(1)

Tvar 4,4′-izopropilidendifenol (CAS broj 80-05-7) (FCM 151), poznata kao bisfenol A („BPA”), koristi se u proizvodnji određenih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom. Ponajprije služi kao monomer ili ulazna sirovina u proizvodnji epoksidnih smola koje su osnovni sastojak lakova i premaza, uključujući one koji se nanose na unutarnje i vanjske površine metalne ambalaže hrane, kao što su konzerve, limenke i poklopci staklenki, te na velike spremnike i posude koje se koriste u proizvodnji hrane. Koristi se i u proizvodnji određenih vrsta plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, uključujući one izrađene od polikarbonata i polisulfona. Zahvaljujući svojim raznolikim kemijskim svojstvima, BPA se može koristiti i u tiskarskim bojama, ljepilima i drugim sastavnim materijalima gotovih predmeta koji dolaze u dodir s hranom. BPA može migrirati u hranu iz materijala ili predmeta s kojim ta hrana dolazi u dodir, zbog čega se potrošač te hrane izlaže BPA-u.

(2)

Uporaba BPA-a kao monomera u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom odobrena je Uredbom Komisije (EU) br. 10/2011 (2). Na tu uporabu, kao i na njegovu prisutnost u lakovima i premazima koji dolaze u dodir s hranom, primjenjuje se granica specifične migracije (SML) od 0,05 mg BPA-a po kilogramu hrane (mg/kg), utvrđena u Uredbi Komisije (EU) 2018/213 (3) na temelju mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) objavljenog 2015. (4) Tom uredbom uvedena je i zabrana uporabe BPA-a u polikarbonatnim šalicama i bocama za dojenčad i malu djecu te njegove migracije iz lakova ili premaza koji se nanose na materijale i predmete koji su posebno namijenjeni da dolaze u dodir s početnom hranom za dojenčad, prijelaznom hranom za dojenčad, prerađenom hranom na bazi žitarica, dječjom hranom, hranom za posebne medicinske potrebe koja je razvijena s ciljem zadovoljavanja prehrambenih potreba dojenčadi i male djece ili napicima na bazi mlijeka i sličnim proizvodima posebno namijenjenima dojenčadi i maloj djeci. Navedena zabrana uvedena je uz zabranu njegove uporabe u proizvodnji polikarbonatnih bočica za hranjenje dojenčadi i šalica za malu djecu utvrđenu u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 321/2011 (5).

(3)

Nakon što ju je Komisija 2016. ovlastila za ponovnu procjenu BPA-a kojom bi se radi otklanjanja preostalih nejasnoća uzeli u obzir rezultati novih studija i znanstveni podaci, uključujući rezultate dvogodišnje dugoročne studije provedene u okviru nacionalnog toksikološkog programa Sjedinjenih Američkih Država, Agencija je 2023. objavila ažurirano mišljenje o BPA-u (6). Agencija je u tom mišljenju zaključila da BPA ima niz štetnih učinaka, među ostalim na imunološki sustav, za koji je utvrdila da je najosjetljiviji na učinke BPA-a. Na temelju toga Agencija je odredila podnošljivi dnevni unos (TDI) od 0,2 nanograma po kilogramu (ng/kg) tjelesne težine, koji je 20 000 puta manji od privremenog TDI-ja od 4 mikrograma po kilogramu (μg/kg) (ili 4 000 ng/kg) tjelesne težine koji je odredila u mišljenju iz 2015. Agencija je napomenula da raspon doza sličan onom koji je doveo do učinaka na imunološki sustav uzrokuje i štetne metaboličke učinke te štetne učinke na reproduktivni i razvojni sustav. Usporedba TDI-ja od 0,2 ng/kg tjelesne težine s procjenama prehrambene izloženosti iz mišljenja Agencije iz 2015. upućuje na to da izloženost u svim dobnim skupinama premašuje TDI za dva do tri reda veličine. Agencija je stoga zaključila da u slučaju prehrambene izloženosti BPA-u postoji zabrinutost za zdravlje za sve skupine stanovništva.

(4)

Na temelju znanstvenog mišljenja Agencije iz 2023. trebalo bi ažurirati odobrenje za uporabu BPA-a u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom te u drugim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom. Čak i vrlo male količine BPA-a koje migriraju iz materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, nekoliko puta manje od trenutačnog SML-a, mogle bi dovesti do izloženosti koja premašuje novoutvrđeni TDI iz mišljenja Agencije iz 2023. Nadalje, iako bi za provjeru sukladnosti ili potporu službenim kontrolama mogle biti potrebne potvrđene analitičke metode, ne postoje metode kojima bi se migracija BPA-a mogla pouzdano i dosljedno kvantificirati na razini SML-a koji bi se izveo iz novog TDI-ja. Stoga, kako bi se prisutnost i migracija BPA-a u hranu te naknadna prehrambena izloženost potrošača svele na najmanju moguću mjeru, trebalo bi zabraniti uporabu te tvari i njezinih soli u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, uključujući ljepila, gume, ionsko izmjenjivačke smole, plastiku, tiskarske boje, silikone te lakove i premaze.

(5)

U iznimnim slučajevima potrebno je razmotriti koliko je BPA neophodan u proizvodnji određenih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom za posebne primjene u proizvodnji hrane te jesu li trenutačno raspoložive prikladne alternative, pri čemu treba uzeti u obzir moguću izloženost koja proizlazi iz tih primjena i postoji li posljedični rizik za zdravlje.

(6)

Prvo, BPA se koristi kao ulazna sirovina u proizvodnji plastičnih polisulfonskih smola. Te se smole koriste u proizvodnji separacijskih membrana za mikrofiltraciju i ultrafiltraciju ili kao mikroporozna podloga tankoslojnih poliamidnih membrana za nanofiltraciju ili reverznu osmozu. Ti su procesi neophodni u proizvodnji brojnih vrsta hrane, među ostalim hrane na bazi mlijeka, kako bi se filtriranjem patogena, uključujući viruse i bakterije te određene kontaminante kao što su teški metali i pesticidi, zajamčilo da je sigurna za konzumaciju. Međutim, trenutačno ne postoje alternative koje su tehnički izvedive na komercijalnoj razini te koje omogućuju postizanje potrebne mehaničke čvrstoće i kemijske stabilnosti za takve primjene. Osim toga, ako se BPA koristi za proizvodnju polisulfona, proizvođači mogu primjenom dobre proizvođačke prakse izbjeći prisutnost ostatnog BPA-a u membrani na bazi polisulfona ili je svesti na zanemarive količine i tako spriječiti moguće zdravstvene rizike. To se može postići, i u proizvodnji polimera i u završnim fazama proizvodnje, ispiranjem i čišćenjem membrane prije prve uporabe kako bi se uklonio ostatni BPA. To može učiniti korisnik membrane, među ostalim subjekt u poslovanju s hranom. Nadalje, ako u materijalu od polisulfona ostane BPA u tragovima, razina njegove stvarne migracije bila bi vrlo niska zbog kratkog trajanja dodira hrane i membrane. Uzimajući u obzir navedeno, kao i višekratnu uporabu membrana tijekom duljeg vremenskog razdoblja, procjenjuje se da takve primjene ne dovode do izloženosti BPA-u koja predstavlja rizik za potrošače. Imajući u vidu navedene čimbenike i neophodnost tih posebnih primjena polisulfona za sigurnost potrošača brojnih vrsta hrane, primjereno je dopustiti odstupanje od zabrane uporabe BPA-a i posebno odobriti njegovu uporabu u proizvodnji filtracijskih sklopova s polisulfonskom membranom uz uvjet da BPA ne migrira u hranu.

(7)

Drugo, BPA se koristi i u proizvodnji tekućih epoksidnih lakova i premaza, koji se stvrdnjavaju na površini velikih spremnika i posuda, kao i cjevovoda velikog kapaciteta koji povezuju te spremnike. Ti se predmeti obično koriste u preradi, skladištenju i prijevozu hrane, uključujući vina, piva, ulja, mliječne proizvode i žitarice. Trenutačno i dalje postoje poteškoće s pravodobnom zamjenom epoksidnih lakova i premaza na bazi BPA-a koji se koriste u tim primjenama jer bi ona vjerojatno dovela do uklanjanja i uništavanja takvih velikih, fiksnih spremnika i posuda uz nerazmjerne troškove. Međutim, prisutnost ostatnog BPA-a može se izbjeći ili svesti na zanemarive količine primjenom dobre proizvođačke prakse te ispiranjem i čišćenjem prije prve uporabe radi uklanjanja ostatnog BPA-a. Nanošenjem tih lakova i premaza na velike spremnike i posude postižu se i mali omjeri površine i volumena kad je riječ o količini hrane koja dolazi u dodir s materijalom, što se posebno odnosi na spremnike čiji kapacitet premašuje 1 000 litara, kod kojih se ne očekuje da će stvarna migracija dovesti do razine izloženosti BPA-u koja bi predstavljala rizik za potrošače. Uzimajući u obzir navedeno, kao i višekratnu uporabu takvih spremnika tijekom duljeg vremenskog razdoblja, primjereno je dopustiti odstupanje od zabrane uporabe BPA-a i posebno odobriti njegovu uporabu u proizvodnji tekućih epoksidnih lakova i premaza koji se nanose na površinu tih konačnih predmeta koji dolaze u dodir s hranom velikog kapaciteta uz uvjet da BPA ne migrira u hranu.

(8)

U fazama koje prethode proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom BPA se može koristiti i kao prekursor u kemijskoj sintezi drugih monomera ili ulaznih sirovina, kao što je bisfenol-A diglicidil eter („BADGE”) (CAS br. 1675-54-3) te stoga može biti dio kemijske strukture tih tvari, čime se dobiva drugi bisfenol ili derivat bisfenola. Iako se drugi bisfenoli ili derivati bisfenola donekle kemijski razlikuju od samog BPA-a, njihova uporaba kao monomera ili drugih ulaznih sirovina u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom može dovesti do prisutnosti malih količina BPA-a u tim materijalima i predmetima. To se posebno odnosi na proizvodnju tekućih epoksidnih smola, koje se u proizvodnji konačnog predmeta koji dolazi u dodir s hranom nanose na podlogu u obliku lakova ili premaza. Stoga, iako se pravilima Unije o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom u načelu ne uređuju faze prije stvaranja monomera ili drugih ulaznih sirovina, trebalo bi onemogućiti da uporaba drugih bisfenola ili derivata bisfenola kao monomera ili drugih ulaznih sirovina dovede do prisutnosti slobodnog BPA-a u dobivenom materijalu ili predmetima koji dolaze u dodir s hranom, uključujući polugotove materijale koji dolaze u dodir s hranom i koji će se koristiti za proizvodnju konačnih predmeta koji dolaze u dodir s hranom.

(9)

Posljedično, zbog zabrane BPA-a nastat će i potreba za time da subjekti u poslovanju utvrde koje su tvari, uključujući druge bisfenole i derivate bisfenola, sigurna alternativa za zamjenu BPA-a u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom kako bi se i dalje na prikladan način zadovoljavale potrebe lanca opskrbe hranom i jamčila sigurnost hrane. Zbog sličnosti u kemijskoj strukturi i djelovanju određeni drugi bisfenoli ili derivati bisfenola mogu predstavljati slične rizike kao i BPA ako se koriste u materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i migriraju u hranu. Za neke bisfenole već je potvrđeno da imaju svojstva opasna za zdravlje ljudi zbog svoje reproduktivne toksičnosti te iz tog razloga oni podliježu usklađenom razvrstavanju i popisani su u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7). To uključuje 4,4′-sulfonildifenol (CAS broj 80-09-1) (FCM 154), poznat kao bisfenol S („BPS”), koji je trenutačno odobren za uporabu u plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom. Agencija je 2020. objavila tehničko izvješće o BPS-u (8), u kojem nije uzet u obzir cijeli skup dostupnih toksikoloških podataka o BPS-u iako je Agencija preporučila prikupljanje podataka o uporabi BPS-a u plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom te o njegovoj pojavi i migraciji u hranu s obzirom na njegovu moguću uporabu kao alternative BPA-u. To samo po sebi potvrđuje da je potrebno ažurirati procjenu uporabe BPS-a u materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, posebno s obzirom na to da prema usklađenom razvrstavanju pripada u kategoriju reproduktivne toksičnosti 1.B. U budućnosti će se vjerojatno provesti dodatno usklađeno razvrstavanje bisfenola i derivata bisfenola s obzirom na to da su neki od njih prema Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (9) utvrđeni kao posebno zabrinjavajuće tvari i da su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2023/707 (10) uvedeni novi razredi opasnosti za endokrine disruptore. Zbog toga je primjereno onemogućiti da se uporaba bisfenola ili derivata bisfenola s posebnim usklađenim razvrstavanjem, uključujući soli tih tvari, dopusti u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom bez ažurirane procjene Agencije koja će pokazati da njihova uporaba ne ugrožava zdravlje ljudi.

(10)

Budući da takvi opasni bisfenoli ili opasni derivati bisfenola mogu biti potrebni ili neophodni u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom za određenu posebnu primjenu ako ne postoje prikladne alternative, subjektima u poslovanju trebalo bi omogućiti da zatraže odobrenje za uporabu odgovarajućeg opasnog bisfenola ili derivata bisfenola u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom za posebnu primjenu. Zahtjeve za odobrenje takvih opasnih bisfenola ili opasnih derivata bisfenola trebalo bi podnijeti u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1935/2004 za odobravanje tvari. Pod uvjetom da je takav zahtjev podnesen u razumnom roku, trebalo bi dopustiti da se materijali i predmeti koji dolaze u dodir s hranom proizvedeni uz uporabu opasnog bisfenola ili derivata bisfenola i koji su već na tržištu nastave stavljati na tržište sve dok Komisija ne donese odluku o tom zahtjevu.

(11)

Iako postoje smjernice za pripremu i podnošenje zahtjeva za odobrenje tvari u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, ponajprije plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, možda će ih trebati ažurirati ili dopuniti u skladu s najnovijim znanstvenim dostignućima i zahtjevima Agencije, posebno kad je riječ o procjeni opasnih bisfenola ili opasnih derivata bisfenola, uključujući njihovu uporabu u materijalima koji nisu plastika. U skladu s inicijativom Komisije „jedna procjena po tvari” Agencija i Europska agencija za kemikalije trebale bi surađivati s obzirom na to da potonja ustanova već provodi procjenu sigurnosti bisfenola i njihovih derivata. Kako bi podržali te aktivnosti, subjekti u poslovanju koji se oslanjaju na uporabu opasnog bisfenola ili opasnog derivata bisfenola za proizvodnju svojih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom trebali bi prema potrebi Agenciji dostaviti informacije o trenutačnoj uporabi tih bisfenola i derivata bisfenola.

(12)

Iako je kontinuirana uporaba BPA-a za proizvodnju vrlo ograničenog broja materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom za posebne primjene trenutačno opravdana i ne predstavlja neprihvatljiv rizik, dugoročni cilj trebao bi biti potpuna zamjena BPA-a te drugih bisfenola i njihovih derivata sa specifičnim svojstvima koja su posebno opasna za zdravlje ljudi alternativama koje nemaju takva svojstva. Kako bi se to potaknulo te kako bi se Komisiji omogućilo da ocijeni stalnu potrebu za odstupanjima utvrđenima ovom Uredbom, primjereno je zahtijevati od proizvođača relevantnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom koji koriste BPA ili druge opasne bisfenole ili derivate bisfenola da izvješćuju o napretku u razvoju alternativnih rješenja. Međutim, budući da je potrebno smanjiti regulatorno opterećenje za mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”), primjereno je da se taj zahtjev primjenjuje na velika poduzeća koja raspolažu većim kapacitetima i resursima za razvoj i uvođenje alternativa.

(13)

Kako bi se postigla dosljednost, pravila o provjeri sukladnosti, uključujući pravila o uporabi modelnih otopina i uvjetima ispitivanja te o izražavanju rezultata ispitivanja, trebala bi biti u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom. Analitičke metode kojima se potvrđuje odsutnost migracije BPA-a ili drugih opasnih bisfenola ili opasnih derivata bisfenola trebale bi se birati u skladu sa zahtjevima Unije kad je riječ o službenim kontrolama. Međutim, možda ne postoje metode za utvrđivanje odsutnosti tih tvari u materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom koje se već sad mogu ujednačeno primjenjivati u cijeloj Uniji. Zbog toga će nakon savjetovanja s nacionalnim referentnim laboratorijima i relevantnim dionicima možda biti potrebno zatražiti da referentni laboratorij Europske unije osmisli takve metode u roku dogovorenom s Komisijom i državama članicama.

(14)

U skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004, prema posebnim mjerama koje je donijela Komisija uz materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom morat će se priložiti pisana izjava u kojoj se potvrđuje da udovoljavaju primjenjivim pravilima. („izjava o sukladnosti”). Tu bi izjavu trebalo priložiti materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom u svim fazama stavljanja na tržište, osim maloprodaje, kao što je prijenos pakirane hrane među subjektima u poslovanju s hranom ili prodaja potrošačima materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom. Svi subjekti u poslovanju odgovorni za stavljanje na tržište polugotovih materijala i konačnih predmeta koji dolaze u dodir s hranom stoga bi trebali posjedovati izjavu o sukladnosti. Radi jasnoće i jednostavnijeg postizanja sukladnosti, posebno uzimajući u obzir prijelazne odredbe, izjava bi trebala sadržavati informacije o tome jesu li u proizvodnji materijala ili predmeta koji dolazi u dodir s hranom korišteni BPA ili drugi relevantni bisfenoli ili derivati bisfenola.

(15)

Kako bi se zajamčila dosljednost i pridonijelo postizanju sukladnosti, zahtjevi iz ove Uredbe trebali bi se primjenjivati na sve relevantne materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom, uključujući plastiku. Uredbu (EU) br. 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

Zabrana uporabe BPA-a velik je odmak od uporabe posebno formuliranih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, na koje se subjekti u poslovanju već desetljećima oslanjaju u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom za brojne primjene i koji se trenutačno uvelike koriste u Uniji. To se posebno odnosi na lakove i premaze koji se nanose na metalnu ambalažu, za koje postoji više stotina mogućih formulacija epoksidnih smola na bazi BPA-a, ovisno o potrebama konačnog predmeta koji dolazi u dodir s hranom. Trebalo bi stoga pripremiti prelazak na materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom za čiju proizvodnju nije potreban BPA kako bi se izbjegli ugrožavanje sigurnosti hrane i poremećaji u lancima opskrbe hranom u Uniji. Brojni subjekti u poslovanju, posebno oni u lancu opskrbe lakiranom i premazanom metalnom ambalažom, proaktivno se pripremaju za odmak od BPA-a, a promjene su već pokrenute kao odgovor na potražnju u lancu opskrbe. Kako bi se subjektima u poslovanju omogućilo dovoljno vremena da dovrše taj postupak i usklade se s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi, u prijelaznom razdoblju od 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe trebalo bi dopustiti da se na tržište Unije prvi put stavljaju konačni predmeti koji dolaze u dodir s hranom koji su u skladu s postojećim pravilima primjenjivima prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, a nisu u skladu s primjenjivim pravilima iz ove Uredbe.

(17)

Međutim, za određene materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom prijelazno razdoblje od 18 mjeseci nije dovoljno jer je subjektima u poslovanju potrebno dodatno vrijeme da bi utvrdili alternative i zajamčili njihovu tehničku izvedivost na razini cijelog tržišta Unije. To uključuje vrijeme potrebno za potpuni razvoj zamjenskih formulacija i procjenu njihove funkcionalnosti i učinkovitosti u odnosu na kritične parametre, uključujući kemijsku sigurnost i zaštitu hrane kako bi se izbjeglo mikrobiološko kvarenje i zajamčio odgovarajući rok valjanosti u slučajevima kad ne postoje ubrzane metode za ispitivanje roka trajanja, prije konačnog povećanja njihove dostupnosti na komercijalnoj razini. Zbog toga je za promjenu formulacije određenih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom i potpuno ukidanje BPA-a, uz izbjegavanje poremećaja u lancu opskrbe hranom, potrebno dodatno prijelazno vrijeme.

(18)

Konkretno, određeno voće i povrće koje se čuva u lakiranim ili premazanim limenkama ili staklenkama s lakiranim poklopcem u ambalaži stvaraju kiselo okruženje. To pak uzrokuje dodatno opterećenje u koracima validacije koji su potrebni kako bi se zajamčilo da su alternative sigurne te da funkcioniraju kako je predviđeno. Nadalje, zbog sezonske prirode proizvodnje voća i povrća, kao i proizvodâ ribarstva, u određenim razdobljima proizvodi se iznimno mnogo hrane, zbog čega raste potražnja za ambalažom, koja se u standardnom prijelaznom razdoblju od 18 mjeseci ne može zadovoljiti isključivo ambalažom proizvedenom bez BPA-a. Stoga, kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se primjene za te vrste ambalaže dovedu na komercijalnu razinu te kako bi se izbjeglo rasipanje hrane, primjereno je dopustiti da se u razdoblju od 36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe na tržište stavljaju konačni predmeti koji dolaze u dodir s hranom za koje se koriste lakovi i premazi proizvedeni s BPA-om, a posebno ambalaža za konzerviranje voća, povrća i prerađenih ribljih proizvoda.

(19)

Radi se i na formulacijama za proizvodnju lakova i premaza s alternativama BPA-u koji se nanose na vanjske površine metalne ambalaže, iako je u tom području ostvaren slabiji napredak u odnosu na rješenja za unutarnje površine. Zbog toga je i za te proizvode potrebno prijelazno razdoblje dulje od 18 mjeseci, a na temelju informacija koje je dostavila industrija ono se procjenjuje na 36 mjeseci. Migracija BPA-a u hranu iz lakova i premaza koji se nanose na vanjsku površinu metalne ambalaže obično se sprečava metalnom podlogom, koja djeluje kao zaštitni sloj. Međutim, za vrijeme proizvodnje lakiranih i premazanih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom BPA povremeno može prodrijeti do unutrašnje površine ambalaže koja dolazi u dodir s hranom, i to izravnim kontaktom zbog „neželjenog prijenosa” ili prijenosom u parnoj fazi. Budući da je to moguće svesti na najmanju mjeru ili otkloniti dobrom proizvođačkom praksom koja smanjuje rizik od takvog prijenosa te s obzirom na to da je funkcija lakova i premaza važna za cjelovitost ambalaže i sigurnost hrane, primjereno je odobriti prijelazno razdoblje od 36 mjeseci. To bi razdoblje omogućilo prelazak na konačne predmete za koje se koriste lakovi i premazi proizvedeni bez BPA-a koji se nanose na vanjske površine metalne ambalaže.

(20)

Konačni predmeti za jednokratnu uporabu koji dolaze u dodir s hranom, uključujući metalnu ambalažu, često se koriste za pakiranje hrane s dugim rokom trajanja, stoga se mogu skladištiti i konzumirati nekoliko godina nakon pakiranja hrane, a u tom razdoblju nastavit će se migracija i izlaganje BPA-u. Kako bi se ograničilo razdoblje konzumacije hrane pakirane u konačne predmete za jednokratnu uporabu koji dolaze u dodir s hranom i koji sadržavaju BPA, takvi konačni predmeti za jednokratnu uporabu koji dolaze u dodir s hranom i namijenjeni su pakiranju hrane trebali bi se napuniti hranom i zatvoriti u roku od 12 mjeseci od završetka odgovarajućeg prijelaznog razdoblja. Nakon toga ipak je primjereno dopustiti stavljanje na tržište pakirane hrane do iscrpljenja zaliha kako bi se izbjegli rasipanje hrane i poremećaji u lancima opskrbe hranom.

(21)

Određeni konačni predmeti koji dolaze u dodir s hranom i koji se proizvode s BPA-om koriste se kao komponente za višekratnu uporabu u profesionalnoj opremi za proizvodnju hrane, kao što su kalupi za slastice, brtve, pumpe, prirubnice, mjerači i pokazna stakla. Svi ti konačni predmeti za višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s hranom i koji se koriste kao profesionalna oprema za proizvodnju hrane ne mogu se lako proizvesti od materijala za čiju proizvodnju nije potreban BPA. Zamjenske predmete često je potrebno osmišljavati i proizvoditi uzimajući u obzir njihovu funkciju i interakciju s drugim komponentama u okviru cjelokupnog sustava proizvodnje ili prerade hrane kako bi se izbjegla potreba za zamjenom cjelokupnog sustava. Uzimajući u obzir te čimbenike, primjereno je predvidjeti prijelazno razdoblje od 36 mjeseci za takve konačne predmete koji dolaze u dodir s hranom kako bi se omogućio kontinuitet opskrbe hranom i uvažila potreba da se subjekti u poslovanju usmjeravaju prema postupnom ukidanju tehnologija koje se temelje na BPA-u i, naposljetku, njihovoj potpunoj zamjeni.

(22)

Kako bi se izbjeglo da distributeri stvaraju velike zalihe konačnih predmeta za višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s hranom obuhvaćenih prijelaznim mjerama utvrđenima u ovoj Uredbi, primjereno je da se takvi proizvodi koje su njihovi proizvođači prvi put stavili na tržište mogu nastaviti stavljati na tržište radi prodaje i prijenosa kupcima, uključujući subjekte u poslovanju s hranom ili potrošače, najdulje godinu dana. Kad je riječ o konačnim predmetima za višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s hranom i koji se koriste kao profesionalna oprema za proizvodnju hrane, ne bi bilo ni praktično ni učinkovito prekinuti njihovu uporabu i povući ih jer su često dio većeg sustava, pa bi moglo bi biti potrebno odmah zamijeniti taj cjelokupni sustav uz nerazmjerne troškove i opterećenje za poduzeća u poslovanju s hranom, uključujući MSP-ove. Subjekti u poslovanju s hranom stoga mogu nastaviti koristiti taj konačni predmet za višekratnu uporabu koji dolazi u dodir s hranom sve do trenutka kad taj predmet prestane biti upotrebljiv i potrebno ga je zamijeniti.

(23)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi zamjenjuju mjere utvrđene u Uredbi (EU) 2018/213. Stoga je primjereno tu uredbu staviti izvan snage.

(24)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

1.

u članku 6. dodaje se sljedeći stavak:

2.

u tablici 1. iz Priloga I. brišu se unosi za tvar broj 151 (2,2-bis(4-hidroksifenil)propan) i tvar broj 154 (4,4′-dihidroksidifenil sulfon).