(1)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavljen je na razini Unije pravni okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika.

(2)

Uredba (EZ) br. 223/2009 izmijenjena je Uredbom (EU) 2015/759 Europskog parlamenta i Vijeća (4) kako bi se dodatno ojačalo upravljanje europskim statističkim sustavom (ESS), posebno njegova stručna neovisnost. To se ojačano upravljanje pokazalo djelotvornim.

(3)

Europski savjetodavni odbor za upravljanje statističkim podacima (ESGAB) objavio je 6. ožujka 2023. svoje godišnje izvješće za 2022. Kako je u njemu navedeno, osiguravanje stručne neovisnosti ključno je za pružanje objektivne i nepristrane europske statistike te za izgradnju povjerenja javnosti u odluke i politike koje se na njima temelje. Stoga države članice i Komisija trebaju slijediti međunarodnu najbolju praksu u pogledu odabira, imenovanja i razrješenja čelnika nacionalnih statističkih ureda (NSU-ovi) i glavnog direktora Komisije (Eurostata) na temelju jasnih stručnih kriterija kao što su statistički ugled i visoka razina stručnosti u području statistike. Razlozi za prijevremeni raskid ugovora ne trebaju ugroziti stručnu neovisnost; trebaju biti dobro obrazloženi, precizirani i priopćeni na odgovarajući način, uz poštovanje prava dotične osobe. Nadalje, Komisija (Eurostat) treba obavijestiti ESGAB o svakoj ozbiljnoj sumnji koju ima u vezi s provedbom Kodeksa prakse europske statistike, uzimajući u obzir važnu ulogu koju ESGAB ima kao tijelo Unije zaduženo za pružanje neovisne procjene ESS-ove provedbe Kodeksa prakse europske statistike i savjeta o jačanju povjerenja korisnika u europsku statistiku.

(4)

Digitalna transformacija dovela je do radikalno različitih okolnosti i stvorila novo okruženje s novim potrebama za europskim statistikama. Nadalje, zbog nedavnih humanitarnih i političkih događaja, poput pandemije bolesti COVID-19 te energetske krize i krize u području troškova života izazvane agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine, povećale su se potražnja i očekivanja za pravovremenijim, učestalijim i detaljnijim europskim statistikama, koje su potrebne za podršku donošenju odluka u Uniji i osiguravanje najboljeg mogućeg odgovora Unije na krize.

(5)

Mogu se pojaviti krizne situacije u kojima je potrebna pravovremena i inovativna europska statistika kako bi se odgovorilo na hitne potrebe politika. Na primjer, nedostatak pravodobnih podataka o jediničnoj dobiti i poslovnoj dobiti tvorcima politika otežava nastojanja da sveobuhvatno procijene problem porasta cijena u vrijeme istraživanja o učinku korporativnih politika kao potencijalnog doprinositelja inflaciji. Stoga je presudno uspostaviti postupke kako bi se odgovorilo na hitne potrebe politika za europskom statistikom.

(6)

Kako bi se ispunila sve veća potražnja i očekivanja za pravovremenijim, učestalijim i detaljnijim europskim statistikama, kao i za bržim i koordiniranijim odgovorima ESS-a na hitne statističke potrebe u kriznim razdobljima, potrebno je izmijeniti Uredbu (EZ) br. 223/2009. Svrha je ove Uredbe o izmjeni osigurati da europske statistike ostanu relevantne uzimajući u obzir promjenjive i zahtjevnije potrebe korisnika, posebno tako da se iskoristi sav potencijal digitalnih izvora podataka i tehnologija i omogući njihova uporaba za europsku statistiku, povećanjem agilnosti i sposobnosti ESS-a za djelotvoran i brz odgovor na krize, dopuštanjem razmjene podataka i jačanjem koordinacije među partnerima ESS-a.

(7)

Kako bi odrazile aktualne okolnosti i digitalno okruženje u kojem ESS djeluje, u Uredbi (EZ) br. 223/2009 trebalo bi uvesti nove ili ažurirane definicije pojmova „podaci”, „metapodaci”, „imatelj podataka”, „izvor podataka”, „pristup podacima” i „uporaba za statističke svrhe”.

(8)

Nedavni događaji kao što su pandemija bolesti COVID-19 te energetska kriza i kriza u području troškova života izazvane agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine pokazali su da je dostupnost pravovremene, pouzdane i usporedive europske statistike ključna za djelotvoran odgovor javnih tijela na izvanredne situacije. Stoga bi ESS-u trebalo omogućiti brzo pokretanje koordiniranih mjera ako se pojave hitne potrebe za podacima i statistikom izvan redovnog okvira planiranja, osobito u kriznim razdobljima priznatima pravnim aktima Unije, kao što su Provedbena odluka Vijeća (EU) 2018/1993 (5), Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredba Vijeća (EU) 2016/369 (7), Uredba Vijeća (EU) 2022/2372 (8) i Uredba o uspostavi okvira mjera povezanih s izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i s otpornošću na unutarnjem tržištu (Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu). U takvim bi situacijama imatelj podataka trebao, na zahtjev, staviti na raspolaganje NSU-u ili Komisiji (Eurostatu) podatke ako NSU ili Komisija (Eurostat) dokaže iznimnu potrebu za uporabom zatraženih podataka, u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Komisija (Eurostat) bi trebala moći poduzeti hitne statističke mjere u bliskoj suradnji s Odborom za Europski statistički sustav („Odbor za ESS”). NSU-ovi i druga nacionalna tijela odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika („druga nacionalna tijela”) trebali bi moći dobrovoljno sudjelovati u takvim mjerama.

(9)

Pristup novim izvorima podataka, uključujući velike podatke, koji su nusproizvodi digitalnih usluga i interneta stvari i njihova uporaba postaju ključni za proizvodnju pravovremenih, primjereno učestalih i dovoljno detaljnih europskih statistika na učinkovitiji način i s manje troškova. Takvi novi izvori podataka također su važan doprinos izradi statističkih okvira uzorkovanja za potrebe ESS-a. Stoga bi radi razvoja i proizvodnje službenih europskih statistika na održivoj osnovi i u skladu s pravednim, jasnim, predvidljivim i razmjernim pravilima, u skladu s okvirom Unije u području temeljnih prava, trebalo osigurati pristup novim izvorima podataka općenito, a posebno podacima u privatnom posjedu. Pristup podacima u privatnom posjedu trebao bi se osigurati u skladu s načelom učinkovitosti u odnosu na troškove i ne treba pretjerano opteretiti gospodarske subjekte kako je utvrđeno u članku 338. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(10)

Podaci u privatnom posjedu odnose se na veliku količinu podataka koje posjeduju privatni subjekti, a koji su dobiveni kao rezultat njihove aktivnosti i koje bi statistička tijela mogla upotrijebiti za proizvodnju službenih statističkih podataka. Mogli bi uključivati, među ostalim, podatke u vlasništvu organizacija civilnog društva. Takvi podaci mogu biti ključni za dopunjavanje službene statistike i praćenje gospodarskog, društvenog i ekološkog napretka, a posebno napretka povezanog s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Stoga bi trebalo snažno poticati upotrebu takvih podataka.

(11)

Pristup novim izvorima podataka, osobito podacima u privatnom posjedu, dugogodišnji je zahtjev ESS-a, iznesen u dokumentu o stajalištu ESS-a o pristupu podacima u privatnom posjedu koji su od javnog interesa iz studenoga 2017. i u dokumentu o stajalištu ESS-a o budućem prijedlogu akta o podacima iz lipnja 2021.

(12)

Uporaba podataka u privatnom posjedu i drugih novih izvora podataka trebala bi podlijegati strogim pravnim, tehničkim i postupovnim zaštitnim mjerama i jamstvima, uključujući primjenu visoke razine sigurnosti, povjerljivosti i poštovanja privatnosti, kao što je već utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 223/2009. Pristup podacima u privatnom posjedu trebao bi biti ograničen samo na NSU-ove koji djeluju samostalno ili u ime drugog nacionalnog tijela u ESS-u te na Komisiju (Eurostat). Zatraženi podaci trebali bi biti strogo nužni za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika i statistika u razvoju. Takvi podaci u privatnom posjedu trebali bi biti pseudonomizirani u skladu s člankom 89. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i člankom 13. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(13)

Zahtjevi za podatke u privatnom posjedu koje upućuju NSU-ovi ili Komisija (Eurostata) trebali bi biti transparentni i proporcionalni u smislu opsega i razine detalja. Stoga je potrebno utvrditi i obrazložiti svrhu zahtjeva, predviđenu namjenu zatraženih podataka, učestalost i rokove u kojima bi se podaci trebali stavljati na raspolaganje i operativne aranžmane za njihovo stavljanje na raspolaganje. Nijednom obradom podataka u vezi s takvim zahtjevima za podatke ne bi se trebala dovoditi u pitanje Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12), Uredba (EU) 2016/679 i Uredba (EU) 2018/1725, prema potrebi. Budući da je službena statistika javno dobro, pristup podacima trebao bi biti besplatan. Ako podatke zatraži NSU, države članice mogu privatnom imatelju podataka pružiti naknadu koja je ograničena na uslugu obrade u skladu sa zatraženim specifikacijama, osim ako nacionalno pravo ne dopušta NSU-ovima ili drugim nacionalnim tijelima da imateljima podataka isplate naknadu. Ako Komisija (Eurostat) zatraži podatke, trebala bi privatnom imatelju podataka predložiti razumnu naknadu koja je ograničena na tu posebnu uslugu obrade u skladu sa zatraženim specifikacijama.

(14)

Kada se izdaju zahtjevi za podatke u privatnom posjedu NSU ili Komisija (Eurostat) trebali bi privatnog imatelja podataka pozvati na dijalog kojim bi se utvrdili konkretni parametri zahtjeva za podatke i drugi posebni aranžmani, uključujući kako staviti podatke na raspolaganje te organizacijske i tehničke mjere za zaštitu povjerljivosti podataka i poslovnih tajni kako bi se postigao dogovor o tim aspektima. Ako se dogovor ne postigne u roku od tri mjeseca, ili ako privatni imatelj podataka ne poštuje dogovor, NSU bi trebao imati mogućnost izdati drugi zahtjev kojim se od privatnog imatelja podataka zahtijeva da podatke stavi na raspolaganje. Ako privatni imatelj podataka namjerno ili iz nepažnje ne dostavi podatke u roku ili dostavi netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke, država članica ili Komisija trebale bi donijeti mjere izvršenja, uključujući mogućnost izricanja sankcija koje bi trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće uzimajući u obzir prirodu, težinu, ponavljanje i trajanje povrede a imajući na umu javni interes koji se želi ostvariti. Trebalo bi utvrditi maksimalne iznose sankcija koje uvodi Komisija. Komisija može izdati smjernice o izračunu novčanih kazni. Sve odluke Komisije na temelju ove Uredbe o izmjeni podliježu postupku preispitivanja pred Sudom Europske unije u skladu s UFEU-om. Sud Europske unije trebao bi imati neograničenu nadležnost u vezi s novčanim kaznama koje Komisija odredi u skladu s člankom 261. UFEU-a.

(15)

Trebalo bi poticati daljnju integraciju statistika i geoprostornih informacija kako bi se omogućilo učinkovitije korištenje resursa i bolja integracija podataka u različitim javnim organizacijama te proizvodili novi statistički rezultati, kao što su prostorna analiza, te kako bi se poboljšala vizualizacija i diseminacija podataka. Takva daljnja integracija pomogla bi u donošenju odluka i praćenju ciljeva politike na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(16)

Komisija (Eurostat), NSU-ovi i ostala nacionalna tijela trebali bi nastojati osigurati pristup svojim bazama podataka i popratnim metapodacima te ostaloj dokumentaciji relevantnoj za procjenu kvalitete upotrebom ažuriranih i jednostavnih tehnologija.

(17)

Europsku statistiku također razvija, proizvodi i diseminira Europski sustav središnjih banaka (ESSB), ali u sklopu zasebnog pravnog okvira koji odražava upravljačku strukturu ESSB-a. Između ESS-a i ESSB-a potrebna je bliska suradnja i prikladna koordinacija, posebno kako bi se poticala razmjena podataka između tih dvaju sustava isključivo u statističke svrhe, u skladu s člankom 338. stavkom 1. UFEU-a i člankom 5. Protokola br. 4 o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Nadalje, Uredba (EZ) br. 223/2009 trebala bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 (13).

(18)

Razmjena povjerljivih podataka doprinosi poboljšanju kvalitete europskih statistika. ESS aktivno radi na daljnjem razvoju takve razmjene podataka, među ostalim osiguravanjem prijenosa povjerljivih podataka u različitom sektorskom zakonodavstvu. Te bi napore trebalo nastaviti. Uzajamna razmjena povjerljivih podataka trebala bi biti dopuštena i unutar ESS-a te između ESS-a i ESSB-a ako je to potrebno za učinkovit razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika ili za povećanje kvalitete europskih statistika. Ako se povjerljivi podaci dostavljaju Komisiji (Eurostatu), trebalo bi biti potrebno odobrenje NSU-a ili drugog nacionalnog tijela koje je dalo podatke.

(19)

Potrebno je osigurati da nacionalna javna i polujavna tijela zadužena za administrativne izvore podataka, baze podataka, sustave interoperabilnosti ili podatke koji su relevantni za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika omoguće NSU-ovima i drugim nacionalnim tijelima bez naknade, pravovremeno i dovoljno često pristup tim podacima te njihovu uporabu i integraciju radi razvoja, proizvodnje i diseminacije europskih statistika. Države članice trebale bi osigurati mogućnost izrade statističkog okvira uzorkovanja na temelju relevantnih administrativnih podataka NSU-ova i drugih nacionalnih tijela.

(20)

Trebalo bi poticati daljnju upotrebu statistika iz više izvora, sa statistikama koje se razvijaju ili proizvode na temelju različitih izvora podataka, među ostalim tehnikama modeliranja i drugim statističkim metodama ili inovativnim pristupima.

(21)

Ako aktivnosti koje će se provoditi na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009 uključuju obradu osobnih podataka u službene statističke svrhe u skladu s mandatom dodijeljenim statističkim tijelima da zatraže osobne podatke u skladu s posebnim metodološkim opisom za svaki statistički proizvod, ta bi obrada trebala biti u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka, to jest s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725. U skladu s načelima utvrđenima u tim uredbama, takva obrada trebala bi podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama za prava i slobode ispitanika. Tim zaštitnim mjerama trebalo bi osigurati da su na snazi tehničke i organizacijske mjere, posebno kako bi se zajamčilo načelo smanjenja količine podataka. Te mjere mogu uključivati pseudonimizaciju.

(22)

Obrada osobnih podataka koju NSU-i i druga nacionalna tijela provode za potrebe službene statistike i za koju se smatra da je u javnom interesu trebala bi biti obuhvaćena odstupanjima i podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Na primjer, daljnja obrada osobnih podataka za statističke svrhe ne bi se trebala smatrati neusklađenom s prvotnim svrhama za koje su prikupljeni. Osobni podaci koji se obrađuju u statističke svrhe u javnom interesu povjerljivi su podaci i stoga podliježu načelu statističke povjerljivosti, što znači da bi se trebali upotrebljavati samo u statističke svrhe i nikad se ne bi smjeli upotrebljavati za prateće mjere ili odluke koje se odnose na konkretnu fizičku osobu. U tom kontekstu posebne zaštitne mjere, koje bi se trebale primijeniti kad razmjena podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 zahtijeva obrada osobnih podataka, uključuju tehničke i organizacijske mjere kao što su tehnologije za povećanje privatnosti i poštovanje načela ograničavanja svrhe, smanjenja količine podataka, ograničenja pohrane te cjelovitosti i povjerljivosti kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2016/679 i Uredbi (EU) 2018/1725 i dodatno razrađeno u Kodeksu prakse europske statistike. U tom bi se smislu podaci trebali razmjenjivati primjenom tehnologija za unapređenje zaštite privatnosti koje su posebno osmišljene za provedbu tih načela. U skladu s člankom 89. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679 nacionalnim pravom trebalo bi odobriti odstupanja za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika od strane NSU-ova i drugih nacionalnih tijela, u skladu sa zaštitnim mjerama utvrđenima u tom članku.

(23)

Da bi se predvodilo u postupnom integriranju novih tehnologija i uvida i tako osiguralo kontinuiranu relevantnost europskih statistika, trebalo bi utvrditi pravila na temelju kojih se u okviru zajedničkih nastojanja ESS-a statistike mogu razvijati, u skladu s potrebama korisnika, u određenim područjima u obliku statistike u razvoju ili eksperimentalne statistike radi njihove integracije u redovitu proizvodnju europskih statistika. Iako nužno neće ispunjavati sve kriterije kvalitete utvrđene u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009, takve bi statistike trebalo smatrati europskim statistikama. Transparentne informacije o kvaliteti statistike u razvoju ili eksperimentalne statistike trebale bi biti priložene njihovoj objavi.

(24)

Nastojeći raditi na inovacijama i razvijati nove statističke rezultate, nacionalna statistička tijela trebala bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir potrebe korisnika, posebno one na koje su ukazala nacionalna statistička vijeća korisnika ili druga odgovarajuća tijela. Komisija bi morala obavješćivati Europski savjetodavni odbor za statistiku (ESAC), osnovan Odlukom br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) kao glavno tijelo Unije koje predstavlja korisnike, davatelje podataka i nositelje europske statistike, o tome na koji je način uzela u obzir njegova mišljenja, posebno kad je riječ o razvoju novih europskih statistika.

(25)

Kako bi išla ukorak s najnovijim akademskim trendovima te poboljšala kvalitetu statističkih podataka i metoda, statistička tijela trebala bi na nacionalnoj i europskoj razini promicati dobru, strukturiranu i održivu interdisciplinarnu suradnju s akademskim i istraživačkim ustanovama, osobito pri razvoju novih statistika, ispitivanju novih metoda i tehnologija te promicanju inovacija i eksperimentiranja. Za potrebe Uredbe (EZ) br. 223/2009, znanstvene svrhe trebale bi obuhvaćati istraživačke aktivnosti kao što su tehnološki razvoj i demonstracija, temeljno istraživanje ili primijenjeno istraživanje.

(26)

Uzimajući u obzir povjerenje iskazano NSU-ovima i visoku razinu njihove tehničke stručnosti u području upravljanja podacima i metapodacima te kvalitete i zaštite podataka, države članice trebalo bi poticati da, u skladu s načelom supsidijarnosti, NSU-ovima dodijele važnu ulogu u nacionalnim okvirima za upravljanje podacima, uključujući funkcije predviđene Uredbom (EU) 2022/868 Europskog parlamenta i Vijeća (15), radi promicanja razmjene, integracije i interoperabilnosti podataka, opisa metapodataka, osiguranja kvalitete i postavljanja standarda. U tom bi smislu NSU-ovi i druga nacionalna tijela trebali biti uključeni u početno osmišljavanje, kasniji razvoj i ukidanje administrativnih izvora podataka, baza podataka ili sustava interoperabilnosti. Takvu uključenost trebalo bi prema potrebi ojačati kako bi se, među ostalim, osigurala dosljednost i kvaliteta podataka i kako bi se smanjilo opterećenje izvješćivanja.

(27)

Podaci koji su zakonito na raspolaganju javnosti i koji ostaju na raspolaganju javnosti na temelju nacionalnog prava ili prava Unije ne bi se trebali smatrati povjerljivima kad se upotrebljavaju za statističke svrhe ili za diseminaciju statističkih podataka dobivenih iz takvih podataka

(28)

U interesu povećanja pravovremenosti na razini Unije Komisiji (Eurostatu) trebalo bi dopustiti diseminaciju europskih statistika država članica čim se objave na nacionalnoj razini, čak i ako su bile objavljene prije rokova za dostavu statistika utvrđenih u relevantnom sektorskom zakonodavstvu Unije.

(29)

Nedostatak koordinacije može dovesti do neučinkovitosti i nedosljednosti te dovesti do pitanja vezanih za kvalitetu europskih statistika. Institucije i tijela Unije trebaju se sustavno savjetovati s Komisijom (Eurostatom) o statističkim metodologijama i kvaliteti podataka pri razvoju novih statističkih podataka u svojim područjima nadležnosti. Koordinacija bi se trebala proširiti i na „ostale statističke podatke” koji su ključni za informiranje tvoraca politika i građana, posebno zato što bi kvaliteta takvih statističkih podataka mogla utjecati na ugled europske statistike.

(30)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno izmjenu pravnog okvira za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog dosljednosti i usporedivosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(31)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 223/2009 provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu utvrđivanja hitnih statističkih mjera i utvrđivanja postupka za njihovo poduzimanje, uključujući u pogledu vremenskog raspona, učestalosti i kvalitete koje moraju primjenjivati države članice koje dobrovoljno sudjeluju u hitnoj statističkoj mjeri, te za proširenje tih hitnih mjera, kao i u pogledu utvrđivanja tehničkih aspekata razmjene podataka između statističkih tijela u skladu s tom Uredbom. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(32)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 6. rujna 2023.

(33)

Provedeno je savjetovanje s Odborom za ESS,

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

2.

umeće se sljedeći članak:

(*1)  Provedbena odluka Vijeća (EU) 2018/1993 od 11. prosinca 2018. o aranžmanima EU-a za integrirani politički odgovor na krizu (SL L 320, 17.12.2018., str. 28.)."

(*2)  Uredba (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te europsku statistiku (Program jedinstvenog tržišta) i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014 i (EU) br. 652/2014 (SL L 153, 3.5.2021., str. 1.)."

(*3)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.)."

(*4)  Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).”;"

3.

članak 17.a zamjenjuje se sljedećim:

(*5)  Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726, i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.).”;"

4.

umeću se sljedeći članci:

(*6)  Uredba (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima) (SL L, 2023/2854, 22.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2854/oj)."

(*7)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.)."

(*8)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.)."

(*9)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).”;"

5.

umeće se sljedeće poglavlje:

6.

u članku 18. dodaje se sljedeći stavak:

7.

u članku 21. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

8.

Članak 23. zamjenjuje se sljedećim:

9.

Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

(*10)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/138 оd 21. prosinca 2022. o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka i modaliteta njihova objavljivanja i ponovne uporabe (SL L 19, 20.1.2023., str. 43.).”;"

10.

u poglavlje VI. umeće se sljedeći članak:

(*11)  Uredba (EU) 2022/868 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima) (SL L 152, 3.6.2022., str. 1.).”;"

11.

umeće se sljedeći članak: