak
koji bi nastao kad bi EU nabavljao imovinu na datum izvještaja. 1.5.7. Iznosi pretfinanciranja Pretfinanciranje je plaćanje
koje se vrši kako bi se korisniku osigurao gotovinski predujam, tj. likvidna
sredstva. Može se podijeliti na više plaćanja tijekom razdoblja utvrđenog
u odgovarajućem ugovoru o pretfinanciranju. Likvidna sredstva ili predujam
vraćaju se ili koriste u skladu s namjenom za koju su dodijeljena tijekom
razdoblja utvrđenog u ugovoru. Ako ih korisnik ne upotrijebi za opravdane
rashode, obvezan je vratiti predujam EU-u. Iznos sredstava iz pretfinanciranja
smanjuje se (u potpunosti ili djelomično) na temelju opravdanih troškova
(koji se priznaju kao izdatak) i vraćanja sredstava. Na kraju godine neobračunani
iznosi pretfinanciranja vrjednuju se po izvorno plaćenom iznosu (iznosima)
umanjenom za: vraćene iznose, opravdane iznose prikazane kao izdaci,
procijenjene opravdane iznose koji krajem godine još nisu obračunani i
umanjenje vrijednosti.
Priznaje se
kamata na pretfinanciranje jer je ostvarena u skladu s odredbama predmetnog
ugovora. Na kraju godine vrši se procjena prihoda od obračunane kamate, na
temelju najpouzdanijih informacija, te se upisuje u bilancu stanja.
1.5.8. Potraživanja Potraživanja se iskazuju po
izvornom iznosu umanjenom za otpis umanjenja vrijednosti. Otpis zbog umanjenja potraživanja utvrđuje se
ako postoji objektivan dokaz da EU neće moći naplatiti iznose u
skladu s izvornim uvjetima potraživanja. Iznos
otpisa jest razlika između iznosa knjigovodstvene vrijednosti i
nadoknadivog iznosa. Iznos otpisa priznaje se
u izvještaju o financijskom rezultatu. Opći
otpis na temelju prošlih iskustava vrši se i za nepodmirene naloge za povrat za
koje ranije nije izvršen poseban otpis. Za
obradu uračunanih prihoda krajem godine vidi bilješku 1.5.14.
1.5.9. Novac i novčani ekvivalenti Novac i novčani
ekvivalenti jesu financijski instrumenti definirani kao dugotrajna imovina. Oni uključuju novčana sredstva u
blagajni, bankovne depozite po viđenju, ostala kratkoročna visoko
likvidna ulaganja s izvornim dospijećem od najviše tri mjeseca. 1.5.10 Mirovine i ostala primanja
zaposlenih Mirovinske obveze EU upravlja utvrđenim
mirovinskim planovima. Osoblje iz svojih plaća uplaćuje jednu trećinu
očekivanih troškova, a obveze se ne financiraju. Obveza koja se priznaje u
bilanci stanja u odnosu na utvrđene mirovinske planove jest sadašnja
vrijednost utvrđenih mirovinskih obveza na datum bilance stanja. Utvrđene
mirovinske obveze izračunavaju aktuari pomoću metode predviđenih
kreditnih točaka. Sadašnja vrijednost utvrđene mirovinske obveze utvrđuje
se diskontiranjem procijene budućih odljeva novca upotrebom kamata na državne
obveznice izražene u valuti u kojoj će se doprinosi plaćati, a čiji
su uvjeti dospijeća usklađeni s uvjetima povezane mirovinske obveze. Aktuarska dobit i gubici
koji nastaju iz podešavanja iskustava i promjena aktuarskih pretpostavki odmah
se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu. Troškovi za proteklo službovanje odmah se priznaju u izvještaju
o financijskom rezultatu, osim ako je mirovinski plan uvjetovan ostankom
zaposlenika u službi za određeno razdoblje (razdoblje ostvarenje prava). U tom
se slučaju trošak proteklog rada amortizira na linearnoj osnovi tijekom
razdoblja ostvarenja prava.
Doprinosi
za zdravstvo nakon prestanka zaposlenja EU svojim zaposlenicima plaća
doprinose za zdravstvo naknadom zdravstvenih izdataka. Za svakodnevne
administrativne poslove osnovan je poseban fond. Taj se sustav primjenjuje na
sadašnje zaposlenike, umirovljenike, udovice i njihove korisnike osiguranja. Primanja
namijenjena „neaktivnim osobama” (umirovljenici, siročad itd.)
razvrstavaju se kao „primanja nakon prestanka zaposlenja”. S obzirom na prirodu
tih primanja potreban je aktuarski izračun. Obveza u bilanci stanja utvrđuje
se na sličnim temeljima kao za mirovinske obveze (vidi bilješku iznad).
1.5.11. Rezerviranja Rezerviranja se priznaju u
slučaju tekućih zakonskih ili izvedenih obveza EU-a prema trećim
stranama na temelju prošlih događaja, vjerojatnije je da za podmirenje
obveze neće biti potreban odljev sredstava i iznos se može pouzdano
procijeniti. Rezerviranja se ne
priznaju za gubitke iz budućeg poslovanja. Iznos rezerviranja najbolja je
procjena izdataka koji se očekuju za podmirenje sadašnje obveze na datum
izvješćivanja. Ako rezerviranje uključuje veliki broj stavki, obveza
se procjenjuje uspoređivanjem svih mogućih ishoda s vjerojatnostima
koje su s njima povezane (metoda očekivane vrijednosti).
1.5.12. Financijske obveze Financijske obveze
razvrstavaju se kao financijske obveze po poštenoj vrijednosti kroz dobit ili
gubitak ili kao financijske obveze iskazane po amortiziranom trošku (uzeti
zajmovi). Uzeti zajmovi sastoje se od zajmova uzetih od kreditnih institucija i
dugovanja zabilježenih u potvrdama. One se početno priznaju po poštenoj
vrijednosti, pošto su njihovi prihodi od izdavanja (poštena vrijednost
primljene naknade) bez nastalih troškova, a potom iskazani po amortiziranom trošku
metodom efektivne kamate; sve razlike između prihoda, bez transakcijskih
troškova, i otkupna vrijednost priznaju se u izvještaju o financijskom
rezultati za razdoblje uzetog zajma pomoću metode efektivne kamate.
Razvrstavaju
se kao trajne obveze, osim ako dospijevaju za manje od 12 mjeseci nakon datuma
bilance stanja. U slučaju zajmova danih iz uzetih zajmova, metoda
efektivne kamate ne mora se koristiti na davanje i uzimanje zajmova na temelju
razmatranja značajnosti. Nastali transakcijski troškovi za EU koji su
potom zaračunani korisniku zajma izravno se priznaju u izvještaju o
financijskom rezultatu.
Financijske
obveze određene po poštenoj vrijednosti kroz račun dobiti i gubitaka
uključuju izvedene instrumente kad je njihova poštena vrijednost
negativna. One se računovodstveno obrađuju kao financijska imovina po
poštenoj vrijednosti kroz dobit ili gubitak, vidi bilješku 1.5.5.
1.5.13. Poslovne obveze Znatan iznos poslovnih
obveza EU-a nije povezan s kupovinom robe ili usluga – to su neplaćeni
zahtjevi za povrat troškova korisnika bespovratnih sredstava ili drugih
sredstava EU-a. Prilikom primitka zahtjeva za povrat troškova knjiže se kao
poslovne obveze plaćanja traženog iznosa. Nakon provjere i primitka
opravdanog troška, poslovne obveze vrjednuju se po primljenom i opravdanom
iznosu. Poslovne obveze koje
nastaju zbog kupnje robe ili usluga priznaju se po primanju računa za
izvorni iznos, a odgovarajući izdatak upisuje se u izvještaj prilikom
isporuke robe ili usluga i njihova primitka u EU-u.
1.5.14. Obračunani i odgođeni
prihodi i troškovi U skladu s računovodstvenim
pravilima EU-a, transakcije i događaji u financijskom izvještaju priznaju
se u razdoblju na koji se odnose. Na kraju obračunskog razdoblja, obračunani
izdaci priznaju se na temelju procijenjenog iznosa obveze prijenosa u tom razdoblju.
Obračunani izdaci izračunavaju se u skladu s detaljnim operativnim i
praktičnim smjernicama Komisije kojima Komisija želi postići
istinitost i točnost financijskog izvještaja.
I prihodi se
obračunavaju u razdoblju na koji se odnose. Na kraju godine, ako za pruženu
uslugu još nije izdan račun, EU je isporučio robu ili postoji ugovor
(tj. upućivanjem na temeljni ugovor), uračunani prihodi priznaju se u
financijskom izvještaju.
Osim toga, na
kraju godine, ako je za uslugu koja još nije pružena izdan račun ili roba
još nije isporučena, prihod se odgađa i priznaje u narednom obračunskom
razdoblju.
1.6. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU 1.6.1. Prihodi Prihodi iz nerazmjenskih
poslova Ti prihodi čine najveći
dio prihoda EU-a te uključuju uglavnom izravne i neizravne poreze te
vlastita sredstva. Osim poreza EU može primati sredstva iz ostalih izvora,
primjerice carine, novčanih kazni i donacija.
Sredstva
na temelju BND-a i PDV-a Prihod se priznaje za
razdoblje za koje je Europska komisija zatražila doprinose od država članica.
On se mjeri po njegovu „traženom iznosu”. S obzirom na to da se sredstva na
temelju BND-a i PDV-a temelje na procjeni podataka za predmetnu proračunsku
godinu, mogu biti revidirani jer do promjena može doći prije no što države
članice pošalju konačne podatke. Učinak promjene u procjeni
uključuje se pri utvrđivanju neto viška ili manjka za razdoblje u
kojem je do promjene došlo.
Tradicionalna
vlastita sredstva Potraživanja i povezani
prihodi priznaju se po primitku relevantnih mjesečnih izvještaja A (uključujući
prikupljene carine i zajamčene, ali neosporavane iznose) od država članica.
Na datum izvještavanja, prihodi koje prikupljaju države članice za to
razdoblje, ali koji Europskoj komisiji još nisu plaćeni procjenjuju se i
priznaju kao obračunani prihodi. Tromjesečni izvještaji B (uključujući
neprikupljene i nezajamčene carine te zajamčene iznose koje je dužnik
osporio) od država članica priznaju se kao prihod umanjen za zajamčene
troškove prikupljanja (25 %). Osim toga, u izvještaju o financijskom
rezultatu priznaje se smanjenje vrijednosti za iznos procijenjene razlike
povrata. Novčane kazne Prihod od novčanih
kazni priznaje se kad EU donese odluku o novčanoj kazni i o tome
obavijesti primatelj. Ako postoji sumnja u solventnost poduzeća, priznaje
se smanjenje vrijednosti prava. Nakon donošenja odluke o novčanoj kazni,
dužnici imaju dva mjeseca od dana obavijesti: – da prihvate odluku i u tom
slučaju moraju platiti kaznu u traženom roku, a iznos konačno
prikuplja EU –
ili da
ne prihvate odluku i u tom slučaju oni u skladu s pravom EU-a podnose žalbu.
Međutim, čak i
ako se podnese žalba, glavnica kazne mora se platiti u propisanom roku od tri
mjeseca jer žalba nema suspenzivni učinak (članak 278. Ugovora o
EU-u) ili, u određenim okolnostima i uz suglasnost računovodstvenog
službenika Komisije, umjesto plaćanja može se podnijeti bankovno jamstvo.
Ako poduzeće
podnosi žalbu protiv odluke, a privremeno je platilo kaznu, iznos se objavljuje
kao nepredviđena obveza. Međutim, s obzirom da žalba primatelja
protiv odluke EU-a nema suspenzivni učinak, primljena sredstva koriste se
za poravnanje potraživanja. Ako se umjesto uplate prima jamstvo, novčana
kazna i dalje se smatra potraživanjem. Ako je vjerojatno da Opći sud neće
donijeti odluku u korist EU-a, za pokrivanje rizika priznaje se rezerviranje. Ako
je umjesto toga dano jamstvo, upisuje se nenaplaćeno potraživanje. Akumulirana
kamata koja se plaća na bankovni račun Europske komisije na koji se
deponiraju uplate priznaje se kao prihod, a sve se nepredviđene obveze u
skladu s tim povećavaju. Prihod od razmjenskih
poslova Prihod od prodaje robe i
usluga priznaje se kad se znatan rizik i koristi vlasništva nad robom prenose
na kupca. Prihod povezan s transakcijom koja uključuje pružanje usluga
priznaje se s obzirom na stupanj dovršenosti transakcije na dan izvješćivanja.
Prihod
od kamata i troškovi kamata Prihodi od kamata i troškovi
kamata priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu pomoću metode
efektivne kamate. To je metoda izračuna amortiziranog troška financijske
imovine ili financijske obveze i raspoređivanja prihoda od kamata ili troškova
kamata na predmetno razdoblje. Pri izračunu efektivne kamatne stope EU
procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne rokove
financijskog instrumenta (primjerice prijevremena plaćanja), no ne uzima u
obzir buduće kreditne gubitke. Izračun uključuje sve naknade i
protuusluge plaćene ili primljene između ugovornih stranaka koji su
sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcijske troškove te sve ostale
premije ili diskonte. Nakon što je financijska
imovina ili skupina slične financijske imovine otpisana kao posljedica
gubitka od umanjenja, prihod od kamata priznaje se primjenom kamatne stope koja
je upotrijebljena za diskontiranje budućih novčanih tokova radi
mjerenja gubitka od umanjenja.
Prihod
od dividende Prihod od dividende
priznaje se po utvrđivanju prava na primitak plaćanja. 1.6.2. Troškovi Troškovi razmjene koji
nastaju zbog kupnje robe ili usluga priznaju se po njihovoj isporuci i primitku
u EU-u. Oni se vrjednuju po izvornom trošku računa. Nerazmjenski izdaci
svojstveni su za EU te predstavljaju većinu izdataka EU-a. Odnose se na
prijenos sredstava korisnicima, a moguća su tri oblika troškova: prava,
prijenosi u okviru ugovora te bespovratna sredstva, doprinosi i donacije na
diskrecijskoj osnovi. Prijenosi se priznaju kao
trošak u razdoblju u kojem je nastao događaj koji je rezultirao
prijenosom, sve dok je vrsta prijenosa dopuštena uredbom (Financijska uredba,
Pravilnik o osoblju ili druga uredba) ili je sklopljen ugovor kojim se taj
prijenos odobrava; korisnik je ispunio sve kriterije opravdanosti; i moguće
je izvršiti pouzdanu procjenu iznosa. Po primitku zahtjeva za plaćanja
ili izjave o troškovima koji zadovoljavaju kriterije za priznavanje, njihov
opravdani iznos priznaje se kao izdatak. Na kraju godine nastali opravdani
izdaci koji su dospjeli korisnicima, ali o tome još nisu obaviješteni,
procjenjuju se i knjiže kao obračunani izdaci. 1.7. NEPREDVIĐENA IMOVINA
I OBVEZE
1.7.1. Nepredviđena
imovina Nepredviđena imovina
jest moguća imovina koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će
se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više
neizvjesnih budućih događaja na koje EU ne može u cijelosti utjecati.
Nepredviđena imovina objavljuje se kad je vjerojatan priljev gospodarske
koristi ili mogućnost djelovanja.
1.7.2. Nepredviđene obveze Nepredviđena obveza
jest moguća obveza koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će
se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više
neizvjesnih budućih događaja na koje EU ne može u cijelosti utjecati;
ili sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata
jer nije vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s gospodarskim
koristima i mogućnošću djelovanja ili u rijetkim okolnostima ako
iznos obveze nije moguće dovoljno pouzdano izmjeriti.
2. Bilješke
uz Bilancu stanja
DUGOTRAJNA IMOVINA 2.1. NEMATERIJALNA IMOVINA || u milijunima EUR || Iznos Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2011. || 301 Povećanja || 89 Otuđenja || (11) Ostale promjene || 0 Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2012. || 379 Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2011. || (152) Iznos amortizacije za godinu || (39) Otuđenja || 4 Ostale promjene || (4) Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2012. || (191) || Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2012. || 188 Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2011. || 149 Navedeni iznosi odnose se
prvenstveno na računalni softver. 2.2. NEKRETNINE, POSTROJENJA I
OPREMA U imovinu u izgradnji na
dan 31. prosinca 2012. uključena je imovina koja se odnosi na projekt
Galileo, globalni satelitski navigacijski sustav EU-a koji se gradi uz pomoć
Europske svemirske agencije (ESA), u vrijednosti 660 milijuna EUR (2011.: 291
milijuna EUR). Kad bude završen, sustav će
se sastojati od 30 satelita, 2 centra za nadzor i 16 zemaljskih postaja. Iznos u bilanci stanja odražava kapitalizirane troškove
tog projekta nastale za Komisiju od 22. listopada 2011. kada su uspješno
lansirana prva dva satelita tog sustava. Prije
tog datuma, kako je objašnjeno u prethodnom godišnjem financijskom izvještaju,
Komisija je smatrala da je projekt u fazi istraživanja te su stoga u skladu s
računovodstvenim pravilima EU-a svi nastali troškovi prikazani kao izdaci. Od početka projekta i do kraja tekućeg
financijskog okvira, predviđen je proračunski iznos od 3 837
milijuna EUR. Za sljedeći financijski
okvir predviđeno je još 5 400 milijuna EUR troškova; iz proračuna EU-a u cijelosti će se
financirati puštanje sustava u rad, njegovo iskorištavanje, pružanje usluga
Galilea do 2020. i priprema sljedeće generacije konstelacije. Iznos od 13 milijuna EUR nekapitaliziranih troškova
razvoja priznat je u 2012. kao izdatak. Od listopada 2011. do datuma
bilance stanja lansirana su ukupno četiri satelita i, kad se završi
njihovo testiranje, kreće projektna faza „validacije u orbiti” (IOV). Tu fazu zajednički financiraju EU i ESA te, u
skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima sklopljenim između dviju
stranaka, ESA vrši službeni prijenos izgrađene imovine na EU. Za taj pravni prijenos bit će potrebna
suglasnost Vijeća ESA-e, uz napomenu da su sve države članice ESA-a
osim dviju (Norveška i Švicarska) ujedno i države članice EU-a. Istovremeno, Komisija nema razloga pretpostaviti da
će taj prijenos blokirati država članica (ili članice) ESA-e. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA || || || || || || || || || u milijunima EUR || Zemljište i || Postrojenja i || Namještaj i || Računalni hardver || Ostala materijalna || Financijski najmovi || Imovina u || UKUPNO || zgrade || oprema || vozila || || imovina || || izgradnji || || || || || || || || || Bruto knjigovodstvena vrijednost na kraju prethodne godine || 4 118 || 528 || 229 || 557 || 228 || 2 685 || 645 || 8 990 Povećanja || 96 || 42 || 22 || 52 || 11 || 511 || 583 || 1 317 Otuđenja || (26) || (23) || (21) || (54) || (11) || 0 || 0 || (135) Prijenos između kategorija imovine || 102 || 8 || 0 || 12 || 0 || (14) || (111) || (3) Ostale promjene || 24 || 3 || 3 || 11 || 3 || (1) || 1 || 44 Bruto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine || 4 314 || 558 || 233 || 578 || 231 || 3 181 || 1 118 || 10 213 Akumulirana amortizacija na kraju prethodne godine || (1 999) || (425) || (166) || (396) || (137) || (796) || || (3 919) Iznos amortizacije za godinu || (138) || (45) || (20) || (67) || (21) || (114) || || (405) Ponovno knjižena amortizacija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || || 1 Otuđenja || 3 || 23 || 21 || 51 || 10 || 5 || || 113 Prijenos između kategorija imovine || - || 0 || 0 || (11) || 0 || 14 || || 3 Ostale promjene || (3) || (2) || (1) || (13) || (2) || (7) || || (28) Akumulirana amortizacija na kraju godine || (2 137) || (449) || (166) || (436) || (150) || (897) || || (4 235) || || || || || || || || NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST NA DAN 31.12.2012. || 2 177 || 109 || 67 || 142 || 81 || 2 284 || 1 118 || 5 978 NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST NA DAN 31.12.2011. || 2 119 || 103 || 63 || 161 || 91 || 1 889 || 645 || 5 071 Troškovi koji se moraju
platiti u pogledu financijskih najmova i sličnih prava prikazani su u
bilanci stanja kao kratkoročne i dugoročne obveze (vidi bilješke 2.15
i 2.18.1). Troškovi su sljedeći: Financijski najmovi || u milijunima EUR Opis || Kumulativni troškovi (A) || Iznosi koje treba platiti || Ukupna vrijednost || Naknadni troškovi imovine || Vrijednost imovine || Amortizacija || Neto knjigovodstvena vrijednost =(A+B+C+D) < 1 godina || > 1 godina || > 5 godina || Ukupne obveze (b) || (A+B) || (C) || (A+B+C) || (D) Zemljište i zgrade || 992 || 63 || 342 || 1 686 || 2 091 || 3 083 || 61 || 3 144 || (877) || 2 267 Ostala materijalna imovina || 18 || 7 || 11 || 1 || 19 || 37 || - || 37 || (20) || 17 Ukupno na dan 31.12.2012. || 1 010 || 70 || 353 || 1 687 || 2 110 || 3 120 || 61 || 3 181 || (897) || 2 284 Kamate || || 85 || 307 || 502 || 893 || || || || || Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2012. || || 155 || 660 || 2 189 || 3 003 || || || || || Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2011. || || 153 || 608 || 1 859 || 2 620 || || || || || 2.3. ULAGANJA OBRAČUNANA METODOM UDJELA || || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Udjeli u zajedničkim pothvatima || 2.3.1. || 42 || 62 Udjeli u pridruženim subjektima || 2.3.2. || 350 || 312 Ukupno || || 392 || 374 2.3.1. Udjeli u zajedničkim
pothvatima || u milijunima EUR || GJU || SESAR || ITER || IMI || FCH || Ukupno Iznos na dan 31.12.2011. || 0 || 0 || 0 || 25 || 37 || 62 Doprinosi || - || 70 || 116 || 98 || 54 || 338 Podjela neto rezultata || - || (70) || (106) || (91) || (91) || (358) Iznos na dan 31.12.2012. || 0 || 0 || 10 || 32 || 0 || 42 Udjeli u zajedničkim
pothvatima obračunavaju se s pomoću metode udjela. Sljedeće
knjigovodstvene vrijednosti pripisuju se EU-u na temelju njegova postotka
sudjelovanja: || || || u milijunima EUR || || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugotrajna imovina || || 226 || 211 Kratkoročna imovina || || 106 || 123 Dugoročne obveze || || 0 || 0 Kratkoročne obveze || || (291) || (314) Prihodi || || 8 || 8 Izdaci || || (427) || (379) Zajedničko poduzeće
Galileo (GJU) u likvidaciji Likvidacija Zajedničkog
poduzeća Galileo (GJU) pokrenuta je krajem 2006. i još uvijek traje. S
obzirom na neaktivnost subjekta i nastavak likvidacije u 2012. prihoda i
izdataka nije bilo. Zajedničko poduzeće
SESAR Cilj ovog zajedničkog
poduzeća jest osigurati modernizaciju europskog sustava upravljanja zračnim
prometom i brza provedba Glavnog plana upravljanja europskim zračnim
prometom usklađivanjem i usmjeravanjem svih relevantnih istraživačkih
i razvojnih napora u EU-a. Komisija je 31.
prosinca 2012. u vlasništvu SESAR-a sudjelovala s 46,12 %. Ukupni (indikativni) doprinos Komisije predviđen
za SESAR (od 2007. do 2013.) iznosi 700 milijuna EUR. Kumulativni nepriznati
dio u gubicima iznosi 157 milijuna EUR. Međunarodna
organizacija za energiju fuzije ITER (ITER) U ITER su uključeni EU
i Kina, Indija, Rusija, Južna Koreja, Japan i SAD. ITER
je osnovan radi upravljanja objektima ITER-a,
poticanja uporabe objekata ITER-a, promicanja fuzijske energije kako bi u
javnosti bila jasna i prihvaćena te pokretanja svih ostalih aktivnosti
potrebnih za ostvarenje njegove namjene. Doprinos
EU-a (Euratom) međunarodnom ITER-u ostvaruje se preko Agencije fuzija za
energiju, uključujući i doprinose država članica i Švicarske. Ukupan doprinos pravno se smatra doprinosom
Euratoma ITER-u jer država članice i Švicarsku u ITER-u nemaju vlasničke
udjele. S obzirom da EU pravno sudjeluje u
zajedničkog pothvatu međunarodnog ITER-a, Komisija mora taj udio
priznati u svojem izvještaju. Komisija je 31.
prosinca 2012. u vlasništvu ITER-a sudjelovala s 44,25 %. Ukupni (indikativni) doprinos Euratoma predviđen
za ITER (od 2007. do 2041.) iznosi 8 949 milijuna EUR. Zajedničke
tehnološke inicijative Javno-privatna partnerstva
u obliku zajedničkih tehnoloških inicijativa, koje se provode preko
zajedničkih poduzeća u smislu članka 187. Ugovora, osnovana su
radi provedbe ciljeva lisabonske strategije za rast i zapošljavanje. U ovaj su naslov uključeni IMI i FCH, ali tri
druga, ARTEMIS, Clean Sky i ENIAC, iako pravno zajednička poduzeća,
sa stajališta računovodstva moraju se smatrati pridruženim subjektima (te
su stoga uključeni u bilješku 2.3.2.) jer Komisija nad njima ne vrši
zajednički nadzor, već ima znatan utjecaj. Zajednička tehnološka
inicijativa za inovativne lijekove IMI Zajedničko poduzeće
IMI podupire pretkonkurentsko farmaceutsko istraživanje i razvoj u državama članicama
i pridruženim zemljama u cilju povećanja ulaganja u istraživanje u
biofarmaceutskom sektoru te promiče uključivanje malih i srednjih
poduzeća (MSP) u te aktivnosti. Komisija je 31. prosinca
2012. u vlasništvu IMI-ja sudjelovala s 78,58 %.
Najveći indikativni doprinos Komisije do 31.12.2017. iznosit će
1 milijardu EUR. Zajedničko
poduzeće za gorivne ćelije i vodik FCH Cilj Zajedničkog
poduzeća FCH jest udruživanje resursa javnog i privatnog sektora u jačanju
istraživačkih aktivnosti u cilju povećanja cjelokupne učinkovitosti
europskih istraživačkih napora te ubrzanje razvoja i primjene tehnologija
gorivnih ćelija i vodika. Komisija je 31. prosinca 2012. u vlasništvu
FCH-ja sudjelovala s 80,6 %. Najveći
indikativni doprinos EU-a do 31.12.2017. iznosit će 470 milijuna EUR.
Kumulativni nepriznati udio gubitaka iznosi 12 milijuna EUR. 2.3.2. Udjeli u pridruženim
subjektima || || || || u milijunima EUR || EIF || ARTEMIS || Clean Sky || ENIAC || Ukupno Iznos na dan 31.12.2011. || 292 || 0 || 0 || 20 || 312 Doprinosi || - || 22 || 97 || 16 || 135 Podjela neto viška/(manjka) || 9 || (22) || (97) || (22) || (132) Ostala kretanja vlasničkog kapitala || 35 || - || - || - || 35 Iznos na dan 31.12.2012. || 336 || 0 || 0 || 14 || 350 Udjeli u pridruženim
subjektima obračunavaju se s pomoću metode udjela. Sljedeći
knjigovodstveni iznosi pripisuju se EU-u na temelju njegova postotka
sudjelovanja: || || || u milijunima EUR || || 31.12.2012. || 31.12.2011. Imovina || || 505 || 460 Obveze || || (191) || (162) Prihodi || || 33 || 28 Manjak || || (177) || (182) Europski
investicijski fond (EIF) Europski investicijski fond
(EIF) jest financijska institucija EU-a koja se bavi osiguranjem rizičnog
kapitala i jamstava MSP-ovima. Komisija je
platila 20 % udjela tako da bilanca nepozvanih sredstava iznosi 720
milijuna EUR.
u
milijunima EUR EIF || Ukupni kapital EIF-a || Kapital koji je upisala Komisija Ukupni kapital || 3 000 || 900 Uplaćeno || (600) || (180) Nepozvano || 2 400 || 720 Zajedničko
poduzeće ARTEMIS To je poduzeće
osnovano radi provedbe zajedničke tehnološke inicijative s privatnim
sektorom u ugrađenim računalnim sustavima. Najveći
indikativni doprinos Komisije iznosi 420 milijuna EUR.
Kumulativni nepriznati dio u gubicima iznosi 5 milijuna EUR (95,2 %
udjela u vlasništvu). Zajedničko
poduzeće Clean Sky Cilj tog poduzeća jest
ubrzati razvoj, provjeru i predstavljanje čistih tehnologija zračnog
prometa u EU-u, a posebno stvaranje radikalno novog sustava zračnog
prijevoza u cilju smanjenja učinka zračnog prijevoza na okoliš. Najveći indikativni doprinos Komisije iznosi
800 milijuna EUR. Kumulativni nepriznati udio
gubitaka iznosi 48 milijuna EUR (62,89 % udjela u vlasništvu). Zajedničko
poduzeće ENIAC Cilj ENIAC-a jest utvrditi
usuglašeni istraživački program u području nanoelektronike kako bi se
postavili istraživački prioriteti za razvoj i donošenje ključnih
sposobnosti u tom području. Ti će se ciljevi ostvarivati udruživanjem
resursa javnog i privatnog sektora radi podupiranja istraživačkih i
razvojnih aktivnosti u obliku projekata. Ukupna obveza EU-a iznosi 450 milijuna
EUR. Komisija je 31. prosinca 2012. u vlasništvu ENIAC-a imala udio u vlasništvu
od 95,9 %. 2.4. DUGOTRAJNA IMOVINA || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012 || 31.12.2011 Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 2.4.1. || 4 870 || 2 272 Zajmovi || 2.4.2. || 57 441 || 41 400 Ukupno || || 62 311 || 43 672 2.4.1. Dugotrajna financijska imovina raspoloživa za prodaju. || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond* || 1 327 || 1 475 EZUČ u likvidaciji || 1 102 || - Ulaganja fonda BUFI || 832 || - Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 593 || - Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 52 || - Europska agencija za kemikalije || 52 || - Europska banka za obnovu i razvoj || 188 || 188 Aktivnosti rizičnog kapitala || 123 || 134 Početak ETF-a || 305 || 234 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 296 || 241 Ukupno || 4 870 || 2 272 *Jamstveni fond drži
obveznice EFSM-a koje je izdala Komisija koja su stoga isključene. Kako bi se od 2012. što
bolje predstavila ekonomska stvarnost, sva financijska imovina raspoloživa za
prodaju prikazuje se u skladu s njezinim preostalim dospijećem na datum
bilance stanja. Imovina s dospijećem dužim
od 1 godine na datum izvješćivanja prikazuje se kao dugotrajna, a imovina
s dospijećem prije kraja 2013. prikazuje se kao kratkotrajna imovina (vidi
bilješku 2.8). Za razliku od 2011.
prethodno navedeni iznosi Jamstvenog fonda za 2012. prikazan je bez novca i novčanih
ekvivalenata (2011.: 302 milijuna EUR) i povezanih obveza (2011.: 1 milijun
EUR). Da je sadašnji pristup primijenjen u
izvještaju za 2011., usporedni podaci bili bi sljedeći: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond* || 1 327 || 973 EZUČ u likvidaciji || 1 102 || 982 Ulaganja fonda BUFI || 832 || 588 Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 593 || 365 Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 52 || 47 Europska agencija za kemikalije || 52 || 91 Europska banka za obnovu i razvoj || 188 || 188 Aktivnosti rizičnog kapitala || 123 || 134 Početak ETF-a || 305 || 234 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 296 || 241 Ukupno || 4 870 || 3 843 *Jamstveni fond drži
obveznice EFSM-a koje je izdala Komisija koja su stoga isključene. Jamstveni fond Jamstvenim fondom za
vanjska djelovanja obuhvaćeni su zajmovi za koje EU jamči na temelju
odluke Vijeća, osobito kad je riječ o davanju zajmova Europske
investicijske banke (EIB) za aktivnosti izvan EU-a i zajmova mikrofinancijske
pomoći (MFA) i Euratoma izvan EU-a. Riječ
je o dugoročnom instrumentu za pokrivanje svih neplaćenih zajmove za
koje jamči EU. Sredstva fonda osiguravaju
se plaćanjima iz općeg proračuna EU-a koja odgovaraju 9 %
kapitalne vrijednosti aktivnosti, primicima od kamata na ulaganja iz imovine
fonda i iznosima koje su vratili dužnici koji su kasnili s plaćanjem i za
koje je fond morao aktivirati jamstva. Sav
nastali godišnji višak vraća se u proračun EU-a kao prihod. Od EU-a se zahtijeva da za
pokrivanje zajmova trećim zemljama uključi jamstvenu pričuvu. Ta je pričuva namijenjena pokrivanju zahtjeva
Jamstvenog fonda i, ako je potrebno, aktiviranih jamstava koji premašuju
raspoloživa sredstva fonda tako da se za te iznose može teretiti proračun. Ta pričuva odgovara ciljnom iznosu od 9 %
nepodmirenih zajmova na kraju godine. EZUČ u likvidaciji Kad je riječ o
iznosima EZUČ-a u likvidaciji, sva financijska imovina raspoloživa za
prodaju jesu dužnički vrijednosni papiri izraženi u eurima i kotirani na
aktivnom tržištu. Na dan 31. prosinca 2012. dužnički vrijednosni papiri
(iskazani po njihovoj poštenoj vrijednosti) koji dospijevaju tijekom 2013.
iznose 490 milijuna EUR (2011.: 481 milijun EUR). Ulaganja fonda BUFI Privremeno naplaćenim
novčanim kaznama od 1. siječnja 2010. upravlja Komisija preko posebno
osnovanog fonda (BUFI) i one se ulažu u financijske instrumente razvrstane u
financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Instrument za financiranje na temelju podjele rizika RSFF Instrumentom
za financiranje na temelju podjele rizika upravlja EIB, a ulagački
portfelj Komisije koristi se za rezerviranje financijskog rizika zajmova i
jamstava EIB-a za opravdane istraživačke projekte. Ukupno je za razdoblje
od 2007. do 2013. predviđen proračun Komisije u iznosu do 1 milijardu
EUR, od čega je do 800 milijuna EUR osigurano iz posebnog programa „Suradnja”,
a do 200 milijuna EUR iz posebnog programa „Kapaciteti”. EIB se obvezao da će
osigurati isti iznos. Doprinos Komisije RSFF-u do
31. prosinca 2012., uključujući doprinose EFTA-e i trećih
zemalja, iznosio je 1 006 milijuna EUR. Doprinose je EIB uložio u
obveznice (31. prosinca 2012. poštena vrijednost u iznosu od 754 milijuna EUR)
te gotovinske i oročene depozite (314 milijuna EUR). Iznos od 948 milijuna
EUR iskazan kao nepredviđena obveza (bilješka 5.2.1.) predstavlja
najveći gubitak 31. prosinca 2012. koji bi nastao za Komisiju u slučaju
neotplaćivanja zajmova ili jamstava koje je EIB u okviru RSFF-a dao. Treba
napomenuti da je cjelokupni rizik Komisije ograničen na iznos kojim
pridonosi ovom instrumentu. Instrument za
kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) Iz Instrumenta za kreditna jamstva za projekte TEN-T izdaju
se jamstva za ublaživanje prihodovnih rizika u početnim godinama projekata
TEN u području prijevoza. Posebno se jamstvom mogu u cijelosti pokriti
rezervne kreditne linije, koje se mogu aktivirati samo u slučajevima kad
novčani tokovi projekta nisu dovoljni za otplatu nadređenog duga.
Instrument je zajednički financijski proizvod Komisije i EIB-a, a na
temelju uredbe o TEN-T-u iz proračuna EU-a izdvojeno je 500 milijuna EUR
koji će se dodijeliti u razdoblju od 2007. do 2013. EIB će dodijeliti
dodatnih 500 milijuna EUR tako da će u konačnici za ovaj instrument
biti raspoloživ iznos od 1 milijarde EUR. Doprinos
Komisije LGTT-u do 31. prosinca 2012. iznosio je 155 milijuna EUR. Ta je
sredstva EIB uložio je u obveznice (31. prosinca 2012. poštena vrijednost u iznosu
od 75 milijuna EUR) te u oročene depozite (88 milijuna EUR). Do konca
2012. potpisani su zajmovi u iznosu od 523 milijuna EUR te stoga pokriveni
jamstvom. Iznos od 39 milijuna EUR iskazan kao nepredviđena obveza (bilješka
5.2.1.) predstavlja najveći gubitak 31. prosinca 2012. koji bi
nastao za Komisiju u slučaju neotplaćivanja zajmova koje je dao EIB u
okviru LGTT-a. To predstavlja 7,4 % ukupnih zajamčenih iznosa. Treba
napomenuti da je cjelokupni rizik Komisije ograničen na iznos kojim
pridonosi ovom instrumentu. Europska banka za obnovu i
razvoj (EBRD) S obzirom na to da EBRD ne
kotira na burzama i s obzirom na ugovorna ograničenja obuhvaćena
statutom EBRD-a, između ostalog povezana s prodajom sudjelujućih
interesa, ograničenih na trošak stjecanja i dopuštenih samo postojećim
dioničarima, udio Komisije vrjednuje se prema trošku umanjenom za otpis
umanjenja vrijednosti.
u
milijunima EUR EBRD || Ukupni kapital EBRD-a || Kapital koji je upisala Komisija Ukupni kapital || 29 601 || 900 Uplaćeno || (6 202) || (188) Nepozvano || 23 399 || 712 Aktivnosti rizičnog
kapitala U okviru aktivnosti rizičnog kapitala
financijskim posrednicima daju se iznosi za financiranje vlasničkih
ulaganja. Njima upravlja EIB, a financiraju se u okviru europske susjedske
politike. Početak ETF-a Tim su fondom obuhvaćeni
program za rast i zapošljavanje, program MAP, program CIP i pilot-projekt za
prijenos tehnologije, pod pokroviteljstvom EIF-a, kojima se podupire osnivanje
i financiranje novih MSP-ova ulaganjem u pogodne specijalizirane fondove
poduzetničkog kapitala. Na kraju godine
preuzete su obveze u iznosu od dodatnih 122 milijuna EUR koje se odnose na početak
ETF-a, ali ih ostale stranke još nisu upotrijebile. Ostala ulaganja raspoloživa
za prodaju Glavni iznosi uključeni
u prethodnu tablicu pod dugoročna ulaganja raspoloživa za prodaju jesu Europski
fond za jugoistočnu Europu (113 milijuna EUR), Fond za zeleni
razvoj (39 milijuna EUR) i Fond GEEREF (68 milijuna EUR). 2.4.2. Dugoročni zajmovi || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Zajmovi odobreni iz proračuna EU-a i EZUČ-a || 2.4.2.1. || 162 || 170 Zajmovi odobreni iz posuđenih sredstava || 2.4.2.2. || 57 279 || 41 230 Ukupno || 57 441 || 41 400 2.4.2.1. Zajmovi odobreni iz proračuna Europske unije
i EZUČ-a u likvidaciji || u milijunima EUR || Zajmovi pod posebnim uvjetima || Stambeni zajmovi EZUČ-a || Ukupno Ukupno na dan 31.12.2011. || 151 || 19 || 170 Novi zajmovi || - || - || - Otplate || (17) || (4) || (21) Tečajne razlike || 1 || - || 1 Promjene knjigovodstvene vrijednosti || 11 || 1 || 12 Ukupno na dan 31.12.2012. || 146 || 16 || 162 Zajmovi
pod posebnim uvjetima daju se uz povlaštenu stopu kao dio suradnje s državama
izvan EU-a. Svi iznosi dospijevaju nakon više
od 12 mjeseci nakon kraja godine. Na te se
zajmove primjenjuje efektivna kamatna stopa između 7,73 % i 14,507 %. 2.4.2.2. Zajmovi odobreni
iz posuđenih sredstava u milijunima EUR || MFA || Euratom || BOP || EFSM || EZUČ u likvidaciji || Ukupno Ukupno na dan 31.12.2011. || 595 || 451 || 11 625 || 28 344 || 266 || 41 281 Novi zajmovi || 39 || - || - || 15 800 || - || 15 839 Otplate || (84) || (24) || - || - || (46) || (154) Tečajne razlike || - || - || - || - || 5 || 5 Promjene knjigovodstvene vrijednosti || (1) || (2) || (2) || 332 || (4) || 323 Ukupno na dan 31.12.2012. || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 221 || 57 294 || || || || || || Dospijeće iznosa < 1 godina || 15 || - || - || - || - || 15 || || || || || || Dospijeće iznosa > 1 godina || 534 || 425 || 11 623 || 44 476 || 221 || 57 279 Do znatnog povećanja
tih iznosa došlo je zbog zajmova danih u okviru EFSM-a tijekom 2012., a oni se
ogledaju u povećanju uzetih zajmova EU-a (vidi bilješku 2.14.). Za više informacija o uzimanju i davanju zajmova
vidi bilješku 7. 2.5. DUGOROČNA POTRAŽIVANJA
I SREDSTVA ZA POVRAT || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Države članice || 545 || 268 Ostali || 19 || 21 Ukupno || 564 || 289 Od navedenih potraživanja
550 milijuna EUR (2011.: 273 milijuna EUR) odnosi se na nerazmjenske
transakcije. Nepodmireni iznosi država članica
odnose se na neizvršene odluke o poravnanju računa za ruralni razvoj iz
EFJP-a i EPFRR-a. 2.6. DUGOROČNO PRETFINANCIRANJE || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Pretfinanciranje || 2.6.1. || 40 790 || 40 625 Unaprijed plaćeni izdaci || 2.6.2. || 3 715 || 4 098 Ukupno || || 44 505 || 44 723 2.6.1. Pretfinanciranje Vrijeme predviđeno za
povrat ili upotreba pretfinanciranja određuje hoće li se
prefinanciranje iskazati kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina
pretfinanciranja. Upotreba se definira ugovorom na temelju kojeg se projekt
izvodi. Sva plaćanja ili upotreba koji dospijevaju u roku od dvanaest
mjeseci od datuma izvješćivanja iskazuju se kao kratkotrajno
pretfinanciranje. Primljena jamstva u vezi s
pretfinanciranjem To
su jamstva koje Komisija zahtijeva od korisnika koji nisu države članice,
u određenim slučajevima pri plaćanju predujmova
(pretfinanciranje). Za tu vrstu jamstva iskazuju se dvije vrijednosti, „nominalna”
i „tekuća” vrijednost. Kod „nominalne” vrijednosti financirani događaj
povezan je postojanjem jamstva. Kod „tekuće” vrijednosti događaj koji
aktivira jamstvo je plaćanje pretfinanciranja i/ili naknadna poravnanja.
Na dan 31. prosinca 2012. „nominalna” vrijednost jamstava koja je u vezi s
pretfinanciranjem primio ERF iznosila je 1 348 milijuna EUR, a „tekuća”
vrijednost tih jamstava iznosila je 1 083 milijuna EUR (2011.: 1 330
milijuna EUR odnosno 1 083 milijuna EUR). Određeni iznosi
pretfinanciranja isplaćeni u okviru 7. istraživačkog okvirnog
programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) pokrivaju se iz Jamstvenog
fonda sudionika (PGF) – pretfinanciranje isplaćeno 2012 iznosilo je ukupno
4 milijarde EUR (2011.: 3,3 milijarde EUR). Taj je fond odvojen od EU-a i ne
konsolidira se u ovom izvještaju – bilješka 11.2.3. || u milijunima EUR Vrsta upravljanja || 31.12.2012. || 31.12.2011. Izravno centralizirano upravljanje || 1 249 || 1 219 Neizravno centralizirano upravljanje || 1 042 || 774 Decentralizirano upravljanje || 677 || 697 Podijeljeno upravljanje || 37 214 || 37 249 Zajedničko upravljanje || 592 || 686 Upravljanje drugih institucija i agencija || 16 || - Ukupno || 40 790 || 40 625 Najvažniji dugoročni
iznosi financiranja odnose se na strukturne mjere za programsko razdoblje 2007. – 2013.:
regionalni fond za razvoj (ERDF) i kohezijski fond (CF) 23,9 milijarde EUR,
socijalni fond (ESF) 6,5 milijarde EUR, poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(EPFRR) 6,1 milijarde EUR i ribarstveni fond (EFF) 0,6 milijarde EUR. S obzirom
na to da su mnogi projekti dugoročni, potrebno je osigurati raspoloživost
povezanih predujmova tijekom razdoblja duljeg od jedne godine. Stoga se ovi
iznosi pretfinanciranja prikazuju kao dugotrajna imovina. Pretfinanciranje
predstavlja veliki dio ukupne imovine EU-a te mu se posvećuje odgovarajuća
i redovita pažnja. Treba napomenuti da razina iznosa pretfinanciranja različitih
programa mora biti dovoljna da se osigura potreban protok kako bi korisnik
mogao pokrenuti projekt, uz istovremenu zaštitu financijskih interesa EU-a i
uzimanje u obzir pravnih, operativnih i troškovno učinkovitih ograničenja.
Kako bi unaprijedila praćenje pretfinanciranja, Komisija uzima u obzir sve
te elemente. 2.6.2. Unaprijed plaćeni
izdaci || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Instrumenti financijskog inženjeringa || 2 717 || 3 378 Programi pomoći || 998 || 720 Ukupno || 3 715 || 4 098 U
okviru programâ strukturnih fondova za razdoblje 2007. – 2013. plaćanja
državama članicama mogu se vršiti iz proračuna EU-a kako bi se
pridonijelo instrumentima financijskog inženjeringa (u obliku zajmova, vlasničkih
ulaganja ili jamstava) koje su utvrdile države članice koje njima
upravljaju. Novac neiskorišten u okviru tih instrumenta na kraju godine upisuje
se u vlasništvo EU-a (kao i standardno pretfinanciranje) te se stoga u bilanci
stanja Komisije smatra imovinom. Međutim, temeljni pravni akti ne obvezuju
države članice da podnose periodične izvještaje Komisiji o uporabi
tih predujmova, a u nekim ih slučajevima ni ne prikazuju u izvještajima o
rashodima koje podnose Komisiji. Stoga se na temelju informacija primljenih od
država članica o uporabi tih sredstava, na kraju svake godine procjenjuje
vrijednost te imovine. Iznosi uneseni u naslov
programa pomoći predstavljaju procjenu Komisije o otvorenim predujmovima
za različite programe pomoći (državne potpore, tržišne mjere EFJP-a). KRATKOTRAJNA IMOVINA 2.7. Zalihe || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Znanstveni materijali || 81 || 78 Ostalo || 57 || 16 Ukupno || 138 || 94 2.8. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA
IMOVINA || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Financijska imovina raspoloživa za prodaju || 2.8.1. || 1 858 || 3 619 Zajmovi || 2.8.2. || 123 || 102 Ukupno || || 1 981 || 3 721 2.8.1.
Kratkotrajna financijska imovina raspoloživa za prodaju Financijska imovina raspoloživa
za prodaju kupuje se radi povrata ulaganja ili služi za uspostavu posebne imovinske
strukture ili sekundarnog izvora likvidnosti te se stoga može prodavati u slučaju
potrebne ili promjena kamatnih stopa. Pregled financijske imovine raspoložive
za prodaju s preostalim dospijećem do kraja 2013. prikazan je u sljedećoj
tablici: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond || 268 || - EZUČ u likvidaciji || 490 || 1 463 Ulaganja fonda BUFI || 845 || 1 358 Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 160 || 547 Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 23 || 97 Europska agencija za kemikalije || 69 || 151 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 3 || 3 Ukupno || 1 858 || 3 619 Kako je objašnjeno u bilješci
2.4.1, od 2012. promijenjen je način prikazivanja financijske
imovine raspoložive za prodaju. Da je isti
pristup primijenjen u izvještaju za 2011., usporedni podaci bili bi sljedeći: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Jamstveni fond || 268 || 201 EZUČ u likvidaciji || 490 || 481 Ulaganja fonda BUFI || 845 || 770 Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF) || 160 || 182 Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T (LGTT) || 23 || 49 Europska agencija za kemikalije || 69 || 60 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju || 3 || 3 Ukupno || 1 858 || 1 746 2.8.2. Kratkotrajni zajmovi U ovaj naslov unose se
zajmovi s preostalim konačnim dospijećem kraćim od 12 mjeseci
nakon datuma bilance stanja (za više detalja vidi bilješku 2.4.2.2.). U
ovaj naslov unose se i oročeni depoziti Europske službe za vanjsko
djelovanje (42 milijuna EUR) i EZUČ-a u likvidaciji (22 milijuna EUR). 2.9. KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA
I SREDSTVA ZA POVRAT || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Novčane kazne || 2.9.1. || 4 090 || 3 125 Države članice || 2.9.2. || 6 270 || 2 693 Obračunani prihodi i odgođeni troškovi || 2.9.3. || 3 368 || 3 267 Ostala potraživanja i sredstva za povrat || 2.9.4. || 311 || 392 Ukupno || || 14 039 || 9 477 Navedeni
ukupan iznos sadržava 13 729 milijuna EUR (2011.: 8 955 milijuna EUR)
koji se odnose na nerazmjenske transakcije. 2.9.1. Novčane kazne Ovi iznosi osigurat će se iz
novčanih kazni koje je odredila Komisija u iznosu od 4 357 milijuna
EUR (2011.: 3 369 milijuna EUR) umanjeno za otpis u iznosu od 267 milijuna
EUR (2011.: 244 milijuna EUR). U pogledu tih potraživanja za novčane
kazne nepodmirene do 31. prosinca 2012. primljena su jamstva u ukupnom iznosu od
2 513 milijuna EUR (2011.: 3 012 milijuna EUR). Treba napomenuti da 1 471
milijun EUR potraživanja dospijevaju nakon 31. prosinca 2012. 2.9.2.
Države članice || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Potraživanja u vezi EFJP-a i ruralnog razvoja || || EFJP || 1 172 || 1 439 EPFRR || 14 || 23 TRDI || 44 || 37 SAPARD || 136 || 142 Otpis || (814) || (771) Ukupno || 552 || 870 Plaćeni i vraćeni PDV || 44 || 41 || || Vlastita sredstva: || || Utvrđena u izvještaju A || 45 || 29 Utvrđena u posebnom izvještaju || 1 294 || 1 263 Vlastita sredstva za naplatu || 3 617 || - Otpis || (773) || (779) Ostalo || 16 || 114 Ukupno || 4 199 || 627 Ostala sredstva za povrat od država članica: || || Očekivani povrat pretfinanciranja || 1 220 || 963 Ostalo || 255 || 192 Ukupno || 1 475 || 1 155 Ukupno || 6 270 || 2 693 Potraživanja u vezi s EFJP-om i ruralnim razvojem Ovom stavkom obuhvaćeni
su prvenstveno iznosi koje države članice duguju na dan 31. prosinca u
skladu sa svojom prijavom i potvrdom od 15. listopada. Vrši se procjena tih
potraživanja nakon prijave i do 31. prosinca. Komisija vrši i procjenu otpisa
za dugovane iznose koji se vjerojatno neće vratiti. Te prilagodbe ne znače
da se Komisija odriče naplate tih sredstava u budućnosti. U
prilagodbu se uključuje i smanjenje od 20 % koje države članice
mogu zadržati za pokrivanje administrativnih troškova. Potraživanja u vezi s
vlastitim sredstvima Znatno povećanje potraživanja
od država članica objašnjava se uglavnom iznosom od 3 617 milijuna
EUR vlastitih sredstava koja se primaju do 31. prosinca 2012. u vezi s
izmjenama proračuna 5/2012 i 6/2012. Izmjene proračuna donesene su
21. studenoga 2012. odnosno 12. prosinca 2012. U skladu s člankom 10.
Uredbe 1150/2000 unosi koji odgovaraju ponovnom usklađivanju doprinosa od
BNP-a provedeni su prvog radnog dana siječnja 2013. Treba napomenuti da države članice
imaju pravu zadržati 25 % tradicionalnih vlastitih sredstava za troškove
naplate te su stoga navedeni iznosi prikazani bez tih smanjenja. Na temelju
procjena država članica od njihovih potraživanja oduzet je otpis. Međutim,
to ne znači da se Komisija odriče naplate iznosa obuhvaćenih
usklađivanjem vrijednosti. 2.9.3. Obračunani prihodi i
odgođeni troškovi || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Obračunani prihodi || 3 002 || 2 952 Odgođeni troškovi || 351 || 296 Ostalo || 15 || 19 Ukupno || 3 368 || 3 267 Glavni iznos iz ovog
naslova jest obračunani prihod: || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Vlastita sredstva || 2 388 || 2 644 Poljoprivredni namjenski prihod za studeni i prosinac || 218 || 111 Kohezijski fond, fondovi za regionalni i ruralni razvoj: financijske korekcije || 276 || 16 Ostali obračunani prihodi || 120 || 181 Ukupno || 3 002 || 2 952 2.9.4. Ostala potraživanja i sredstva za povrat U ovaj naslov unose se uglavnom
sredstva za povrat iznosa pretfinanciranja, povrat troškova te ostalih prihoda
od administrativnih i operativnih mjera. 2.10. KRATKOROČNO PRETFINANCIRANJE || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Pretfinanciranje || 2.10.1 || 9 548 || 8 089 Unaprijed plaćeni izdaci || 2.10.2 || 3 690 || 2 918 Ukupno || || 13 238 || 11 007 2.10.1. Pretfinanciranje u milijunima EUR Vrsta upravljanja || 31.12.2012. || 31.12.2011. Izravno centralizirano upravljanje || 3 289 || 3 048 Neizravno centralizirano upravljanje || 3 908 || 3 037 Decentralizirano upravljanje || 301 || 330 Podijeljeno upravljanje || 1 008 || 761 Zajedničko upravljanje || 844 || 803 Upravljanje drugih institucija i agencija || 198 || 110 Ukupno || 9 548 || 8 089 Bilanca
kratkoročnog pretfinanciranja sastoji se od dvije posebne sastavnice: bruto pretfinanciranje i obračunane obveze
izvršene za to prefinanciranje (odražavaju procjenu povezanih rashoda nastalih
na kraju godine). Za primjerenu analizu
promjene bilance neto kratkoročnog pretfinanciranja od jedne do druge
godine treba uzeti u obzir oba elementa. S
jedne strane, zbog znatnog napretka u zatvaranju prethodnog programskog
razdoblja 2000. – 2006. bruto kratkoročno pretfinanciranje u
okviru podijeljenog upravljanja za 2012. smanjeno je za dodatnih 3 milijarde
EUR. S druge strane, obračunane obveza za
to pretfinanciranje smanjene su za 3,3 milijarde EUR zbog čega je neto kratkoročno
pretfinanciranje povećano za ukupno 0,3 milijarde EUR. Razlog tih kretanja jest preklapanje prethodnog
programskog razdoblja 2000. – 2006. (koji je trenutačno u fazi
zatvaranja) s tekućim programskim razdobljem 2007. – 2013. Dok se procjenjuje da je pretfinanciranje povezano
s prethodnim programskim razdobljem u potpunosti upotrijebljeno (tj. neto
bilance jest nula), pretfinanciranje u tekućem programskom razdoblju prema
procjenama do 31. prosinca 2012. samo je djelomično upotrijebljeno. Procjenjuje se da će preostali iznos biti
upotrijebljen tijekom 2013. ili kasnije. Slično
se može primijetiti za izravno centralizirano upravljanje za koje je bruto
pretfinanciranje smanjeno za 741 milijun EUR, a neto pretfinanciranje neznatno
povećano za 241 milijun EUR. 2.10.2. Unaprijed plaćeni
izdaci || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Instrumenti financijskog inženjeringa || 1 358 || 1 126 Programi pomoći || 2 332 || 1 792 Ukupno || 3 690 || 2 918 2.11. Novac i novčani
ekvivalenti || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Neograničena novčana sredstva: || 2.11.1. || || Računi u riznicama i središnjim bankama || || 2 203 || 7 450 Tekući računi || || 967 || 1 099 Knjiga blagajne || || 38 || 43 Prijenos sredstava (sredstva u prijenosu) || || (1) || (5) Ukupno || || 3 207 || 8 587 Novčana sredstva iz financijskih instrumenata i oročeni depoziti || 2.11.2. || 2 345 || 2 028 || || || Ograničena novčana sredstva || 2.11.3. || 5 122 || 8 320 || || || Ukupno || || 10 674 || 18 935 2.11.1. Neograničena novčana
sredstva Neograničenim
novčanim sredstvima obuhvaćena su sva sredstva koja EU drži na računima
u svim državama članicama i državama EFTA-e (riznice ili središnje banke),
te tekući računi, knjige blagajne i gotovina. Do znatnog smanjenja
neograničenih novčanih sredstava došlo je uglavnom zbog smanjenja na
računima u riznicama i središnjim bankama. Završna bilanca za 2012. bila
je znatno niža od završne bilance za 2011. zbog visoke stope izvršenja proračuna
za 2012. Osim toga, dodatni novčani resursi povezani s Izmjenom proračunom
5/2012 i Izmjenom proračuna 6/2012 primljeni su tek 2013. 2.11.2. Novčana sredstva iz
financijskih instrumenata i oročeni depoziti Sredstva u ovom naslovu
jesu uglavnom novčani ekvivalenti (1 845 milijuna EUR) kojima u ime
Komisije upravljaju opunomoćenici i koji su namijenjeni provedbi određenih
programa financijskih instrumenata financiranih iz proračuna EU-a i
ostalih oročenih depozita (500 milijuna EUR). Stoga se novčana
sredstva iz financijskih instrumenta mogu upotrijebiti samo za njihov predmetni
program. Na kraju godine za financijske instrumente kojima upravljaju opunomoćenici
preuzete su obveze za dodatnih 100 milijuna EUR , ali ih ostale stranke još
nisu upotrijebile. Kako je objašnjeno u bilješci
2.4.1., od 2012. promijenjen je način prikazivanja financijske
imovine raspoložive za prodaju te povezanog novca i novčanih ekvivalenata.
U 2012. ovim naslovom obuhvaćeni su novac i novčani ekvivalenti
Jamstvenog fonda, dok u 2011. nije bio obuhvaćen iznos od 302 milijuna EUR
novca i novčanih ekvivalenata Jamstvenog fonda za 2011., koji su bili
prikazani pod dugotrajnom financijskom imovinom raspoloživom za prodaju. Da se
novi način prikazivanja, uključujući prikazivanje novčanih
sredstava financijskih instrumenata u posebnoj liniji, primjenjivao za izvještaj
za 2011., usporedni podaci iznosili bi 963 milijuna EUR za tekuće račune
i 2 466 milijuna EUR za novčana sredstva financijskih instrumenata i
oročenih depozita. 2.11.3. Ograničena novčana
sredstva Ograničena novčana
sredstva odnose se na iznose primljene u vezi s novčanim kaznama koje je
odredila Komisija u predmetima koji još uvijek traju. Ona se čuvaju na
posebnim depozitnim računima koji se ne upotrebljavaju za druge
aktivnosti. U slučaju da je podnesena žalba ili da nije poznato hoće
li druga stranka podnijeti žalbu, osnovni iznos prikazuje se kao nepredviđena
obveza u bilješci 5.2. Do smanjenja ograničenih
novčanih sredstava dolazi zbog dva glavna razloga:
s jedne strane Sud je donio velik broj konačnih odluka koji su se
odnosile na znatne iznose, a s druge strane došlo je do povećanja uporabe
posebno osnovanog fonda za novčane kazne (BUFI).
Od 1. siječnja 2010. svim privremeno naplaćenim novčanim
kaznama upravlja Komisija preko tog fonda i one se ulažu u financijske
instrumente razvrstane u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju (vidi bilješku
2.4. i 2.8.). DUGOROČNE OBVEZE 2.12. MIROVINE I OSTALA PRIMANJA
ZAPOSLENIH || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Mirovine – osoblje || 37 528 || 30 617 Mirovine – ostali || 968 || 777 Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja || 4 007 || 3 441 Ukupno || 42 503 || 34 835 Znatan porast mirovinskih
obveza objašnjava se velikim smanjenjem primijenjene diskontne stope koja
rezultira velikim aktuarskim gubitkom za predmetnu godinu. 2.12.1. Mirovine – osoblje U
skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju, plaćanje doprinosa predviđenih
u mirovinskom programu za osoblje (PSEO: Mirovinski program za europske dužnosnike)
u proračunu EU-a smatra se kao rashod. Program se ne financira, već
države članice jamče skupno plaćanje tih doprinosa u skladu s ljestvicom
utvrđenom za financiranje tog rashoda. Osim toga, dužnosnici jednom trećinom
pridonose dugoročnom financiranju tog programa s pomoću obveznog
doprinosa. Obveze
mirovinskog programa procijenjene su na temelju broja aktivnog i umirovljenog
osoblja na dan 31. prosinca 2012. i pravila iz Pravilnika o osoblju
primjenjivih na isti datum. Vrednovanje je izvršeno u skladu s metodologijom
IPSAS-a 25 (te time i računovodstvenog pravila EU-a br. 12). Za izračun
te obveze upotrijebljena je metoda predviđenih kreditnih točaka.
Glavne aktuarske pretpostavke raspoložive na dan vrednovanja i upotrijebljene
za vrednovanje bile su sljedeće: || Obveze za mirovine osoblja || 31.12.2012. || 31.12.2011. Nominalna diskontna stopa || 3,6 % || 4,9 % Očekivana stopa inflacije || 2,0 % || 1,8 % Realna diskontna stopa || 1,6 % || 3,0 % Mogućnost sklapanja braka: muškarci/žene || 84 % / 38 % || 84 % / 38 % Opći porast plaća/revalorizacija mirovine || 0 % || 0 % Međunarodna tablica duljine života javnih službenika 2008. || Da || Da Kretanja bruto obveza za doprinose zaposlenih || u milijunima EUR || Obveze za mirovine osoblja || Zdravstveno osiguranje Bruto obveza na kraju prethodne godine || 34 233 || 3 711 Troškovi službe/uobičajeni troškovi || 1 144 || - Trošak kamate || 1 043 || - Plaćeni doprinosi || (1 243) || - Aktuarski gubici || 6 691 || 567 Promjena uslijed novih zaposlenika || 93 || - Bruto obveza na kraju godine || 41 961 || 4 278 Korektivni koeficijent koji se koristi za mirovine || 1 022 || Nije primjenjivo Smanjenje poreza na mirovine || (5 455) || Nije primjenjivo Imovina plana || Nije primjenjivo || (271) Neto obveza na kraju godine || 37 528 || 4 007 2.12.2. Mirovine – ostali Ovdje je riječ o
obvezama za mirovine trenutačnih i bivših članova Komisije, Suda (i
Općeg suda), Revizorskog suda, Glavnog tajništva Vijeća, Ombudsmana,
Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Službeničkog suda Europske
unije. U ovaj naslove unosi se i obveza u vezi
s mirovinama zastupnika Europskog parlamenta. 2.12.3. Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja Vrednuje se i procijenjena
obveza EU-a u pogledu njegovih doprinosa Zajedničkom sustavu zdravstvenog
osiguranja u vezi s njegovim umirovljenim osobljem. Bruto
obveza vrednuje se na iznos od 4 278 milijuna EUR, a neto iznos izračunava
se oduzimanjem imovine plana od bruto obveze u iznosu od 271 milijun EUR. Diskontna stopa i opći porast plaća
upotrijebljeni u izračunu isti su kao i pri vrednovanju mirovine osoblja. 2.13. DUGOROČNA REZERVIRANJA || || || u milijunima EUR || Iznos 31.12.2011. || Dodatna rezerviranja || Neiskorišteni poništeni iznosi || Upotrijebljeni iznosi || Prijenos u kratkoročna rezerviranja || Promjena procjene || Iznos 31.12.2012. Pravni predmeti || 368 || 58 || (241) || (53) || 0 || 0 || 132 Razgradnja nuklearnih postrojenja || 1 005 || 0 || 0 || (3) || (29) || 24 || 997 Financijska rezerviranja || 100 || 38 || 0 || 0 || (33) || 3 || 108 Ostalo || 22 || 1 || (1) || (1) || 0 || 0 || 21 Ukupno || 1 495 || 97 || (242) || (57) || (62) || 27 || 1 258 Pravni predmeti Ovdje je riječ o
procjeni iznosa koje će vjerojatno trebati platiti nakon više od 12
mjeseci od kraja godine u vezi s nizom pravnih predmeta u tijeku. Do smanjenja rezerviranja za pravna predmeta došlo
je uglavnom zbog zatvaranje sudskog predmeta EFJP-a u 2012. Razgradnja
nuklearnih postrojenja Konzorcij neovisnih stručnjaka
ažurirao je 2008. njihovu studiju iz 2003. o procijenjenim troškovima
razgradnje nuklearnih postrojenja JRC-a i programa zbrinjavanja otpada. Njihova revidirana procjena u iznosu od 1 222
milijuna EUR (prethodno 1 145 milijuna EUR) uzeta je kao temelj za
rezerviranja koja treba unijeti u financijski izvještaj. U skladu s računovodstvenim pravilima EU-a, ta je procjena
indeksirana za inflaciju i potom diskontirana na njezinu neto sadašnju
vrijednost (uz primjenu krivulje beskuponskih ugovora o razmjeni u eurima). U pogledu procijenjenog trajanja tog programa (oko
20 godina) treba naglasiti da postoje određena neizvjesnost u vezi te
procjene, a konačni trošak može biti različit od trenutačno
uknjiženih iznosa. Financijska rezerviranja Ovdje
je riječ o rezerviranjima koja predstavljaju procijenjene gubitke koji će
nastati u vezi s jamstvima danima u okviru instrumenta za davanje jamstava
MSP-ova iz 1998., instrumenta za davanja jamstava MSP-ovima iz 2001. i
instrumenta za davanja jamstava MSP-ovima iz 2007. u okviru europskog
mikrofinancijskog instrumenta Progress (Jamstvo) pri čemu je
Europski investicijski fond (EIF) ovlašten za davanje jamstava u svoje ime, ali
u ime i na rizik Komisije. Međutim, financijski rizik povezan s povučenim
i nepovučenim jamstvima ograničen je. Dugoročna financijska
rezerviranja diskontiraju se po njihovoj sadašnjoj neto vrijednosti (uz
primjenu godišnje stope ugovora o razmjeni u eurima). 2.14. DUGOROČNE FINANCIJSKE
OBVEZE || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugotrajni uzeti zajmovi || 57 252 || 41 200 Ukidanje Jamstvenog fonda* || (20) || (21) Ukupno || 57 232 || 41 179 *Jamstveni fond drži
obveznice EFSM-a koje je izdala Komisija te ih stoga treba isključiti. Dugotrajni uzeti zajmovi || || u milijunima EUR || MFA || Euratom || BOP || EFSM || EZUČ u likvidaciji || Ukupno Ukupno na dan 31.12.2011. || 595 || 451 || 11 625 || 28 344 || 236 || 41 251 Novi uzeti zajmovi || 39 || - || - || 15 800 || - || 15 839 Otplate || (84) || (24) || - || - || (46) || (154) Tečajne razlike || - || - || - || - || 4 || 4 Promjene knjigovodstvene vrijednosti || (1) || (2) || (2) || 332 || - || 327 Ukupno na dan 31.12.2012. || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 194 || 57 267 || || || || || || Dospijeće iznosa < 1 godina || 15 || - || - || - || - || 15 || || || || || || Dospijeće iznosa > 1 godina || 534 || 425 || 11 623 || 44 476 || 194 || 57 252 U ovaj naslov uključeni
su uzeti zajmovi EU-a koji dospijevaju za više od jedne godine. U uzete zajmove uključeni su dugovi zabilježeni
u potvrdama u iznosu od 57 026 milijuna EUR (2011.: 41 011 milijuna
EUR). Promjene knjigovodstvene
vrijednosti odgovaraju promjeni obračunanih kamata. Za više informacija o
uzimanju i davanju zajmova vidi bilješku 7. 2.15. OSTALE DUGOROČNE
OBVEZE || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugovi financijskih zajmova || 2 040 || 1 603 Zgrade otplaćene u obrocima || 352 || 367 Ostalo || 135 || 89 Ukupno || 2 527 || 2 059 KRATKOROČNE OBVEZE 2.16. KRATKOROČNA
REZERVIRANJA || || || u milijunima EUR || Iznos 31.12.2011. || Dodatna rezerviranja || Neiskorišteni poništeni iznosi || Upotrijebljeni iznosi || Prijenos iz dugoročnih || Promjena procjene || Iznos 31.12.2012. Pravni predmeti || 17 || 218 || (2) || (9) || 0 || 0 || 224 Razgradnja nuklearnih postrojenja || 29 || 0 || 0 || (29) || 29 || 0 || 29 Financijska rezerviranja || 165 || 30 || 0 || (43) || 33 || 3 || 188 Ostalo || 59 || 342 || (32) || (5) || 1 || 0 || 365 Ukupno || 270 || 590 || (34) || (86) || 63 || 3 || 806 2.17. KRATKOROČNE
FINANCIJSKE OBVEZE Ovaj naslov odnosi se na
uzete zajmove (vidi bilješku 2.14) s dospijećem u roku od 12
mjeseci od datuma bilance stanja. 2.18. POSLOVNE OBVEZE || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Kratkoročni dio dugoročnih obveza || 2.18.1. || 89 || 81 Poslovne obveze || 2.18.2. || 21 558 || 22 311 Obračunani troškovi i odgođeni prihodi || 2.18.3. || 68 436 || 69 081 Ukupno || || 90 083 || 91 473 2.18.1. Kratkoročni dio dugoročnih
obveza || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugovi financijskih zajmova || 70 || 66 Ostalo || 19 || 15 Ukupno || 89 || 81 2.18.2. Poslovne obveze || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Države članice || 23 029 || 22 200 Dobavljači i ostali || 1 704 || 1 611 Procijenjeni neopravdani iznosi i predviđena pretplaćanja || (3 175) || (1 500) Ukupno || 21 558 || 22 311 Poslovne obveze uključuju
troškovnike koje je Komisija primila u okviru dodjele bespovratnih sredstava.
Knjiže se u zahtijevanom iznosu od trenutka kada je zahtjev zaprimljen. Ako je
država članica protustranka, tako se i razvrstavaju. Isti postupak
primjenjuje se za račune i financijska odobrenja primljene u okviru
aktivnosti nabave. Predmetni zahtjevi za povrat troškova uzimaju se u obzir u
postupku razdvajanja računovodstvenih razdoblja na kraju godine. Nakon
unosa vrijednosti za granične datume iznosi procijenjenih opravdani iznosi
bilježe se kao izdaci, a preostali dio iskazuje se kao „Procijenjeni
neopravdani iznosi i predviđena pretplaćanja” (vidi u nastavku). Kako
se imovina i obveze ne bi precijenile, odlučeno je da se neto iznos
prikazuje pod kratkotrajnim obvezama. Države
članice Osnovni iznosi iz ove
stavke odnose se na neplaćene zahtjeve za povrat troškova mjera
Strukturnog fonda (5,6 milijardi EUR za ESF i 15,6 milijarde EUR za EFRR i CF). Dobavljači i ostali U taj su naslov uključene
razne poslovne obveze, iznosi dugovani na temelju dodjele bespovratnih
sredstava i nabave te iznosi obveze prema javnim tijelima i nekonsolidiranim
subjektima (npr. ERF). Procijenjeni
neopravdani iznosi i predviđena pretplaćanja Poslovne obveze umanjuju se
za dio primljenih, ali neprovjerenih zahtjeva za povrat koji se smatraju neopravdanima.
Najveći iznos odnosi se na glavne uprave za strukturne mjere. Poslovne
obveze umanjuju se i za dio primljenih zahtjeva za povrat koji odgovaraju
pretplaćenim rashodima koje još treba platiti na kraju godine (2,4
milijarde EUR). 2.18.3. Obračunani troškovi i
odgođeni prihodi || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Obračunani troškovi || 68 216 || 68 577 Odgođeni prihodi || 201 || 490 Ostalo || 19 || 14 Ukupno || 68 436 || 69 081 Obračunani troškovi
dijele se kako slijedi: || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Poljoprivreda i ruralni razvoj: || || EFJP: Izravna pomoć u razdoblju od 16. listopada do 31. prosinca || 33 040 || 33 774 EFJP: Izravna pomoć – ostala prava || 11 492 || 10 701 EFJP: Restrukturiranje industrije šećera || 0 || 224 EFJP: Ostalo || 1 || 23 EAFRD || 12 497 || 12 127 Ukupno || 57 030 || 56 849 Strukturne mjere: || || EFF/FIFG || 66 || 56 ERFF & Kohezijski fond || 4 359 || 4 791 ISPA || 382 || 172 ESF || 1 378 || 1 687 Ukupno || 6 185 || 6 706 Ostali obračunani troškovi: || || Istraživanje i razvoj || 1 077 || 1 157 Ostalo || 3 924 || 3 865 Ukupno || 5 001 || 5 022 Ukupno || 68 216 || 68 577 NETO IMOVINA 2.19. Pričuve || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Pričuva poštene vrijednosti || 2.19.1. || 150 || (108) Jamstveni fond || 2.19.2. || 2 079 || 1 911 Ostale pričuve || 2.19.3. || 1 832 || 1 805 Ukupno || || 4 061 || 3 608 2.19.1. Pričuva poštene vrijednosti U skladu s računovodstvenim
pravilima, prilagodba poštene vrijednosti financijske imovine raspoložive za
prodaju obračunava se u pričuvi poštene vrijednosti. Neto iznos od 5 milijuna EUR (2011.: 24 milijuna
EUR) akumuliranog smanjenja poštene vrijednosti u 2012. isključen je iz
pričuve poštene vrijednosti i priznat u izvještaju o financijskom
rezultatu u vezi s financijskom imovinom raspoloživom za prodaju. 2.19.2. Pričuva Jamstvenog fonda Ta pričuva odražava
ciljani iznos od 9 % nepodmirenih iznosa koji se jamče iz Fonda i
koje treba knjižiti kao imovinu. 2.19.3.
Ostale pričuve Taj iznos odnosi se
prvenstveno na pričuvu EZUČ-a u likvidaciji (1 534 milijuna EUR)
za imovinu Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i predviđen je
u kontekstu likvidacije EZUČ-a. 2.20. IZNOSI KOJI ĆE SE
ZATRAŽITI OD DRŽAVA ČLANICA || u milijunima EUR || Iznos Iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2011. || 37 458 Povrat viška iz proračuna za 2011. državama članicama || 1 497 Kretanje u pričuvi Jamstvenog fonda || 168 Ostala kretanja pričuve || 25 Poslovni rezultat godine || 5 329 Ukupni iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2012. || 44 477 || Podijeljeni na: || Primanja zaposlenih || 42 503 Ostali iznosi || 1 974 Taj iznos predstavlja dio
izdataka nastalih za Komisiju do 31. prosinca 2012. koji se moraju financirati
iz budućih proračuna. Mnogi izdaci
priznaju se u skladu s računovodstvenim pravilima u godini N iako mogu
biti plaćeni u godini N+1 i financirani iz proračuna za godinu N+1. Zbog uključivanja tih obveza u izvještaj, uz činjenicu
da se odgovarajući iznosi financiraju iz budućih proračuna
rezultira, na kraju godine obveze daleko premašuju imovinu. Najvažniji iznosi odnose se na aktivnosti EFJP-a. Većinu iznosa koje treba osigurati zapravo plaćaju
države članice u roku od 12 mjeseci nakon predmetne financijske godine kao
dio proračuna za narednu godinu. Samo su primanja zaposlenih
obveza Komisije u pogledu njezinog osoblja koja se plaćaju tijekom dužeg
razdoblja, dok države članice jamče financiranje mirovinskih
doprinosa u godišnjim proračunima Procjena
podjele budućih plaćanja za primanja zaposlenih navedena je u svrhu
informiranja u sljedećoj tablici: || u milijunima EUR || Iznos Iznosi koji se trebaju platiti 2013. || 1 399 Iznosi koji se trebaju platiti nakon 2013. || 41 104 Ukupne obveza za primanja zaposlenika na dan 31.12.2012. || 42 503 Treba napomenuti i da sve
navedeno ne utječe na proračunski rezultat – proračunski prihod
uvijek treba biti jednaki proračunskim rashodima ili ih premašivati, a
svaki višak prihoda vraća se državama članicama.
3. BILJEŠKE
UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU
3.1. PRIHODI OD VLASTITIH SREDSTAVA I DOPRINOSA || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Sredstva na temelju BND-a || || 98 061 || 88 442 Tradicionalna vlastita sredstva: carine || || 16 087 || 16 528 Tradicionalna vlastita sredstva : pristojbe na šećer || || 157 || 161 Sredstva na temelju PDV-a || || 14 871 || 14 763 Prihod od vlastitih sredstava || 3.1.1. || 129 176 || 119 894 Proračunske prilagodbe || 3.1.2. || 1 439 || 4 533 Doprinosi od trećih zemalja (uključujući EFTA-u) || || 304 || 250 Ukupno || || 130 919 || 124 677 3.1.1. Prihod od vlastitih sredstava Vlastita sredstva osnovni
su element u prihodu od poslovanja EU-a. Većina
rashoda financira se iz vlastitih sredstava jer ostali prihod predstavlja samo
mali dio ukupnog financiranja. Tri su
kategorije vlastitih sredstava: tradicionalna
vlastita sredstva („TOR”), sredstva na temelju PDV-a i sredstva na temelju
BND-a. Tradicionalnim vlastitim sredstvima
obuhvaćene su pristojbe na šećer i carine. Korektivni
mehanizam u pogledu proračunskih neravnoteža (korekcija za GB) te bruto
smanjenje godišnjeg doprinosa sredstava na temelju BND-a za Nizozemsku i Švedsku
također čine dio sustava vlastitih sredstava.
U svrhu troškova prikupljanja države članice zadržavaju 25 %
tradicionalnih vlastitih sredstava, a iznosi u prethodnoj tablici iskazani su
bez tih smanjenja. Treba napomenuti da su
2011. belgijske vlasti podnijele zahtjev za povrat približno 126 milijuna EUR
(neto) u pogledu iznosa prenesenih u proračun EU-a u okviru TOR-a. S obzirom na to da su na temelju inspekcija
Komisije i revizija Revizorskog suda utvrđeni određeni nedostaci u
belgijskom sustavu odobravanja troškova i računovodstvenom sustavu, što je
utjecalo i na pouzdanost iznosa prenesenih u proračun EU-a u okviru TOR-a,
provedena je vanjska revizija. Službe Komisije
izvršile su u prvom polugodištu 2013. dodatnu inspekciju i ocijenile rezultate
revizije, uključujući zahtjev za povrat i korektivne mjere poduzete
ako je bilo potrebno. U zaključcima
revizije, potkrijepljeni inspekcijom Komisije, potvrđeno je da u zahtjevu
za povrat nema materijalnih pogrešaka i da je njegov izračun pouzdan. Stoga je 31. prosinca 2012. u izvještaju Komisije
predviđeno rezerviranje za pokrivanje troškova povrata na temelju zahtjeva
belgijskih vlasti koji će se izvršiti tijekom 2013. 3.1.2. Proračunske prilagodbe U proračunske
prilagodbe uključen je proračunski višak iz 2011. (1 497
milijuna EUR) koji se vraćaju izravno državama članicama oduzimanjem
iznosa vlastitih sredstava koje su one morale prenijeti EU-u za narednu godinu –
stoga je riječ o prihodu za 2012. 3.2. OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Novčane kazne || 3.2.1. || 1 884 || 868 || || || Poljoprivredne pristojbe || 3.2.2. || 87 || 65 || || || Povrat izdataka: || 3.2.3. || || Izravno centralizirano upravljanje || || 63 || 76 Neizravno centralizirano upravljanje || || 30 || 17 Decentralizirano upravljanje || || 27 || 106 Zajedničko upravljanje || || 8 || 3 Podijeljeno upravljanje || || 1 376 || 845 Ukupno || || 1 504 || 1 047 Prihodi od administrativnog poslovanja: || 3.2.4. || || Osoblje || || 1 209 || 1 141 Prihodi povezani s nekretninama, postrojenjima i opremom || || 23 || 94 Ostali administrativni prihodi || || 59 || 119 Ukupno || || 1 291 || 1 354 Razni prihodi od poslovanja: || 3.2.5. || || Prilagodbe/rezerviranja || || 280 || 59 Dobit od tečajnih razlika || || 335 || 476 Ostalo || || 1 445 || 1 507 Ukupno || || 2 060 || 2 042 Ukupno || || 6 826 || 5 376 3.2.1. Novčane kazne Ti se prihodi odnose na novčane
kazne koje određuje Komisija za kršenja pravila tržišnog natjecanja. Potraživanja i povezani prihodi priznaju se kad
Komisija donese odluku o novčanoj kazni i o tome obavijesti primatelj. Do povećanja prihoda od novčanih kazni u
usporedbi s 2011. došlo je zbog slučaja visoke novčane kazne u 2012.
u predmetu povezanom s cijevima za televizijske i računalne monitore. U ožujku 2013. Microsoft je
kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 561 milijun EUR zbog propusta
promicanja niza mrežnih pretraživača, a ne samo Internet Explorera,
među korisnicima u EU-u. 3.2.2. Poljoprivredne pristojbe Ti se iznosi odnose
prvenstveno na pristojbe od mlijeka, instrumenta za upravljanje tržištem kojim
se žele kazniti proizvođači mlijeka koji premašuju svoje referentne
količine. S obzirom na to da nisu
povezane s prethodnim plaćanjima Komisije, u praksi se smatraju prihodom
za posebnu namjenu. 3.2.3. Povrat izdataka Ovaj
naslov predstavlja naloge za povrat koje izdaje Komisija i odbitke naknadnih
plaćanja uknjiženih u računovodstveni sustav Komisije u cilju povrata
rashoda prethodno plaćenih iz općeg proračuna, na temelju
nadzora, završenih revizija ili analiza opravdanosti, zajedno s nalozima za
povrat koje izdaju države članice korisnicima rashoda za EFJP. To uključuje
i promjene procjena uračunanih prihoda od prethodne do tekuće godine.
Treba
napomenuti da ti iznosi predstavljaju samo računovodstveni učinak
korektivnih aktivnosti EU-a na temelju računovodstvenih pravila EU-a na
snazi. Zbog toga ti iznosi ne mogu prikazati i ne prikazuju cijeli opseg
povrata rashoda EU-a, osobito za važna područja potrošnje za potrebe
strukturnih mjera gdje se, radi osiguranja povrata neopravdanih novčanih
sredstava, primjenjuju posebni mehanizmi, koja ne uključuju izdavanja
naloga za povrat te stoga ne utječu na računovodstveni sustav EU-a.
Osim toga, u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a, ni povrat iznosa
pretfinanciranja nije uključen u prihode. Više detalja o financijskim
korekcijama i povratima izdataka dano je u bilješci 6. Poljoprivreda: EFJP i
ruralni razvoj U okviru Europskog fonda za
jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni
razvoj (EPFRR), iznos od 1 020 EUR obračunan je kao prihod za godinu
u ovom naslovu, a sastoji se od: -
korekcija
usklađivanja o kojima je odlučeno tijekom godine (724 milijuna EUR) -
prijevara
i nepravilnosti (296 milijuna EUR): povrati koje su prijavile države članice
i koji su vraćeni tijekom godine u iznosu od 195 milijuna EUR i neto povećanje
nepodmirenih iznosa koje su prijavile države članice i koji će se
podmiriti na kraju godine, a povezani su s prijevarama i neregularnostima u
iznosu od 101 milijun EUR. Strukturne mjere -
Povrat
rashoda za strukturne mjere uključene u ovaj naslov iznosio je 356
milijuna EUR (2011.: 109 milijuna EUR). U osnovne iznose u ovom podnaslovu
uključeni su nalozi za povrat koje je izdala Komisija u cilju povrata
neprimjerenih rashoda nastalih u prethodnim godinama u iznosu od 95 milijuna
EUR (uključujući 5 milijuna EUR povezanih sa smjernicama EFSJP-a) i
promjenu (povećanje) obračunanih prihoda na kraju godine u iznosu od
261 milijun EUR. Nalozi za povrat izdaju se
samo u sljedećim slučajevima: - službene odluke Komisije o financijskoj korekciji
nakon otkrivanja neregularnih rashoda u iznosima koje su tražila države članice
- prilagodbe pri zatvaranju programa na temelju čega
se smanjuje doprinos EU-a ako država članica nije prijavila nedovoljne
opravdane rashode kako bi opravdala već izvršeno ukupno pretfinanciranje i
privremena plaćanja; to se može izvršiti i bez službene odluke Komisije
ako je država članica suglasna - plaćanje iznosa vraćenih nakon zatvaranja
programa na temelju okončanja pravnog postupka koji je u vrijeme
zatvaranja programa još uvijek trajao. Ostali nalozi za povrat
izdani u okviru strukturnih mjera odnose se na povrat pretfinanciranja – vidi
bilješku 6.5. Ti iznosi ne prikazuju se kao prihod, već se u
bilanci stanja knjiže u naslov koji se odnosi na pretfinanciranje. 3.2.4. Prihodi od administrativnog poslovanja Taj prihod nastaje od odbitaka od plaća osoblja, a
odnosi se prvenstveno na dva iznosa – mirovinski doprinosi za osoblje i porez na
dohodak. 3.2.5. Razni prihodi od poslovanja Iznos od 672 milijuna EUR (2011.: 535 milijuna EUR) odnosi
se na iznose primljene od zemalja pristupnica. Ovim
je naslovom obuhvaćena i dobit od tečajnih razlika, osim kad je riječ
o financijskim aktivnostima opisanima u bilješci 3.5. Ta se dobit ostvaruje svakodnevnim aktivnostima i
povezanim transakcijama u valutama koje nisu euro te iz revalorizacije potrebne
za pripremu izvještaja na kraju godine. Njome
su obuhvaćena i ostvarena i neostvarena dobit. Neto
dobit od tečajnih razlika za godinu iznosi 52 milijuna EUR (2011.: 94
milijuna EUR). 3.3. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Izdaci za osoblje || 5 708 || 5 416 Amortizacija i umanjenje vrijednosti || 451 || 412 Ostali administrativni troškovi || 3 161 || 3 148 Ukupno || 9 320 || 8 976 U ovaj naslov uključeni
su izdaci u iznosu od 379 milijuna EUR (2011.: 358 milijuna EUR) koji se odnose
na poslovne najmove – iznose za koje je preuzeta obveza plaćanja prije
isteka tih ugovora o najmu kako slijedi: || || || || || u milijunima EUR || Iznosi koje treba platiti < 1 godina || 1 – 5 godina || > 5 godina || Ukupno Zgrade || 340 || 947 || 575 || 1 862 IT materijali i ostala oprema || 5 || 7 || 0 || 12 Ukupno || 345 || 954 || 575 || 1 874 3.4. TROŠKOVI POSLOVANJA || || || u milijunima EUR || Bilješka || 2012. || 2011. Glavni troškovi poslovanja: || 3.4.1. || || Izravno centralizirano upravljanje || || 9 883 || 10 356 Neizravno centralizirano upravljanje || || 4 151 || 4 119 Decentralizirano upravljanje || || 1 019 || 766 Podijeljeno upravljanje || || 106 378 || 104 067 Zajedničko upravljanje || || 1 819 || 1 714 Ukupno || || 123 250 || 121 022 Ostali troškovi poslovanja: || 3.4.2. || || Prilagodbe/rezerviranja || || 427 || 251 Gubici od tečajnih razlika || || 281 || 382 Ostalo || || 675 || 2 123 Ukupno || || 1 383 || 2 756 Ukupno || || 124 633 || 123 778 3.4.1. Glavni troškovi poslovanja Troškovima
poslovanja EU-a obuhvaćeni su razni naslovi financijskog okvira i to u
različitim oblicima, zavisno o načinu doznačivanja novca i kako
se njime upravlja. Većina tih rashoda
obuhvaćena je naslovom „Podijeljeno upravljanje” i podrazumijeva
delegiranje zadaća državama članicama u nizu područja, od
uporabe EFJP-a i mjerama koje se financiranju iz strukturnih fondova
(Regionalni fond za razvoj, Socijalni fond, Poljoprivredni fond za ruralni
razvoj, Kohezijski fond i Fond za ribarstvo). Glavni elementi troškova poslovanja u pogledu navedenog
obuhvaćaju sljedeća područja: poljoprivreda
i ruralni razvoj (57 milijardi EUR), regionalni razvoj i kohezija (39 milijardi
EUR), zapošljavanje i socijalna pitanja (11 milijardi EUR), istraživačke i
komunikacijske mreže, sadržaji i tehnologije (6 milijardi EUR) i vanjski
poslovi (3 milijarde EUR). 3.4.2. Ostali troškovi poslovanja Do gubitaka od promjene tečaja, osim kad je riječ
o financijskim aktivnostima opisanima u bilješci 3.6., dolazi zbog svakodnevnih
aktivnosti i povezanih transakcija u valutama koje nisu euro te iz
revalorizacije potrebne za pripremu izvještaja na kraju godine – bilo da se
radi o ostvarenim ili neostvarenim gubicima. Ovim naslovom je u 2011.
(ostali troškovi poslovanja) uglavnom bila obuhvaćena korekcija novčanih
kazni određenih u prethodnim godinama u ukupnom iznosu od 1 471
milijun EUR. Troškovi
za istraživanje i razvoj Troškovi istraživanja i
nekapitalizirani troškovi razvoja obuhvaćeni su i administrativnim troškovima
i troškovima poslovanja kako slijedi: || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Troškovi istraživanja || 331 || 327 Nekapitalizirani troškovi razvoja || 76 || 145 Priznati kao izdatak || 407 || 472 3.5. PRIHOD IZ FINANCIJSKOG POSLOVANJA || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Prihod od dividende || 12 || 5 || || Prihodi od kamata: || || Na pretfinanciranje || 28 || 40 Na zakašnjela plaćanja || 242 || 89 Na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju || 100 || 113 Na zajmove || 1 559 || 921 Na novac i novčane ekvivalente || 26 || 132 Ostalo || 2 || 5 Ukupno || 1 957 || 1 300 Ostali prihodi iz financijskog poslovanja: || || Ostvareni dobitak od prodaje financijske imovine || 18 || 3 Ostalo || 160 || 178 Ukupno || 178 || 181 Prilagodbe sadašnji vrijednosti || 0 || 1 || || Dobit od tečajnih razlika || 10 || 4 || || Ukupno || 2 157 || 1 491 Povećanje prihoda od financijskog
poslovanja objašnjava se uglavnom povećanjem dobiti od kamata na zajmove.
To je povećanje u skladu s povećanom bilancom zajmova iz EFSM-a (vidi
bilješke 2.4.4. i 7.). S obzirom na to da se radi o uzajamnim
zajmovima, odgovarajuće povećanja zabilježeno je i u izdacima za
kamate na zajmove (vidi bilješku 3.6.). Smanjenje prihoda od novca i novčanih
ekvivalenata može se objasniti znatnim smanjenjem tržišnih kamatnih stopa
zabilježenima 2012. To je najviše utjecalo na kamate od privremeno naplaćenih
novčanih kazni. U toj posebnoj kategoriji zbog skupnog učinka
smanjenja kamatne stope i važnog broja računa za uplatu novčanih
kazni zatvorenih 2012. došlo je do smanjenja prihoda od kamata za približno 81
milijun EUR. 3.6. IZDACI ZA FINANCIJSKO POSLOVANJE || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Izdaci za kamate: || || Na najmove || 88 || 91 Na uzete zajmove || 1 545 || 903 Ostalo || 23 || 30 Ukupno || 1 656 || 1 024 Ostali izdaci za financijsko poslovanje: || || Prilagodbe financijskih rezerviranja || 75 || 74 Izdaci koji se odnose na financijske instrumente kojima upravljaju opunomoćenici || 43 || 47 Gubitak od umanjenja financijske imovine raspoložive za prodaju || 8 || 12 Ostvareni gubitak od prodaje financijske imovine || 4 || 5 Ostalo || 143 || 144 Ukupno || 273 || 282 Gubici od tečajnih razlika || 13 || 49 || || Ukupno || 1 942 || 1 355 3.7. UDIO U NETO MANJKU ZAJEDNIČKIH
POTHVATA I PRIDRUŽENIH SUBJEKATA U skladu s računovodstvenom
metodom udjela, Komisija u svoj izvještaj o financijskom rezultatu uključuje
svoj udio u neto manjku zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata (vidi
i bilješke 2.3.1. i 2.3.2.). 3.8. PRIHOD OD NERAZMJENSKIH
TRANSAKCIJA U izvještaju o financijskom
rezultatu za 2012. priznat je prihod od nerazmjenskih transakcija u iznosu od
137 023 milijuna EUR (2011. : 130 391 milijuna EUR). 3.9. IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA U izvještaju o segmentima
dana je podjela prihoda od poslovanja i poslovnih troškova prema područjima
politika u Komisiji i temelji se na strukturi proračuna na temelju
aktivnosti. Ta područja politika mogu se
rasporediti pod tri velika naslova – „Aktivnosti u Europskoj uniji”, „Aktivnosti
izvan Europske unije” te „Usluge i ostalo”. Naslov „Aktivnosti u
Europskoj uniji” najobimniji je među njima jer su njime obuhvaćena
mnoga područja politika u Europskoj uniji. Naslov
„Aktivnosti izvan Europske unije” odnose se na politike koje se provode izvan
EU-a, primjerice trgovina i pomoć. U
naslov „Usluge i ostalo” uključene su unutarnje i horizontalne aktivnosti
potrebne za funkcioniranje institucija i tijela EU-a.
Treba napomenuti da su informacije o agencijama obuhvaćene
odgovarajućim područjima politika. Treba
napomenuti i da vlastita sredstva i doprinosi nisu raspoređeni među
različite aktivnosti jer ih izračunavaju i prikupljaju službe
Komisije koje njima i upravljaju. || || || || || || u milijunima EUR || Aktivnosti u EU-u || Aktivnosti izvan EU-a || Usluge i ostalo || EZUČ u likvidaciji || Ostale institucije || Konsolidacijska isključenja || Ukupno Novčane kazne || 1 884 || - || - || - || - || - || 1 884 Poljoprivredne pristojbe || 87 || - || - || - || - || - || 87 Povrat izdataka || 1 444 || 59 || 1 || - || - || - || 1 504 Prihodi od administrativnog poslovanja || 99 || 1 || 992 || - || 664 || (465) || 1 291 Razni prihodi od poslovanja || 2 692 || 90 || 440 || 7 || 8 || (1 177) || 2 060 Ostali prihodi od poslovanja || 6 206 || 150 || 1 433 || 7 || 672 || (1 642) || 6 826 || || || || || || || Izdaci za osoblje || (2 256) || (318) || (1 352) || - || (1 802) || 20 || (5 708) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te s nekretninama, postrojenjima i opremom || (126) || 1 || (113) || - || (213) || - || (451) Ostali administrativni troškovi || (1 003) || (311) || (880) || - || (1 594) || 627 || (3 161) Administrativni troškovi || (3 385) || (628) || (2 345) || - || (3 609) || 647 || (9 320) || || || || || || || Izravno centralizirano upravljanje || (6 996) || (3 572) || (159) || - || - || 844 || (9 883) Neizravno centralizirano upravljanje || (3 762) || (422) || (34) || - || - || 67 || (4 151) Decentralizirano upravljanje || (494) || (525) || - || - || - || - || (1 019) Podijeljeno upravljanje || (106 464) || 83 || 3 || - || - || - || (106 378) Zajedničko upravljanje || (269) || (1 550) || - || - || - || - || (1 819) Ostali troškovi poslovanja || (774) || (3) || (634) || (48) || (8) || 84 || (1 383) Troškovi poslovanja || (118 759) || (5 989) || (824) || (48) || (8) || 995 || (124 633) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (122 144) || (6 617) || (3 169) || (48) || (3 617) || 1 642 || (133 953) Neto troškovi poslovanja || (115 938) || (6 467) || (1 736) || (41) || (2 945) || 0 || (127 127) Prihodi od vlastitih sredstava i doprinosa || || || || || || || 130 919 Višak od poslovnih aktivnosti || || || || || || || 3 792 Neto prihodi od financijskog poslovanja || || || || || || || 215 Obveza kretanja mirovina i ostalih primanja zaposlenih || || || || || (8 846) Udio u neto manjku zajedničkih pothvata i pridruženih subjekata || || || || || || (490) Poslovni rezultat godine || || || || || || || (5 329) || IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA – AKTIVNOSTI U EU-u || u milijunima EUR || || Gospodarski i financijski poslovi || Poduzetništvo i industrija || Tržišno natjecanje || Zapošljavanje || Poljoprivreda || Promet i energetika || Zaštita okoliša || Istraživanje || Informacijsko društvo Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || || || Novčane kazne || 0 || 6 || 1 878 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 Poljoprivredne pristojbe || 0 || 0 || 0 || 0 || 87 || 0 || 0 || 0 || 0 Povrat izdataka || 0 || 1 || 0 || 48 || 1 025 || 10 || 3 || 21 || 18 Prihodi od administrativnog poslovanja || 0 || 18 || 0 || 0 || 0 || 16 || 0 || 7 || 0 Razni prihodi od poslovanja || 4 || 93 || 0 || 34 || 239 || 220 || 39 || 845 || 12 OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || 4 || 118 || 1 878 || 82 || 1 351 || 246 || 42 || 873 || 30 Administrativni troškovi: || (68) || (210) || (89) || (107) || (127) || (412) || (126) || (432) || (131) Izdaci za osoblje || (60) || (147) || (83) || (82) || (107) || (281) || (88) || (236) || (107) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te s nekretninama, postrojenjima i opremom || 0 || (8) || 0 || (1) || 0 || (15) || (1) || (15) || 0 Ostali administrativni troškovi || (8) || (55) || (6) || (24) || (20) || (116) || (37) || (181) || (24) Troškovi poslovanja: || (40) || 394 || (80) || (10 873) || (56 842) || (2 372) || (329) || (4 365) || (1 312) Izravno centralizirano upravljanje || (40) || 211 || 0 || (169) || (48) || (1 061) || (307) || (2 906) || (1 285) Neizravno centralizirano upravljanje || 0 || 352 || 0 || (3) || 0 || (1 127) || (10) || (1 408) || (22) Decentralizirano upravljanje || 0 || 0 || 0 || (61) || (38) || 0 || 0 || 0 || 0 Podijeljeno upravljanje || 0 || 0 || 0 || (10 618) || (56 655) || 0 || 0 || 0 || 0 Zajedničko upravljanje || 0 || (130) || 0 || (7) || 0 || (123) || 0 || 0 || 0 Ostali troškovi poslovanja || 0 || (39) || (80) || (15) || (101) || (61) || (12) || (51) || (5) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (108) || 184 || (169) || (10 980) || (56 969) || (2 784) || (455) || (4 797) || (1 443) NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (104) || 302 || 1 709 || (10 898) || (55 618) || (2 538) || (413) || (3 924) || (1 413) || || || || || || || || || || Zajednički istraživački centar || Ribarstvo || Unutarnje tržište || Regionalna politika || Oporezivanje i carine || Obrazovanje i kultura || Zdravlje i zaštita potrošača || Pravda, sloboda i sigurnost || Ukupne aktivnosti u EU-u Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || || || Novčane kazne || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 884 Poljoprivredne pristojbe || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 87 Povrat izdataka || 0 || 6 || 0 || 303 || 0 || 6 || 2 || 1 || 1 444 Prihodi od administrativnog poslovanja || 39 || 0 || 2 || 0 || 0 || 0 || 16 || 1 || 99 Razni prihodi od poslovanja || 78 || 9 || 225 || (3) || 1 || 287 || 363 || 246 || 2 692 OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || 117 || 15 || 227 || 300 || 1 || 293 || 381 || 248 || 6 206 Administrativni troškovi: || (358) || (47) || (229) || (78) || (113) || (205) || (348) || (305) || (3 385) Izdaci za osoblje || (249) || (39) || (150) || (66) || (43) || (110) || (234) || (174) || (2 256) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te nekretninama, postrojenjima i opremom || (27) || 0 || (8) || 0 || (10) || (1) || (25) || (15) || (126) Ostali administrativni troškovi || (82) || (8) || (71) || (12) || (60) || (94) || (89) || (116) || (1 003) Troškovi poslovanja: || (82) || (807) || (69) || (38 622) || (14) || (1 808) || (661) || (877) || (118 759) Izravno centralizirano upravljanje || (60) || (175) || (36) || (41) || (14) || (229) || (436) || (400) || (6 996) Neizravno centralizirano upravljanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || (1 478) || (66) || 0 || (3 762) Decentralizirano upravljanje || 0 || 0 || 0 || (395) || 0 || 0 || 0 || 0 || (494) Podijeljeno upravljanje || 0 || (629) || 0 || (38 186) || 0 || 0 || 0 || (376) || (106 464) Zajedničko upravljanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || (2) || (7) || 0 || (269) Ostali troškovi poslovanja || (22) || (3) || (33) || 0 || 0 || (99) || (152) || (101) || (774) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (440) || (854) || (298) || (38 700) || (127) || (2 013) || (1 009) || (1 182) || (122 144) NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (323) || (839) || (71) || (38 400) || (126) || (1 720) || (628) || (934) || (115 938) || IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA – AKTIVNOSTI IZVAN EU-a || u milijunima EUR || || Vanjski odnosi || Trgovina || Razvoj || Proširenje || Humanitarna pomoć || Ukupne aktivnosti izvan EU-a || Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || Povrat izdataka || 34 || 0 || 2 || 24 || (1) || 59 || Prihodi od administrativnog poslovanja || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || Razni prihodi od poslovanja || 5 || 0 || 87 || (1) || (1) || 90 || OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || 40 || 0 || 89 || 23 || (2) || 150 || Administrativni troškovi: || (102) || (72) || (342) || (80) || (32) || (628) || Izdaci za osoblje || (15) || (65) || (165) || (49) || (24) || (318) || Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te nekretninama, postrojenjima i opremom || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || Ostali administrativni troškovi || (88) || (7) || (177) || (31) || (8) || (311) || Troškovi poslovanja: || (2 876) || (11) || (1 091) || (863) || (1 148) || (5 989) || Izravno centralizirano upravljanje || (1 729) || (6) || (782) || (485) || (570) || (3 572) || Neizravno centralizirano upravljanje || (350) || 0 || (19) || (53) || 0 || (422) || Decentralizirano upravljanje || (218) || 0 || (37) || (270) || 0 || (525) || Podijeljeno upravljanje || 83 || 0 || 0 || 0 || 0 || 83 || Zajedničko upravljanje || (662) || (5) || (252) || (54) || (577) || (1 550) || Ostali troškovi poslovanja || 0 || 0 || (1) || (1) || (1) || (3) || UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (2 978) || (83) || (1 433) || (943) || (1 180) || (6 617) || NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (2 938) || (83) || (1 344) || (920) || (1 182) || (6 467) || || || || || IZVJEŠĆIVANJE O SEGMENTIMA – USLUGE I OSTALO || u milijunima EUR || || Tisak i komunikacija || Ured za borbu protiv prijevara || Usklađivanje || Osoblje i uprava || Eurostat || Proračun || Revizija || Jezici || Ostalo || Ukupno usluge i ostalo Ostali prihodi od poslovanja: || || || || || || || || || || Povrat izdataka || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 Prihodi od administrativnog poslovanja || 0 || 7 || 2 || 829 || 0 || 56 || 0 || 98 || 0 || 992 Razni prihodi od poslovanja || (2) || 5 || 1 || 53 || 0 || 9 || 0 || 47 || 327 || 440 OSTALI PRIHODI OD POSLOVANJA || (1) || 12 || 3 || 882 || 0 || 65 || 0 || 145 || 327 || 1 433 Administrativni troškovi: || (124) || (51) || (184) || (1 424) || (91) || (58) || (11) || (441) || 39 || (2 345) Izdaci za osoblje || (79) || (38) || (159) || (632) || (70) || (45) || (10) || (358) || 39 || (1 352) Izdaci povezani s nematerijalnom imovinom te nekretninama, postrojenjima i opremom || (2) || (1) || 0 || (109) || 0 || 0 || 0 || (1) || 0 || (113) Ostali administrativni troškovi || (43) || (12) || (25) || (683) || (21) || (13) || (1) || (82) || 0 || (880) Troškovi poslovanja: || (124) || (22) || (2) || (14) || (32) || (341) || 0 || (16) || (273) || (824) Izravno centralizirano upravljanje || (90) || (22) || 0 || (12) || (32) || (3) || 0 || 0 || 0 || (159) Neizravno centralizirano upravljanje || (34) || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || (34) Podijeljeno upravljanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 3 || 0 || 0 || 0 || 3 Ostali troškovi poslovanja || 0 || 0 || (2) || (2) || 0 || (341) || 0 || (16) || (273) || (634) UKUPNI TROŠKOVI POSLOVANJA || (248) || (73) || (186) || (1 438) || (123) || (399) || (11) || (457) || (234) || (3 169) NETO TROŠKOVI POSLOVANJA || (249) || (61) || (183) || (556) || (123) || (334) || (11) || (312) || 93 || (1 736)
4.
BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O NOVČANIM
TOKOVIMA
4.1. NAMJENA I PRIPREMA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA Podaci o novčanim
tokovima upotrebljavaju se kao temelj za ocjenjivanje sposobnosti EU-a da
stvara novac i novčane ekvivalente, kao i njegove potrebe za korištenjem
tih novčanih tokova. Izvještaj o novčanim
tokovima priprema se s pomoću neizravne metode. To
znači da se neto višak ili manjak financijske godine usklađuje za učinke
transakcija nenovčane prirode, za sva razgraničenja ili obračunske
iznose proteklih ili budućih poslovnih novčanih primitaka ili
isplata, te za stavke prihoda ili izdataka povezane s ulagačkim novčanim
tokovima. Novčani tokovi nastali
transakcijama u stranoj valuti evidentiraju se u izvještajnoj valuti EU-a
(euro) na način da se na iznos u stranoj valuti primjenjuje tečaj
koji vrijedi za euro i stranu valutu na datum novčanoga toka. U izvještaju o novčanim
tokovima prikazani su novčani tokovi tijekom razdoblja i raspoređeni
prema poslovnim i ulagačkim aktivnostima (EU se ne bavi financijskim
aktivnostima). 4.2. POSLOVNE AKTIVNOSTI Poslovne aktivnosti jesu
aktivnosti EU-a koje nisu ulagačke naravi. Najveći
broj aktivnosti upravo su poslovne aktivnosti. Zajmovi
dani korisnicima (i povezani uzeti zajmovi ako je primjenjivo) ne smatraju se
ulagačkim (ili financijskim) aktivnostima jer su oni dio općih
ciljeva te time i svakodnevnog poslovanja EU-a. Operativnim
aktivnostima pripadaju i ulaganja kao što su EIF, EBRD i fondovi poduzetničkog
kapitala. Cilj tih aktivnosti doista jest
sudjelovanje u ostvarenju ciljanih rezultata politika. 4.3. ULAGAČKE AKTIVNOSTI Ulagačke aktivnosti
jesu stjecanje i otuđivanje nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja
i opreme te drugih ulaganja, koji nisu uključeni u novčane ekvivalente. Ulagačkim aktivnostima nisu obuhvaćeni
zajmovi dani korisnicima. Cilj je prikazati
stvarna ulaganja EU-a.
5.
NEPREDVIĐENA IMOVINA I
OBVEZE TE OSTALE VAŽNE OBJAVE
5.1. NEPREDVIĐENA IMOVINA || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Primljena jamstva: || || Jamstva za ispunjavanje obveza || 337 || 300 Ostala jamstva || 43 || 34 Ostala nepredviđena imovina || 14 || 19 Ukupno || 394 || 353 Jamstva
za ispunjavanje obveza zahtijevaju se kako bi se osiguralo da korisnici fondova
EU-a ispunjavaju obveze iz ugovora s EU-om. 5.2. NEPREDVIĐENE OBVEZE || || || u milijunima EUR || Bilješka || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dana jamstva || 5.2.1. || 22 317 || 24 394 Novčane kazne || 5.2.2. || 6 378 || 8 951 EFJP, ruralni razvoj i pretpristupna pomoć || 5.2.3. || 1 188 || 2 345 Kohezijska politika || 5.2.4. || 546 || 318 Sudski predmeti i ostali sporovi || 5.2.5. || 91 || 251 Ostale nepredviđene obveze || || 1 || 2 Ukupno || || 30 521 || 36 261 Sve
nepredviđene obveze, osim onih koje se odnose na novčane kazne,
financirale bi se, u slučaju njihova dospijeća, iz proračuna
EU-a u narednim godinama. 5.2.1. Dana jamstva || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Na zajmove koje iz vlastitih sredstava odobrava EIB: || || Jamstvo u visini 60 % || 18 683 || 20 362 Jamstvo u visini 70 % || 1 654 || 1 992 Jamstvo u visini 75 % || 383 || 534 Jamstvo u visini 100 % || 594 || 724 Ukupno || 21 314 || 23 612 Ostala dana jamstva || 1 003 || 782 || || Ukupno || 22 317 || 24 394 Iz proračuna EU-a jamče
se zajmovi koje je potpisao i odobrio EIB iz vlastitih sredstava trećim
zemljama na dan 31. prosinca 2012. (uključujući zajmove dane državama
članicama prije pristupanja). Međutim, jamstvo EU-a ograničeno
je na postotak gornje granice odobrene kreditne linije: 65 % (za mandate
2000. – 2007.), 70 %, 75 % ili 100 %. Za mandat 2007. – 2013.
jamstvo EU-a ograničeno je na 65 % otvorenih stavki, a ne na odobrene
kreditne linije. Ako se ne dostigne gornja granica, jamstvom EU-a pokriva se
cijeli iznos. Nepodmireni iznos 31. prosinca 2012. iznosio je ukupno 21 314
milijuna EUR te čini najvišu razinu izloženosti EU-a. Kod navedenog iznosa za
2011. za jamstvo u visini 65 % ne uzima se u obzir razlika u izračunu
u pogledu mandata 2000. – 2007. i 2007. – 2013. Da je iznos
za 2011. izračunan na temelju te razlike, bio bi prikazan iznos od 17 423
milijuna EUR. Ostala
dana jamstva povezana su uglavnom s Instrumentom za financiranje na temelju
podjele rizika (948 milijuna EUR) i Instrumentom za kreditna jamstva za
projekte TEN-T (39 milijuna EUR). Više
informacija o tim instrumentima dano je bilješci 2.4. 5.2.2. Novčane kazne Ti se iznosi odnose na novčane
kazne koje Komisija određuje za kršenje pravila tržišnog natjecanja koje
su privremeno plaćene i za koje je podnesena žalbe ili nije poznato hoće
li biti podnesena žalba. Dok Sud ne donese
konačnu odluku, zadržava se nepredviđena obveza. Kamate ostvarene od
privremenih plaćanja uključene su u poslovni rezultat godine i kao
nepredviđena obveza kako bi se prikazala neizvjesnost prava Komisije na te
iznose. 5.2.3. EFJP, ruralni razvoj i pretpristupna pomoć Ovdje
je riječ o nepredviđenim obvezama prema državama članicama
povezanima s odlukama o sukladnosti s EFJP-om, ruralnim razvojem i
pretpristupim financijskim korekcijama koje su predmet postupka pred Sudom.
Utvrđivanje konačnog iznosa obveze i godine u kojoj će se uspješan
ishod žalbi odraziti na proračun ovisit će o trajanju postupka pred
Sudom. 5.2.4. Kohezijska politika Ovdje
je riječ o nepredviđenim obvezama prema državama članicama u
vezi s mjerama u okviru kohezijske politike za koje se očekuje datum ročišta
ili koje su predmet postupka pred Sudom. 5.2.5. Sudski predmeti i ostali sporovi Ovaj se naslov odnosi na odštetne
predmete koji se vode protiv Komisije i ostalih tijela EU-a, ostale pravne
sporove i procijenjene sudske troškove. Treba napomenuti da u skladu s člankom
288. Ugovora o EZ-u podnositelj u odštetnom zahtjevu mora dokazati da je
institucija dovoljno ozbiljno prekršila načelo vladavine prava u pogledu
davanja prava pojedincima, da je podnositelj pretrpio stvarnu štetu i da
postoji izravna uzročna veza između nezakonitog djela i štete. 5.3. OSTALE VAŽNE OBJAVE 5.3.1. Nepodmirene preuzete obveze
koje još nisu prikazane kao izdaci || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu prikazane kao izdaci || 175 853 || 165 236 Navedeni iznos jest proračunski
RAL („Reste à Liquider”) umanjen za iznose koji su prikazani kao izdaci u izvještaju
o financijskom rezultatu za 2012. Proračunski RAL jest iznos otvorenih
obveza za koje još nije izvršeno plaćanje i/ili koje još nisu poništene.
To je uobičajena posljedica višegodišnjih programa. Proračunski RAL
31. prosinca 2012. iznosio je ukupno 217 810 milijuna EUR (2011.: 207 443
milijuna EUR). 5.3.2. ZNATNE PRAVNE OBVEZE || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Strukturne mjere || 71 775 || 142 916 Protokol sa zemljama Mediterana || 264 || 264 Sporazumi o ribarstvu || 173 || 37 Program Galileo || 143 || 320 Program GMES || 233 || 400 TEN-T || 1 331 || 3 416 Ostale ugovorne obveze || 3 884 || 4 493 Ukupno || 77 803 || 151 846 Te su obveze nastale jer je
EU preuzeo dugoročne pravne obveze u pogledu iznosa koji nisu bili obuhvaćeni
odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u proračunu. Mogu biti povezane
s višegodišnjim programima poput strukturnih mjera ili iznosa koje se EU
obvezao platiti u budućnosti na temelju administrativnih ugovora postojećih
na dan bilance stanja (npr. u vezi s pružanjem usluga poput sigurnosne zaštite,
čišćenja itd., ali i s ugovornim obvezama za posebne projekte poput
građevinskih radova. Strukturne mjere U tablici koja slijedi dana
je usporedba pravnih obveza za koje još nisu preuzete proračunske obveze i
najviših iznosa obveza u vezi s iznosima predviđenima u financijskom
okviru 2007. – 2013. || || || || || u milijunima EUR || Iznosi financijske perspektive (A) || Zaključene pravne obveze (B) || Proračunske obveze 2007. – 2013. (C) || Pravne obveze umanjene za proračunske obveze (=B-C) || Najviši iznos obveza Strukturni fondovi || 347 552 || 347 521 || 293 050 || 54 471 || 54 502 Prirodni resursi || 100 549 || 100 539 || 85 058 || 15 481 || 15 491 Instrument pretpristupne pomoći || 11 255 || 9 895 || 9 473 || 422 || 1 782 Ukupno || 459 356 || 457 955 || 387 581 || 70 374 || 71 775 Protokoli sa zemljama
Mediterana Te se obveze odnose na
financijske protokole s zemljama Mediterana koje nisu države članice.
Ovdje uneseni iznos predstavlja razliku između ukupnog iznosa potpisanih
protokola i iznosa proračunskih obveza unesenih u izvještaj. Ti protokoli
jesu međunarodni ugovori koji se ne mogu raskinuti bez suglasnosti obiju
stranaka, iako je postupak raskida u tijeku. Sporazumi o ribarstvu Ovdje
je riječ o obvezama preuzetima prema trećim zemljama u vezi s
djelovanjima u okviru međunarodnih sporazuma o ribarstvu. Program
Galileo Ovdje
je riječ o iznosima preuzetih obveza za program Galileo u okviru kojeg se
razvija europski satelitski navigacijski sustav – vidi i bilješku 2.2. Program
GMES Komisija
je s ESA-om potpisala ugovor o provedbi svemirske komponente Globalnog praćenja
okoliša i sigurnosti (GMES) u razdoblju od 2008. do 2013. Ukupan
indikativni iznos za to razdoblje jest 728 milijuna EUR. Obveze
za TEN-T Ovaj
iznos odnosi se na bespovratna sredstva dodijeljena za područje
transeuropskih prometnih mreža (TEN-T) u razdoblju 2007. – 2013.
Program se primjenjuje na projekte koji su odobreni za razvoj transeuropskih
prometnih mreža i kojima se podupiru infrastrukturni projekti te istraživački
i inovacijski projekti za poticanje integracije novih tehnologija i inovativnih
postupaka u uvođenje nove transportne infrastrukture. Ukupan indikativni
iznos za taj program jest 7 900 milijuna EUR. Do
smanjenja pravnih obveza povezanih s TEN-T-om došlo je zbog zajedničkog učinka
smanjenih pravnih obveza nakon donošenja odluka o izmjenama i povećanja
proračunskih obveza. Ostale
ugovorne obveze Iznosi
uključeni u ove objave odgovaraju iznosima za koje je preuzeta obveza plaćanja
tijekom trajanja ugovora. Najviši uneseni iznosi odnose se na sporazume
o nabavi za Agenciju fuzija za energiju u kontekstu projekta ITER i građevinskim
ugovorima Europskog parlamenta.
6.
ZAŠTITA PRORAČUNA EU-a
6.1. POZADINA Važan čimbenik u izvršenju
proračuna EU-a jest potreba za odgovarajućim mehanizmom sprječavanja
ili otkrivanja te naknadnog ispravka pogrešaka, nepravilnosti i prijevare. Cilj
je ove bilješke dati: (1) pregled preventivnog i korektivnog mehanizma predviđenog
u primjenjivom zakonodavstvu s detaljno opisanim postupkom utvrđivanja i
obrađivanja pogrešaka, nepravilnosti i prijevare koje otkriju tijela EU-a
i države članice i (2) najbolju procjenu ukupnih povezanih iznosa kako bi
se stvarno prikazao način zaštite proračuna EU-a. U nastavku nisu dane samo
informacije o mjerama poduzetima na razini EU-a, već i informacije o
korekcijama koje su izvršile države članice u skladu s načelom
podijeljenog upravljanja i nakon izvršenih nadzora i revizija (samo za
programsko razdoblje 2007. – 2013. jer su podaci za prethodna
programska razdoblja koje su dostavila države članice nepotpune i/ili
nepouzdane). Te korekcije ne prikazuju se u računovodstvenom sustavu
Komisije jer u većini slučajeva države članice mogu ponovno
upotrijebiti te iznose za ostale opravdane rashode. Iznosi koji se odnose na države
članice dane su u nastavku u tablici 6.7. Daljnje pojedinosti o
iznosima iskazanima u nastavku i s njima povezanih postupaka daju se u posebnoj
komunikaciji koju svakog rujna počevši od 2013. Komisija priprema i šalje
tijelu za davanje razrješnice i Revizorskom sudu – dostupno na internetskim
stranicama Europa, GU Proračun. 6.2. PREVENTIVNI MEHANIZMI
EUROPSKE KOMISIJE Kod izravnog upravljanja
nadležne službe u okviru preventivnih mjera vrše provjere opravdanosti rashoda
koje prijavljuju korisnici. Ti nadzori ex-ante ugrađeni su u
postupke upravljanja programima te se njima želi osigurati odgovarajuće
jamstvo zakonitosti i pravilnosti plaćenih rashoda. Službe komisije mogu
dati i smjernice, osobito o ugovornim pitanjima, u cilju postizanja dobrog i učinkovitog
upravljanja sredstvima i smanjivanja rizika od nepravilnosti. U skladu s načelom
podijeljenog upravljanja (tj. rashodi u području poljoprivredne i
kohezijske politike), države članice nadležne su prvenstveno tijekom
rashodovnog ciklusa i brinu se za zakonitost i pravilnost rashoda iz proračuna
EU-a. Preventivni mehanizmi postoje i na razini Komisije u vezi s njezinom
ulogom nadzornog tijela. Komisija može: – prekinuti rok plaćanja
za najviše 6 mjeseci za program 2007. – 2013. ako: (a)
postoje dokazi koji upućuju na znatan nedostatak u radu upravljačkih
ili nadzornih sustava u predmetnoj državi članici ili (b)
službe Komisije moraju izvršiti dodatne provjere zbog primljenih informacija da
su rashodi uneseni u odobreni izvještaj o rashodima povezani s ozbiljnim
nepravilnostima koje nisu ispravljene – suspendirati
cijelo privremeno plaćanje ili njegov dio namijenjen državi članici
za programe 2007. – 2013. ako: (a)
postoje dokazi o znatnom nedostatku u upravljačkom i nadzornom sustavu
programa, a države članice nisu primijenile potrebne korektivne mehanizme
ili (b)
rashodi su uneseni u odobreni izvještaj o rashodima povezani s ozbiljnim
nepravilnostima koje nisu ispravljene ili (c)
država članica ozbiljno je prekršila svoje obveze u pogledu upravljanja i
nadzora. Ako država članica
nije poduzela potrebne mjere, Komisija može odlukom propisati financijsku
korekciju. Iznosi suspendiranih i prekinutih plaćanja prikazani su u bilješci
6.4.1. 6.3. KOREKTIVNI MEHANIZMI
EUROPSKE KOMISIJE 6.3.1. Financijske korekcije U skladu s načelom
podijeljenog upravljanja države članice nadležne su prvenstveno za sprječavanje,
otkrivanje i ispravljanje pogrešaka, nepravilnosti ili prijevara koje su počinili
korisnici u početnoj fazi, a Komisija istovremeno ima ulogu općeg
nadzornog tijela. Ako je zbog ozbiljnih propusta u upravljačkim i
nadzornim sustavima država članica došlo ili moglo doći do pojedinačnih
ili sustavnih pogrešaka, nepravilnosti ili prijevara, Komisija može primijeniti
financijske korekcije. Financijske korekcije primjenjuju se u tri glavna
koraka: (1) financijske korekcije u
tijeku:
te će se korekcije izmijeniti jer ih države članice još nisu službeno
prihvatile, primjerice u slučaju revizije koju je država članica
zaključila, a Komisija se ne slaže (2) potvrđene/odlučene
financijske korekcije: riječ je o konačnim iznosima što znači da
ih je predmetna država članica potvrdila ili je o njima Komisija donijela
odluku. Te su korekcije iskazane u tablicama u bilješci 6.4.2.1. (3) provedene financijske
korekcije: te
korekcije čine završnu fazu postupka i njima se uočeno stanje
nepravilnih rashoda konačno ispravlja. Za regulatorne okvire po sektorima
predviđeno je nekoliko korektivnih mehanizama. Ti su iznosi iskazani u
tablicama u bilješkama 6.4.2.2. i 6.4.3.1. 6.3.2. Povrat U
skladu s načelom izravnog upravljanja i Financijskom uredbom, naloge za
povrat nepropisno plaćenih iznosa utvrđuje dužnosnik za ovjeravanje.
Povrati se potom vrše izravnim bankovnim nalogom dužnika (npr. država članica)
ili prijebojem s ostalim iznosima koje Komisija duguje dužniku. Financijskim
postupkom predviđeni su dodatni postupci kako bi se osigurala naplata
dospjelih naloga za povrat koje posebno prati službenik Komisije za ovjeravanje. U skladu s načelom
podijeljenog upravljanja u poljoprivredi države članice obvezne su
utvrditi pogreške i nepravilnosti te izvršiti povrat nepropisno plaćenih
iznosa u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima. U slučaju EFJP-a
iznosi primljeni od korisnika knjiže se u korist Komisije nakon smanjenja od
(prosječno) 20 % za države članice koje ih knjiže kao prihode. U
slučaju EPFRR-a povrat se oduzima od sljedećeg naloga za plaćanje
prije njegova slanja Komisiji te se stoga odgovarajući iznos može u
programu ponovno upotrijebiti. Ako država članica ne ishodi povrat ili
mjere ne provodi s dužnom pažnjom, Komisija može donijeti odluku o intervenciji
i propisati financijske korekcija za predmetnu državu članicu. U području
kohezijske politike, države članice (a ne Komisija) nadležne su
prvenstveno za povrat nepropisno plaćenih iznosa od korisnika uvećanih,
ako je primjenjivo, za zatezne kamate. Uz financijske korekcije koje je
odredila Komisija u ovoj se bilješci iznosi čiji su povrat osigurale države
članice iskazuju za potrebe informiranja. Za razdoblje 2007. – 2013.
države članice zakonski su obveze Komisiji dostaviti jasne i strukturirane
podate o sredstvima povučenima iz sufinanciranja prije no što okončaju
postupak povrata i na nacionalnoj razini izvrše stvarni povrat iznosa od
korisnika. 6.3.3. Povrat neupotrijebljenih iznosa pretfinanciranja EU korisnicima uplaćuje
iznose pretfinanciranja ili predujmove u gotovo svim područjima. Kako je
navedeno u bilješci 1.5.7., pretfinanciranje je plaćanje koje se vrši
kako bi se korisniku osigurao gotovinski predujam ili likvidna sredstva. Ako
korisnik ne upotrijebi (potroši) cjelokupan iznos pretfinanciranja primljen od
EU-a, službe Komisije izdaju nalog za povrat kako bi osigurale povrat sredstava
u proračun EU-a. Taj postupak važan je korak u nadzornom sustavu EU-a i
zahvaljujući njemu korisnici ne zadržavaju preostali novac bez odgovarajućeg
opravdanja izdataka čime se pridonose zaštiti proračuna EU-a. Iznosi
povrata dani su u nastavku u tablici 6.5. Povrat neupotrijebljenih
iznosa pretfinanciranja ne smije se miješati s povratima nepropisnih rashoda.
Ako službe Komisije utvrde i izvrše povrat rashoda vezanih uz isplaćene
iznose pretfinanciranja, oni se unose u uobičajene financijske korekcije
ili postupak povrata opisanog u bilješkama 6.3.1. i 6.3.2. 6.3.4. Prihod od vlastitih sredstava – povrat U pogledu prihoda od
vlastitih sredstava, glavnom izvora sredstava za proračun EU-a, povrat se
odnosi na praćenje izvještaja Europske komisije o inspekcijskom pregledu,
revizija Revizorskog suda, predmeta financijske odgovornosti koji se pokreću
zbog administrativne pogreške država članica ili njihova propusta da izvrše
povrat s dužnom pažnjom, postupaka zbog povrede propisa, presuda Europskog suda
te iznosa koje države članice samoinicijativno uplaćuju i zateznih
kamata povezanih s vlastitim sredstvima. Ti iznosi dani su u nastavku u tablici
6.6. 6.4. FINANCIJSKI UČINAK PREVENTIVNIH I KOREKTIVNIH
MEHANIZAMA 6.4.1.
Prekinuta i suspendirana plaćanja u 2012. Prekinuta plaćanja: U tablicama u nastavku dan
je za EFRR, Kohezijski fond, ESF i EFR pregled predmeta prekinutih plaćanja
u smislu brojeva i iznosa. Početno stanje uključuje predmete koji su
krajem 2011. još trajali, bez obzira na to kad su države članice obaviještene
o prekidanju plaćanja (zbog toga neki iznosi nisu izravno usporedivi s
iznosima iz godišnjeg financijskog izvještaja za 2011.). Novi predmeti odnose
se samo na prekinuta plaćanja o kojima su države članice obaviještene
2012. Kod okončanih predmeta plaćanje zahtjeva za povrat troškova
nastavlja se 2012. bez obzira na godinu u kojoj je plaćanje prekinuto. Kod
predmeta otvorenih krajem 2012. riječ je o prekidima koji se nastavljaju
31. prosinca 2012., tj. plaćanje zahtjeva za povrat troškova i dalje je
prekinuto dok predmetna država članica ne poduzme korektivne mjere. u milijunima EUR Programsko razdoblje 2007. – 2013. || EFRR / Kohezijski fond || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2011. || Novi premeti 2012. || Okončani predmeti 2012. || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2012. Država članica || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos Njemačka || 3 || 17 || 2 || 163 || || || 5 || 180 Španjolska || || || 49 || 1 495 || 41 || 1 319 || 8 || 176 Francuska || || || 6 || 51 || 5 || 24 || 1 || 27 Italija* || 10 || 265 || 20 || 1 122 || 19 || 860 || 11 || 526 Latvija || || || 5 || 94 || 5 || 94 || 0 || 0 Litva || || || 4 || 164 || 4 || 164 || 0 || 0 Mađarska || || || 3 || 55 || || || 3 || 55 Poljska || || || 5 || 605 || || || 5 || 605 Rumunjska || || || 1 || 41 || || || 1 || 41 Slovenija || || || 1 || 6 || 1 || 6 || 0 || 0 Slovačka || 2 || 71 || || || 2 || 71 || 0 || 0 Ujedinjena Kraljevina || || || 1 || 22 || || || 1 || 22 Prekogranična područja || || || 11 || 59 || 8 || 52 || 3 || 6 Ukupno || 15 || 353 || 108 || 3 878 || 85 || 2 592 || 38 || 1 639 *Početno stanje uključuje
prilagodbu iznosa prijavljenih 2011. Osim tih postupaka
prekinutih plaćanja, za EFRR je poslano 199 opomena (kad nije bilo naloga
u postupku plaćanja) čime se pridonijelo daljnjem sprečavanju
nepropisnih iznosa. Programsko razdoblje 2007. – 2013. || ESF || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2011. || Novi premeti 2012. || Okončani predmeti 2012. || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2012. Država članica || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos Češka Republika || || || 1 || 47 || || || 1 || 47 Njemačka || || || 5 || 165 || 4 || 145 || 1 || 19 Španjolska || 2 || 10 || 8 || 159 || 9 || 160 || 1 || 9 Francuska || 2 || 25 || 9 || 142 || 4 || 91 || 7 || 76 Italija || 4 || 53 || 7 || 207 || 6 || 231 || 5 || 30 Latvija || || || 2 || 26 || 2 || 26 || 0 || 0 Litva || || || 1 || 1 || 1 || 1 || 0 || 0 Rumunjska || || || 1 || 21 || 1 || 21 || 0 || 0 Slovačka || || || 1 || 45 || 1 || 45 || 0 || 0 Ujedinjena Kraljevina || 2 || 234 || 2 || 69 || 4 || 303 || 0 || 0 Ukupno || 10 || 323 || 37 || 881 || 32 || 1 023 || 15 || 181 Programsko razdoblje 2007. – 2013. || EFR || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2011. || Novi premeti 2012. || Okončani predmeti 2012. || Ukupan broj otvorenih predmeta 31.12.2012. Država članica || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos || Broj predmeta || Iznos Češka Republika || || || 1 || 1 || 1 || 1 || 0 || 0 Danska || 1 || 0 || || || 1 || 0 || 0 || 0 Njemačka || 2 || 1 || || || || || 2 || 1 Estonija || 1 || 0 || 3 || 0 || || || 4 || 0 Španjolska || 1 || 62 || 2 || 32 || 2 || 84 || 1 || 9 Francuska || 2 || 3 || || || || || 2 || 3 Italija || || || 6 || 38 || || || 6 || 38 Latvija || || || 1 || 0 || || || 1 || 0 Nizozemska || || || 3 || 8 || 3 || 8 || 0 || 0 Poljska || || || 1 || 2 || 1 || 2 || 0 || 0 Portugal || || || 3 || 16 || 2 || 12 || 1 || 4 Rumunjska || || || 5 || 35 || || || 5 || 35 Slovačka || || || 2 || 2 || || || 2 || 2 Finska || 2 || 0 || 3 || 0 || 5 || 1 || 0 || 0 Švedska || 1 || 0 || 2 || 6 || || || 3 || 6 Ujedinjena Kraljevina || 1 || 34 || 4 || 7 || 2 || 33 || 3 || 8 Ukupno || 11 || 100 || 36 || 149 || 17 || 141 || 30 || 108 Suspendirana plaćanja: Kad je riječ o EFRR-u
i Kohezijskom fondu, odluke o suspendiranju donesena su za 2
programa u Njemačkoj i Italiji. Obje su odluke još uvijek 31. prosinca
2012. Kad je riječ o ESF-u, tijekom 2012. donesene su 2 odluke o
suspendiranju za Češku Republiku i Slovačku. Odluka za Češku
Republiku bila je na snazi 31. prosinca 2012. Za EFR tijekom 2012. nije
bilo odluka o suspendiranju. 6.4.2. Financijske korekcije i povrati provedeni 2012. 6.4.2.1. Financijske korekcije i
povrati potvrđeni/odlučeni 2012. u milijunima EUR || Financijske || Povrat || 2012. || 2011. || korekcije || Ukupno || Ukupno Poljoprivreda: || || || || EFJP || 475 || 162 || 638 || 839 Ruralni razvoj || 76 || 145 || 221 || 228 Kohezijska politika: || || || || EFRR || 958 || Nije primjenjivo || 958 || 424 Kohezijski fond || 203 || Nije primjenjivo || 203 || 17 ESF || 425 || N/A || 425 || 227 FIUR/EFR || 2 || Nije primjenjivo || 2 || 3 Smjernice EFSJP-a || 31 || 3 || 34 || 1 Ostalo || Nije primjenjivo || 19 || 19 || 50 Područja unutarnje politike || 1 || 252 || 253 || 270 Područja vanjske politike || Nije primjenjivo || 107 || 107 || 107 Administracija* || Nije primjenjivo || 7 || 7 || 8 Ukupan broj odlučenih/potvrđenih predmeta 2012. || 2 172 || 695 || 2 867 || Ukupan broj odlučenih/potvrđenih predmeta 2011. || 1 406 || 768 || || 2 174 *Iznos
za administraciju nije se prije iskazivao. 6.4.2.2. Financijske korekcije i
povrati provedeni 2012. u milijunima EUR || Financijske || Povrat || 2012. || 2011. || korekcije || Ukupno || Ukupno Poljoprivreda: || || || || EFJP || 610 || 161 || 771 || 621 Ruralni razvoj || 59 || 166 || 225 || 201 Kohezijska politika: || || || || EFRR || 2 416 || Nije primjenjivo || 2 416 || 419 Kohezijski fond || 207 || Nije primjenjivo || 207 || 115 ESF || 430 || N/A || 430 || 178 FIUR/EFR || 1 || Nije primjenjivo || 1 || (90) Smjernice EFSJP-a || 17 || 3 || 20 || 1 Ostalo || Nije primjenjivo || 11 || 11 || 48 Područja unutarnje politike || 1 || 229 || 230 || 268 Područja vanjske politike || Nije primjenjivo || 99 || 99 || 77 Administracija* || Nije primjenjivo || 9 || 9 || 2 Ukupan broj provedenih ispravaka/povrata 2012. || 3 742 || 678 || 4 419 || Ukupan broj provedenih ispravaka/povrata 2011. || 1 106 || 733 || || 1 840 *Iznos
za administraciju nije se prije iskazivao. 6.4.2.3. Pregled financijskih
korekcija za 20122. prema državama članicama provedenih u skladu s načelom
podijeljenog upravljanja u milijunima EUR Država članica || EFJP || Ruralni razvoj || EFRR || Kohezijski fond || ESF || Ostalo || Ukupno za 2012. || Ukupno za 2011. Belgija || 0 || 3 || 0 || - || 11 || 0 || 14 || 1 Bugarska || 15 || 7 || 0 || 6 || 1 || - || 30 || 25 Češka Republika || 0 || - || 116 || 8 || - || 0 || 125 || 6 Danska || 22 || - || 0 || - || - || - || 22 || 0 Njemačka || (16) || 3 || 23 || - || 0 || 0 || 10 || 1 Estonija || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || - || 1 || 0 Irska || (1) || 10 || - || - || - || - || 9 || 2 Grčka || 85 || 5 || 0 || 13 || 159 || 0 || 262 || 448 Španjolska || 47 || 2 || 1 952 || 81 || 84 || 7 || 2 172 || 159 Francuska || 64 || 1 || 20 || - || 37 || 2 || 123 || 33 Italija || 209 || 0 || 57 || - || 3 || 7 || 275 || 50 Cipar || 8 || 0 || - || - || - || 0 || 8 || 3 Latvija || - || - || 1 || 1 || 9 || 0 || 12 || 0 Litva || 3 || 4 || 3 || 1 || 0 || 0 || 10 || 0 Luksemburg || 0 || - || 0 || - || - || - || 0 || 0 Mađarska || 6 || 0 || 0 || - || - || 0 || 6 || 41 Malta || 0 || - || - || - || - || - || 0 || 0 Nizozemska || 17 || 2 || 0 || - || - || 0 || 20 || 53 Austrija || 1 || - || - || - || - || 0 || 1 || 0 Poljska || 12 || 2 || 45 || 79 || 23 || 0 || 162 || 148 Portugal || 15 || 1 || 117 || 0 || - || 0 || 134 || 26 Rumunjska || 24 || 12 || 22 || - || 81 || - || 139 || 53 Slovenija || 0 || 0 || - || - || - || 0 || 0 || 4 Slovačka || 0 || - || 29 || 17 || 11 || - || 57 || 5 Finska || 1 || 0 || 0 || - || - || 0 || 1 || 0 Švedska || 72 || 2 || 0 || - || 0 || - || 74 || 3 Ujedinjena Kraljevina || 27 || 4 || 4 || - || 12 || 2 || 50 || 44 Interreg/prekogranična područja || - || - || 24 || - || - || - || 24 || 1 UKUPAN BROJ PROVEDENIH KOREKCIJA || 610 || 59 || 2 416 || 207 || 430 || 19 || 3 742 || 1 106 6.4.2.4. Bilješka o kretanjima financijskih
korekcija i povrata 2012. Poljoprivreda i ruralni
razvoj:
potvrđene/odlučene financijske korekcije uglavnom su povezane s
odlukama Komisije o sukladnosti i odobrenju koje su donesene kao rezultati
revizija koje je izvršila Komisija. Učinkovito izvršeni iznos razlikuje se
od iznosa o kojem je odluka donesena zbog kašnjenja u inkasiranju. Iznosi povrata
dosta su stabilni u usporedbi s prošlogodišnjim iznosima. Kohezijska politika: ERFF i Kohezijski fond: u odnosu na prošlu godinu
broj potvrđenih/odlučenih i provedenih financijskih korekcija znatno
se povećao: Odlučeni/potvrđeni
iznosi: – Razdoblje 2007. – 2013.: više od polovine iznosa od 1 161
milijun EUR financijskih korekcija potvrđenih/odlučenih u 2012. (631
milijun EUR) odnosi se na tekuće programsko razdoblje 2007. – 2013.
kao rezultat strožeg nadzora Komisije i povećanog broja revizija izvršenih
u toj fazi provedbe programâ. Iznos korekcija potvrđenih/odlučenih u 2012. povezanih s
programskim razdobljem 2007. – 2013. uglavnom se opravdava ispravcima
za Španjolsku (264 milijuna EUR), Češku Republiku (111 milijun EUR), Grčku
(82 milijuna EUR) i Poljsku (77 milijuna EUR). U te iznose nisu uključene
korekcije rashoda koje su korisnici prijavili na razni država članica koje
stoga nije potvrdila Komisija kao rezultat traženih akcijskih planova. – Razdoblje 2000. – 2006.: preostalim iznosom (531 milijun
EUR) obuhvaćene su korekcije koje se odnose na postupke u završetku za
programsko razdoblje 2000. – 2006. Korekcije pri završetku rezultat su
analize izjava o završetku programa ili ekstrapolacije stope preostalih pogrešaka. Glavne korekcije odnose se na Španjolsku
(316 milijun EUR), Italiju (65 milijuna EUR) i Portugal (53 milijuna EUR).S
korekcijama bi trebalo nastaviti 2013. kao rezultatom završetka programa, ali s
nižim iznosima. Izvršeni iznosi: Iznosi prijavljeni ove
godine odnose se gotovo isključivo na razdoblje 2000. – 2006. i
financijske korekcije odlučene/prihvaćene prethodnih godina. Veća
korekcija za Španjolsku (1,8 milijardi EUR) prijavljena je kao proveden nakon
završetka provjere cjelokupne dokumentacije o završetku, potpune provjere zahtjeva
za povrat troškova koje su podnijele vlasti država članica i na temelju
kojih je izvršen odbitak ispravaka te nakon djelomičnog plaćanja
preostalog iznosa Španjolskoj. Treba napomenuti da, zbog nedostatka odobrenih
sredstava za plaćanja u proračunu za 2012., na kraju godine (nakon što
je proračunsko tijelo odbilo prijedlog izmjene proračuna s višim
iznosima odobrenih sredstava za plaćanja) službe Komisije nisu mogle
isplatiti cjelokupni potreban iznos Španjolskoj. ESF: - 2000. – 2006.:
većina prijavljenih financijskih korekcija odnosi se na ekstrapolaciju
stope preostalih pogrešaka prilikom završetka (nakon analize izjava o završetku
programa) ili neto ispravke prilikom završetka. Revizije završetaka još uvijek
traju. - 2007. – 2013.:
prijavljeni iznosi odnose se na nepropisne iznose oduzete od zahtjeva za
privremeno plaćanje koje su podnijele države članice tijekom trajanja
programa. Do povećanja prijavljenih iznosa došlo je zbog zajedničke
revizijske strategije osmišljene za ovo programsko razdoblje. 6.4.3. Kumulativni iznosi izvršenih financijskih korekcija i
povrata 6.4.3.1. Provedene financijske
korekcije – kumulativni iznosi U nastavku su navedene
informacije o kumulativnim financijskim korekcijama prijavljenima za programsko
razdoblje: || || || u milijunima EUR Financijske korekcije || Programsko razdoblje || Kumulativne odluke za EFJP || Ukupno na kraju 2012. || % || Ukupno neprovedeno kraj 2012. || Provedeno kraj 2012. Razdoblje 1994. – 1999. || Razdoblje 2000. – 2006. || Razdoblje 2007. – 2013. || Provedeni/odlučeni-potvrđeni: Poljoprivreda: || - || 93 || 81 || 7 728 || 7 902 || 92.7% || 623 || 7 139 EFJP || - || - || - || 7 728 || 7 728 || 93.3% || 558 || 7 024 Ruralni razvoj* || - || 93 || 81 || - || 174 || 72.8% || 65 || 115 Kohezijska politika: || 2 535 || 6 359 || 779 || - || 9 673 || 89.7% || 1 114 || EFRR || 1 764 || 4 626 || 154 || - || 6 544 || 89.6% || 761 || 4 128 Kohezijski fond || 264 || 464 || 87 || - || 815 || 82.8% || 169 || 608 ESF || 407 || 1 206 || 538 || - || 2 150 || 96.7% || 74 || 1 720 FIUR/EFR || 100 || 5 || 0 || - || 105 || 52.2% || 96 || 104 Smjernice EFSJP-a* || 0 || 58 || - || - || 58 || 80.6% || 14 || 41 Ostalo || - || - || - || 2 || 2 || 100,0% || - || 0 || || || || || || || || Ukupno || 2 535 || 6 452 || 861 || 7 730 || 17 577 || 91,0% || 1 737 || 13 741 *Određeni iznosi prethodno
prijavljeni kao financijske korekcije sad se knjiže kao povrati. Iznos financijskih
korekcija unesenih u ovu tablicu za poljoprivredu predstavlja bruto iznose koji
se odnose na odlukama o potvrdi sukladnosti. Međutim, kod iznosa unesenih
u bilješku 6.4.2.2. također se u obzir uzimaju odluke o
financijskom odobrenju. U pogledu EFJP-a
izvršenim kumulativnim iznosom od 7 728 milijuna EUR obuhvaćene su
sve korekcije provedene od donošenja prve odluke 1999. Kad je riječ o ruralnom
razvoju, kumulativnim iznosom od 174 milijuna EUR obuhvaćeni su sve
korekcije i povrati zbog nepravilnosti od 2007. Treba napomenuti da je u nekim
slučajevima datum provedbe odgođen za nekoliko godine i da su neke
odluke o povratu izvršene u odgođenim godišnjim obrocima. Riječ je o
državama članicama kojima se pruža financijska pomoć u skladu s
Okvirnim sporazumom o europskoj financijskoj stabilnosti potpisanim 7. lipnja
2010. Posljedica navedenog jest povećana nepodudarnost odlučenih i
izvršenih kumulativnih iznosa. Kohezijska politika: Razdoblje 2000. – 2006.: povećanje stope
provedbe EFRR-a za programsko razdoblje 2000. – 2006. u 2012. (s 53 %
u 2011. do 92 % u 2012.) objašnjava se činjenicom da su državama članicama
poslani svi dopisi (osim sedam) o završetku povezani s EFRR-om kojima su obuhvaćeni
operativni programi do kraja 2012. nakon čega je došlo do odobrenja dijela
zahtjeva za plaćanje za EFRR za razdoblje 2000. – 2006. (u
granicama raspoloživih sredstava). Visoka stopa provedbe na kraju 2012. odnosi
se i na ESF. Kad je riječ o FIUR-u, službe Komisije još uvijek obrađuju
dokumente o završetku i naloge za plaćanje čime se može objasniti
niska stopa provedbe u ovom programskom razdoblju. Razdoblje 2007. – 2013.:
kao rezultat strožeg nadzora Komisije u ovoj je fazi provedbe programa izvršen
veći broj revizija. U narednim će godinama broj potvrđenih/odlučenih
ili provedenih korekcija nastaviti rasti zbog uloge Komisije kao nadzornog
tijela i revizija EU-a. U prethodnoj su tablici
unesene financijske korekcije koje određene države članice osporavaju
(iskustvo pokazuje da je Komisija nakon takvih osporavanja vrlo rijetko morala
vratiti iznose). Za više detalja vidi bilješku 5.2.4. 6.4.3.2. Izvršeni povrati –
kumulativni iznosi Pouzdane kumulativne
informacije o povratima dostupne su samo od 2008. kad je u računovodstveni
sustav Komisije uvedena posebna funkcija boljeg praćenja povrata i izvješćivanja
o njima. U informacijama u nastavku dan je presjek povrata prema godinama: u milijunima EUR || || Ukupno na kraju 2012. || Ukupno na kraju 2011. Povrat || Godine || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. Poljoprivreda: || || || || || || || EFJP || 356 || 148 || 172 || 178 || 161 || 1 015 || 854 Ruralni razvoj || 0 || 25 || 114 || 161 || 166 || 466 || 301 Kohezija || 31 || 102 || 25 || 48 || 14 || 219 || 205 Područja unutarnje politike || 40 || 100 || 162 || 268 || 229 || 799 || 570 Područja vanjske politike || 32 || 81 || 136 || 77 || 99 || 425 || 326 Administracija || 0 || 9 || 5 || 2 || 9 || 25 || 16 Ukupno || 459 || 464 || 614 || 734 || 678 || 2 949 || 2 272 6.5. POVRAT NEUPOTRIJEBLJENIH IZNOSA PRETFINANCIRANJA u milijunima EUR || || 2012. || 2011. Poljoprivreda: || || || EFJP || || 0 || 0 Ruralni razvoj || || 0 || 0 Kohezijska politika: || || || EFRR || || 38 || 13 Kohezijski fond || || 5 || 2 ESF || || 214 || 17 FIUR/EFR || || 0 || 0 Smjernice EFSJP-a || || 5 || 10 Područja unutarnje politike || || 207 || 212 Područja vanjske politike || || 104 || 72 ssAdministracija || 2 || 0 Ukupno vraćeno || || 575 || 327 Navedeni iznosi oduzeti su
pri izračunu iznosa pretfinanciranja uključenih u bilješke 2.6.
i 2.10. 6.6. POVRAT KOJI SE ODNOSI NA PRIHODE IZ VLASTITIH SREDSTAVA || u milijunima EUR || || 2012. || 2011. Vraćeni iznosi: – Glavnica – Kamate || || 133 160 || 63 312 Ukupno vraćeno || || 293 || 375 6.7. DODATNE KOREKCIJE (POVLAČENJE
I POVRAT SREDSTAVA) KOJE SU DRŽAVE ČLANICE PRIJAVILE KAO PROVEDENE ZA
RAZDOBLJE
2007. – 2013. u milijunima EUR || Država članica || EFRR/CF || ESF || EFR || Ukupno na kraju 2012. || Belgija || 3 || 11 || - || 14 || Bugarska || 13 || 2 || 0 || 15 || Češka Republika || 191 || 37 || - || 228 || Danska || 0 || 0 || 0 || 0 || Njemačka || 290 || 49 || 1 || 340 || Estonija || 4 || 0 || 0 || 4 || Irska || 0 || 5 || 0 || 5 || Grčka || 63 || - || 0 || 63 || Španjolska || 204 || 39 || 9 || 252 || Francuska || 42 || 37 || 0* || 79 || Italija || 141 || 27 || 0 || 168 || Cipar || 0 || 0 || 0 || 1 || Latvija || 10 || - || 0 || 10 || Litva || 6 || 0 || 0 || 6 || Luksemburg || - || 0 || - || 0 || Mađarska || 26 || - || 0 || 26 || Malta || 1 || 0 || - || 1 || Nizozemska || 1 || 2 || 0 || 3 || Austrija || 4 || 1 || 0 || 5 || Poljska || 204 || - || 0 || 204 || Portugal || 46 || 28 || 1 || 75 || Rumunjska || 43 || - || 0 || 43 || Slovenija || 5 || 5 || - || 10 || Slovačka || 33 || 4 || 0 || 37 || Finska || 1 || 0 || 0 || 1 || Švedska || 2 || 1 || 1 || 4 || Ujedinjena Kraljevina || 38 || 13 || 1 || 52 || Prekogranična područja || 8 || - || - || 8 || UKUPAN BROJ PROVEDNIH ISPRAVAKA || 1 377 || 261 || 14 || 1 652 || *Prema zaključcima
revizije potrebno je izvršiti temeljito unaprjeđenje francuskog tijela
za ovjeravanja koje dostavlja podatke o povratu sredstava za EFR. U
tablici su navedene kumulativne financijske korekcije koje su države članice
prijavile od početka programskog razdoblja 2007. – 2013. do
kraja 2012. Te ispravke treba dodati kumulativnim korekcijama koje je prijavila
Komisija (vidi bilješku 6.4.3.). Radi dodatnog osiguranja u
pogledu vjerodostojnosti i pouzdanosti izvještaja država članica o povučenim
i vraćenim sredstvima Komisija je 2011. počela reviziju strukturnih
mjera (EFRR, CF, ESF, ERF) kako bi izvještaji država članica bili potpuni
i pouzdani. Na
temelju analize rizika za uzorak je u 10 država članica odabrano 12 tijela
za ovjeravanje[1].
Odgovarajuće službe Komisije su tijekom 2012. dobile odgovarajuće
jamstvo da 11 od 12 tijela za ovjeravanje nad kojima je izvršena revizija
raspolažu odgovarajućim mehanizmima za vođenje evidencije o iznosima
povrata i povlačenja nepropisnih plaćanja i obavješćivanje
Komisije o njima. Službe Komisije nastavit će
provoditi tu reviziju tijekom 2013. i poslije u ostalim državama članicama
nakon analize godišnjih financijskih izvještaja država članica o povlačenju
i povratu sredstava koji će se primiti tijekom 2013.
7.
MEHANIZMI FINANCIJSKE POTPORE
U ovoj bilješci želi se
dati cjelokupni pregled trenutačno postojećih mehanizama financijske
potpore u EU-u te informacije kojima se dopunjuje bilješka 2. Informacije
iznesene u prvom dijelu ove bilješke (7.1) odnose se na uzimanja i
davanja zajmova EU-a čime upravlja Komisija. Informacijama u drugom dijelu
ove bilješke (7.2) obuhvaćeni su međuvladini mehanizmi financijske
potpore izvan okvira Ugovora o EU-u te stoga bez učinka na proračun
EU-a. 7.1. POSLOVI UZIMANJA I DAVANJA
ZAJMOVA KOJIMA UPRAVLJA KOMISIJA 7.1.1. Uzimanje i davanje zajmova –
pregled Knjigovodstvena vrijednost || || u milijunima EUR || MFA || Euratom || BOP || EFSM || EZUČ u likvidaciji || Ukupno na dan 31.12.2012. || Ukupno na dan 31.12.2011. Davanje zajmova (bilješka 2.4.2.) || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 221 || 57 294 || 41 281 Uzimanje zajmova (bilješka 2.4.) || 549 || 425 || 11 623 || 44 476 || 194 || 57 267 || 41 251 Navedeni iznosi jesu knjigovodstvena
vrijednost, a u tablicama u nastavku izraženi su u nominalnoj vrijednosti. U skladu s Ugovorom o EU-u
Europskoj uniji dane su ovlasti donošenja programa za uzimanje zajmova kako bi
se mobilizirala financijska sredstva potrebna za izvršenje njegove zadaće.
Djelujući u ime EU-a Europska komisija trenutačno vodi tri glavna
programa, makrofinancijsku pomoć (MFA), platnu bilancu (BOP) i Mehanizam
za europsku financijsku stabilnost (EFSM), na temelju kojih može dodjeljivati
bespovratna sredstva te ih financirati izdavanjem dužničkih instrumenata
na tržištima kapitala ili preko financijskih institucija. U obzir treba uzeti ključne
točke ili značajke tih triju instrumenata: -
EU
uzima zajmove na tržištima kapitala ili od financijskih institucija, a ne iz proračuna
jer mu nije dopušteno uzimati zajmove radi financiranja svojih redovnih proračunskih
izdataka ili proračunskog manjka. -
Visina
uzetih zajmova varira od malih privatnih plasmana do 10 ili do 100 milijuna EUR
do standardnih iznosa zajmova za BOP i EFSM. -
Uzeti
zajmovi daju se korisniku u naizmjenični zajam, tj. s istim kuponom,
dospijećem i iznosom. Ne dovodeći u pitanje metodu naizmjeničnosti,
servisiranje duga obveznice pravna je obveza EU-a koji osigurava da se sva
obveznička plaćanja vrše na vrijeme i u cijelosti. U tom cilju
korisnici BOP-a moraju deponirati vraćena sredstva 7 dana prije dana
dospijeća, a korisnici EFSM-a 14 dana prije, što Komisiji daje dovoljno
vremena da izvrši plaćanje na vrijeme bez obzira na okolnosti. -
Odlukama
Vijeća i Komisije utvrđuju se za programe svih zemalja cjelokupni
iznos danog zajma, rate, najviša pojedinačna dospijeća i najviše
prosječno dospijeće zajmovnih paketa. Potom se Komisija i zemlja
korisnik dogovaraju o zajmovnim parametrima, uključujući rate i plaćanje
tranši. Osim toga, sve rate zajma osim prve ovise o poštovanju strogih uvjeta,
dogovorenih uvjeta sličnih potpori MMF-a, u kontekstu zajedničke
financijske potpore EU-a i MMF-a, što također utječe na vremenski
raspored financiranja. -
To znači
da vremenski raspored i dospijeće danih sredstava ovise o povezanim
poslovima EU-a o davanju zajmova. -
Financiranje
se iskazuje isključivo u eurima s dospijećima od 5 do 30 godina. -
Uzimanje
zajmova jest izravna i bezuvjetna obveza EU-a za koju jamči 28 članica
država. -
Ako država
članica ne ispuni obvezu servisiranja duga, sredstva se, ako je moguće,
uzimaju iz raspoložive riznice Komisije. Ako to nije moguće, Komisija
potrebna sredstva uzima od država članica. U skladu sa zakonodavstvom EU-a
o vlastitim sredstvima (članak 12. Uredbe Vijeća br. 1150/2000),
države članice zakonski su obvezne na raspolaganje staviti dovoljna
sredstva za ispunjavanje obveza EU-a. Tako su ulagači izloženi samo
kreditnom riziku EU-a, a ne riziku korisnika zajma. -
Zahvaljujući „naizmjeničnim”
zajmovima za proračun EU-a ne postoji rizik kamatne stope ili tečajni
rizik. Osim
toga, pravni subjekt Euratoma (koji zastupa Komisija) uzima zajmove za
davanje zajmova državama članicama i ostalim zemljama za financiranje
projekata energetskih postrojenja. Naposljetku, nakon restrukturiranja duga dužnika
koji nije ispunio svoje obveze, Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ)
u likvidaciji dobila je 2002. i 2007. zadužnice (ocijenjene AAA) od EIB-a. Knjigovodstvena
vrijednost tih zadužnica na dan bilance stanja iznosila je 221 milijun EUR. Više pojedinosti o svakom
pojedinačnom instrumentu dano je u nastavku. Primjenjivale su se sljedeće
efektivne kamatne stope (izražene kao raspon kamatnih stopa): Dani zajmovi || 31.12.2012. || 31.12.2011. Mikrofinancijska pomoć (MFA) || 0,298 % – 4,54 % || 1,58513 % - 4,54 % Euratom || 0,431 % – 5,76 % || 1,067 % - 5,76 % BOP || 2,375 % – 3,625 % || 2,375 % - 3,625 % EFSM || 2,375 % – 3,750 % || 2,375 % – 3,50 % EZUČ u likvidaciji || 5,2354 % – 5,8103 % || 1,158 % – 5,8103 % Uzeti zajmovi || 31.12.2012 || 31.12.2011 Mikrofinancijska pomoć (MFA) || 0,298 % – 4.54 % || 1,58513 % – 4,54 % Euratom || 0,351 % – 5,6775 % || 0,867 % – 5,6775 % BOP || 2,375 % – 3,625 % || 2,375 % – 3,625 % EFSM || 2,375 % – 3,750 % || 2,375% – 3,50 % EZUČ u likvidaciji || 6,92 % – 9,78 % || 1,158 % – 9,2714 % 7.1.2. Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM) Nominalna vrijednost EFSM-a || u milijunima EUR || Irska || Portugal || Ukupno Ukupni dani zajmovi || 22 500 || *26 000 || 48 500 Isplaćeno na dan 31.12.2011. || 13 900 || 14 100 || 28 000 Isplaćeno 2012. || 7 800 || 8 000 || 15 800 Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || 21 700 || 22 100 || 43 800 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012.* || 0 || 0 || 0 Nepodmireni zajmovi na dan 31.12.2012. || 21 700 || 22 100 || 43 800 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || 800 || 3 900 || 4 700 *Tablica s rasporedom vraćanja
tih zajmova dana je na kraju bilješke 7.1.3. Vijeće je 11. svibnja
2010. osnovalo EFSM radi očuvanja financijske stabilnosti u Europi (Uredba
Vijeća (EU) br. 407/2010.). Tim mehanizmom koji se temelji na članku
122.2 UFEU-a omogućuje se davanje financijske pomoći državi članici
u poteškoćama ili onoj kojoj ozbiljne poteškoće prijete zbog iznimnih
okolnosti koje su izvan njezine kontrole. Pomoć se može dati u obliku
zajma ili kreditne linije. Komisija u ime EU-a uzima zajmove na tržištima kapitala
ili od financijskih institucija te ih kao zajmove daje državama članicama
korisnicama. Prije isplate rate za svaku zemlju koja prima zajam u okviru
EFSM-a vrši se tromjesečna ocjena poštovanja uvjeta politike povezanih sa
zajmom. Zaključcima Vijeća
ECOFIN-a od 9. svibnja 2011. mehanizam se ograničava na 60 milijardi eura,
no pravni limit utvrđen je u članku 2.2 Uredbe Vijeća br. 407/2010
kojim je nepodmireni iznos zajmova ili kreditnih linija ograničen na maržu
dostupnu u okviru gornje granice vlastitih sredstava. Za uzete zajmove povezane
sa zajmovima isplaćenima u okviru EFSM-a daju se jamstva iz proračuna
EU-a – stoga je u pogledu tih zajmova na dan 31. prosinca 2012. proračun
izložen najvišem mogućem riziku u iznosu od 44 476 milijuna EUR
(iznos iznad 43,8 milijarde EUR jest nominalna vrijednost). S obzirom na to da
su za uzete zajmove u okviru EFSM-a dana jamstva iz proračuna EU-a,
Europski parlament pažljivo ispituje aktivnosti Komisije u vezi EFSM-a te vrši
nadzor u kontekstu proračunskog postupka i davanja razrješnice. Vijeće je Provedbenom
odlukom iz prosinca 2010. odobrilo davanje zajma Irskoj u najvišem iznosu od
22,5 milijarde EUR te Provedbenom odlukom iz svibnja 2011. davanje zajma
Portugalu u najvišem iznosu od 26 milijardi EUR. U početnim provedbenim
odlukama utvrđena je kamata s maržom kako bi uvjeti bili slični
uvjetima za potporu MMF-a. Provedbenim odlukama Vijeća br. 682/2011 i
683/2011 od 11. listopada 2011. Vijeće je ukinulo kamatnu maržu te
produljilo prosječno dospijeće sa 7,5 na 12,5 godina, a dospijeće
individualnih tranši na najviše 30 godina. ECOFIN je 12. travnja 2013.
prihvatio s daljnjim produljenjem najvišeg prosječnog dospijeća
zajmova iz EFSM-a za Irsku i Portugal sa 7 na 19,5 godina. Tim produljenjem
ublažit će se profil otplate duga za obje zemlje te smanjiti njihove
potrebe refinanciranja nakon završetka programa. Za zajmove Irskoj i
Portugalu u okviru EFSM-a EU planira izdavati daljnje obveznice u posljednjem
tromjesečju 2013. u ukupnom iznosu od 3 milijarde EUR. EFSM se više neće
upotrebljavati za financiranje novih programa ili sklapanje novih sporazuma o
davanju zajmova, ali će se upotrebljavati za tekuće programe za
Portugal i Irsku (vidi i bilješku 7.2.2. u nastavku). 7.1.3. Platna bilanca (BOP) U okviru financijskog
instrumenta BOP koji se temelji na politikama, državama članicama EU-a
daje se srednjoročna financijska pomoć. Njime
se omogućuje davanje zajmove državama članicama koje imaju poteškoće
sa svojim platnim bilancama ili im takve poteškoće ozbiljno prijete. Ovim instrumentom mogu se koristiti samo države članice
koje nisu uvele euro. Najviši nepodmireni
iznosi zajmova danih u okviru ovog instrumenta ograničeni su na 50
milijardi EUR. Za uzete zajmove povezane sa
zajmovima u okviru BOP-a daju se jamstva iz proračuna EU-a – stoga je u
pogledu tih zajmova na dan 31. prosinca 2012. proračun izložen najvišem
mogućem riziku u iznosu od 11 623 milijuna EUR (iznos ispod 11,4
milijarde EUR jest nominalna vrijednost). Nominalna vrijednost BOP-a || u milijunima EUR || Mađarska || Latvija || Rumunjska || Ukupno Ukupni dani zajmovi || 6 500 || 3 100 || 6 400 || 16 000 Isplaćeno 2008. || 2 000 || - || - || 2 000 Isplaćeno 2009. || 3 500 || 2 200 || 1 500 || 7 200 Isplaćeno 2010. || - || 700 || 2 150 || 2 850 Isplaćeno 2011. || - || - || 1 350 || 1 350 Isplaćeno 2012. || - || - || - || - Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || 5 500 || 2 900 || 5 000 || 13 400 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || (2 000) || - || - || (2 000) Nepodmireni iznos na dan 31.12.2012. || 3 500 || 2 900 || 5 000 || 11 400 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || 0 || 0 || 1 400 || 1 400 *Tablica s rasporedom vraćanja
tih zajmova dana je na kraju ove bilješke. U razdoblju od studenoga
2008. do kraja 2012. Mađarskoj, Latviji i Rumunjskoj dani su zajmovi u
iznosu od 16 milijardi EUR od čega je 13,4 milijarde EUR isplaćeno do
kraja 2012. Treba napomenuti da je program
pomoći iz BOP-a za Mađarsku istekao u studenome 2010. (od čega
nije povučena 1 milijarda EUR), a prvi otplaćeni iznos od 2 milijarde
EUR primljen je prema planu u prosincu 2011. Program
pomoći iz BOP-a za Latviju istekao je u siječnju 2012 (s nepovučenih
200 milijuna EUR). Prvi program pomoći iz
BOP-a za Rumunjsku istekao je u svibnju 2012., a sva su dana sredstva isplaćena. Rumunjska je u veljači
2011. zatražila popratni program preventivne financijske pomoći u okviru
instrumenta BOP za potporu ponovnom uzletu gospodarskog rasta. Vijeće je 12. svibnja 2011. donijelo odluku o
davanju preventivne pomoći iz BOP-a za Rumunjsku u iznosu do 1,4 milijarde
EUR (Odluka Vijeća 2011/288/EU) koja se , da je bila zatražena, morala
odobriti i u obliku zajma s najvišim dospijećem od sedam godina. Ta je preventivna pomoć istekla krajem ožujka
2013., a da nije bila upotrijebljena. U tablici koja slijedi dan
je pregled planiranog rasporeda otplaćivanja u nominalnoj vrijednosti za
nepodmirene iznose zajmova iz EFSM-a i BOP-a na datum potpisivanja ovog izvještaja: u milijardama EUR Godine || BOP || EFSM || Ukupno Mađarska || Latvija || Rumunjska || Ukupno || Irska || Portugal || Ukupno 2014. || 2.0 || 1.0 || || 3.0 || || || || 3.0 2015. || || 1.2 || 1.5 || 2.7 || 5.0 || || 5.0 || 7.7 2016. || 1.5 || || || 1.5 || || 4.75 || 4.75 || 6.25 2017. || || || 1.15 || 1.15 || || || || 1.15 2018. || || || 1.35 || 1.35 || 3.9 || 0.6 || 4.5 || 5.85 2019. || || 0.5 || 1.0 || 1.5 || || || || 1.5 2021. || || || || || 3.0 || 6.75 || 9.75 || 9.75 2022. || || || || || || 2.7 || 2.7 || 2.7 2025. || || 0.2 || || 0.2 || || || || 0.2 2026. || || || || || 2.0 || 2.0 || 4.0 || 4.0 2027. || || || || || 1.0 || 2.0 || 3.0 || 3.0 2028. || || || || || 2.3 || || 2.3 || 2.3 2032. || || || || || 3.0 || || 3.0 || 3.0 2038. || || || || || || 1.8 || 1.8 || 1.8 2042. || || || || || 1.5 || 1.5 || 3.0 || 3.0 Ukupno || 3.5 || 2.9 || 5.0 || 11.4 || 21.7 || 22.1 || 43.8 || 55.2 7.1.4. MFA, EURATOM i EZUČ u
likvidaciji MFA je financijski instrument,
koji se temelji na politikama, za nevezanu i nenamjensku platnu bilancu i/ili
proračunsku potporu partnerskim trećim zemljama koje su prostorno
bliske području EU-a. Upotrebljava se u obliku srednjoročnih/dugoročnih
zajmova ili bespovratnih sredstava ili njihove odgovarajuće kombinacije te
se njime općenito dopunjuju sredstva dana u kontekstu programa prilagodbe
i reforme koje podupire MMF. Komisija je do 31. prosinca 2012. sklopila dodatne
ugovore o zajmu u iznosu od 100 milijuna EUR, ali druge stranke do kraja godine
još nisu povukle ta sredstva. Komisija za te zajmove još nije primila
jamstva trećih strana, ali su za njih jamstva dana iz Jamstvenog fonda
(vidi bilješku 2.4.). Euratom je pravni subjekt EU-a, a
zastupa ga Europska komisija. On državama članicama daje zajmove za
financiranje ulagačkih projekata u državama članicama koji se odnose
na industrijsku proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama i
na industrijska postrojenja gorivnog ciklusa. Daje zajmove i državama koje nisu
članice za podizanje razine sigurnosti i učinkovitosti nuklearnih
elektrana i postrojenja nuklearnog gorivnog ciklusa koji su u funkciji ili fazi
izgradnje. Za te su zajmove primljena jamstva trećih strana u iznosu od
423 milijuna EUR (2011.: 447 milijuna EUR). Zajmovi EZUČ-a u likvidaciji daju se za
uzete zajmove u skladu s člancima 54. i 56. Ugovora o EZUČ-u te tri
nekotirana dužnička vrijednosna papira koje izdaje EIB u zamjenu za dužnika
koji nije ispunio svoje obveze. Ta će se
tri dužnička vrijednosna papira zadržati do njihovog dospijeća (2017.
i 2019.) kako bi se pokrilo servisiranje povezanih uzetih zajmova. Promjene u knjigovodstvenoj vrijednosti odgovaraju
promjeni obračunanih kamata povećanih za godišnju amortizaciju plaćenih
premija i transakcijskih troškova nastalih na početku, izračunanih s
pomoću metode efektivne kamate.
7.2. MEĐUVLADINI FINANCIJSKI MEHANIZMI IZVAN OKVIRA
UGOVORA O EU-u
7.2.1. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) Europski fond za
financijsku stabilnost (EFSF) osnovale su države članice europodručja
na temelju odluka koje je 9. svibnja 2010 donijelo Vijeće ECOFIN-a. Njegova
je svrha očuvanje financijske stabilnosti Europe pružanjem financijske
pomoći državama članicama europodručja. Nakon 1. srpnja 2013. iz
EFSF-a ne daju se novi zajmovi (vidi bilješku 7.2.2. u nastavku), što je
u skladu sa Okvirnim sporazumom na snazi. U skladu sa sporazumom šefova država
i vlada europodručja iz srpnja 2013., za ESFS je dopuštena primjena sljedećih
instrumenata na temelju odgovarajuće uvjetovanosti: -
davanje
zajmova zemljama koje su u financijskim poteškoćama -
posredovanje
na primarnim i sekundarnim tržištima dužničkih instrumenata. Na
sekundarnom tržištu će se posredovati samo na temelju analize ESB-a o
priznavanju postojanja iznimnih okolnosti na financijskom tržištu i rizika za
financijsku stabilnost -
djelovanje
na temelju preventivnog programa -
financiranje
dokapitalizacije financijskih institucija davanjem zajmova vladama -
davanje
potvrda o djelomičnoj zaštiti od rizika uz osiguranje novih sredstava
ranjivim državama članicama. EFSF se podupire iz
jamstvenih obveza država članica europodručja u iznosu od ukupno 780
milijardi EUR, a raspolaže iznosom od 440 milijardi EUR namijenjenih za davanje
zajmova. Za EFSF se ne daju jamstva iz proračuna EU-a. EFSF je trgovačko
društvo s nastanom u Luxembourgu čiji su vlasnik države članice
europodručja te, s obzirom na to da nije obuhvaćen Ugovorom o EU-u,
nije tijelo EU-a te se ne iskazuje i ne konsolidira u financijskom izvještaju
EU-a. Stoga EFSF nema utjecaja na financijski izvještaj EU-a, osim mogućih
prihodovnih sankcija opisanih u nastavku. Komisija je nadležna za
pregovore o uvjetima politike vezanih uz financijsku pomoć i praćenje
poštovanja tih uvjeta. Na temelju Uredbe br. 1173/2011 Europskog
parlamenta i Vijeća moguće je državama članicama s eurom kao
valutom nametati sankcije u obliku novčanih kazni. Te se novčane
kazne, u visini 0,2 % BNP-a države članice iz prethodne godine, mogu
određivati u slučajevima kada država članica nije poduzela
odgovarajuće mjere da ispravi prekomjeran proračunski manjak ili ako
su statistički podaci prepravljeni. Slično tomu, Uredbom br.
1174/2011 o makroekonomskim neravnotežama omogućava se nametanje godišnjih
novčanih kazni državama članicama europodručja u visini 0,1 %
BNP-a u slučajevima kad država članica nije poduzela potrebnu
korektivnu mjeru ili nije podnijela dostatan korektivni akcijski plan. Uredbom
br. 1177/2011 ažurirana je Uredba br. 1467/97 o ubrzavanju i pojašnjavanju
provođenja postupka u vezi s prekomjernim manjkom. U ažuriranoj Uredbi
predviđena je i mogućnost određivanja novčanih kazni državama
članicama europodručja (u visini 0,2 % BNP-a uvećano za
varijabilnu komponentu). U skladu s tim trima uredbama, sve novčane kazne
plaćene Komisiji prosljeđuju se EFSF-u ili mehanizmu koji će ga
naslijediti. Trenutačno je predviđen prijenos tih novčanih kazni
preko proračuna EU-a u EFSF. To bi značilo da se ti iznosi iskazuju
kao proračunski prihod i izdatak te stoga nema učinka na cjelokupni
proračunski rezultat. Isto tako nemaju učinka ni na poslovni rezultat
koji se prikazuje u financijskim izvještajima EU-a. Nominalna vrijednost EFSF-a || u milijunima EUR || Irska || Portugal || Grčka* || Ukupno Ukupni dani zajmovi || 17 700 || 26 000 || 109 100 || 152 800 Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || 12 000 || 18 200 || 73 700 || 103 900 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || - || - || - || - Nepodmireni zajmovi na dan 31.12.2012. || 12 000 || 18 200 || 73 700 || 103 900 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || 5 700 || 7 800 || 35 400 || 48 900 *2. program 7.2.2. Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) Europsko vijeće
dogovorilo se 17. prosinca 2010. o tome da države članice europodručja
moraju uspostaviti trajan stabilizacijski mehanizam, Europski stabilizacijski
mehanizam (ESM), međuvladinu organizaciju u skladu s međunarodnim
javnim pravom i izvan okvira Ugovora o EU-u. Ugovor o ESM-u potpisalo je 17 država
članica europodručja 2. veljače 2012., a mehanizam je stupio na
snagu u listopadu 2012. Na ESM su prenijete zadaće koje je izvršavao EFSM,
a od 1. srpnja 2013. i zadaće koje je izvršavao EFSF te je tako ESM
postao jedini i trajni mehanizam odgovora na nove zahtjeve za financijsku pomoć
državama članicama europodručja. Stoga se EFSF i EFSM više neće
upotrebljavati za financiranje novih programa ili sklapanje novih sporazuma o
davanju zajmova, ali će se upotrebljavati za tekuće programe za
Portugal, Irsku i Grčku. Zajmovi dani u okviru EFSM-a stoga će se i
dalje isplaćivati i vraćati u skladu s pravilima EFSM-a, a za
povezane uzete zajmove, koji će se i dalje iskazivati u bilanci stanja
EU-a, i dalje će vrijediti jamstva iz proračuna EU-a. Stoga osnivanje
ESM-a sad neće imati utjecaja na postojeće obveze u okviru EFSM-a.
Treba napomenuti i da se za uzete zajmove za ESM neće davati jamstva iz
proračuna EU-a. ESM se podupire čvrstom
kapitalnom strukturom, s ukupnim iznosom upisanog kapitala od 700 milijardi
EUR, od čega je 80 milijardi u obliku uplaćenog kapitala država članica
europodručja. S tim kapitalom za davanje zajmova u načelu je raspoloživo
500 milijardi EUR. Za primanje pomoći u okviru ESM-a potrebno je poštovati
uvjete zavisno od odabranog mehanizma pomoći. Davanje zajmova državama članicama
korisnicama ovisit će o provedbi strogog programa financijske i fiskalne
prilagodbe u skladu s postojećim uređenjem. S obzirom na to da ima
pravnu osobnost te da ga financiraju države članice europodručja, ovaj
mehanizam nije tijelo EU-a te nema utjecaja na financijski izvještaj ili proračun
EU-a, osim mogućih prihodovnih sankcija opisanih u nastavku. Komisija je
nadležna za pregovore o ispunjavanju uvjeta politike povezanih s financijskom
pomoći i praćenje poštovanja tih uvjeta (kao i EFSF). Prije isplate
rate za svaku zemlju koja prima financijsku pomoć u okviru ESM-a redovito
se ocjenjuje poštovanje uvjeta politike. Kako je navedeno, nakon
zatvaranja EFSF-a novčane kazne naplaćene u skladu s uredbama br. 1173/2011,
1174/2011 i 1177/2011 u ESM će se prenositi preko proračuna EU-a. Osim
toga, u Ugovoru o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju koji je
potpisalo 25 država članica (osim Ujedinjene Kraljevine i Češke
Republike), ako država članica ne poduzme potrebne mjere u slučaju kršenja
kriterija manjka, predviđeno je plaćanje kazni za bilo koju od
ugovornih stranaka. Propisane kazne (koje ne smiju prelaziti 0,1 % BNP-a)
uplaćivat će se u ESM ako se odnose na države članice europodručja
(te neće imati utjecaja na proračunski rezultat EU-a, kao primjerice
EFSF) ili u proračun EU-a ako se odnose na države koje nisu članice
europodručja – vidi članak 8. stavak 2. Ugovora. U drugom slučaju
iznos kazne u proračunu EU-a knjižit će se kao prihod te će se
kao takav iskazati u financijskom izvještaju. Nominalna vrijednost ESM-a || u milijunima EUR || || || || Španjolska Ukupni dani zajmovi || || || || 100 000 Isplaćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || || || || 39 468 Vraćeni zajmovi na dan 31.12.2012. || || || || - Nepodmireni zajmovi na dan 31.12.2012. || || || 39 468 Nepovučeni iznosi na dan 31.12.2012. || || || || 60 532
8.
UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM
RIZIKOM
Sljedeće objave u
pogledu upravljanja financijskim rizikom u EU-u odnose se na: –
davanje
i uzimanje zajmova čime se bavi Europska komisija upotrebom sljedećih
instrumenata: Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM), platna
bilanca (BOP), makrofinancijska pomoć (MFA), djelovanja Euratoma i
Europske zajednice za ugljen i čelik (u likvidaciji) –
operacije
Europske komisije povezane s riznicom u cilju izvršenja proračuna EU-a,
uključujući primanje novčanih kazni i –
Jamstveni
fond za vanjska djelovanja. 8.1. Vrste RIZIKA
Tržišni
rizik jest
rizik fluktuacije poštene vrijednosti ili budućih novčanih tokova
financijskog instrumenta uslijed promjena tržišnih cijena. On ne podrazumijeva
samo mogući gubitak, već i mogući dobitak. Čine ga rizik od
promjene tečaja stranih valuta, kamatni rizik i ostali cjenovni rizici
(koji za EU nisu znatni).
Rizik od promjene tečaja
stranih valuta jest rizik da će promjene tečaja stranih valute
utjecati na aktivnosti ili ulaganja EU-a. Do njega dolazi zbog promjene
cijene jedne valute u odnosu na drugu.
Kamatni rizik jest mogućnost
smanjenja vrijednosti vrijednosnih papira, osobito obveznica, zbog povećanja
kamatnih stopa. Općenito, više kamatne stope uzrokuju niže cijene
obveznica s fiksnom kamatnom stopom i obratno.
Kreditni rizik jest rizik od gubitka zbog
neotplaćivanja zajma ili drugih kreditnih linija (glavnice i kamata ili
samo jedno od njih) dužnika/zajmoprimca ili svakog kršenja ugovorne obveze. Oblici
neotplaćivanja jesu kašnjenje u otplati, restrukturiranje načina
otplate korisnika zajma i stečaj.
Rizik
likvidnosti jest
rizik koji nastaje zbog poteškoća u prodaji imovine, primjerice rizik da
se trgovanje određenim vrijednosnim papirom ili imovinom na tržištu ne može
dovoljno brzo obaviti kako bi se spriječio gubitak ili ispunila obveza.
8.2. politike upravljanja rizikom
Uzimanje i davanje zajmova Transakcije uzimanja i
davanja zajmova i povezano upravljanje riznicom provodi EU u skladu s
odgovarajućim odlukama Vijeća, ako su primjenjive, i međunarodnim
smjernicama. Odgovarajuće operativne jedinice razvile su i koriste pisane
postupke kojima su obuhvaćena posebna područja poput uzimanja i
davanja zajmova te upravljanje riznicom. Opće je pravilo da se promjene
kamatne stope ili tečajeva stranih valuta (omeđivanje rizika) ne mogu
kompenzirati jer se davanje zajmova financira uglavnom „naizmjeničnim”
zajmovima što ne uzrokuje otvorene kamatne ili tečajne pozicije. Primjena „naizmjeničnosti”
redovito se provjerava. Europska komisija upravlja
likvidacijom obveza EZUČ-a za koji nije predviđeno davanje novih
zajmova ili odgovarajućih sredstava. Novo uzimanje zajmova EZUČ-a
ograničeno je na refinanciranje u cilju smanjenja troška sredstava. Kad je
riječ o operacijama riznice, primjenjuju se načela opreznog
upravljanja u cilju ograničenja financijskih rizika.
Riznica
Pravila i načela
upravljanja operacijama riznice Komisije utvrđena su u Uredbi Vijeća
br. 1150/2000 (izmijenjenoj uredbama Vijeća br. 2028/2004 i
105/2009) i Financijskoj uredbi (Uredba Vijeća br. 1605/2005
izmijenjena uredbama Vijeća br. 1995/2006, 1525/2007 i 1081/2010) i
Provedbenim pravilima (Uredba Komisije br. 2342/2002 izmijenjena uredbama
Komisije br. 1261/2005, 1248/2006 i 478/2007). Kao rezultat navedenih
uredaba primjenjuju se sljedeća glavna načela: –
države članice
uplaćuju vlastita sredstva na račune otvorene za tu namjenu u ime
Komisije, a pri riznici ili tijelu koje imenuje svaka država članica. Tim
se sredstvima Komisija može koristiti samo za pokrivanje potreba za gotovinom –
države članice
uplaćuju vlastita sredstva u svojim nacionalnim valutama, a plaćanja
Komisije izražavaju se u eurima –
bankovni
računi otvoreni u ime Komisije ne mogu imati negativan saldo. To se ograničenje
ne primjenjuje na račune vlastitih sredstava Komisije u slučaju
neotplate zajmova dogovorenih ili zajamčenih u skladu s uredbama i odlukom
Vijeća EU-a te uz određene uvjete ako potrebe za gotovinom premašuju
sredstva na računima –
sredstva
na bankovnim računima izražena u valutama koje nisu euro upotrebljavaju se
za plaćanje u istim valutama ili se u redovitim vremenskim razmacima preračunavaju
u euro. Osim računa s
vlastitim sredstvima, Komisija otvara i druge bankovne račune u središnjim
ili komercijalnim bankama namijenjene plaćanju i otplati koji nisu
povezani s doprinosima država članica proračunu. Aktivnosti riznice i plaćanja
vrše se potpuno automatski i temelje se na suvremenim informacijskim sustavima.
U cilju jamčenja sigurnosti sustava i osiguranja razdvajanja zadaća u
skladu s Financijskom uredbom, standardima unutarnje kontrole Komisije i načelima
revizije primjenjuju se posebni postupci. Radi ograničenja
poslovnih i financijskih rizika i osiguranja odgovarajuće razine nadzora
upravljanje aktivnostima riznice i plaćanja Komisije uređeno je nizom
pisanih smjernica i postupaka. Njima su obuhvaćena različita područja
poslovanja (primjerice: izvršavanje plaćanja i upravljanje novcem, predviđanje
novčanih tokova, kontinuitet poslovanja itd.), a njihovo poštovanje
redovito se provjerava. Osim toga, GU Proračun i GU ECFIN razmjenjuju
informacije o upravljanju rizikom i najboljoj praksi zaštite od izloženosti. Novčane
kazne Privremeno
naplaćene novčane kazne: depoziti Iznosi
primljeni prije 2010. ostaju na računima banaka posebno odabranih za
deponiranje privremeno naplaćenih novčanih kazni. Odabir banaka vrši
se u skladu s postupcima javne nabave utvrđenima u Financijskoj uredbi. Deponiranje
sredstava u određene banke određuje se na temelju unutarnje politike
upravljanja rizikom kojom se utvrđuju uvjeti kreditne sposobnosti i iznos
sredstava koji se mogu plasirati razmjerno kapitalu protustranke. Redovito se
utvrđuju i ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost
s unutarnjim politikama i postupcima. Privremeno
naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI Iznos privremeno naplaćenih novčanih kazni od
2010. ulaže se u posebno osnovan fond BUFI. Imovinom u pogledu privremeno naplaćenih
novčanih kaznih upravlja Komisija u skladu s unutarnjim smjernicama i
smjernicama za upravljanje imovinom. Odgovarajuće operativne jedinice
razvile su i koriste priručnike o postupku kojima su obuhvaćena
posebna područja poput upravljanje riznicom. Redovito se utvrđuju i
ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost s
unutarnjim smjernicama i postupcima. Upravljanje
imovinom ima za cilj ulaganje Komisiji plaćenih novčanih kazni kako
bi se: (a)
omogućio jednostavan pristup sredstvima kad je to potrebno i (b) u normalnim uvjetima osigurao prihod koji je u
prosjeku jednak referentnom prihodu BUFI-ja umanjenom za nastale troškove. Ulaganja
su u načelu ograničena na sljedeće kategorije: oročeni
depoziti u središnjim bankama europodručja, agencijama europodručja za
upravljanje državnim dugom, bankama u državnom vlasništvu ili s državnim
jamstvom ili nadnacionalnim institucijama; obveznice, mjenice i potvrde o
depozitu koje izdaju nacionalni subjekti izazivajući izravnu izloženost
europodručja ili koje izdaju nadnacionalne institucije. Bankovna
jamstva Komisija
drži jamstva za znatne iznose koje izdaju financijske institucije u vezi s novčanim
kaznama koje određuje za poduzeća koja krše pravila EU-a o tržišnom
natjecanju (vidi bilješku 2.9.1.). Jamstva
se dobivaju od poduzeća koji umjesto novčane kazne vrše privremeno
plaćanje. Jamstvima se upravlja u skladu
s unutarnjom politikom upravljanja rizikom. Redovito se utvrđuju i
ocjenjuju financijski i poslovni rizici i provjerava usklađenost s
unutarnjim politikama i postupcima. Jamstveni
fond Pravila i načela
upravljanja imovinom Jamstvenog fonda (vidi bilješku 2.4.) utvrđena
su u Konvenciji Europske komisije i EIB-a potpisanoj 25. studenoga 1994. te
naknadnim izmjenama od 17. i 23. rujna 1996., 8. svibnja 2002., 25. veljače
2008. i 9. studenoga 2010. Jamstveni fond posluje samo u eurima. Ulaganja se vrše
samo u euru kako bi se izbjegao svaki rizik od promjene tečaja stranih
valuta. Upravljanje imovinom temelji se na tradicionalnim pravilima opreznosti
u financijskim aktivnostima. Potrebno je posebnu pozornost obratiti smanjenju
rizika i osiguranju da se imovina može prodati ili prenijeti bez znatnog kašnjenja
uzimajući u obzir obuhvaćene obveze. 8.3. RiziCI Od promjene teČaja
stranih valuta Uzimanje i davanje zajmova Većina financijske
imovine i obveza izražava se u euru te se u tim slučajevima EU ne suočava
s rizikom od promjene tečaja stranih valuta. Međutim, EU daje zajmove
u američkim dolarima iz financijskog instrumenta Euratom, a oni se
financiraju uzetim zajmovima u istom iznosu u američkim dolarima („naizmjenične”
aktivnosti). Na datum bilance stanja EU se u pogledu Euratoma ne suočava s
rizikom od promjene tečaja stranih valuta. Za EZUČ u likvidaciji neto
izloženost stranoj valuti mala je i iznosi 1,35 milijuna EUR koji proizlaze iz
stambenih zajmova u vrijednosti 1,13 milijuna EUR i stanja na tekućim računima
u vrijednosti 0,22 milijuna EUR.
Riznica
Vlastita sredstva koja uplaćuju
države članice u valutama koje nisu euro pohranjuju se na računima za
vlastita sredstva u skladu s Uredbom o vlastitim sredstvima. Preračunavaju
se u euro kad su potrebna za pokrivanje plaćanja. Postupci koji se
primjenjuju na upravljanje tim sredstvima utvrđeni su navedenom Uredbom. U
ograničenom broju slučajeva sredstva se upotrebljavaju za izravna plaćanja
koja se vrše u istoj valuti. Komisija u komercijalnim
bankama drži niz računa u valutama EU-a koje nisu euro, te u američkim
dolarima i švicarskim francima koje joj služe za plaćanja u tim valutama. Ti
se računi pune ovismo o iznosu plaćanje koje treba izvršiti te stoga
njihov saldo ne predstavlja rizik od promjene tečaja stranih valuta. Ako se razni primici (osim
vlastitih sredstava) na račune uplaćuju u valutama koje nisu euro,
oni se prenose na račune Komisije u istim valutama ako su potrebni za izvršavanja
plaćanja ili preračunavaju u euro i prenose na račune u eurima.
Knjiga blagajne u valutama koje nisu euro puni se ovisno o procijenjenim
kratkoročnim potrebama lokalnih plaćanja u istim valutama. Salda tih
računa održavaju se unutar njihovih gornjih granica. Novčane kazne Privremeno
naplaćene novčane kazne (depoziti i portfelj BUFI-ja) i bankovna
jamstva S obzirom da se sve novčane
kazne utvrđuju i plaćaju u eurima, nema rizika od promjene tečaja
stranih valuta. Jamstveni
fond Financijska imovina izražena
je u eurima te stoga nema rizika od promjene tečaja stranih valuta. 8.4. Kamatni rizik Uzimanje i davanje zajmova Uzeti i dani zajmovi s
promjenjivim kamatnim stopama Zbog prirode uzimanja i
davanja zajmova, EU posjeduje znatnu kamatonosnu imovinu i obveze. Zbog zajmova
uzetih u okviru MFA-a i Euratoma po promjenjivim kamatama, EU je izložen
kamatnom riziku. Međutim, kamatni rizici koji nastaju zbog uzetih zajmova
prebijaju se davanjem zajmova pod istim uvjetima (naizmjenični zajmovi). Na
datum bilance stanja EU ima zajmove (izražene u nominalnim iznosima) s
promjenjivim kamatnim stopama u iznosu od 0,7 milijardi EUR (2011.: 0,8
milijardi EUR) pri čemu im se svakih šest mjeseci ponovno određuje
cijena. Uzeti i dani zajmovi s
nepromjenjivim kamatnim stopama EU ima i zajmove u okviru
MFA-a i Euratoma s nepromjenjivim kamatnim stopama u ukupnom iznosu od 271
milijun EUR (2011.: 236 milijuna EUR) s konačnim dospijećem između
jedne i pet godina (25 milijuna EUR) i nakon pet godina (246 milijuna EUR). Važnije
je da EU ima deset zajmova u okviru financijskog instrumenta BOP s
nepromjenjivim kamatnim stopama u ukupnom iznosu od 11,4 milijarde EUR u 2012.
(2011.: 11,4 milijarde EUR) s konačnim dospijećem između jedne i
pet godina (8,4 milijarde EUR) i nakon pet godina (3,0 milijarde EUR). U okviru
financijskog instrumenta EFSM EU ima 18 zajmova u s nepromjenjivim kamatnim
stopama u ukupnom iznosu od 43,8 milijarde EUR u 2012. s konačnim dospijećem
između jedne i pet godina (9,8 milijarde EUR) i nakon pet godina (34
milijarde EUR). EZUČ u likvidaciji je
zbog prirode svojih aktivnosti izložen kamatnom riziku. Kamatni rizici koji
nastaju zbog uzetih zajmova općenito se prebijaju davanjem zajmova pod
istim uvjetima. Kad je riječ o upravljanju imovinom, 4 % portfelja
EZUČ-a jesu obveznice s promjenjivom kamatnom stopom. Na dan bilance
stanja beskuponske obveznice predstavljaju 8 % obvezničkog portfelja.
Riznica
Iz riznice Komisije ne posuđuje
se novac te ona stoga nije izložena kamatnom riziku. Međutim, u riznicu
pristižu kamate na salda raznih bankovnih računa. Stoga je Komisija uvela
mjere kako bi kamate koje se obračunavaju na njezine bankovne račune
redovito odražavale tržišne kamatne stope te njihovu moguću promjenu. Računi otvoreni u
riznicama država članica ili središnjim nacionalnim bankama koji služe za
primitak vlastitih sredstava nisu kamatonosne te se za njih ne plaćaju
naknade. Za sve ostale račune u središnjim nacionalnim bankama naknada
ovisi o posebnim uvjetima koje nudi svaka banka, a primijenjene su kamatne
stope promjenjive i prilagođene fluktuacijama tržišta. Na prekonoćna salda računa
otvorenih u komercijalnim bankama kamate pristižu na dnevnoj osnovi. To se
temelji na promjenjivim tržišnim stopama na koje se primjenjuje ugovorna marža
(pozitivna ili negativna). Za većinu računa izračun kamate
povezan je s EONIA-om (prekonoćni prosječni indeks eura) te se
prilagođava kako bi odražavao sve promjene te stope. Za neke ostale račune
izračun kamate povezan je s marginalnom stopom ESB-a za njezine glavne
operacije refinanciranja. Stoga ne postoji rizik da bi Komisija primala kamate
niže od tržišnih stopa. Novčane
kazne Privremeno
naplaćene novčane kazne (depoziti, portfelj BUFI-ja) i bankovna
jamstva Depoziti i bankovna jamstva
nisu izloženi kamatnom riziku. Kamate pristigle na temelju depozita odražavaju
tržišne kamatne stope te njihovu moguću promjenu. Portfelj BUFI-ja ne sadrži
obveznice s promjenjivim kamatnim stopama. Jamstveni
fond Dužnički vrijednosni
papiri u okviru Jamstvenog fonda izdani po promjenjivim kamatnim stopama
podliježu njihovoj promjenjivosti, a za dužničke vrijednosne papire
prisutan je rizik u pogledu njihove poštene vrijednosti. Na datum bilance
stanja obveznice po nepromjenjivoj stopi predstavljaju približno 67 %
ulagačkog portfelja (2011.: 83 %).
8.5. Kreditni
rizik Uzimanje i davanje zajmova Izloženost kreditnom riziku
otklanja se prvo dobivanjem državnih jamstava u slučaju Euratoma, potom
preko Jamstvenog fonda (MFA i Euratom) te mogućim dobivanjem potrebnih
sredstava s računa vlastitih sredstava Komisije otvorenih u državama članicama
i konačno iz proračuna EU-a. U zakonodavstvu o vlastitim sredstvima
utvrđena su plaćanja vlastitih sredstava na najviše 1,23 % BND-a
država članica, a tijekom 2012. za pokrivanje plaćanja odobrenih
sredstava upotrijebljeno je zapravo 0,93 %. To znači da je 31.
prosinca 2012. za pokrivanje tih jamstava postojala raspoloživa marža od 0,3 %.
Jamstveni fond za vanjska djelovanja osnovan je 1994. za pokrivanje rizika od
neplaćanja obveza povezanih s uzetim zajmova kojima se financiraju zajmovi
za zemlje izvan EU-a. U svakom slučaju, ako dužnik ne može u cijelosti
vratiti dužni iznos, izloženost kreditnom riziku ublažava se mogućim
dobivanjem sredstava s računa vlastitih sredstava Komisija otvorenih u državama
članicama na kojima ima dovoljno sredstava. U tu svrhu EU ima pravo
pozvati države članice da poštuju pravne obveze EU prema svojim
zajmodavcima. Kad je riječ o
operacijama riznice, moraju se primjenjivati smjernice o izboru protustranaka. U
skladu s tim, operativna jedinica moći će poslovati samo s
prihvatljivim bankama koje u pogledu protustranaka imaju dovoljna ograničenja. Izloženost EZUČ-a
kreditnom riziku otklanja se redovitom analizom sposobnosti zajmoprimaca da
ispune obveze otplaćivanja kamata i glavnice. Izloženost kreditnom riziku
otklanja se i dobivanjem kolaterala te državnih, korporativnih i osobnih
jamstava. Kad je riječ o operacijama riznice, moraju se primjenjivati
smjernice o izboru protustranaka. Operativna jedinica moći će
poslovati samo s prihvatljivim bankama koje u pogledu protustranaka imaju
dovoljna ograničenja.
Riznica
U skladu s Uredbom Vijeća
br. 1150/2000 o vlastitim sredstvima većina sredstava u riznici
Komisije drži se na računima koje su otvorile države članice za uplaćivanje
svojih doprinosa (vlastiti resursi). Svi ti računi drže se u riznicama država
članica ili središnjim nacionalnim bankama. Te institucije nose najniži
kreditni rizik (ili rizik protustranke) u odnosu na Komisiju jer je izloženost
povezana s državama članicama. Kad je riječ o dijelu sredstava u
riznici Komisije koji se drže u komercijalnim bankama radi izvršavanja plaćanja,
punjenje tih računa vrši se na pravovremenoj osnovi čime automatski
upravlja sustav za upravljanje novcem u riznici. Na svim računima drže se
najniži iznosi novca razmjerni prosječnom iznosu izvršenih dnevnih plaćanja
s tih računa. Stoga su iznosi koje se prekonoćno drže na tim računima
stalno na niskim razinama (prosječno između 20 i 100 milijuna EUR na
više od 20 računa) te je tako izloženost Komisije riziku ograničena. Te
iznose treba razmatrati s obzirom na cjelokupni saldo riznice koji se kreće
od 1 milijarde EUR do 35 milijardi EUR te na cjelokupni iznos izvršenih plaćanja
u 2012. u visini od 139,5 milijardi EUR. Osim toga, za odabir
komercijalnih banaka primjenjuju se posebne smjernice radi daljnjeg smanjivanja
rizika protustranke kojemu je Komisija izložena: –
Sve
komercijalne banke biraju se na temelju poziva na podnošenje ponuda. Najniži kratkoročni
kreditni rejting potreban za pristupanje postupcima nadmetanja jest P-1
agencije Moody ili istovjetna ocjena (A-1 agencije S&P ili F1 agencije
Fitch). U posebnim i propisno opravdanim okolnostima može se prihvatiti i niži
rejting. –
Kreditni
rejtinzi komercijalnih banaka u kojima Komisija ima otvorene račune
provjeravaju se barem jednom mjesečno ili češće ako je i kad je
to potrebno. U kontekstu financijske krize donesene su mjere pojačanog
nadzora i dnevnih provjera komercijalnih banaka koje su se provodile tijekom
2012. –
U
delegacijama izvan EU-a knjige blagajne drže se u lokalnim bankama odabranima
pojednostavljenim postupkom javnog nadmetanja. Uvjeti za rejting ovise o
lokalnim okolnostima i mogu se znatno razlikovati od države do države. Kako bi
se ograničila izloženost riziku, salda tih računa drže se na najnižim
mogućim razinama (uzimajući u obzir poslovne potrebe), redovito se
pune, a primijenjene gornje granice preispituju se jednom godišnje. Novčane
kazne Privremeno naplaćene novčane
kazne: depoziti Banke koje drže depozite za
novčane kazne privremeno plaćene prije 2010. biraju se na temelju
javnog nadmetanja u skladu s politikom upravljanja rizikom kojom se utvrđuju
uvjeti kreditne sposobnosti i iznos sredstava koji se mogu plasirati razmjerno
kapitalu protustranke. Za komercijalne banke
posebno odabrane za deponiranje privremeno naplaćenih novčanih kazni
(ograničeni novčana sredstva) kao opće pravilo potreban je najniži
dugoročni rejting A (prema S&P ili njemu istovjetna ocjena) u svim trima
agencijama za rejting te najniži kratkoročni rejting A-1 (S&P ili
njemu istovjetna ocjena). Ako se snizi kreditni rejting banaka iz te skupine,
primjenjuju se posebne mjere. Osim toga, iznos deponiran u svakoj banci ograničen
je na određeni postotak njezinih vlastitih sredstava te varira ovismo o
rejtingu svake institucije. Pri izračunu graničnih vrijednosti uzima
se u obzir i iznos nepodmirenih jamstava koje je Komisiji dala ta institucija. Redovito
se ispituje jesu li nepodmireni depoziti u skladu s primjenjivih zahtjevima
politike. Privremeno
naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI Za ulaganja iz privremeno
naplaćenih novčanih kazni Komisija preuzima izloženost kreditnom
riziku, a riječ je o riziku da protustranka neće moći otplatiti
iznose u cijelosti i na vrijeme. Najviša koncentracija izloženosti odnosi se na
Francusku i Njemačku jer te zemlje drže 53 % 24 % portfelja. Bankovna
jamstva Komisija
posjeduje i znatne iznose jamstava koje izdaju financijske institucije u vezi s
novčanim kaznama koje određuje za poduzeća koja krše pravila
EU-a o tržišnom natjecanju (vidi bilješku 2.9.1.). Jamstva se dobivaju
od poduzeća koja umjesto novčane kazne vrše privremeno plaćanje.
Politika upravljanja rizikom koja se primjenjuje na primitak tih jamstava preispitana
je 2012. te je u kontekstu postojećeg financijskog okruženja u EU-u utvrđena
nova kombinacija zahtjeva u pogledu kreditnog rejtinga i graničnih
postotaka po protustranci (razmjerni vlastitim sredstvima svake protustranke). Politika
i dalje za Komisiju osigurava visoku kreditnu kvalitetu. Redovito se ispituje
jesu li nepodmirena jamstva u skladu s primjenjivih zahtjevima politike. Jamstveni
fond U skladu sa sporazumom između
EU-a i EIB-a o upravljanju Jamstvenim fondom najniži kreditni rejting svih međubankovnih
ulaganja mora biti P-1 agencije Moody ili njemu istovjetan. S takvim su
protustrankama uplaćeni oročeni depoziti u iznosu od 242 milijuna EUR
(2011.: 300 milijuna EUR). 8.6. Rizik likvidnosti Uzimanje i davanje zajmova Rizik likvidnosti koji
nastaje zbog uzetih zajmova uglavnom se prebija davanjem zajmova pod istim
uvjetima (naizmjenični zajmovi). Kod MFA-a i Euratoma Jamstveni fond služi
kao likvidna rezerva (ili sigurnosna mreža) za slučaj da zajmoprimci ne
ispunjavaju svoje obveze ili kasnije u plaćanju. Kod BOP-a Uredbom Vijeća
br. 431/2009 utvrđen je postupak kojim se daje dovoljno vremena za
prikupljanje sredstava s računa vlastitih sredstava Komisije otvorenih u
državama članicama. KOd EFSM-a Uredbom Vijeća br. 407/2010 utvrđen
je sličan postupak. Kad je riječ o
upravljanju imovinom i obvezama EZUČ-a u likvidaciji, Komisija zahtjevima
likvidnosti upravlja na temelju predviđanja isplate dobivenih prilikom
savjetovanja s nadležnim službama Komisije.
Riznica
Načelima proračuna
EU-a osigurava se da su ukupna novčana sredstva za godinu uvijek dovoljna
za izvršavanje svih plaćanja. Zapravo, ukupni doprinosi država članica
jednaki su iznosu plaćanja odobrenih sredstava u proračunskoj godini.
Međutim, doprinosi država članica primaju se u dvanaest rata tijekom
cijele godine, a plaćanja se temelje na temelju određenih sezonskih čimbenika.
Osim toga, u skladu s Uredbom Vijeća br. 1150/2000 (Uredba o
vlastitim sredstvima), doprinosi država članica koji se odnose na proračun
(izmjene proračuna) odobreni nakon 16. u mjesecu (N) postaju raspoloživi
tek u mjesecu N+2, a povezana plaćanja odobrenih sredstava moguće je
odmah izvršiti. Kako bi sredstva u riznici bila uvijek dovoljna za pokrivanje
plaćanja koja treba svakog mjeseca izvršavati, utvrđeni su postupci u
pogledu redovitog predviđanja novčanih sredstava, a prema potrebi i
pod određenim uvjetima mogu se zatražiti vlastita sredstva ili dodatna
sredstva od država članica. Osim navedenog, a u kontekstu dnevnih
operacija riznice Komisije, automatskim alatima za upravljanje novčanim
sredstvima omogućava se dovoljna likvidnost svih bankovnih računa
Komisije na dnevnoj osnovi.
Jamstveni
fond Fondom se upravlja u skladu
s načelom da imovina mora imati dovoljnu razinu likvidnosti i aktivacije u
vezi s relevantnim preuzetim obvezama. U fondu se mora držati najmanje 100
milijuna EUR u portfelju s dospijećem do 12 mjeseci i ta se sredstva
moraju ulagati u instrumente plaćanja. Na dan 31. prosinca 2012. ta
ulaganja uključujući novčana sredstva iznosila su 250 milijuna
EUR. Osim toga, najmanje 20 % nominalne vrijednosti fonda mora se
sastojati od instrumenata plaćanja, obveznica s nepromjenjivom stopom čije
preostalo dospijeće nije dulje od jedne godine te obveznica s promjenjivom
stopom. Na dan 31. prosinca 2012. taj odnos iznosio je 52 %.
9.
OBJAVLJIVANJE POVEZANIH
STRANAKA
9.1. POVEZANE STRANKE Povezane stranke EU-a jesu
ostali subjekti uključeni u konsolidaciju EU-a i ključno upravljačko
osoblje tih subjekata. Transakcije između tih subjekata vrše se kao dio
uobičajenih aktivnosti EU-a te stoga u skladu s računovodstvenim
pravilima EU-a nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu objavljivanja. 9.2. PRAVA OSOBA NA KLJUČNIM UPRAVLJAČKIM POLOŽAJIMA U
cilju prikazivanja informacija o transakcijama povezanih stranaka u pogledu
ključnog upravljačkog osoblja EU-a te su osobe podijeljene u sljedećih
pet kategorija: Kategorija
1: predsjednici Europskog vijeća, Komisije i Suda Kategorija
2: potpredsjednik Komisije i visoki predstavnik EU-a za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ostali potpredsjednici Komisije Kategorija
3: glavni
tajnik Vijeća, članovi Komisije, suci i nezavisni odvjetnici Suda,
predsjednik i članovi Općeg suda, predsjednik i članovi Službeničkog
suda EU-a, Ombudsman i Europski nadzornik za zaštitu podataka Kategorija
4: predsjednik i članovi Revizorskog suda Kategorija
5: najviše rangirani službenici institucija i agencija. Sažetak
njihovih prava dan je u nastavku – daljnje informacije dostupne su u Službenom
listu EU-a (L 187 od 8.8.1967. kako je zadnje izmijenjen Uredbom Vijeća
(EU, Euratom) br. 904/2012 od 24.9.2012. (L 269 od 4.10.2012.) i L 268
od 20.10.1977. kako je zadnje izmijenjen Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1293/2004
od 30.4.2004 (L 243 od 15.7.2004.)). Ostale
informacije dostupne su i u Pravilniku o osoblju objavljenom na internetskim
stranicama Europa koji je službeni dokument u kojem se opisuju prava i obveze
svih dužnosnika u EU-u. Ključno upravljačko
osoblje nije primilo povlaštene zajmove od EU-a. PRAVA KLJUČNOG UPRAVLJAČKOG OSOBLJA || EUR Pravo (po zaposleniku) || Kategorija 1 || Kategorija 2 || Kategorija 3 || Kategorija 4 || Kategorija 5 Osnovna plaća (mjesečno) || 25 351,76 || 22 963,55 –23 882,09 || 18 370,84 – 20 667,20 || 19 840,51 – 21 126,47 || 11 681,17 –18 370,84 || || || || || Doplatak za boravak u stranoj zemlji i doplatak za život u inozemstvu || 15 % || 15 % || 15 % || 15 % || 16 % || || || || || Obiteljski dodaci: || || || || || Kućanstvo (postotak plaće) Uzdržavano dijete Dijete predškolske dobi Obrazovanje ili Obrazovanje van mjesta rada || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 || 2 % + 170,52 372,61 91,02 252,81 505,39 Doplatak za predsjedavajuće suce || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || 500 - 810,74 || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || || || || || Troškovi reprezentacije || 1 418.07 || 0 - 911.38 || 500 - 607.71 || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || || || || || Godišnji putni troškovi || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || Da || || || || || Prijenosi u države članice: || || || || || Dodatak za obrazovanje* Postotak plaće* Postotak plaće bez korekcijskog koeficijenta || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % || Da 5 % Najviše 25 % Troškovi reprezentacije || Nadoknađuju se || Nadoknađuju se || Nadoknađuju se || Nije primjenjivo || Nije primjenjivo || || || || || Preuzimanje dužnosti: || || || || || Doplatak za nastanjenje Troškovi obiteljskog putovanja Troškovi preseljenja || 50 703,52 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || 45 927,10 –47 764,18 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || 36 741,68 – 41 334,40 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || 39 681,02 – 42 252,94 Nadoknađuju se Nadoknađuju se || Nadoknađuju se Nadoknađuju se Nadoknađuju se Napuštanje dužnosti: || || || || || Troškovi preseljenja Troškovi obiteljskog putovanja Troškovi preseljenja Kućanstvo (postotak plaće)** Zdravstveno osiguranje || 25 351,76 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || 22 963,55 –23 882,09 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || 18 370,84 – 20 667,20 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || 19 840,51 – 21 126,47 Nadoknađuju se Nadoknađuju se 40 % – 65 % Pokrivaju se || Nadoknađuju se Nadoknađuju se Nadoknađuju se Nije primjenjivo Nije obvezno Mirovina (postotak plaće prije oporezivanja) || Najviše 70 % || Najviše 70 % || Najviše 70 % || Najviše 70 % || Najviše 70 % || || || || || Odbici: || || || || || Porez Zajednice Zdravstveno osiguranje (postotak plaće) Posebni namet na plaću Mirovinski odbitak || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % Nije primjenjivo || 8 % – 45 % 1.8 % 5.5 % 11.6 % Broj osoba na kraju godine || 3 || 8 || 91 || 27 || 109 *uz
primjenu korekcijskog koeficijenta **plaćaju
se prve 3 godina nakon odlaska
10.
DOGAĐAJI NAKON DATUMA
BILANCE STANJA
Računovodstveni službenik
Komisije na dan potpisivanja ovog izvještaja nema saznanja ni o kakvim
materijalnim pitanjima niti je obaviješten o takvim materijalnim pitanjima
koja bi zahtijevala posebno objavljivanje u ovom odjeljku. Godišnji financijski
izvještaj i bilješke pripremljena su na temelju posljednjih dostupnih
informacija te se to odražava u prikazanim informacijama.
11.
OPSEG KONSOLIDACIJE
11.1.
KONSOLIDIRANI SUBJEKTI A. NADZIRANI SUBJEKTI (51) 1. Institucije i savjetodavna tijela (11) || Europski parlament || Europski nadzornik za zaštitu podataka Europsko vijeće || Europski gospodarski i socijalni odbor Europska komisija || Europski ombudsman Odbor regija || Europski revizorski sud Sud Europske unije || Vijeće Europske unije Europska služba za vanjsko djelovanje || || 2. Agencije EU-a (38) || 2.1. Izvršne agencije (6) || Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu || Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije Izvršna agencija za zdravlje i potrošače || Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu Izvršna agencija za istraživanje || Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća || 2.2. Decentralizirane agencije (32) || Europska agencija za pomorsku sigurnost || Europska agencija za sigurnost hrane Europska agencija za lijekove || Europska agencija za željeznice Nadzorno tijelo za europski GNSS || Ured Zajednice za biljne sorte Europska agencija za kemikalije || Europska agencija za kontrolu ribarstva Fuzija za energiju (Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije) || Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama Eurojust || Europska policijska akademija (CEPOL) Europski institut za jednakost spolova || Europski policijski ured (EUROPOL) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu || Europska agencija za sigurnost zračnog prometa Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti || Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost Europska agencija za okoliš || Agencija Europske unije za temeljna prava Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja || Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje Europska agencija za suradnju europskih regulatora || Prevoditeljski centar za tijela Europske unije Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo || Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala Europski potporni ured za azil* || Europska zaklada za izobrazbu Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije || Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica EU-a || Ured EU-a za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajn) 3. Ostali nadzirani subjekti (2) || Europska zajednica za ugljen i čelik (u likvidaciji) || Europski institute za inovacije i tehnologiju || B. ZAJEDNIČKI POTHVATI (5) Međunarodna organizacija za energiju fuzije ITER || Zajedničko poduzeće Galileo u likvidaciji Zajedničko poduzeće SESAR || Zajedničko poduzeće IMI Zajedničko poduzeće FCH || || C. PRIDRUŽENI SUBJEKTI (4) Europski investicijski fond || Zajedničko poduzeće ARTEMIS Zajedničko poduzeće Clean Sky || Zajedničko poduzeće ENIAC *prvi put konsolidirani 2012. 11.2. NEKONSOLIDIRANI SUBJEKTI Iako EU upravlja imovinom
subjekata navedenih u nastavku, oni ne ispunjavaju zahtjeve za konsolidaciju te
stoga nisu uključeni u financijski izvještaj EU-a.
11.2.1. Europski razvojni fond (ERF) Europski razvojni fond
(ERF) glavni je instrument za pružanje pomoći EU-a u okviru razvojne
suradnje afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) te
prekomorskih zemalja i područja (PZP). Njegovo osnivanje predviđeno
je Ugovorom iz Rima iz 1957. u cilju davanja tehničke i financijske pomoći,
u početku samo afričkim zemljama s kojima su neke država članice
povijesno povezane. ERF se ne financira iz
proračuna EU-a, već izravnim doprinosima država članica o kojima
se pregovara na međuvladinoj razini. Sredstvima ERF-a upravljaju Komisija
i EIB. Svaki ERF obično se zaključuje na razdoblje od oko pet godina.
Od sklapanje prve konvencije o partnerstvu 1964. programski ciklusi ERF-a u načelu
su pratili cikluse partnerskih sporazuma i konvencija. ERF je uređen posebnom
Financijskom uredbom (SL L 78 od 19.3.2008.) kojom je predviđeno
podnošenje vlastitih financijskih izvještaja odvojenih od izvještaja EU-a. Godišnji
financijski izvještaji i upravljanje sredstvima ERF-a podliježu vanjskom
nadzoru Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta. U svrhu informiranja
u nastavku su prikazani bilanca stanja i izvještaj o financijskom rezultatu za Osmi,
Deveti i Deseti ERF: BILANCA STANJA – Osmi, Deveti i Deseti ERF || || || u milijunima EUR || 31.12.2012. || 31.12.2011. Dugotrajna imovina || 438 || 380 Kratkoročna imovina || 2 094 || 2 510 UKUPNA IMOVINA || 2 532 || 2 890 Kratkoročne obveze || (1 057) || (1 033) Dugoročne obveze || (40) || - UKUPNE OBVEZE || (1 097) || (1 033) || || NETO IMOVINA || 1 435 || 1 857 || || FONDOVI I PRIČUVE || || Pozvani kapital fonda || 29 579 || 26 979 Ostale pričuve || 2 252 || 2 252 Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina || (27 374) || (24 674) Poslovni rezultat godine || (3 023) || (2 700) NETO IMOVINA || 1 435 || 1 857 IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU – Osmi, Deveti i Deseti ERF || || || u milijunima EUR || 2012. || 2011. Prihodi od poslovanja || 124 || 99 Troškovi poslovanja || (3 017) || (2 702) Administrativni troškovi || (107) || (75) GUBITAK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI || (3 001) || (2 679) Financijske aktivnosti || (22) || (21) POSLOVNI REZULTAT GODINE || (3 023) || (2 700) 11.2.2. Sustav zdravstvenog osiguranja Sustav zdravstvenog
osiguranja jest sustav kojim se osoblju raznih tijela EU-a daje zdravstveno
osiguranje. Sredstva Sustava smatraju se njegovim vlastitim sredstvima te nisu
pod nadzorom EU-a iako Komisija upravlja njegovom financijskom imovinom. Sustav
se financira doprinosima svojih članova (osoblje) i zaposlenika
(institucije/agencije/tijela). Sav višak ostaje u sustavu.
Sustav ima četiri
zasebna dijela – glavnim dijelom obuhvaćeno je osoblje institucija i
agencija EU-a, a trima manjim dijelovima obuhvaćeno je osoblje Europskog
sveučilišnog institute, europskih škola i osoblja koje radi izvan EU-a
poput osoblja u delegacijama EU-a. Ukupna imovina sustava iznosila je na dan
31. prosinca 2012. ukupno 296 milijuna EUR (2011.: 294 milijuna EUR).
11.2.3. Jamstveni fond sudionika
(PGF) Određeni iznosi
pretfinanciranja isplaćeni u okviru Sedmog istraživačkog okvirnog
programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) pokrivaju se iz Jamstvenog
fonda sudionika (PGF) – pretfinanciranje isplaćeno 2012 iznosilo je ukupno
4 milijarde EUR (2011.: 3,3 milijarde EUR). Taj je fond odvojen od EU-a i ne
konsolidira se u ovom izvještaju, PGF je instrument uzajamne koristi
osnovan za pokrivanje financijskih rizika EU-a i sudionika tijekom provedbe
neizravnih djelovanja FP7, njegova kapitala i interesa u cilju sigurnosti
izvedbe. Tijekom trajanja djelovanja doprinos svih sudionika u neizravnim
djelovanja u obliku bespovratnih sredstava iznosi 5 % ukupnog doprinosa
EU-a kapitalu PGF-a. Stoga su sudionici vlasnici PGF-a, a EU (koji zastupa
Komisija) njihovo je izvršno tijelo. Po završetku neizravnog djelovanja
sudionicima se u cijelosti vraćaju njihovi doprinosi kapitalu, osim ako je
PGF pretrpio gubitke zbog korisnika koji nisu izvršili svoje obveze – u tom slučaju
sudionicima se vraća najmanje 80 % njihovih doprinosa. Stoga PGF jamči
financijski interes EU-a i sudionika. Proračunski PGF 31.
prosinca 2012. iznosio je ukupno 1 452 milijuna EUR (2011.: 1 171
milijun EUR). Sredstva PGF-a smatraju se njegovim vlastitim sredstvima te nisu
pod nadzorom EU-a, a njegovom financijskom imovinom upravlja EIB. EUROPSKA UNIJA AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA I BILJEŠKE* FINANCIJSKA GODINA 2012.
* Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na
milijune eura neki financijski podaci iz proračunskih tablica koje slijede
ne daju točan zbroj.
SADRŽAJ
Stranica DIO II.: AGREGIRANI
IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU
PRORAČUNA I BILJEŠKE 1. Rezultati izvršenja proračuna
EU-a i bilješke: 1.1.
Rezultat provedbe proračuna EU-a 90 1.2.
Usklađivanje poslovnog rezultata s proračunskim rezultatom 90 1.3.
Izvještaj o usporedbi proračuna i stvarnih iznosa 91 Agregirani podaci
o izvršenju proračuna 2. Prihodi: Sažetak izvršenja proračunskih prihoda 102 3.
Rashodi: 3.1. Podjela i promjena odobrenih sredstava za
preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje po naslovima
financijskog okvira 103 3.2. Izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje
obveza po naslovima financijskog okvira 103 3.3. Izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje
po naslovima financijskog okvira 104 3.4.
Promjene nepodmirenih preuzetih obveza po naslovima financijskog okvira 105 3.5.
Podjela nepodmirenih odobrenih sredstava po godini nastanka i naslovima
financijskog okvira 105 3.6. Podjela i promjena odobrenih sredstava za
preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje po područjima
politike 106 3.7. Izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje
obveza po područjima politike 107 3.8. Izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje
po područjima politike 108 3.9.
Promjene nepodmirenih preuzetih obveza po područjima politika 109 3.10.
Podjela nepodmirenih odobrenih sredstava po godini nastanka i područjima
politika 110 4.
Institucije i agencije: 4.1. Sažetak
izvršenja proračunskih prihoda po institucijama 111 4.2. Izvršenje
odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje
po institucijama 112 4.3.
Prihod agencija: proračunska predviđanja,
prava i primljeni iznosi 113 4.4.
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje po
agencijama 114 4.5.
Proračunski rezultat uključujući agencije 115 REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-a || 1.1. REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-A || u milijunima EUR || 2012. || 2011. || Prihodi u financijskoj godini || 139 541 || 130 000 || Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu || (137 738) || (128 043) || Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N+1 || (936) || (1 019) || Poništenje neupotrijebljenih odobrenih sredstava za plaćanja prenesenih iz godine N-1 || 92 || 457 || Razlike u tečajevima stranih valuta za godinu || 60 || 97 || Proračunski rezultat* || 1 019 || 1 492 || *od čega rezultat
EFTA-e iznosi 4 milijuna EUR u 2012. i 5 milijuna EUR u 2011. Proračunski višak za
EU (1 023 milijuna EUR) vraća se državama članicama tijekom
naredne godine odbitkom od iznosa koje trebaju platiti u toj godini. 1.2. USKLAĐIVANJE
POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM u milijunima EUR || 2012. || 2011. POSLOVNI REZULTAT GODINE || (5 329) || (1 789) || || Prihodi || || Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu naplaćena || (2 000) || (371) Prava utvrđena u prethodnim godinama naplaćena u tekućoj godini || 4 582 || 2 072 Obračunani prihodi (neto) || (38) || (236) Izdaci || || Obračunani izdaci (neto) || (1 933) || 3 410 Izdaci iz prethodne godine plaćeni u tekućoj godini || (2 695) || (936) Neto učinak pretfinanciranja || 1 210 || 1 131 Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u sljedeću godinu || (4 666) || (1 211) Plaćanja na temelju prijenosa i poništenja neupotrijebljenih odobrenih sredstava za plaćanje || 4 768 || 2 000 Promjene pričuve || 7 805 || (2 109) Ostalo || (670) || (378) Poslovni rezultat agencija i EZUČ-a || (15) || (91) || || PRORAČUNSKI REZULTAT GODINE || 1 019 || 1 492 1.3. IZVJEŠTAJ O USPOREDBI PRORAČUNA
I STVARNIH IZNOSA 1.3.1. PRIHODI || || || u milijunima EUR || || Početni proračun || Konačni proračun || Stvarni prihodi || 1. Vlastita sredstva || 127 512 || 128 655 || 128 886 || od čega carine || 19 171 || 16 701 || 16 261 || od čega PDV || 14 499 || 14 546 || 14 648 || od čega BND || 93 719 || 97 284 || 97 856 || 3. Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe || 0 || 1 994 || 2 041 || 4. Prihodi na temelju zaposlenih u institucijama i ostalim tijelima Unije || 1 312 || 1 312 || 1 236 || 5. Prihodi koji proizlaze iz administrativnog poslovanja institucija || 60 || 68 || 612 || 6. Doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima Unije || 50 || 50 || 2 928 || 7. Zatezne kamate i novčane kazne || 123 || 3 648 || 3 807 || 8. Uzimanje i davanje zajmova || 0 || 0 || 0 || 9. Razni prihodi || 30 || 30 || 31 || Ukupno || 129 088 || 135 758 || 139 541 || 1.3.2. OBVEZE PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA u milijunima EUR || || Početni proračun || Konačni proračun* || Obveze || 1. Održivi rast || 67 506 || 70 842 || 69 000 || 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 59 976 || 62 198 || 60 817 || 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost, pravda || 2 065 || 2 994 || 2 892 || 4. EU kao globalni čimbenik || 9 406 || 9 931 || 9 753 || 5. Administracija || 8 280 || 9 113 || 8 822 || 6. Naknade || 0 || 0 || 0 || Ukupno || 147 232 || 155 077 || 151 284 || 1.3.3. OBVEZE PO PODRUČJIMA POLITIKA || u milijunima EUR || || Početni proračun || Konačni proračun* || Obveze || 01. Gospodarski i financijski poslovi || 611 || 536 || 535 || 02. Poduzetništvo || 1 148 || 1 276 || 1 236 || 03. Tržišno natjecanje || 92 || 96 || 94 || 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 581 || 11 818 || 11 782 || 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 58 587 || 60 877 || 59 514 || 06. Mobilnost i promet || 1 664 || 1 754 || 1 713 || 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 493 || 508 || 496 || 08. Istraživanje || 5 930 || 7 618 || 7 059 || 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 678 || 1 985 || 1 878 || 10. Izravno istraživanje || 411 || 932 || 494 || 11. Pomorstvo i ribarstvo || 1 033 || 1 011 || 1 007 || 12. Unutarnje tržište || 101 || 107 || 101 || 13. Regionalna politika || 42 045 || 42 662 || 42 647 || 14. Oporezivanje i carinska unija || 143 || 147 || 144 || 15. Obrazovanje i kultura || 2 697 || 3 292 || 3 088 || 16. Komunikacija || 262 || 271 || 265 || 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 687 || 653 || 639 || 18. Unutarnji poslovi || 1 264 || 1 322 || 1 290 || 19. Vanjski odnosi || 4 817 || 4 969 || 4 872 || 20. Trgovina || 104 || 106 || 104 || 21. Razvoj i odnosi s državama AKP-a || 1 498 || 1 733 || 1 719 || 22. Proširenje || 1 088 || 1 166 || 1 135 || 23. Humanitarna pomoć || 900 || 1 299 || 1 294 || 24. Borba protiv prijevara || 79 || 79 || 79 || 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 194 || 204 || 196 || 26. Administracija Komisije || 1 017 || 1 200 || 1 149 || 27. Proračun || 69 || 63 || 61 || 28. Revizija || 12 || 12 || 12 || 29. Statistika || 134 || 144 || 135 || 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 335 || 1 321 || 1 318 || 31. Jezične usluge || 399 || 477 || 435 || 32. Energetika 34. Pravosuđe || 718 218 || 764 233 || 731 222 || 40. Pričuve 90. Ostale institucije || 759 3 464 || 461 3 983 || 0 3 841 || Ukupno || 147 232 || 155 077 || 151 284 || *uključujući
izmjene proračuna, prenesena odobrena sredstva i namjenske prihode 1.3.2.
RASHODI PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA u milijunima EUR || Početni proračun || Konačni proračun* || Izvršena plaćanja || 1. Održivi rast || 55 337 || 63 753 || 61 585 || 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 57 034 || 60 409 || 59 096 || 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 1 484 || 2 477 || 2 375 || 4. EU kao globalni čimbenik || 6 955 || 7 182 || 7 064 || 5. Administracija || 8 278 || 9 824 || 8 564 || 6. Naknade || 0 || 0 || 0 || Ukupno || 129 088 || 143 644 || 138 683 || 1.3.3.
RASHODI PO PODRUČJIMA POLITIKA || u milijunima EUR || Početni proračun || Konačni proračun* || Izvršena plaćanja 01. Gospodarski i financijski poslovi || 511 || 493 || 484 02. Poduzetništvo || 1 079 || 1 395 || 1 271 03. Tržišno natjecanje || 92 || 103 || 92 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 9 075 || 11 755 || 11 699 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 55 880 || 59 242 || 57 948 06. Mobilnost i promet || 1 079 || 1 156 || 1 105 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 393 || 409 || 382 08. Istraživanje || 4 218 || 6 245 || 5 307 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 357 || 1 776 || 1 501 10. Izravno istraživanje || 404 || 893 || 466 11. Pomorstvo i ribarstvo || 806 || 757 || 745 12. Unutarnje tržište || 98 || 112 || 99 13. Regionalna politika || 35 538 || 38 282 || 38 254 14. Oporezivanje i carinska unija || 110 || 140 || 130 15. Obrazovanje i kultura || 2 112 || 3 059 || 2 761 16. Komunikacija || 253 || 278 || 256 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 592 || 652 || 635 18. Unutarnji poslovi || 756 || 860 || 835 19. Vanjski odnosi || 3 276 || 3 271 || 3 233 20. Trgovina || 102 || 111 || 105 21. Razvoj i odnosi s državama AKP-a || 1 310 || 1 475 || 1 429 22. Proširenje || 921 || 976 || 943 23. Humanitarna pomoć || 842 || 1 141 || 1 128 24. Borba protiv prijevara || 74 || 83 || 71 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 193 || 219 || 195 26. Administracija Komisije || 1 001 || 1 343 || 1 149 27. Proračun || 69 || 73 || 61 28. Revizija || 12 || 13 || 12 29. Statistika || 122 || 148 || 128 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 335 || 1 321 || 1 318 31. Jezične usluge || 399 || 501 || 433 32. Energetika || 1 339 || 782 || 723 34. Pravosuđe || 187 || 206 || 190 40. Pričuve || 90 || 0 || 0 90. Ostale institucije || 3 464 || 4 376 || 3 596 Ukupno || 129 088 || 143 644 || 138 683 *uključujući
izmjene proračuna, prenesena odobrena sredstva i namjenske prihode U početno donesenom
proračunu, koji je 1. prosinca 2011. potpisao predsjednik Europskog
parlamenta, odobrena sredstva za plaćanje iznosila su 129 088
milijuna EUR, a iz vlastitih sredstava izdvojeno je ukupno 127 512
milijuna EUR. Procjene prihoda i rashoda u početnom proračunu obično
se prilagođavaju tijekom proračunske godine, a izmjene se prikazuju u
izmjenama proračuna. Zahvaljujući prilagodbama vlastitih sredstava na
temelju BND-a proračunski prihodi točno odgovaraju proračunskim
rashodima. U skladu s načelom uravnoteženosti, proračunski prihodi i
rashodi (odobrena sredstva za plaćanje) moraju biti u ravnoteži. Prihodi: Tijekom 2012. doneseno je šest
izmjena proračuna. Uzimajući u obzir te izmjene ukupni konačni
prihodi u proračunu za 2012. iznosili su 135 758 milijuna EUR. To je
financirano vlastitim sredstvima u iznosu od 128 655 milijuna (1 143
milijuna EUR više no što je na početku planirano), a ostatak iz ostalih
prihoda. Povećana potreba za financiranjem odobrenih sredstava za plaćanje
obuhvaćena je uglavnom unošenjem iznosa od 3 525 milijuna EUR u
ostale prihode Izmjene proračuna br. 6/2012 koji je prikupljen od novčanih
kazni i zateznih kamata. Kad je riječ o
rezultatu vlastitih sredstava, prikupljeni iznos tradicionalnih vlastitih
sredstava bio je približan predviđenom iznosu. Do toga je došlo jer su
proračunske procjene izmijenjene u vrijeme donošenje Izmjene proračuna
br. 4/2012 (u skladu s novim makroekonomskim predviđanjima za proljeće
2012. umanjene su za 1 520 milijuna EUR) još jednom izmijenjene u Izmjeni
proračuna br. 6/2012 kako bi se u obzir uzeo stvarni tempo
prikupljanja sredstava. Stoga su vlastita sredstva još jednom umanjena za 950
milijuna EUR. I konačna plaćanja
PDV-a i BND-a država članica približna su konačnoj proračunskoj
procjeni. Do razlika između predviđenih iznosa i stvarno plaćenih
iznosa došlo je zbog razlika između tečajeva eura upotrijebljenih u
proračunske svrhe i tečajeva koje su vrijedili u vrijeme kad su države
članice izvan EMU-a stvarno izvršile svoja plaćanja. Rashodi: Godina 2012. bila je šesta
i pretposljednja godina tekućeg programskog razdoblja 2007. – 2013.
Svi veliki programi provodili su se prilično brzo, a broj naloga za plaćanje
znatno se povećao, što je uobičajeno prije završetka ciklusa. U općem
kontekstu fiskalne konsolidacije u državama članicama, izglasani proračun
za 2012. prilično je konzervativan. To i sve veći broj zahtjeva za
povrat, uz znatan broj neplaćenih naloga za plaćanje iz 2011.,
stvorili su visok pritisak na odobrena sredstva za plaćanje, što je
trebalo riješiti opreznim upravljanjem proračunom tijekom godine i konačno
njegovim izmjenama. Kad je riječ o
obvezama, odobreni proračun te postavljeni politički ciljevi u
cijelosti su realizirani (99,6 %). Najveća
prilagodba u izmjenama proračuna tijekom godine odnosila se na povećanje
u iznosu od 650 milijuna EUR za ITER, u skladu sa sporazumom iz prosinca 2011.
o njegovom financiranju, i u iznosu od 688 milijuna EUR za mobilizaciju Fonda
solidarnosti Europske unije, čiji su rashodi po prirodi nepredvidljivi. U Izmjeni proračuna br. 6/2012 obveze
smanjene su za 142 milijuna EUR vraćanjem neupotrijebljenih iznosa do
gornje granice, osobito u vezi s pričuvom za međunarodne sporazume o
ribarstvu te programima za iskorjenjivanje i nadzor bolesti životinja. Krajem godine u Izmjeni
proračuna br. 6/2012 povećana je ukupna razina odobrenih
sredstava za plaćanje za 6 milijardi EUR, čime je početni proračun
povećan za 4,8 %. Nedostatak plaćanja utjecao je na gotovo sve
naslove, osobito na naslov 1.b „Kohezija za rast i zapošljavanje.” Treba
napomenuti da je dogovoreni iznos od 6 milijardi EUR za 3 milijarde EUR niži od
iznosa koji je tražila Komisija. Naposljetku, na kraju godine 2012. iznos neplaćenih
zahtjeva za plaćanje dosegao je 16,2 milijarde EUR za tekuće
programsko razdoblje kohezijske politike (2007. – 2013.) uz dodatnih
1,1 milijardu EUR povezanih s programima 2000. – 2006. Ti će se
iznosi morati platiti 2013. Kao i u slučaju obveza, odobrena sredstva za
plaćanje u proračunskoj liniji za Fond solidarnosti Europske unije
tijekom godine povećana su za 688 milijuna EUR. Neupotrijebljena izglasana
odobrena sredstva za plaćanje iznosila su 1 102 milijuna EUR (2011.:
1 582 milijuna EUR), a nakon prijenosa u 2013. ukupno 166 milijuna EUR
(2011.: 562 milijuna EUR) nisu se više mogla upotrijebiti. Podrobnija analiza proračunskih
prilagodbi, njihov odgovarajući kontekst, opravdanost i učinak
predstavljeni su u Izvještaju Komisije o proračunskom i financijskom
upravljanju iz 2012. dijelu A „Pregled na razini proračuna” i dijelu B
koji se bavi svim naslovima višegodišnjeg financijskog okvira. BILJEŠKE O IZVRŠENJU PRORAČUNA EU-a 1. Opći pregled Proračunsko računovodstvo
Europske unije (EU) vodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012
Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. (SL L 298 od 26.
listopada 2012.) o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći
proračun Unije (u daljnjem tekstu: „Financijska uredba”) i Delegirane
uredbe Komisije (EU) br. 2368/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za
primjenu te Financijske uredbe. Općim proračunom kao glavnim
instrumentom financijske politike Unije svake se godine osiguravaju te
odobravaju prihodi i rashodi Unije. Komisija svake godine vrši
procjenu prihoda i rashoda svih institucija za predmetnu godinu i sastavlja
nacrt proračuna te ga šalje proračunskom tijelu. Na temelju toga
nacrta Vijeće donosi svoje stajalište o kojem se potom pregovara između
dviju strana proračunskog tijela. Predsjednik Parlamenta izjavljuje da je
zajednički nacrt proračuna konačno donesen te se proračun
može izvršiti. Zadaća izvršenja proračuna uglavnom je u nadležnosti
Komisije. Struktura proračuna za Komisiju sastoji se od
administrativnih odobrenih sredstava i odobrenih sredstava za poslovanje.
Ostale institucije imaju samo administrativna odobrena sredstva. Osim toga, u
proračunu se razlikuju dvije vrste odobrenih sredstava: nediferencirana
odobrena sredstva i diferencirana odobrena sredstva. Nediferencirana odobrena
sredstva upotrebljavaju se za financiranje djelovanja na godišnjoj osnovi
(sukladne s načelom jedne godine). Diferencirana odobrena sredstva uvedena
su kako bi se načelo jedne godine uskladilo s potrebom upravljanja višegodišnjim
djelovanjima. Njima su obuhvaćena višegodišnja djelovanja. Diferencirana odobrena
sredstva dijele se na odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena
sredstva za plaćanje: –
odobrena
sredstva za preuzimanje obveza: njima je obuhvaćen ukupan trošak pravnih obveza
preuzetih za tekuću financijsku godinu za djelovanja koja se protežu na više
godina. Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne
financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje
obroke ako je to određeno temeljnim aktom. –
sredstva
za plaćanje: njima su obuhvaćeni rashodi za obveze preuzete za tekuću
financijsku godinu i/ili prethodne financijske godine. Podrijetlo odobrenih
sredstava Glavni izvor odobrenih
sredstava jest proračun Unije za tekuću godinu. Međutim, postoje
druge vrste odobrenih sredstva koji proizlaze iz odredaba Financijske uredbe.
Ona potječu iz prethodnih financijskih godina ili vanjskih izvora: –
Odobrena
sredstva početnog proračuna utvrđena za tekuću godinu
mogu se dopuniti prijenosima između proračunskih linija i
izmjenama proračuna. –
Odobrenim
sredstvima prenesenima iz prethodnih godina ili ponovno stavljenima na
raspolaganje također se dopunjuje tekući proračun. To su (i.)
nediferencirana odobrena sredstva za plaćanje koji se mogu prenositi
automatski samo za jednu financijsku godinu i (ii.) odobrena sredstva prenesena
na temelju odluke institucija u jednom od dva sljedeća slučaja: ako
su završene pripremne faze ili je pravna osnova naknadno donesena. Odobrena
sredstva stavljena na raspolaganja kao rezultat oslobađanja sredstava: to
podrazumijeva ponovni unos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u vezi sa
strukturnim fondovima, a koji su oslobođeni. Iznosi se iznimno mogu
ponovno unijeti u slučaju pogreške Komisije ili ako su neophodni za dovršenje
programa. –
Namjenski
prihodi koji
se sastoje od: –
i.
povrata sredstava ako se iznosi unose u proračunske linije kao namjenski
prihod u kojem su nastali prvotni rashodi i mogu se prenositi bez ograničenja
–
ii.
odobrena sredstva EFTA-e: Na temelju sporazuma o Europskom gospodarskom
prostoru (EGP) omogućavaju se financijski doprinosi njegovih članovi
za određene aktivnosti u proračunu EU-a. Predmetne proračunske
linije i planirani iznosi objavljuju se u Prilogu III. proračunu EU-a.
Iznosi u predmetnim linijama povećavaju se zahvaljujući doprinosu
EFTA-a. Odobrena sredstva neiskorištena na kraju godine poništavaju se i vraćaju
državama EGP-a. –
iii.
prihodi od trećih strana i ostalih zemalja koje su sklopile sporazume s
EU-om, a koji podrazumijevaju financijski doprinos aktivnostima EU-a. Primljeni
iznosi smatraju se prihodom trećih strana i dodjeljuju se predmetnim proračunskim
linijama (često u području istraživanja) i mogu se prenositi bez
ograničenja. –
iv. rad
za treće osobe: kao dio svojih aktivnosti istraživački centri EU-a
mogu raditi za vanjska tijela. Kao prihod od trećih strana, rad za treće
strane namijenjeni su posebnim proračunskim linijama i mogu se prenositi
bez ograničenja i –
v.
Odobrena sredstva stavljena na raspolaganja kao rezultat otplate plaćanja:
riječ je o sredstvima EU-a koja su otplatili korisnici i mogu se prenositi
bez ograničenja. Sastav raspoloživih
odobrenih sredstava –
početni
proračun
= odobrena sredstva izglasana u prosincu godine N-1 –
odobrena
sredstva konačnog proračuna = odobrena sredstva donesenog početnog
proračuna + odobrena sredstva izmjene proračuna + prijenosi + dodatna
odobrena sredstva –
dodatna
odobrena sredstva = namjenski prihodi (vidi gore) + odobrena sredstva prenesena iz
prethodne financijske godine ili ponovno stavljena na raspolaganje nakon
njihova oslobađanja. 1.1. PRORAČUNSKI REZULTAT
PREDMETNE GODINE Iznosi vlastitih sredstava
uneseni u izvještaj jesu iznosi uplaćeni tijekom godine na račune
koje su vlade država članica otvorile u ime Komisije. U slučaju viška
prihodi se sastoje i od proračunskog rezultata prethodne financijske
godine. Ostali prihodi uneseni u izvještaj jesu stvarno primljeni iznosi
tijekom godine. U cilju izračuna proračunskog
rezultata za godinu rashodi se sastoje od plaćanja na temelju odobrenih
sredstava za plaćanje u godini uz sva odobrena sredstva u toj godini koja
su prenesena u narednu godinu. Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za
plaćanje za godinu jesu plaćanja koja do 31. prosinca financijske
godine izvršava računovodstveni službenik. U slučaju Europskog fonda
za jamstva u poljoprivredi plaćanja izvršavaju države članice između
16. listopada godine N-1 i 15. listopada godine N, uz uvjet da je računovodstveni
službenik do 31. siječnja godine N+1 obaviješten o obvezama i odobrenju.
Rashodi EFJP-a mogu ovisiti o odluci o sukladnosti nakon provedenih nadzora u
državama članicama. Proračunski rezultat
sastoji se od dva elementa: rezultata EU-a i rezultata sudjelovanja država
EFTA-e koje su članice EGP-a. U skladu s člankom 15. Uredbe br. 1150/2000
o vlastitim sredstvima taj rezultat predstavlja razliku između: –
ukupnih
prihoda primljenih u toj godini –
ukupnih
plaćanja izvršenih na temelju odobrenih plaćanja za tu godinu i
ukupnog iznosa odobrenih sredstava za tu godinu prenesenih u narednu godinu. Konačnom iznosu dodaje
se ili oduzima sljedeće: –
neto saldo
poništenih odobrenih sredstava za plaćanje prenesenih iz prethodnih godina
i sva plaćanja koja, zbog promjenjivog tečaja eura, premašuju
nediferencirana odobrena sredstva prenesena iz prethodne godine –
saldo
dobiti i gubitka na temelju promjene tečaja stranih valuta tijekom godine. Proračunski rezultat
vraća se državama članicama u narednoj godini odbitkom od iznosa koje
trebaju platiti u toj godini. Odobrena sredstva prenesena
iz prethodne financijske godine u pogledu doprinosa i rada trećih strana,
koja se po definiciji uvijek mogu upotrijebiti, unose se u dodatna odobrena
sredstvima za financijsku godinu. Time se objašnjava razlika između
prijenosâ iz prethodne godine unesenih u izvještaj o izvršenju proračuna
za 2012. i prijenosâ u narednu godinu unesenih u izvještaj o izvršenja proračuna
za 2011. Odobrena sredstva za plaćanje za ponovnu uporabu i
odobrena sredstva ponovno stavljena na raspolaganje nakon otplate plaćanja
ne uzimaju se u obzir pri izračunu godišnjeg financijskog rezultata. Prenesenim odobrenim
sredstvima za plaćanje obuhvaćeni su automatski prijenosi i prijenosi
na temelju odluke. Pri poništenju neiskorištenih odobrenih sredstava prenesenih
iz prethodne godine prikazuju se poništenja odobrenih sredstava prenesenih
automatski i na temelju odluke. To uključuje i smanjenje odobrenih
sredstava namjenskih prihoda prenesenih u narednu godinu u usporedbi s 2011. 1.2. USKLAĐIVANJE
POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM Poslovni rezultat godine
izračunava se na temelju načela računovodstva nastanka događaja.
Međutim, proračunski rezultat temelji se na prilagođenim
pravilima gotovinskog računovodstva u skladu s Financijskom uredbom. Budući
da su oba rezultati istih osnovnih transakcija, za nadzor je potrebno
provjeriti je li ih moguće uskladiti. U tablici u nastavku prikazano je to
usklađivanje, pri čemu se naglašavaju ključni usklađeni
iznosi podijeljeni na prihodovne i rashodovne stavke. Usklađene stavke –
prihodi Stvarni proračunski
prihod u financijskog godini odgovara prihodima prikupljenima na temelju prava
utvrđenih tijekom godine i iznosa prikupljenih na temelju prava utvrđenih
u prethodnim godinama. Stoga u svrhu usklađivanja
od poslovnog rezultata treba oduzeti iznose na temelju prava utvrđenih
tijekom godine koji još nisu prikupljeni, jer oni nisu dio proračunskih
prihoda. S druge strane u svrhu usklađivanja
poslovnom rezultatu treba dodati iznose na temelju prava utvrđenih
prethodnih godina prikupljenih tijekom godine. Neto obračunane
prihode uglavnom
čine obračunani prihodi za poljoprivredne pristojbe, vlastita
sredstva te kamate i dividende. U obzir se
uzima samo neto učinak, tj. obračunani prihodi za tekuću godinu
umanjeni za poništene obračunane prihode iz prethodnih godina. Usklađene stavke –
rashodi Neto obračunane
izdatke čine
uglavnom obračunane obveze za izračun granične vrijednosti na
kraju godine, tj. opravdani izdaci korisnika sredstava Komisije koji Komisiji
još nisu prijavljeni. Iako se obračunani
izdaci ne smatraju proračunskim rashodima, plaćanja izvršena u tekućoj
godini koja se odnose na račune uknjižene u prethodnim godinama dio su
proračunskih rashoda tekuće godine. Neto učinak
pretfinanciranja jest kombinacija (1.) novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u
tekućoj godini i priznatih kao proračunski rashod u godini i (2.)
obračunatih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini
ili prethodnim godinama prihvaćanjem opravdanih troškova. Drugo navedeno jest obračunski izdatak, ali ne
u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanja početnih
iznosa pretfinanciranje već u vrijeme plaćanja smatraju proračunskim
rashodom. Pored
plaćanja na temelju odobrenih sredstava za plaćanja za godinu, pri
izračunu proračunskog rezultata za godinu treba uzeti u obzir i
odobrena sredstva za tu godinu koja se prenose u sljedeću godinu (u
skladu s člankom 15. Uredbe br. 1150/2000).
Isto se primjenjuje i na proračunska plaćanja u tekućoj
godini nastala zbog prijenosa i poništenja neupotrijebljenih odobrenih
sredstava za plaćanje. Promjene pričuve odnose se na procjene u računovodstvu na temelju
nastanka poslovnih događaja na kraju godine (uglavnom primanja zaposlenih)
koji ne utječu na proračunsko računovodstvo. Ostale usklađene iznose čine različiti
elementi poput amortizacije imovine, stjecanja imovine, plaćanje kapitalnih
najmova i financijsko sudjelovanje u kojem su postupanje s proračunskim računovodstvom
i računovodstvom na temelju nastanka poslovnih događaja različiti.
2. IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA: PRIHODI Izvještaji o izvršenju
proračuna predstavljena su na temelju ovih bilješki. Većina prihoda potječe
iz vlastitih sredstava. To je utvrđeno u članku
311. Ugovora o funkcioniranju EU-a koji glasi: „Ne dovodeći u pitanje
ostale prihode, proračun se u cijelosti financira iz vlastitih izvora.” Glavni dio proračunskih
rashoda financira se iz vlastitih sredstava. Ostali prihodi predstavljaju samo
mali dio ukupnog financiranja. Vlastita sredstva mogu se
podijeliti na sljedeće kategorije: (1)
Tradicionalna
vlastita sredstva (TOR) kojima su obuhvaćene carine i pristojbe na šećer.
Ta se vlastita sredstva obračunavaju gospodarskim subjektima te ih u ime
EU-a prikupljaju države članice. Međutim, države članice mogu
zadržati 25 % tog iznosa kao naknadu za troškove prikupljanja. Carine se
obračunavaju na uvoz proizvoda iz trećih zemalja po stopama na
temelju Zajedničke carinske tarife. Pristojbe na šećer plaćaju
proizvođači šećera za financiranje rashoda za izvozne subvencije
za šećer. TOR obično čini +/- 13 % prihoda od
vlastitih sredstava. (2)
Vlastita
sredstva na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) obračunavaju se na
osnovice PDV-a država članica koje su u tu svrhu usklađene u skladu s
pravilima EU-a. Isti se postotak obračunava na usklađene osnovice
svih država članica. Međutim, gornja granica osnovice PDV-a koja se
uzima u obzir iznosi 50 % BND-a država članica. Sredstava na temelju
PDV-a obično čine oko 12 % prihoda od vlastitih sredstava. (3)
Sredstva
na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND) upotrebljava se za usklađivanje
proračunskih prihoda i rashoda, tj. za financiranje dijela proračuna
koji nije obuhvaćen ostalim izvorima prihoda. Na BND-ove država članica
primjenjuje se postotak koji se utvrđuje u skladu s pravilima EU-a.
Sredstava na temelju BND-a obično čine +/- 75 % prihoda od
vlastitih sredstava. Vlastita sredstva
dodjeljuju se u skladu s pravilima utvrđenima u Odluci Vijeća br. 2007/436/EZ,
Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica
(Odluka o vlastitim sredstvima (ORD) iz 2007.). Odluka
o vlastitim sredstvima iz 2007. stupila je na snagu 1. ožujka 2009., ali pravni učinak proizvodi od 1. siječnja
2007. Stoga je za proračunsku godinu
2009. naknadno uzet u obzir retroaktivni učinak. 2.1. Tradicionalna vlastita
sredstva Tradicionalna vlastita
sredstva: svi utvrđeni iznosi
tradicionalnih vlastitih sredstava moraju se knjižiti na jednom od računa
nadležnih tijela. – Svi iznosi na redovitim računima
iz članka 6. stavka 3. točke (a) Uredbe br. 1150/2000 vraćaju
se ili se za njih daje jamstvo. – Svi iznosi na redovitim računima
iz članka 6. stavka 3. točke (a) Uredbe br. 1150/2000 koji još
nisu vraćeni i/ili se za njih još nije dalo jamstvo; na ovaj računa
mogu se knjižiti i iznosi za koje je dano jamstvo, ali su osporeni. Tromjesečnim izvještajima
o posebnim računima koje države članice podnose Komisiji obuhvaćeni
su: – saldo koji se mora vratiti
tijekom prethodnog tromjesečja – utvrđena prava tijekom
predmetnog tromjesečja – ispravke osnove
(korekcije/poništenja) tijekom predmetnog tromjesečja – otpisani iznosi (koji se ne mogu
staviti na raspolaganje u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe br. 1150/2000) – iznosi vraćeni tijekom
predmetnog tromjesečja – saldo koji se mora vratiti
na kraju predmetnog tromjesečja. Tradicionalna vlastita
sredstva moraju se knjižiti na račun Komisije u riznici ili tijelu koje
odabere država članica najkasnije prvog radnog dana nakon 19. dana drugog
mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo utvrđeno (ili vraćeno u slučaju
posebnog računa). Države članice
zadržavaju 25 % tradicionalnih vlastitih sredstva za pokrivanje troškova
prikupljanja. Prava na nepredviđena
vlastita sredstva prilagođavaju se na temelju vjerojatnosti njihova vraćanja. 2.2. Sredstva na temelju PDV-a
i BND-a Vlastita sredstva na
temelju PDV-a nastaju iz primjene jedinstvene stope na usklađenu osnovicu
PDV-a za sve države članice utvrđenu u skladu s pravilima članka
2. stavka 1. točke (b) Odluke o vlastitim sredstvima iz 2007. Utvrđena jedinstvena stopa iznosi 0,30 %
osim za razdoblje 2007. – 2013. u kojem stopa preuzetih obveza za
Austriju iznosi 0,225 %, za Njemačku 0,15 % te za Nizozemsku i Švedsku
0,10 %. Gornja granica osnovice PDV-a
utvrđena je na 50 % BND-a za sve države članice. Sredstva temeljena na
BND-u promjenjiva su i njima se osiguravaju prihodi potrebni za pokrivanje
rashoda koji premašuju iznose prikupljene tradicionalnim vlastitim sredstvima,
plaćanjima temeljenima na PDV-u i raznim prihodima za određenu
godinu. Prihod se ostvaruje iz primjene
jedinstvene stope na zbroj BND-ova svih država članica. Vlastita sredstva na temelju PDV-a i BND-a utvrđuju
se na temelju predviđanja osnovica PDV-a i BND-a prilikom pripreme nacrta
proračuna. Te se procjene naknadno
revidiraju, a iznosi se ažuriraju tijekom predmetne proračunske godine
izmjenom proračuna. Stvarni iznosi osnovica
PDV-a i BND-a raspoloživi su tijekom godine nakon predmetne proračunske
godine. Komisija izračunava razlike između
iznosa koje moraju platiti države članice u skladu sa stvarnim osnovicama
i stvarno plaćenim iznosima na temelju (revidiranih) predviđanja. Komisija od država članica
zahtijeva ta salda PDV-a i BND-a, bilo pozitivna ili negativna, na prvi radni
dan prosinca godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine. Tijekom naredne četiri godine stvarne osnovice
PDV-a i BND-a mogu se još uvijek ispraviti, osim ako je izdana pričuva. Prethodno izračunana salda prilagođavaju
se, a razlika se zahtjeve istovremeno sa saldima PDV-a i BND-a za prethodnu
proračunsku godinu. Pri nadzoru izvještaja o
PDV-u i podataka o BND-u Komisija može države članice obavijestiti o pričuvama
u vezi s određenim točkama koje mogu utjecati na njihove doprinose
vlastitim sredstvima. Primjerice te točke
mogu nastati zbog nepostojanja prihvatljivih podataka ili potrebe za utvrđivanjem
odgovarajuće metodologije. Te pričuve
treba smatrati mogućim zahtjevima za neodređene iznose koji se upućuju
državama članicama jer se njihov financijski učinak ne može točno
procijeniti. Kad se točan iznos može
utvrditi, upućuje se zahtjev za odgovarajuća sredstva na temelju
PDV-a i BND-a u vezi sa saldima PDV-a ili BND-a ili pojedinačnim
zahtjevima za sredstva. 2.3. Korekcija za UK Na temelju toga mehanizma
umanjuje se doprinos Ujedinjene Kraljevine vlastitim sredstvima u razmjeru s
njezinom „proračunskom neravnotežom” i u skladu s tim povećavaju
doprinosi ostalih država članica vlastitim sredstvima. Mehanizam korekcije
proračunske neravnoteže u korist Ujedinjene Kraljevine uveden je na
temelju sastanka Europskog vijeća u Fontainebleau (lipanj 1984.) i Odluke
o vlastitim sredstvima od 7. svibnja 1985. koja je iz njega proizašla. Svrha
mehanizma smanjenje je proračunske neravnoteže UK-a smanjivanjem njegovih
plaćanja EU-u. I Njemačka, Austrija, Švedska i Nizozemska imaju
koristi od smanjenog financiranju korekcije (ograničena na jednu četvrtinu
njihova uobičajenog udjela). 2.4. Bruto smanjenje Na Europskom vijeću
održanom 15. i 16. prosinca 2005. zaključeno je da će u razdoblju
2007. – 2013. Nizozemska i Švedska imati koristi od bruto smanjenja
njihovih godišnjih doprinosa na temelju BND-a. Na temelju tog mehanizma naknade
predviđeno je da Nizozemska ima pravo na bruto smanjenje godišnjeg
doprinosa temeljenog na BND-u u iznosu od 605 milijuna EUR, dok Švedska
ima pravo na bruto smanjenje godišnjeg doprinosa temeljenog na BND-u u iznosu
od 150 milijuna EUR, izračunano na temelju cijena iz 2004. 3. IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA: RASHODI Izvještaji o izvršenju
proračuna dana su nakon ovih bilješki. 3.1. Financijski okvir 2007. – 2013. || u milijunima EUR || 2007. || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. || 2013. 1. Održivi rast || 53 979 || 57 653 || 61 696 || 63 555 || 63 974 || 67 614 || 70 147 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 55 143 || 59 193 || 56 333 || 59 955 || 59 888 || 60 810 || 61 289 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 1 273 || 1 362 || 1 518 || 1 693 || 1 889 || 2 105 || 2 376 4. EU kao globalni čimbenik || 6 578 || 7 002 || 7 440 || 7 893 || 8 430 || 8 997 || 9 595 5. Administracija || 7 039 || 7 380 || 7 525 || 7 882 || 8 091 || 8 523 || 9 095 6. Naknade || 445 || 207 || 210 || 0 || 0 || 0 || 0 Odobrena sredstva za preuzete obveze: || 124 457 || 132 797 || 134 722 || 140 978 || 142 272 || 148 049 || 152 502 || || || || || || || Ukupna odobrena sredstva za plaćanja: || 122 190 || 129 681 || 120 445 || 134 289 || 133 700 || 141 360 || 143 911 U ovom odjeljku opisane su
glavne kategorije rashoda EU-a, raspoređenih prema naslovima financijskog
okvira 2007. – 2013. Godina 2012.
bila je šesta godina obuhvaćena financijskim okvirom 2007. – 2013. Ukupna gornja granica odobrenih sredstava za
preuzimanje obveza za 2012. iznosi 148 049 milijuna EUR što je jednako
1,13 % BND-a. Odgovarajuća gornja
granica odobrenih sredstava za plaćanje iznosi 141 360 milijuna EUR što
je jednako 1,08 % BND-a. U prethodnoj tablici
prikazan je financijski okvir po tekućim cijenama. Naslov 1. – Održivi rast Ovaj je naslov podijeljen
na dva posebna, ali međusobno povezana dijela: -
1.a Konkurentnost
za rast i zapošljavanje kojim su obuhvaćeni rashodi za istraživanje i
inovacije, obrazovanje i izobrazbu, transeuropske mreže, socijalnu politiku,
unutarnje tržište i prateće politike -
1.b Kohezija
za rast i razvoj kojoj je cilj jačanje konvergencije najnerazvijenijih država
članica i područja, dopunjavanje strategije EU-a za održivi razvoj
izvan manje uspješnih područja i podupiranja međuregionalne suradnje. Naslov 2. – Očuvanje
prirodnih resursa i upravljanje njima Naslovom 2. obuhvaćeni
su zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika, ruralni razvoj i
mjere zaštite okoliša, osobito mreža Natura 2000. Iznos
određen za zajedničku poljoprivrednu politiku rezultat je sporazuma
postignutog na Europskom vijeću u listopadu 2002. Naslov 3. – Građanstvo,
sloboda, sigurnost i pravda Novi naslov 3. (Građanstvo,
sloboda, sigurnosti i pravda) odražava sve veću važnost koja se pridaju
određenim područjima u kojima su EU-u dane nove zadaće – pravda
i unutarnji poslovi, zaštita granica, politika useljavanja i azila, javno
zdravlje i zaštita potrošača, kultura, mladi, informacije i dijalog s građanima. Podijeljen je na dva dijela: -
3a. Sloboda,
sigurnost i pravda -
3b. Građanstvo Naslov 4. – EU kao globalni
čimbenik Naslovom 4. obuhvaćena
su sva vanjska djelovanja uključujući pretpristupne instrumente. Iako je Komisija predložila uključivanje
Europskog razvojnog fonda (ERF) u financijski okvir, Europsko vijeće i
Europski parlament dogovorili su se suprotno. Naslov 5. – Administracija Ovim su naslovom obuhvaćeni
administrativni rashodi svih institucija, mirovina i europske škole. Za sve institucije osim Komisije ti troškovi
predstavljaju ukupni iznos njihovih rashoda, ali agencije i ostala tijela imaju
i administrativne rashode i rashode poslovanja. Naslov 6. – Naknade U skladu s političkim
dogovorom da nove države članice ne bi morale na početku svojega članstva
uplaćivati neto doprinose u proračun, u ovom su naslovu predviđene
naknade. Ti su iznosi dostupni kao prijenosi
tim državama kako bi se uravnotežili njihovi proračunski primici i
doprinosi. 3.2. Područja politika U
okviru upravljanja na temelju djelatnosti (ABM) Komisija u postupcima
planiranja i upravljanja provodi proračun na temelju aktivnosti (ABB). ABB podrazumijeva proračunsku strukturu prema
kojoj proračunski naslovi odgovaraju područjima politika, a proračunska
poglavlja aktivnostima. ABB-om se želi
osigurati jasan okvir za provođenje ciljeva politika Komisije s pomoću
zakonodavnih, financijskih ili ostalih sredstava javne politike. Organiziranjem rada Komisije na temelju aktivnosti
dobiva se jasna slika djelovanja Komisije te se istovremeno utvrđuje
zajednički okvir za utvrđivanje prioriteta.
Sredstva se prioritetima dodjeljuju tijekom proračunskog postupka
na temelju aktivnosti kao elemenata za sastavljanje proračuna. Utvrđivanjem takve veze između aktivnosti
i dodijeljenih im sredstava, ABB-om se želi povećati učinkovitost i
djelotvornost u uporabi tih sredstava u Komisiji. Područje politike može
se definirati kao homogeno grupiranje aktivnosti koje čine dio rada Komisije
koji su važni u postupku donošenja odluka. Svako
područje politike u načelu odgovara jednoj glavnoj upravi te je njima
obuhvaćeno oko 6 ili 7 pojedinačnih aktivnosti. Područja politika najčešće su
operativna, jer se njihovim glavnim aktivnostima žele osigurati pogodnosti za
korisnike treće strane u njihovim područjima aktivnosti. Operativni proračun upotpunjuje se potrebnim
administrativnim rashodima za svako područje politike. 4. INSTITUCIJE I AGENCIJE Izvještaji o izvršenju
proračuna dana su nakon ovih bilješki. Konsolidiranim izvještajem
o izvršenju općeg proračuna EU-a obuhvaćeno je kao i prethodnih
godina izvršenje proračuna svih institucija jer je u proračunu EU-a
za svaku instituciju osiguran poseban proračun. U
proračunu EU-a nije predviđen poseban proračun za agencije, a
one se djelomično financiraju iz proračunskih subvencija Komisije. Osim svojeg proračuna
EEAS prima i doprinose Komisije u iznosu od 212 milijuna EUR (2011.: 202
milijuna EUR), a ERF-u su namijenjena 53 milijuna EUR (2011.: 50 milijuna EUR). Navedena proračunska sredstva stavljaju se na
raspolaganje EEAS-u (kao namjenski prihod) kako bi se pokrili prvenstveno troškovi
osoblja Komisije koje radi u delegacijama EU-a kojima upravlja EEAS. Kako bi se od agencija
dobili svi važni proračunski podaci, u proračunski dio konsolidiranog
godišnjeg financijskog izvještaja uključen je poseban izvještaj o provedbi
pojedinačnih proračuna tradicionalnih agencija koje su obuhvaćene
konsolidacijom. AGREGIRANI IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA* *
Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski
podaci iz proračunskih tablica koje slijede ne daju točan zbroj. 2. SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA || || || || || || || || || u milijunima EUR Glava || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || 1. Vlastita sredstva || 127 512 || 128 655 || 128 902 || 29 || 128 931 || 128 883 || 2 || 128 886 || 100,18 % || 45 3. Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe || 0 || 1 994 || 1 939 || 102 || 2 041 || 1 939 || 102 || 2 041 || 102,34 % || 0 4. Prihodi na temelju zaposlenih u institucijama i ostalim tijelima EU-a || 1 312 || 1 312 || 1 235 || 6 || 1 241 || 1 230 || 6 || 1 236 || 94,15 % || 5 5. Prihodi od administrativnog poslovanja institucija || 60 || 68 || 619 || 22 || 641 || 594 || 18 || 612 || 896,16 % || 29 6. Doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima Zajednice || 50 || 50 || 3 163 || 291 || 3 453 || 2 776 || 152 || 2 928 || 5856,15 % || 525 7. Zatezne kamate i novčane kazne || 123 || 3 648 || 1 821 || 12 761 || 14 582 || 13 || 3 795 || 3 807 || 104,37 % || 10 775 8. Uzimanje i davanje zajmova || 0 || 0 || 63 || 159 || 222 || 0 || 0 || 0 || || 222 9. Razni prihodi || 30 || 30 || 29 || 10 || 39 || 26 || 5 || 31 || 101,61 % || 9 Ukupno || 129 088 || 135 758 || 137 771 || 13 379 || 151 150 || 135 460 || 4 080 || 139 541 || 102,79 % || 11 610 || || || || || || || || || || Detaljni podaci za naslov 1.: Vlastita sredstva Poglavlje || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || 11. Pristojbe na šećer || 123 || 123 || 193 || 0 || 193 || 193 || 0 || 193 || 156,04 % || 0 12. Carine || 19 171 || 16 701 || 16 277 || 29 || 16 306 || 16 258 || 2 || 16 261 || 97,37 % || 45 13. PDV || 14 499 || 14 546 || 14 648 || 0 || 14 648 || 14 648 || 0 || 14 648 || 100,70 % || 0 14. BND || 93 719 || 97 284 || 97 856 || 0 || 97 856 || 97 856 || 0 || 97 856 || 100,59 % || 0 15. Korekcija proračunskih neravnoteža || 0 || 0 || (74) || 0 || (74) || (74) || 0 || (74) || || 0 16. Smanjenje doprinosa na temelju BND-a za Nizozemsku i Švedsku || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || 2 || 0 || 2 || || 0 Ukupno || 127 512 || 128 655 || 128 902 || 29 || 128 931 || 128 883 || 2 || 128 886 || 100,18 % || 45 || || || || || || || || || || Detaljni podaci za naslov 3.: Viškovi, neupotrijebljena sredstva i prilagodbe Poglavlje || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || 30. Višak iz prethodne godine || 0 || 1 497 || 1 497 || 0 || 1 497 || 1 497 || 0 || 1 497 || 100,00 % || 0 31. Salda PDV-a || 0 || 218 || 223 || 23 || 246 || 223 || 23 || 246 || 112,94 % || 0 32. Salda BND-a || 0 || 280 || 204 || 80 || 284 || 204 || 80 || 284 || 101,42 % || 0 34. Prilagodba za nesudjelovanje u politici pravosuđa i unutarnjih poslova || 0 || 0 || (3) || 0 || (3) || (3) || 0 || (3) || || 0 35. Korekcija za UK - prilagodbe || 0 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 || || 0 36. Korekcija za UK – međuizračun || 0 || 0 || 15 || 0 || 15 || 15 || 0 || 15 || || 0 Ukupno || 0 || 1 994 || 1 939 || 102 || 2 041 || 1 939 || 102 || 2 041 || 102,34 % || 0 3.1. Podjela i promjena odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaĆanje PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || || || || || u milijunima EUR || Odobrena sredstva za preuzete obveze || ODOBRENA Sredstva za plaćanje Naslovi financijskog okvira || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=3+4 || 6=1+2+5 || 7 || 8 || 9 || 10 || 11=9+10 || 12=7+8+11 1. Održivi rast || 67 506 || 636 || 36 || 2 664 || 2 700 || 70 842 || 55 337 || 5 137 || 187 || 3 092 || 3 279 || 63 753 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 59 976 || (126) || 23 || 2 325 || 2 348 || 62 198 || 57 034 || 982 || 78 || 2 315 || 2 393 || 60 409 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 065 || 688 || 41 || 199 || 240 || 2 994 || 1 484 || 729 || 47 || 216 || 263 || 2 477 4. EU kao globalni čimbenik || 9 406 || (2) || 178 || 349 || 527 || 9 931 || 6 955 || (178) || 52 || 354 || 405 || 7 182 5. Administracija || 8 280 || 0 || 22 || 811 || 833 || 9 113 || 8 278 || 0 || 711 || 835 || 1 546 || 9 824 6. Naknade || || || || || || || || || || || || Ukupno || 147 232 || 1 196 || 300 || 6 348 || 6 649 || 155 077 || 129 088 || 6 670 || 1 074 || 6 812 || 7 886 || 143 644 || || || || || || || || || || 3.2. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || u milijunima EUR Naslovi financijskog okvira || Odobrena sredstva za preuzete obveze || Preuzete obveze || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Namjenski prihodi || Prijenosi na temelju odluke || Ukupno || % || Iz proračunskih odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9=7+8 || 10=9/1 || 11 || 12 || 13 || 14=11+12+13 || 15=14/1 1. Održivi rast || 70 842 || 67 653 || 36 || 1 311 || 69 000 || 97,40 % || 1 354 || 28 || 1 381 || 1,95 % || 461 || 0 || 0 || 461 || 0,65 % 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 62 198 || 59 825 || 23 || 969 || 60 817 || 97,78 % || 1 356 || 2 || 1 357 || 2,18 % || 24 || 0 || 0 || 24 || 0,04 % 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 994 || 2 741 || 41 || 110 || 2 892 || 96,62 % || 89 || 0 || 89 || 2,96 % || 13 || 0 || 0 || 13 || 0,42 % 4. EU kao globalni čimbenik || 9 931 || 9 364 || 178 || 211 || 9 753 || 98,21 % || 138 || 2 || 140 || 1,41 % || 38 || 0 || 0 || 38 || 0,38 % 5. Administracija || 9 113 || 8 184 || 22 || 617 || 8 822 || 96,81 % || 195 || 0 || 195 || 2,14 % || 96 || 0 || 0 || 96 || 1,05 % 6. Naknade || || || || || || || || || || || || || || || Ukupno || 155 077 || 147 766 || 300 || 3 218 || 151 284 || 97,55 % || 3 131 || 31 || 3 162 || 2,04 % || 631 || 0 || 0 || 631 || 0,41 % 3.3. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || || || || || || || || || || u milijunima EUR Naslovi financijskog okvira || Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje || Izvršena plaćanja || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Automatski prijenosi || Prijenosi na temelju odluke || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9 || 10=7+8+9 || 11=10/1 || 12 || 13 || 14 || 15=12+ 13+14 || 16= 15/1 1. Održivi rast || 63 753 || 60 288 || 168 || 1 129 || 61 585 || 96,60 % || 128 || 26 || 1 963 || 2 117 || 3,32 % || 32 || 19 || 0 || 51 || 0,08 % 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 60 409 || 57 960 || 72 || 1 064 || 59 096 || 97,83 % || 32 || 4 || 1 251 || 1 287 || 2,13 % || 20 || 5 || 0 || 26 || 0,04 % 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 477 || 2 192 || 46 || 136 || 2 375 || 95,86 % || 8 || 1 || 80 || 88 || 3,57 % || 13 || 1 || 0 || 14 || 0,57 % 4. EU kao globalni čimbenik || 7 182 || 6 741 || 31 || 291 || 7 064 || 98,35 % || 26 || 4 || 63 || 92 || 1,28 % || 6 || 20 || 0 || 26 || 0,37 % 5. Administracija || 9 824 || 7 475 || 628 || 461 || 8 564 || 87,18 % || 706 || 1 || 373 || 1 081 || 11,01 % || 95 || 83 || 0 || 178 || 1,81 % 6. Naknade || || || || || || || || || || || || || || || || Ukupno || 143 644 || 134 656 || 946 || 3 081 || 138 683 || 96,55 % || 900 || 36 || 3 730 || 4 666 || 3,25 % || 166 || 128 || 0 || 295 || 0,21 % 3.4. Promjene nepodmirenih preuzetih obveza – po naslovima financijskog okvira || || || || || || || || || u milijunima EUR || Nepodmirene preuzete obveze na kraju prethodne godine || Preuzete obveze za godinu || Naslovi financijskog okvira || Preuzete obveze prenesene iz prethodne godine || Oslobađanje/revalorizacija/poništenje sredstava || Plaćanja || Nepodmirene obveze na kraju godine || Obveze preuzete tijekom godine || Plaćanja || Ukidanje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti || Nepodmirene obveze na kraju godine || Ukupne nepodmirene obveze na kraju godine 1. Održivi rast || 159 707 || (850) || (54 901) || 103 957 || 69 000 || (6 684) || (1) || 62 314 || 166 271 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 25 302 || (137) || (12 983) || 12 182 || 60 817 || (46 113) || 0 || 14 703 || 26 886 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 2 130 || (332) || (547) || 1 251 || 2 892 || (1 827) || 0 || 1 065 || 2 316 4. EU kao globalni čimbenik || 19 567 || (827) || (4 870) || 13 870 || 9 753 || (2 193) || (1) || 7 558 || 21 429 5. Administracija || 737 || (90) || (628) || 19 || 8 822 || (7 936) || 4 || 890 || 909 6. Naknade || || || || || || || || || Ukupno || 207 443 || (2 234) || (73 930) || 131 279 || 151 284 || (64 754) || 1 || 86 531 || 217 810 3.5. PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA – PO NASLOVIMA FINANCIJSKOG OKVIRA || || || || || || || || || u milijunima EUR || Naslovi financijskog okvira || <2006. || 2006. || 2007. || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. || Ukupno 1. Održivi rast || 1 222 || 6 765 || 499 || 2 978 || 11 444 || 30 896 || 50 154 || 62 314 || 166 271 2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima || 66 || 739 || 66 || 144 || 286 || 1 893 || 8 987 || 14 703 || 26 886 3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda || 14 || 5 || 28 || 86 || 241 || 314 || 562 || 1 065 || 2 316 4. EU kao globalni čimbenik || 672 || 650 || 710 || 1 291 || 2 199 || 3 464 || 4 884 || 7 558 || 21 429 5. Administracija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 19 || 890 || 909 Ukupno || 1 975 || 8 159 || 1 304 || 4 498 || 14 171 || 36 568 || 64 606 || 86 531 || 217 810 3.6. PODJELA I PROMJENA ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO PODRUČJIMA POLITIKE || || u milijunima EUR || Odobrena sredstva za preuzete obveze || ODOBRENA Sredstva za plaćanje Područje politike || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || Utvrđena odobrena sredstva || Izmjene (prijenosi i AB) || Preneseno || Namjenski prihodi || Ukupno dodano || Ukupno odobreno || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=3+4 || 6=1+2+5 || 7 || 8 || 9 || 10 || 11=9+10 || 12=7+8+11 01. Gospodarski i financijski poslovi || 611 || (94) || 0 || 19 || 19 || 536 || 511 || (42) || 7 || 17 || 24 || 493 02. Poduzetništvo || 1 148 || (4) || 0 || 132 || 132 || 1 276 || 1 079 || 121 || 21 || 174 || 195 || 1 395 03. Tržišno natjecanje || 92 || (1) || 0 || 5 || 5 || 96 || 92 || (1) || 7 || 5 || 12 || 103 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 581 || 191 || 34 || 12 || 46 || 11 818 || 9 075 || 2 601 || 66 || 12 || 78 || 11 755 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 58 587 || (22) || 0 || 2 311 || 2 311 || 60 877 || 55 880 || 989 || 70 || 2 303 || 2 373 || 59 242 06. Mobilnost i promet || 1 664 || (1) || 0 || 91 || 91 || 1 754 || 1 079 || (40) || 6 || 110 || 116 || 1 156 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 493 || (1) || 0 || 17 || 17 || 508 || 393 || (20) || 18 || 17 || 35 || 409 08. Istraživanje || 5 930 || 643 || 0 || 1 045 || 1 045 || 7 618 || 4 218 || 632 || 30 || 1 366 || 1 396 || 6 245 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 678 || (2) || 0 || 309 || 309 || 1 985 || 1 357 || 33 || 13 || 373 || 387 || 1 776 10. Izravno istraživanje || 411 || 0 || 0 || 521 || 521 || 932 || 404 || 1 || 44 || 444 || 488 || 893 11. Pomorstvo i ribarstvo || 1 033 || (48) || 23 || 3 || 26 || 1 011 || 806 || (56) || 4 || 3 || 7 || 757 12. Unutarnje tržište || 101 || (2) || 0 || 7 || 7 || 107 || 98 || 1 || 7 || 7 || 13 || 112 13. Regionalna politika || 42 045 || 569 || 40 || 8 || 48 || 42 662 || 35 538 || 2 686 || 49 || 8 || 57 || 38 282 14. Oporezivanje i carinska unija || 143 || (1) || 0 || 5 || 5 || 147 || 110 || 18 || 7 || 5 || 12 || 140 15. Obrazovanje i kultura || 2 697 || (8) || 0 || 602 || 603 || 3 292 || 2 112 || 280 || 16 || 651 || 667 || 3 059 16. Komunikacija || 262 || 1 || 0 || 8 || 8 || 271 || 253 || 3 || 14 || 8 || 22 || 278 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 687 || (68) || 0 || 34 || 34 || 653 || 592 || 16 || 12 || 33 || 45 || 652 18. Unutarnji poslovi || 1 264 || (1) || 3 || 56 || 59 || 1 322 || 756 || 29 || 7 || 68 || 75 || 860 19. Vanjski odnosi || 4 817 || (51) || 44 || 158 || 202 || 4 969 || 3 276 || (188) || 17 || 166 || 183 || 3 271 20. Trgovina || 104 || (1) || 0 || 3 || 3 || 106 || 102 || 0 || 6 || 3 || 9 || 111 21. Razvoj i odnosi – države AKP-a || 1 498 || (2) || 127 || 110 || 237 || 1 733 || 1 310 || 21 || 33 || 111 || 144 || 1 475 22. Proširenje || 1 088 || 3 || 8 || 68 || 75 || 1 166 || 921 || (1) || 4 || 51 || 55 || 976 23. Humanitarna pomoć || 900 || 378 || 0 || 21 || 21 || 1 299 || 842 || 259 || 7 || 34 || 40 || 1 141 24. Borba protiv prijevara || 79 || 0 || 0 || 0 || 0 || 79 || 74 || 2 || 7 || 0 || 7 || 83 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 194 || (1) || 0 || 11 || 11 || 204 || 193 || (1) || 16 || 11 || 27 || 219 26. Administracija Komisije || 1 017 || 62 || 0 || 120 || 120 || 1 200 || 1 001 || 74 || 146 || 122 || 268 || 1 343 27. Proračun || 69 || (12) || 0 || 7 || 7 || 63 || 69 || (12) || 9 || 7 || 16 || 73 28. Revizija || 12 || 0 || 0 || 1 || 1 || 12 || 12 || 0 || 1 || 1 || 1 || 13 29. Statistika || 134 || (6) || 0 || 16 || 16 || 144 || 122 || (1) || 6 || 22 || 27 || 148 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 335 || (14) || 0 || 0 || 0 || 1 321 || 1 335 || (14) || 0 || 0 || 0 || 1 321 31. Jezične usluge || 399 || (9) || 0 || 87 || 87 || 477 || 399 || (9) || 24 || 87 || 111 || 501 32. Energetika || 718 || (1) || 0 || 47 || 47 || 764 || 1 339 || (622) || 6 || 60 || 66 || 782 34. Pravosuđe || 218 || 0 || 0 || 15 || 15 || 233 || 187 || 2 || 3 || 14 || 17 || 206 40. Pričuve || 759 || (298) || 0 || 0 || 0 || 461 || 90 || (90) || 0 || 0 || 0 || 0 90. Ostale institucije || 3 464 || 0 || 22 || 498 || 519 || 3 983 || 3 464 || 0 || 393 || 519 || 912 || 4 376 Ukupno || 147 232 || 1 196 || 300 || 6 348 || 6 649 || 155 077 || 129 088 || 6 670 || 1 074 || 6 812 || 7 886 || 143 644 3.7. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA PO PODRUČJIMA POLITIKE u milijunima EUR || Područje politike || Utvrđena odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Preuzete obveze || Appropriations carried over || Appropriations lapsing Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Namjenski prihodi || Prijenosi: odluke || Ukupno || % || Iz proračunskih odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9=7+8 || 10=9/1 || 11 || 12 || 13 || 14=11+12+13 || 15=14/1 01. Gospodarski i financijski poslovi || 536 || 517 || 0 || 18 || 535 || 99,66 % || 2 || 0 || 2 || 0,33 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,01 % 02. Poduzetništvo || 1 276 || 1 144 || 0 || 92 || 1 236 || 96,84 % || 40 || 0 || 40 || 3,13 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,03 % 03. Tržišno natjecanje || 96 || 91 || 0 || 3 || 94 || 97,42 % || 2 || 0 || 2 || 2,43 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,15 % 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 818 || 11 742 || 34 || 7 || 11 782 || 99,70 % || 6 || 24 || 30 || 0,25 % || 6 || 0 || 0 || 6 || 0,05 % 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 60 877 || 58 550 || 0 || 964 || 59 514 || 97,76 % || 1 347 || 2 || 1 349 || 2,22 % || 13 || 0 || 0 || 13 || 0,02 % 06. Mobilnost i promet || 1 754 || 1 651 || 0 || 61 || 1 713 || 97,65 % || 29 || 0 || 29 || 1,67 % || 12 || 0 || 0 || 12 || 0,68 % 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 508 || 486 || 0 || 10 || 496 || 97,58 % || 7 || 0 || 7 || 1,47 % || 5 || 0 || 0 || 5 || 0,95 % 08. Istraživanje || 7 618 || 6 573 || 0 || 486 || 7 059 || 92,66 % || 559 || 0 || 559 || 7,34 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 985 || 1 675 || 0 || 203 || 1 878 || 94,60 % || 106 || 0 || 107 || 5,37 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,03 % 10. Izravno istraživanje || 932 || 411 || 0 || 83 || 494 || 53,04 % || 438 || 0 || 438 || 46,95 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,01 % 11. Pomorstvo i ribarstvo || 1 011 || 982 || 23 || 1 || 1 007 || 99,60 % || 1 || 0 || 1 || 0,12 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,28 % 12. Unutarnje tržište || 107 || 99 || 0 || 2 || 101 || 94,46 % || 5 || 0 || 5 || 4,72 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,82 % 13. Regionalna politika || 42 662 || 42 601 || 40 || 6 || 42 647 || 99,96 % || 2 || 3 || 5 || 0,01 % || 10 || 0 || 0 || 10 || 0,02 % 14. Oporezivanje i carinska unija || 147 || 142 || 0 || 2 || 144 || 97,76 % || 3 || 0 || 3 || 2,20 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,04 % 15. Obrazovanje i kultura || 3 292 || 2 689 || 0 || 399 || 3 088 || 93,79 % || 204 || 0 || 204 || 6,19 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,02 % 16. Komunikacija || 271 || 262 || 0 || 4 || 265 || 97,92 % || 4 || 0 || 4 || 1,60 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,48 % 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 653 || 616 || 0 || 24 || 639 || 97,96 % || 10 || 0 || 10 || 1,53 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,51 % 18. Unutarnji poslovi || 1 322 || 1 253 || 3 || 35 || 1 290 || 97,57 % || 21 || 0 || 21 || 1,62 % || 11 || 0 || 0 || 11 || 0,80 % 19. Vanjski odnosi || 4 969 || 4 765 || 44 || 63 || 4 872 || 98,06 % || 95 || 0 || 95 || 1,91 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,02 % 20. Trgovina || 106 || 103 || 0 || 2 || 104 || 98,26 % || 1 || 0 || 2 || 1,58 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,16 % 21. Razvoj i odnosi – AKP || 1 733 || 1 494 || 127 || 99 || 1 719 || 99,19 % || 12 || 2 || 14 || 0,78 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,03 % 22. Proširenje || 1 166 || 1 090 || 8 || 37 || 1 135 || 97,38 % || 30 || 0 || 30 || 2,61 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,01 % 23. Humanitarna pomoć || 1 299 || 1 277 || 0 || 17 || 1 294 || 99,61 % || 4 || 0 || 4 || 0,34 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,05 % 24. Borba protiv prijevara || 79 || 79 || 0 || 0 || 79 || 99,81 % || 0 || 0 || 0 || 0,03 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,16 % 25. Koordinacija politike i pravno savjetovanje || 204 || 191 || 0 || 5 || 196 || 96,51 % || 5 || 0 || 5 || 2,51 % || 2 || 0 || 0 || 2 || 0,98 % 26. Administracija Komisije || 1 200 || 1 078 || 0 || 71 || 1 149 || 95,78 % || 50 || 0 || 50 || 4,15 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,08 % 27. Proračun || 63 || 56 || 0 || 4 || 61 || 95,47 % || 3 || 0 || 3 || 4,42 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,11 % 28. Revizija || 12 || 11 || 0 || 0 || 12 || 96,23 % || 0 || 0 || 0 || 3,04 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,73 % 29. Statistika || 144 || 124 || 0 || 11 || 135 || 93,94 % || 5 || 0 || 5 || 3,38 % || 4 || 0 || 0 || 4 || 2,68 % 30. Mirovine i povezani rashodi || 1 321 || 1 318 || 0 || 0 || 1 318 || 99,79 % || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,21 % 31. Jezične usluge || 477 || 390 || 0 || 45 || 435 || 91,20 % || 42 || 0 || 42 || 8,78 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,03 % 32. Energetika || 764 || 716 || 0 || 16 || 731 || 95,67 % || 32 || 0 || 32 || 4,15 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,17 % 34. Pravosuđe || 233 || 216 || 0 || 6 || 222 || 95,30 % || 10 || 0 || 10 || 4,12 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 0,58 % 40. Pričuve || 461 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 461 || 0 || 0 || 461 || 100,00 % 90. Ostale institucije || 3 983 || 3 376 || 22 || 444 || 3 841 || 96,43 % || 54 || 0 || 54 || 1,36 % || 88 || 0 || 0 || 88 || 2,21 % Ukupno || 155 077 || 147 766 || 300 || 3 218 || 151 284 || 97,55 % || 3 131 || 31 || 3 162 || 2,04 % || 631 || 0 || 0 || 631 || 0,41 % 3.8. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO PODRUČJIMA POLITIKE || || || || || || || || || u milijunima EUR Područje politike || Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje || Izvršena plaćanja || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Automatski prijenosi || Prijenosi na temelju odluke || Namjenski prihodi || Ukupno || % || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9 || 10=7+8+9 || 11=10/1 || 12 || 13 || 14 || 15=12+13+14 || 16=15/1 01. Gospodarski i financijski poslovi || 493 || 463 || 6 || 15 || 484 || 98,13 % || 6 || 0 || 2 || 8 || 1,64 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,23 % 02. Poduzetništvo || 1 395 || 1 180 || 19 || 72 || 1 271 || 91,12 % || 19 || 0 || 103 || 121 || 8,70 % || 1 || 2 || 0 || 3 || 0,18 % 03. Tržišno natjecanje || 103 || 83 || 6 || 2 || 92 || 89,72 % || 7 || 0 || 3 || 10 || 9,78 % || 0 || 0 || 0 || 1 || 0,50 % 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 11 755 || 11 629 || 63 || 7 || 11 699 || 99,53 % || 13 || 24 || 5 || 43 || 0,36 % || 9 || 4 || 0 || 13 || 0,11 % 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 59 242 || 56 829 || 66 || 1 053 || 57 948 || 97,82 % || 23 || 4 || 1 250 || 1 276 || 2,15 % || 13 || 4 || 0 || 18 || 0,03 % 06. Mobilnost i promet || 1 156 || 1 031 || 5 || 69 || 1 105 || 95,57 % || 6 || 0 || 41 || 47 || 4,03 % || 3 || 1 || 0 || 5 || 0,40 % 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 409 || 355 || 17 || 10 || 382 || 93,39 % || 17 || 1 || 6 || 24 || 5,89 % || 1 || 2 || 0 || 3 || 0,72 % 08. Istraživanje || 6 245 || 4 827 || 25 || 455 || 5 307 || 84,97 % || 23 || 0 || 911 || 934 || 14,95 % || 0 || 5 || 0 || 5 || 0,08 % 09. Informacijsko društvo i mediji || 1 776 || 1 375 || 12 || 114 || 1 501 || 84,54 % || 14 || 0 || 259 || 273 || 15,36 % || 1 || 1 || 0 || 2 || 0,10 % 10. Izravno istraživanje || 893 || 357 || 40 || 69 || 466 || 52,13 % || 48 || 0 || 375 || 423 || 47,35 % || 0 || 5 || 0 || 5 || 0,52 % 11. Pomorstvo i ribarstvo || 757 || 742 || 2 || 1 || 745 || 98,45 % || 3 || 0 || 1 || 5 || 0,64 % || 5 || 2 || 0 || 7 || 0,91 % 12. Unutarnje tržište || 112 || 92 || 6 || 2 || 99 || 88,71 % || 5 || 0 || 5 || 11 || 9,47 % || 1 || 1 || 0 || 2 || 1,82 % 13. Regionalna politika || 38 282 || 38 200 || 48 || 6 || 38 254 || 99,93 % || 12 || 0 || 2 || 14 || 0,04 % || 12 || 1 || 0 || 14 || 0,04 % 14. Oporezivanje i carinska unija || 140 || 121 || 7 || 2 || 130 || 92,66 % || 7 || 0 || 3 || 10 || 7,04 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,30 % 15. Obrazovanje i kultura || 3 059 || 2 379 || 14 || 368 || 2 761 || 90,23 % || 13 || 0 || 284 || 296 || 9,69 % || 1 || 2 || 0 || 2 || 0,08 % 16. Komunikacija || 278 || 240 || 13 || 3 || 256 || 92,16 % || 14 || 0 || 5 || 19 || 6,84 % || 1 || 1 || 0 || 3 || 1,00 % 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 652 || 596 || 11 || 28 || 635 || 97,34 % || 11 || 0 || 5 || 16 || 2,48 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,18 % 18. Unutarnji poslovi || 860 || 769 || 6 || 61 || 835 || 97,15 % || 4 || 1 || 7 || 12 || 1,44 % || 11 || 2 || 0 || 12 || 1,41 % 19. Vanjski odnosi || 3 271 || 3 073 || 10 || 150 || 3 233 || 98,83 % || 13 || 0 || 16 || 30 || 0,90 % || 2 || 7 || 0 || 9 || 0,27 % 20. Trgovina || 111 || 98 || 6 || 1 || 105 || 94,79 % || 4 || 0 || 2 || 5 || 4,86 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,34 % 21. Razvoj i odnosi – AKP || 1 475 || 1 319 || 19 || 90 || 1 429 || 96,87 % || 10 || 0 || 21 || 31 || 2,11 % || 1 || 14 || 0 || 15 || 1,03 % 22. Proširenje || 976 || 914 || 3 || 27 || 943 || 96,68 % || 3 || 3 || 25 || 31 || 3,21 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,12 % 23. Humanitarna pomoć || 1 141 || 1 093 || 6 || 29 || 1 128 || 98,84 % || 7 || 0 || 5 || 12 || 1,01 % || 1 || 0 || 0 || 2 || 0,15 % 24. Borba protiv prijevara || 83 || 66 || 5 || 0 || 71 || 85,23 % || 8 || 2 || 0 || 10 || 11,95 % || 0 || 2 || 0 || 2 || 2,82 % 25. Koordinacija politike Komisije i pravno savjetovanje || 219 || 176 || 14 || 5 || 195 || 88,73 % || 15 || 1 || 6 || 21 || 9,62 % || 1 || 2 || 0 || 4 || 1,64 % 26. Administracija Komisije || 1 343 || 963 || 136 || 51 || 1 149 || 85,59 % || 111 || 0 || 72 || 183 || 13,60 % || 1 || 10 || 0 || 11 || 0,81 % 27. Proračun || 73 || 49 || 9 || 3 || 61 || 83,74 % || 7 || 0 || 4 || 11 || 15,45 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,80 % 28. Revizija || 13 || 11 || 1 || 0 || 12 || 91,60 % || 0 || 0 || 0 || 1 || 7,06 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 1,34 % 29. Statistika || 148 || 115 || 5 || 8 || 128 || 86,27 % || 5 || 0 || 13 || 19 || 12,64 % || 1 || 1 || 0 || 2 || 1,08 % 30. Mirovine i povezani izdaci || 1 321 || 1 318 || 0 || 0 || 1 318 || 99,79 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,21 % 31. Jezične usluge || 501 || 370 || 22 || 41 || 433 || 86,56 % || 20 || 0 || 46 || 66 || 13,17 % || 0 || 1 || 0 || 1 || 0,27 % 32. Energetika || 782 || 706 || 5 || 12 || 723 || 92,51 % || 6 || 0 || 48 || 53 || 6,82 % || 4 || 1 || 0 || 5 || 0,66 % 34. Pravosuđe || 206 || 183 || 1 || 6 || 190 || 92,16 % || 4 || 1 || 8 || 13 || 6,13 % || 2 || 2 || 0 || 4 || 1,71 % 40. Pričuve || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 0,00 % 90. Ostale institucije || 4 376 || 2 934 || 340 || 322 || 3 596 || 82,19 % || 442 || 0 || 197 || 638 || 14,59 % || 88 || 53 || 0 || 141 || 3,22 % Ukupno || 143 644 || 134 656 || 946 || 3 081 || 138 683 || 96,55 % || 900 || 36 || 3 730 || 4 666 || 3,25 % || 166 || 128 || 0 || 295 || 0,21 % 3.9. Promjene nepodmirenih preuzetih obveza po podruČjima politika || u milijunima EUR || || Nepodmirene preuzete obveze na kraju prethodne godine || Preuzete obveze za godinu || Područje politike || Preuzete obveze prenesene iz prethodne godine || Oslobađanje/revalorizacija/poništenje sredstava || Plaćanja || Nepodmirene obveze na kraju godine || Obveze preuzete tijekom godine || Plaćanja || Ukidanje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti || Nepodmirene obveze na kraju godine || Ukupne nepodmirene obveze na kraju godine 01. Gospodarski i financijski poslovi || 582 || (9) || (143) || 429 || 535 || (341) || 0 || 194 || 623 02. Poduzetništvo || 2 155 || (31) || (850) || 1 274 || 1 236 || (421) || 0 || 814 || 2 088 03. Tržišno natjecanje || 7 || 0 || (6) || 0 || 94 || (86) || 0 || 8 || 8 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 29 625 || (40) || (11 226) || 18 359 || 11 782 || (473) || 0 || 11 309 || 29 668 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 22 357 || (76) || (11 972) || 10 308 || 59 514 || (45 975) || 0 || 13 539 || 23 847 06. Mobilnost i promet || 2 809 || (100) || (879) || 1 830 || 1 713 || (226) || 0 || 1 487 || 3 317 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 898 || (11) || (243) || 645 || 496 || (138) || 0 || 358 || 1 003 08. Istraživanje || 9 200 || (170) || (2 983) || 6 047 || 7 059 || (2 324) || 0 || 4 734 || 10 781 09. Informacijsko društvo i mediji || 2 269 || (51) || (782) || 1 436 || 1 878 || (720) || 0 || 1 158 || 2 594 10. Izravno istraživanje || 184 || (13) || (114) || 57 || 494 || (352) || 0 || 142 || 199 11. Pomorstvo i ribarstvo || 2 062 || (33) || (538) || 1 490 || 1 007 || (207) || 0 || 800 || 2 290 12. Unutarnje tržište || 22 || (2) || (16) || 4 || 101 || (83) || 0 || 18 || 21 13. Regionalna politika || 108 413 || (498) || (36 781) || 71 133 || 42 647 || (1 473) || (1) || 41 174 || 112 307 14. Oporezivanje i carinska unija || 92 || (13) || (55) || 24 || 144 || (75) || 0 || 69 || 93 15. Obrazovanje i kultura || 1 921 || (53) || (839) || 1 028 || 3 088 || (1 921) || 0 || 1 167 || 2 195 16. Komunikacija || 122 || (13) || (86) || 24 || 265 || (170) || 0 || 95 || 119 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 719 || (81) || (317) || 321 || 639 || (318) || 0 || 321 || 642 18. Unutarnji poslovi || 1 458 || (235) || (268) || 954 || 1 290 || (567) || 0 || 723 || 1 677 19. Vanjski odnosi || 10 232 || (528) || (2 379) || 7 324 || 4 872 || (854) || 0 || 4 018 || 11 343 20. Trgovina || 20 || (1) || (13) || 6 || 104 || (93) || 0 || 12 || 18 21. Razvoj i odnosi – AKP || 3 281 || (119) || (970) || 2 192 || 1 719 || (459) || 0 || 1 260 || 3 453 22. Proširenje || 2 864 || (16) || (769) || 2 079 || 1 135 || (175) || (1) || 960 || 3 039 23. Humanitarna pomoć || 670 || (4) || (417) || 248 || 1 294 || (711) || 0 || 583 || 831 24. Borba protiv prijevara || 34 || (7) || (15) || 12 || 79 || (56) || 0 || 23 || 35 25. Koordinacija politike i pravno savjetovanje || 19 || (3) || (15) || 0 || 196 || (179) || 0 || 17 || 17 26. Administracija Komisije || 184 || (12) || (161) || 11 || 1 149 || (988) || 0 || 160 || 171 27. Proračun || 9 || (1) || (9) || 0 || 61 || (52) || 0 || 8 || 8 28. Revizija || 1 || 0 || (1) || 0 || 12 || (11) || 0 || 1 || 1 29. Statistika || 115 || (9) || (45) || 61 || 135 || (82) || 0 || 53 || 114 30. Mirovine i povezani rashodi || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 318 || (1 318) || 0 || 0 || 0 31. Jezične usluge || 24 || (1) || (22) || 0 || 435 || (411) || 0 || 24 || 24 32. Energetika || 4 522 || (12) || (622) || 3 888 || 731 || (102) || 0 || 629 || 4 518 34. Pravosuđe || 181 || (34) || (67) || 80 || 222 || (122) || 0 || 99 || 179 90. Ostale institucije || 397 || (57) || (325) || 15 || 3 841 || (3 272) || 4 || 573 || 588 Ukupno || 207 443 || (2 234) || (73 930) || 131 279 || 151 284 || (64 754) || 1 || 86 531 || 217 810 3.10. PODJELA NEPODMIRENIH ODOBRENIH SREDSTAVA PO GODINI NASTANKA I PODRUČJIMA POLITIKA || || || || || || || || || EUR millions || Područje politike || <2006. || 2006. || 2007. || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. || Ukupno 01. Gospodarski i financijski poslovi || 11 || 35 || 10 || 0 || 20 || 167 || 185 || 194 || 623 02. Poduzetništvo || 10 || 5 || 17 || 97 || 101 || 546 || 498 || 814 || 2 088 03. Tržišno natjecanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 8 || 8 04. Zapošljavanje i socijalna pitanja || 384 || 1 507 || 57 || 267 || 1 241 || 5 457 || 9 446 || 11 309 || 29 668 05. Poljoprivreda i ruralni razvoj || 7 || 456 || 0 || 2 || 152 || 1 437 || 8 254 || 13 539 || 23 847 06. Mobilnost i promet || 15 || 27 || 124 || 103 || 271 || 494 || 797 || 1 487 || 3 317 07. Zaštita okoliša i klimatska politika || 9 || 12 || 57 || 88 || 138 || 151 || 189 || 358 || 1 003 08. Istraživanje || 114 || 73 || 177 || 381 || 814 || 1 728 || 2 760 || 4 734 || 10 781 09. Informacijsko društvo i mediji || 12 || 8 || 31 || 83 || 207 || 372 || 724 || 1 158 || 2 594 10. Izravno istraživanje || 0 || 3 || 1 || 10 || 10 || 11 || 21 || 142 || 199 11. Pomorstvo i ribarstvo || 51 || 271 || 5 || 18 || 71 || 411 || 663 || 800 || 2 290 12. Unutarnje tržište || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 3 || 18 || 21 13. Regionalna politika || 836 || 5 328 || 21 || 1 875 || 7 437 || 20 613 || 35 024 || 41 174 || 112 307 14. Oporezivanje i carinska unija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 4 || 20 || 69 || 93 15. Obrazovanje i kultura || 2 || 0 || 47 || 77 || 150 || 255 || 497 || 1 167 || 2 195 16. Komunikacija || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 6 || 17 || 95 || 119 17. Zdravlje i zaštita potrošača || 9 || 3 || 7 || 43 || 42 || 83 || 133 || 321 || 642 18. Unutarnji poslovi || 4 || 0 || 17 || 64 || 208 || 249 || 412 || 723 || 1 677 19. Vanjski odnosi || 266 || 235 || 498 || 846 || 1 236 || 1 725 || 2 518 || 4 018 || 11 343 20. Trgovina || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 2 || 4 || 12 || 18 21. Razvoj i odnosi – države AKP-a || 113 || 63 || 71 || 193 || 365 || 578 || 810 || 1 260 || 3 453 22. Proširenje || 69 || 86 || 129 || 236 || 310 || 513 || 735 || 960 || 3 039 23. Humanitarna pomoć || 0 || 1 || 1 || 9 || 16 || 58 || 163 || 583 || 831 24. Borba protiv prijevara || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || 2 || 6 || 23 || 35 25. Koordinacija politika Komisije i pravno savjetovanje || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 17 || 17 26. Administracija Komisije || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 11 || 160 || 171 27. Proračun || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 8 || 8 28. Revizija || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 || 1 29. Statistika || 2 || 2 || 1 || 1 || 3 || 17 || 36 || 53 || 114 30. Mirovine i povezani rashodi || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 31. Jezične usluge || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 24 || 24 32. Energetika || 60 || 43 || 28 || 101 || 1 365 || 1 671 || 621 || 629 || 4 518 34. Pravosuđe || 0 || 0 || 1 || 4 || 12 || 18 || 45 || 99 || 179 90. Ostale institucije || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 15 || 573 || 588 Ukupno || 1 975 || 8 159 || 1 304 || 4 498 || 14 171 || 36 568 || 64 606 || 86 531 || 217 810 4.1. SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA PO INSTITUCIJAMA || || || || || || || || || u milijunima EUR Institucija || Odobrena sredstva za prihode || Utvrđena prava || Prihodi || Primljeno kao || Nepomireno || Početno || Konačno || Tekuća godina || Preneseno || Ukupno || Od prava u tekućoj godini || Od prenesenih prava || Ukupno || % proračuna || Europski parlament || 147 || 147 || 174 || 26 || 200 || 172 || 4 || 176 || 119,41 % || 25 Europsko vijeće i Vijeće || 58 || 58 || 99 || 11 || 109 || 88 || 10 || 98 || 168,80 % || 11 Komisija || 128 761 || 135 431 || 137 081 || 13 342 || 150 423 || 134 783 || 4 066 || 138 849 || 102,52 % || 11 573 Sud || 44 || 44 || 51 || 0 || 51 || 51 || 0 || 51 || 115,64 % || 0 Revizorski sud || 21 || 21 || 19 || 0 || 19 || 19 || 0 || 19 || 90,58 % || 0 Gospodarski i socijalni odbor || 12 || 12 || 16 || 0 || 16 || 16 || 0 || 16 || 133,47 % || 0 Odbor regija || 8 || 8 || 20 || 0 || 20 || 20 || 0 || 20 || 250,50 % || 0 Europski ombudsman || 1 || 1 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || 97,10 % || 0 Europski nadzornik za zaštitu podataka || 1 || 1 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || 77,36 % || 0 Europska služba za vanjsko djelovanje || 35 || 35 || 309 || 0 || 310 || 309 || 0 || 309 || 889,83 % || 0 Ukupno || 129 088 || 135 758 || 137 771 || 13 379 || 151 150 || 135 460 || 4 080 || 139 541 || 102,79 % || 11 610 4.2. IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE PO INSTITUCIJAMA || Odobrena sredstva za preuzete obveze || || || || || || || || || u milijunima EUR Institucija || Utvrđena odobrena sredstva za preuzimanje obveza || Preuzete obveze || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Iz namjenskih prihoda || Prijenosi na temelju odluke || Ukupno || % || Iz proračunskih odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9=7+8 || 10=9/1 || 11 || 12 || 13 || 14=11+12+13 || 15=14/1 Europski parlament || 1 862 || 1 693 || 22 || 116 || 1 831 || 98,32 % || 6 || 0 || 6 || 0,34 % || 25 || 0 || 0 || 25 || 1,33 % Europsko vijeće i Vijeće || 612 || 490 || 0 || 42 || 532 || 86,89 % || 36 || 0 || 36 || 5,92 % || 44 || 0 || 0 || 44 || 7,19 % Komisija || 151 094 || 144 390 || 279 || 2 774 || 147 443 || 97,58 % || 3 077 || 31 || 3 108 || 2,06 % || 543 || 0 || 0 || 543 || 0,36 % Sud || 351 || 344 || 0 || 1 || 345 || 98,36 % || 1 || 0 || 1 || 0,28 % || 5 || 0 || 0 || 5 || 1,36 % Revizorski sud || 143 || 137 || 0 || 0 || 138 || 96,12 % || 0 || 0 || 0 || 0,30 % || 5 || 0 || 0 || 5 || 3,59 % Gospodarski i socijalni odbor || 133 || 125 || 0 || 4 || 128 || 96,62 % || 0 || 0 || 0 || 0,25 % || 4 || 0 || 0 || 4 || 3,13 % Odbor regija || 99 || 85 || 0 || 12 || 97 || 98,43 % || 0 || 0 || 0 || 0,03 % || 2 || 0 || 0 || 2 || 1,54 % Europski ombudsman || 10 || 9 || 0 || 0 || 9 || 95,86 % || 0 || 0 || 0 || 0,02 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 4,12 % Europski nadzornik za zaštitu podataka || 8 || 7 || 0 || 0 || 7 || 95,21 % || 0 || 0 || 0 || 0,00 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 4,79 % Europska služba za vanjsko djelovanje || 767 || 486 || 0 || 268 || 754 || 98,37 % || 10 || 0 || 10 || 1,26 % || 3 || 0 || 0 || 3 || 0,37 % Ukupno || 155 077 || 147 766 || 300 || 3 218 || 151 284 || 97,55 % || 3 131 || 31 || 3 162 || 2,04 % || 631 || 0 || 0 || 631 || 0,41 % || || || || || || || ODOBRENA Sredstva za plaćanje || || || || || || || || u milijunima EUR Institucija || Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje || Izvršena plaćanja || Prenesena odobrena sredstva || Istekla odobrena sredstva Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Automatski prijenosi || Prijenosi na temelju odluke || Iz namjenskih prihoda || Ukupno || % || Iz odobrenih sredstava za godinu || Iz prijenosâ || Namjenski prihodi || Ukupno || % || 1 || 2 || 3 || 4 || 5=2+3+4 || 6=5/1 || 7 || 8 || 9 || 10=7+8+9 || 11=10/1 || 12 || 13 || 14 || 15=12+13+14 || 16=15/1 Europski parlament || 2 092 || 1 388 || 214 || 22 || 1 623 || 77,58 % || 305 || 0 || 108 || 413 || 19,76 % || 25 || 31 || 0 || 56 || 2,67 % Europsko vijeće i Vijeće || 661 || 444 || 36 || 44 || 524 || 79,31 % || 46 || 0 || 41 || 87 || 13,13 % || 44 || 6 || 0 || 50 || 7,56 % Komisija || 139 268 || 131 722 || 605 || 2 759 || 135 087 || 97,00 % || 458 || 36 || 3 533 || 4 028 || 2,89 % || 78 || 76 || 0 || 154 || 0,11 % Sud || 369 || 326 || 16 || 1 || 343 || 92,92 % || 18 || 0 || 1 || 19 || 5,15 % || 5 || 2 || 0 || 7 || 1,93 % Revizorski sud || 156 || 125 || 11 || 0 || 136 || 87,11 % || 13 || 0 || 0 || 13 || 8,41 % || 5 || 2 || 0 || 7 || 4,48 % Gospodarski i socijalni odbor || 141 || 117 || 7 || 4 || 127 || 90,15 % || 8 || 0 || 1 || 9 || 6,19 % || 4 || 1 || 0 || 5 || 3,66 % Odbor regija || 108 || 77 || 7 || 12 || 96 || 89,53 % || 8 || 0 || 0 || 8 || 7,37 % || 2 || 2 || 0 || 3 || 3,10 % Europski ombudsman || 10 || 8 || 1 || 0 || 9 || 89,11 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 6,74 % || 0 || 0 || 0 || 0 || 4,15 % Europski nadzornik sigurnosti podataka || 9 || 6 || 1 || 0 || 7 || 81,28 % || 1 || 0 || 0 || 1 || 10,68 % || 0 || 0 || 0 || 1 || 8,05 % Europska služba za vanjsko djelovanje || 831 || 444 || 49 || 238 || 731 || 88,06 % || 42 || 0 || 46 || 88 || 10,58 % || 3 || 8 || 0 || 11 || 1,36 % Ukupno || 143 644 || 134 656 || 946 || 3 081 || 138 683 || 96,55 % || 900 || 36 || 3 730 || 4 666 || 3,25 % || 166 || 128 || 0 || 295 || 0,21 % || 4.3. Prihod agencija: proraČunska predviĐanja, prava i primljeni iznosi || u milijunima EUR || Agencija || Predviđeni proračunski prihod || Utvrđena prava || Primljeni iznos || Nepomireno || Područja financiranja Komisije Europska agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela || 7 || 7 || 7 || 0 || 06 Europski ured za azil || 7 || 2 || 2 || 0 || 18 Europska agencija za sigurnost zračnog prometa || 150 || 116 || 115 || 1 || 06 Frontex || 90 || 76 || 76 || 0 || 18 Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja || 19 || 20 || 20 || 1 || 15 Europska policijska akademija (CEPOL) || 8 || 9 || 9 || 0 || 18 Europska agencija za kemikalije || 33 || 35 || 35 || 0 || 02 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti || 58 || 58 || 58 || 0 || 17 Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama || 16 || 16 || 16 || 0 || 18 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo || 21 || 19 || 19 || 0 || 12 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje || 16 || 14 || 14 || 0 || 12 Europska agencija za okoliš || 42 || 52 || 51 || 1 || 07 Europska policijska akademija (CEPOL) || 84 || 83 || 83 || 0 || 18 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala || 20 || 19 || 19 || 0 || 12 Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice || 10 || 10 || 10 || 0 || 11 Europska agencija za sigurnost hrane || 77 || 77 || 77 || 0 || 17 Europski institut za jednakost spolova || 8 || 8 || 8 || 0 || 04 Nadzorno tijelo za europski GNSS || 13 || 21 || 21 || 0 || 06 Fuzija za energiju || 344 || 379 || 379 || 0 || 08 Eurojust || 33 || 33 || 33 || 0 || 18 Europska agencija za pomorsku sigurnost || 59 || 54 || 53 || 0 || 06 Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu || 175 || 176 || 176 || 0 || 12 Europska agencija za lijekove || 222 || 254 || 224 || 31 || 02 Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost || 8 || 8 || 8 || 0 || 09 Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije || 3 || 3 || 3 || 0 || 09 Agencija Europske unije za temeljna prava || 21 || 21 || 21 || 0 || 18 Europska agencija za željeznice || 26 || 26 || 26 || 0 || 06 Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu || 15 || 15 || 15 || 0 || 04 Europski institut za inovacije i tehnologiju || 78 || 77 || 77 || 0 || 15 Prevoditeljski centar za tijela EU-a || 48 || 49 || 45 || 4 || 15 Europska zaklada za izobrazbu || 21 || 20 || 20 || 0 || 15 Ured Zajednice za biljne sorte || 13 || 13 || 13 || 0 || 17 Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta || 21 || 21 || 21 || 0 || 04 Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu || 50 || 50 || 50 || 0 || 15 Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije || 16 || 17 || 17 || 0 || 06 Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća || 39 || 39 || 39 || 0 || 08 Izvršna agencija za istraživanje || 46 || 47 || 47 || 0 || 08 Izvršna agencija za zdravlje i potrošače || 7 || 7 || 7 || 0 || 17 Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu || 10 || 10 || 10 || 0 || 06 Ukupno || 1 936 || 1 963 || 1 925 || 38 || || || || u milijunima EUR Vrsta prihoda || Predviđeni proračunski prihod || Utvrđena prava || Primljeni iznos || Nepomireno Subvencije Komisije || 1 304 || 1 276 || 1 272 || 5 Prihod od naknada || 465 || 490 || 460 || 30 Ostali prihodi || 168 || 197 || 193 || 4 Ukupno || 1 936 || 1 963 || 1 925 || 38 || 4.4. ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE PO AGENCIJAMA || || || u milijunima EUR || Agencija || Odobrena sredstva za preuzete obveze || Odobrena sredstva za plaćanje Odobrena sredstva || Preuzete obveze || Preneseno || Odobrena sredstva || Izvršena plaćanja || Preneseno Europska agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela || 7 || 7 || 0 || 8 || 5 || 2 Europski ured za azil || 7 || 5 || 0 || 6 || 2 || 2 Europska agencija za sigurnost zračnog prometa || 164 || 132 || 27 || 176 || 117 || 53 Frontex || 90 || 89 || 1 || 128 || 99 || 22 Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja || 22 || 21 || 1 || 22 || 19 || 3 Europska policijska akademija (CEPOL) || 9 || 8 || 0 || 11 || 8 || 2 Europska agencija za kemikalije || 99 || 96 || 0 || 113 || 94 || 15 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti || 58 || 55 || 0 || 69 || 55 || 10 Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama || 17 || 16 || 0 || 17 || 16 || 0 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo || 21 || 18 || 0 || 22 || 13 || 7 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje || 16 || 14 || 0 || 16 || 11 || 4 Europska agencija za okoliš || 69 || 52 || 16 || 73 || 45 || 27 Europska policijska akademija || 85 || 84 || 1 || 100 || 79 || 17 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala || 20 || 17 || 0 || 22 || 15 || 4 Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice || 9 || 9 || 0 || 11 || 10 || 1 Europska agencija za sigurnost hrane || 79 || 78 || 0 || 90 || 80 || 9 Europski institut za jednakost spolova || 8 || 7 || 0 || 11 || 8 || 2 Nadzorno tijelo za europski GNSS || 106 || 58 || 47 || 55 || 33 || 22 Fuzija za energiju || 1 482 || 1 482 || 0 || 384 || 362 || 7 Eurojust || 35 || 34 || 1 || 41 || 35 || 5 Europska agencija za pomorsku sigurnost || 57 || 53 || 1 || 61 || 53 || 2 Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu || 429 || 189 || 0 || 461 || 180 || 37 Europska agencija za lijekove || 226 || 222 || 0 || 262 || 215 || 41 Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost || 8 || 8 || 0 || 9 || 9 || 1 Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije || 3 || 3 || 0 || 3 || 2 || 1 Agencija Europske unije za temeljna prava || 21 || 21 || 0 || 28 || 23 || 5 Europska agencija za željeznice || 26 || 25 || 0 || 30 || 26 || 2 Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu || 17 || 15 || 1 || 20 || 15 || 5 Europski institut za inovacije i tehnologiju || 97 || 95 || 0 || 83 || 71 || 7 Prevoditeljski centar za tijela EU-a || 48 || 42 || 0 || 52 || 41 || 4 Europska zaklada za izobrazbu || 20 || 20 || 0 || 21 || 20 || 1 Ured Zajednice za biljne sorte || 14 || 13 || 0 || 14 || 12 || 0 Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta || 22 || 21 || 0 || 26 || 20 || 5 Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu || 50 || 49 || 0 || 55 || 48 || 6 Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije || 17 || 16 || 0 || 18 || 16 || 1 Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća || 39 || 38 || 0 || 41 || 38 || 2 Izvršna agencija za istraživanje || 46 || 44 || 0 || 50 || 43 || 4 Izvršna agencija za zdravlje i potrošače || 7 || 7 || 0 || 8 || 7 || 1 Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu || 10 || 10 || 0 || 11 || 9 || 1 Ukupno || 3 559 || 3 175 || 97 || 2 627 || 1 952 || 338 Vrste rashoda || Odobrena sredstva za preuzete obveze || Odobrena sredstva za plaćanje || Odobrena sredstva || Preuzete obveze || Preneseno || Odobrena sredstva || Izvršena plaćanja || Preneseno Osoblje || 813 || 781 || 2 || 829 || 777 || 18 Administrativni troškovi || 305 || 292 || 1 || 377 || 277 || 79 Poslovni troškovi || 2 442 || 2 102 || 95 || 1 421 || 899 || 242 Ukupno || 3 559 || 3 175 || 97 || 2 627 || 1 952 || 338 4.5. PRORAČUNSKI REZULTAT UKLJUČUJUĆI AGENCIJE || u milijunima EUR || || || EUROPSKA UNIJA || AGENCIJE || Ukidanje subvencija agencijama || UKUPNO || Prihodi u financijskoj godini || 139 541 || 1 925 || (1 272) || 140 194 || Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu || (137 738) || (1 739) || 1 272 || (138 205) || Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N+1 || (936) || (338) || 0 || (1 274) || Poništenje neupotrijebljenih odobrenih sredstava prenesenih iz godine N-1 || 92 || 171 || 0 || 263 || Razlike u tečajevima stranih valuta za godinu || 60 || (8) || 0 || 52 || Proračunski rezultat || 1 019 || 12 || 0 || 1 031 [1] O zaključcima te revizije, koji
se temelje na konačnim izvještajima i praćenjima predmetnih država
članica, obaviješteno je tijelo za davanje razrješnice.