Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32024R1085

Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/1085 оd 13. ožujka 2024. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o metodologiji procjene u skladu s kojom nadležna tijela provjeravaju ispunjava li institucija zahtjeve za primjenu internih modela za tržišni rizik

C/2024/1678

SL L, 2024/1085, 17.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/1085/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/1085/oj

European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2024/1085

17.6.2024

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2024/1085

оd 13. ožujka 2024.

o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o metodologiji procjene u skladu s kojom nadležna tijela provjeravaju ispunjava li institucija zahtjeve za primjenu internih modela za tržišni rizik

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 325.az stavak 8. prvi podstavak točku (b) i treći podstavak,

budući da:

(1)

Institucijama je primjena internih modela za tržišni rizik dopuštena samo ako ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013. Institucije te zahtjeve ne bi trebale ispunjavati samo kad podnose zahtjev za odobrenje primjene tih internih modela, nego i kad ih primjenjuju i kad podnose zahtjev za njihova značajna proširenja ili promjene. Stoga je primjereno utvrditi da nadležna tijela pri provjeri usklađenosti institucija s tim zahtjevima na svaku od tih faza primjenjuju iste kriterije i istu metodologiju procjene. Međutim, radi učinkovitosti i smanjenja administrativnog opterećenja, nadležna tijela pri procjeni usklađenosti institucija koje su već dobile odobrenje za primjenu tih alternativnih internih modela ne bi to odobrenje trebala preispitivati, nego bi u svim slučajevima na temelju zaključaka iz prethodnih procjena trebala procijeniti samo usklađenost s pravilima koja su relevantna za opseg predmetne procjene.

(2)

Kako bi se osiguralo da institucije kontinuirano ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela trebala bi ocijeniti ukupnu kvalitetu rješenja, sustava i pristupa koje institucija primjenjuje i zatražiti stalna poboljšanja i prilagodbe promijenjenim okolnostima.

(3)

Kako bi se osigurala usklađenost i usporedivost nadzornih postupaka u različitim jurisdikcijama, nadležna tijela trebala bi pri procjeni usklađenosti institucija sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjivati preskriptivne tehnike procjene. Nadležna tijela trebala bi, međutim, moći uzeti u obzir vrstu, veličinu i složenost strukture i poslovnog modela institucije, složenost alternativnih internih modela, prirodu financijskih proizvoda koje ti modeli obuhvaćaju, kvalitetu informacija koje je dotična institucija dostavila i resurse kojima raspolažu. Stoga bi nadležna tijela pri procjeni usklađenosti institucije sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 trebala imati određeno diskrecijsko pravo koje bi im omogućilo dodatne provjere i primjenu najprikladnijih metoda za provjeru usklađenosti s konkretnim zahtjevima. Osim toga, kako bi se nadležnim tijelima omogućila proporcionalna provedba te procjene i imajući u vidu brojnost financijskih proizvoda dostupnih u aktivnostima trgovanja, potrebno je utvrditi kategorije složenijih financijskih proizvoda na kojima bi nadležna tijela trebala temeljiti svoju procjenu.

(4)

Kako bi se osiguralo dostatno interno razumijevanje alternativnog internog modela, uključujući eksternalizirane operacije, potrebno je utvrditi da unatoč eksternalizaciji nekih alata za rizike, IT sustava i rješenja za upravljanje rizicima, sve ključne poslove, aktivnosti ili funkcije koji se odnose na interni model obavlja jedinica za kontrolu rizika iz članka 325.bi stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013. Iz istih bi razloga u tim pravilima trebalo propisati i da jedinica za kontrolu rizika provodi odgovarajuće kontrole i testove kvalitete i validacije za svako eksternalizirano rješenje, da uvijek treba biti dostupna potpuna dokumentacija i da nadležna tijela sve alate i informatička rješenja dobivene od trećih dobavljača procjenjuju na sličan način kao kad su u potpunosti razvijeni u internim procesima.

(5)

Upravljački i operativni aspekti iznimno su važni za pravilno funkcioniranje alternativnog internog modela. Zato bi te upravljačke i operativne aspekte trebalo detaljno procijeniti primjenom metodologije za provjeru usklađenosti institucije sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 („metodologija procjene”), što uključuje ustroj organizacijske jedinice za trgovanje, ulogu višeg rukovodstva i upravljačkog tijela, jedinicu za kontrolu rizika i neovisnu ocjenu samog alternativnog internog modela.

(6)

U metodologiji procjene upravljačkih aspekata trebalo bi uzeti u obzir da su neke institucije koje traže odobrenje za primjenu pristupa alternativnih internih modela već dobile odobrenje za primjenu internog modela za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik prije nego što je Uredba (EU) br. 575/2013 izmijenjena Uredbom (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Stoga je potrebno utvrditi pravila za procjenu slična onima koja su prethodno utvrđena za aspekte koji nisu izmijenjeni Uredbom (EU) 2019/876 i uvesti nova pravila koja obuhvaćaju nove odredbe uvedene tom uredbom, uključujući zahtjeve za organizacijske jedinice za trgovanje iz članka 104.b Uredbe (EU) br. 575/2013.

(7)

Kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da procijene usklađenost sa zahtjevima za validaciju i provjeru alternativnih internih modela, institucije bi najmanje jednom godišnje trebale provoditi internu validaciju modela. Iako bi početnom validacijom trebalo obuhvatiti sve metodologije koje se primjenjuju u internom modelu, primjereno je utvrditi da se zbog ograničenja osoblja i resursa u godišnjoj validaciji treba fokusirati barem na glavne probleme otkrivene u prethodnim internim validacijama ili prethodnim pregledima unutarnje revizije te na sve promjene ili nove metodologije uvedene za alternativni interni model.

(8)

Aktivnosti trgovanja i financijska tržišta stalno se i brzo razvijaju. Kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da pri procjeni usklađenosti institucija sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 te značajke uzmu u obzir, metodologija procjene trebala bi sadržavati kvalitativne i postupovne standarde za institucije koji se odnose na službeno odobravanje novih financijskih instrumenata i proizvoda i njihovo uvođenje u poslove organizacijskih jedinica za trgovanje. Standardi za službenu politiku odobravanja novih proizvoda potrebni su kako bi se osiguralo da uvođenje novih financijskih instrumenata i proizvoda, koji mogu predstavljati dodatne faktore rizika ili biti razlog za metodološke promjene internih modela za mjerenje rizika, bude potpuno usklađeno s detaljnom kontrolom i validacijom.

(9)

Kvaliteta podataka i točnost procjene rizika i izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik uvelike ovise o pouzdanosti IT sustava koji se za to koriste. Isto tako, kontinuitet i dosljednost procesa upravljanja rizicima i izračuna kapitalnih zahtjeva mogući su samo ako su ti IT sustavi sigurni, zaštićeni i pouzdani, a IT infrastruktura dovoljno stabilna. Stoga nadležna tijela pri procjeni internih modela za tržišni rizik trebaju provjeriti i pouzdanost IT sustava institucije i stabilnost IT infrastrukture koji se koriste za interne modele.

(10)

Jedna od novosti novog okvira za tržišni rizik iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.b Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđivanje je kapitalnih zahtjeva na temelju mjera očekivanog manjka. Potrebno je osigurati da institucije aktivno prate točnost tih podataka. Stoga je primjereno propisati da institucije izravno retroaktivno testiraju mjere očekivanog manjka u okviru internog programa retroaktivnog testiranja u skladu s člankom 325.bj Uredbe (EU) br. 575/2013. Budući da sudionici na tržištu još nisu utvrdili metodologiju za retroaktivno testiranje mjere očekivanog manjka, ne bi trebalo propisivati posebnu metodologiju nego bi institucijama trebalo omogućiti da po vlastitom nahođenju prate razvoj novih tehnika i najbolje primjere iz prakse u tom području, u skladu s kvalitativnim zahtjevima iz članka 325.bi te uredbe.

(11)

Smatra se da se interni modeli za mjerenje rizika primjereno provode, kako je navedeno u članku 325.bi stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, samo ako su ispunjeni svi regulatorni zahtjevi. Osim toga, nekoliko je elemenata bazelskih reformi u području tržišnog rizika uvedeno u pravo Unije delegiranim aktima, a to su, među ostalim, Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2058 (3), Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2059 (4), Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2060 (5), Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1577 (6), Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1578 (7) i Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/397 (8). Stoga bi nadležna tijela trebala razmotriti ispunjavaju li institucije zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013, vodeći računa o tim delegiranim aktima. Kako bi se osigurala detaljan procjena usklađenosti internih modela za tržišni rizik, potrebno je jasno navesti tehnike koje nadležna tijela primjenjuju za procjenu usklađenost institucija s aspektima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i tih delegiranih uredbi. Zato bi nadležna tijela trebala provjeriti specifičnu dokumentaciju koju su institucije dužne dostaviti.

(12)

Retroaktivno testiranje i zahtjevi o raspodjeli dobiti i gubitka solidna su osnova za kritičko praćenje uspješnosti internog modela za mjerenje rizika. Stoga je potrebno utvrditi pravila procjene kako bi se iskoristili rezultati tih testiranja. Kad je riječ o retroaktivnom testiranju, trebalo bi osigurati kritičku analizu prekoračenja kako bi se utvrdili mogući nedostaci modela i da institucije prate jesu li promjene vrijednosti portfelja potaknute faktorima rizika koji se mogu modelirati ili faktorima rizika koji se ne mogu modelirati. Nadalje, u vezi s rezultatima testa raspodjele dobiti i gubitka, nadležna tijela trebala bi procijeniti točnost funkcija određivanja cijena koje institucija koristi jer je njihova točnost bitna za pouzdan izračun kapitalnih zahtjeva.

(13)

Kako bi se osigurala njihova dosljedna primjena, potrebno je dodatno objasniti zahtjeve iz članka 325.bh Uredbe (EU) br. 575/2013. Usklađenost institucija s tim zahtjevima trebala bi se procjenjivati na temelju širokih kategorija faktora rizika iz tablice 2 u članku 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013. Stoga je za svaku od tih kategorija potrebno utvrditi kako nadležna tijela trebaju procijeniti je li obuhvaćen rizik osnove i jesu li krivulje i površine u internom modelu za mjerenje rizika pouzdane.

(14)

Zbog brzine i stalnosti promjena financijskih tržišta nepouzdani, netočni, nepotpuni ili zastarjeli podaci uzrok su pogrešaka u procjeni rizika i izračunu kapitalnih zahtjeva, među ostalim i u modelima tržišnog rizika. U kontekstu procesa upravljanja rizicima institucije takvi pogrešni podaci mogu biti uzrok loših odluka uprave. Prema tome, kako bi se osigurala pouzdanost i visoka kvaliteta podataka te njihovo pravilno korištenje u internim procesima i procesima za izračun kapitalnih zahtjeva, način i postupci prikupljanja i pohrane podataka trebali bi biti dobro dokumentirani, što uključuje detaljan opis značajki, provjere kvalitete, automatske filtre i posebne izvore dnevnih podataka. Stoga bi nadležna tijela pri procjeni internih modela za tržišni rizik trebala posebnu pozornost obratiti na kvalitetu i pouzdanost podataka koji se koriste za modeliranje i na procese kojima se osigurava očuvanje kvalitete i pouzdanosti.

(15)

Da bi izračun kapitalnih zahtjeva bio točan, nadležna tijela bi pri procjeni ukupne kvalitete podataka trebala utvrditi pouzdanost pristupa institucije zamjenskim vrijednostima vremenskih serija. Stoga bi metodologijom procjene trebalo provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 575/2013 kojima se uređuje primjena zamjenskih vrijednosti. Ako je to relevantno, pravila utvrđena u toj metodologiji procjene trebala bi se razlikovati ovisno o tome odnose li se vremenske serije za koje je korištena zamjenska vrijednost na faktor rizika za koji jest ili za koji nije provedena procjena mogućnost modeliranja.

(16)

Kad je riječ o internom modelu za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, osobito o člancima 325.bn, 325.bo i 325.bp Uredbe (EU) br. 575/2013, metodologijom procjene treba osigurati da se s tim modelima rizika dobiju točni rezultati. Pravila utvrđena u metodologiji procjene trebala bi stoga obuhvatiti sve aspekte koji utječu na ishod tih modela, uključujući opseg pozicija obuhvaćenih tim modelima, procjene vjerojatnosti nastanka i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, odabir sistemskih faktora rizika radi simulacije nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja i sve pretpostavke modela koje je institucija primijenila, uključujući sve pretpostavke kopule za simulaciju nastanka statusa neispunjavanja obveza više izdavatelja.

(17)

Rizici koji proizlaze iz klimatskih promjena i širih okolišnih problema mijenjaju predodžbu financijskog sektora o rizicima i očekuje se da će postati još istaknutiji. S obzirom na važnost tih činitelja rizika, nadležna tijela trebala bi provjeriti razmatraju li ih institucije u svojim programima testiranja otpornosti na stres iz članka 325.bi stavka 1. točke (g) Uredbe (EU) br. 575/2013. U tom su kontekstu institucije već poduzele korake za uključivanje okolišnih rizika u svoje programe testiranja otpornosti na stres. Međutim, kako bi se institucijama omogućilo dovoljno vremena da te rizike detaljno obrade u svojim programima testiranja otpornosti na stres, nadležna tijela trebala bi usklađenost institucija sa zahtjevima koji se odnose na klimatske promjene i šire okolišne aspekte procjenjivati tek od 1. siječnja 2025. Trebalo bi im dati više vremena i zbog složenosti provedbe izravnog retroaktivnog testiranja očekivanog manjka, prije nego što nadležna tijela počnu procjenjivati njihovu usklađenost u tom području. Zato bi s takvom procjenom trebalo početi od 1. siječnja 2026.

(18)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(19)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Struktura procjene

1.   Kad provjeravaju ispunjava li institucija zahtjeve iz članaka 325.bh, 325.bi, 325.bn, 325.bo i 325.bp Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su procijeniti:

(a)

upravljačke aspekte, u skladu s poglavljem 2. ove Uredbe;

(b)

aspekte koji se odnose na interni model za mjerenje rizika koji se koristi za izračun mjere rizika očekivanog manjka i mjere rizika prema stresnom scenariju, u skladu s poglavljem 3. ove Uredbe;

(c)

aspekte koji se odnose na interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza koji se koristi za izračun dodatnog kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, u skladu s poglavljem 4. ove Uredbe.

Za potrebe prvog podstavka, nadležna tijela primjenjuju načela koja se odnose na proporcionalnost u skladu s člankom 2., kvalitetu dokumentacije u skladu s člankom 3. i sporazume o eksternalizaciji poslovnih procesa u skladu s člankom 4.

2.   Nadležno tijelo koje u okviru procjene provedene u skladu s ovom Uredbom utvrdi bitne nedostatke internog modela za mjerenje rizika u odnosu na neke razrede proizvoda u određenoj organizacijskoj jedinici za trgovanje ili koje ne može potvrditi da je taj model dokazano točan u mjerenju rizika koji odgovaraju tim razredima proizvoda može učiniti jedno od sljedećeg:

(a)

zatražiti da institucija iz te organizacijske jedinice za trgovanje ukloni pozicije koje odgovaraju tim razredima proizvoda;

(b)

odbiti izdati odobrenje za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s pristupom internih modela za tu organizacijsku jedinicu za trgovanje.

3.   Nadležno tijelo koje zaključi da se razredi proizvoda u određenoj organizacijskoj jedinici za trgovanje knjiže naizmjenično s razredima proizvoda drugog subjekta grupe koji je izvan područja primjene najviše razine konsolidacije u Uniji i da mu takvo naizmjenično knjiženje onemogućuje da procijeni je li interni model za mjerenje rizika dokazano točan u mjerenju rizika koji odgovaraju tim razredima proizvoda, može učiniti jedno od sljedećeg:

(a)

zatražiti da institucija iz te organizacijske jedinice za trgovanje ukloni pozicije koje odgovaraju tim razredima proizvoda;

(b)

odbiti izdati odobrenje za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s pristupom internih modela za tu organizacijsku jedinicu za trgovanje.

4.   Ako se tržišni rizik pozicija koje odgovaraju nekim razredima proizvoda prenosi na drugi subjekt grupe koji je izvan područja primjene najviše razine konsolidacije u Uniji i ako su učinci takvog prijenosa de facto slični učincima pozicija knjiženih naizmjenično, nadležno tijelo može primijeniti stavak 3.

Članak 2.

Proporcionalnost – kategorije proizvoda i složenost modela

Nadležna tijela dužna su metodologiju procjene utvrđenu u ovoj Uredbi primjenjivati razmjerno veličini i složenosti poslova trgovanja uključenih u interni model, na temelju sljedećih kategorija financijskih instrumenata po složenosti navedenih rastućim redoslijedom:

(a)

jednostavni instrumenti bez opcionalnosti;

(b)

instrumenti, osim onih iz točke (a), bez značajki ovisnih o vrijednosti izvedenice, s jednim odnosnim instrumentom, uključujući indekse, s kontinuiranom isplatom u istoj valuti u kojoj je i odnosni instrument;

(c)

instrumenti sa značajkama ovisnima o vrijednosti izvedenice, instrumenti s više odnosnih instrumenata, instrumenti s isplatama u valutama koje se razlikuju od valuta odnosnog instrumenta i svi drugi instrumenti koji nisu navedeni u točki (a) ili (b).

Članak 3.

Kvaliteta i provjerljivost dokumentacije

Nadležna tijela dužna su provjeriti je li dokumentacija koju je institucija dostavila u prilog svojem zahtjevu za odobrenje primjene internog modela za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik dostatne kvalitete i dostatno detaljna i točna da bi je kvalificirane treće strane mogle provjeriti.

Nadležna tijela posebno su dužna provjeriti:

(a)

je li predmetna dokumentacija odobrena na odgovarajućoj upravljačkoj razini institucije s dostatnim ovlastima koje joj je upravljačko tijelo delegiralo za potrebe internih modela;

(b)

je li institucija uvela politike kojima se osiguravaju visoki standardi kvalitete interne dokumentacije, što uključuje internu odgovornost za potpunost, dosljednost, točnost, ažurnost, odobrenje u skladu s točkom (a) i sigurnost predmetne dokumentacije;

(c)

omogućuje li dokumentacija utvrđena u politikama iz točke (b) identifikaciju vrste dokumenta, autora, revizora, ovlaštenog zastupnika, vlasnika, datuma izrade i odobrenja, broj verzije i povijest izmjena;

(d)

dokumentira li institucija točno i savjesno politike, postupke i metodologije koje primjenjuje u skladu s ovom Uredbom;

(e)

je li predmetna dokumentacija dovoljno detaljna da bi kvalificirane treće strane mogle razumjeti sve aspekte internog modela za mjerenje rizika.

Članak 4.

Eksternalizacija

1.   Nadležna tijela dužna su provjeriti da li se eksternalizacijom poslova, aktivnosti ili funkcija institucije u vezi s oblikovanjem, provedbom i validacijom internih modela sprečava ili ometa primjena metodologije procjene utvrđene u ovoj Uredbi.

2.   Za potrebe stavka 1., nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

poslovi i odgovornosti rezervirani za jedinicu za kontrolu rizika ne eksternaliziraju se;

(b)

više rukovodstvo i upravljačko tijelo aktivno sudjeluju u nadzoru svih poslova koje je institucija eksternalizirala te u nabavi od trećih strana svih rješenja za alate za upravljanje IT rizicima;

(c)

sama institucija ima dovoljno znanja o svim eksternaliziranim poslovima, aktivnostima ili funkcijama i o strukturi podataka i metodologija dobivenih od treće strane te može provjeriti kvalitetu i rezultate posla koji obavi treća strana kojoj eksternalizira svoje poslove;

(d)

unutarnja revizija i kontinuirano praćenje koje institucija provodi nad svim eksternaliziranim poslovima, aktivnostima i funkcijama nisu ograničeni ili onemogućeni zbog eksternalizacije;

(e)

nadležnim tijelima omogućen je potpun pristup svim relevantnim informacijama.

3.   Nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li treće strane koje sudjeluju u razvoju metodologija za procjenu tržišnog rizika koje institucija primjenjuje uključene u početnu ili trajnu internu validaciju modela koju institucija provodi.

4.   Za potrebe stavaka 1., 2. i 3., nadležna tijela dužna su pregledati ugovor o eksternalizaciji između institucije i treće strane. Prema potrebi, nadležna tijela također mogu:

(a)

obaviti razgovor ili zatražiti pisane izjave od:

i.

osoblja i višeg rukovodstva institucije;

ii.

upravljačkog tijela institucije;

iii.

treće strane kojoj su poslovi, aktivnosti ili funkcije eksternalizirani;

(b)

pregledati druge relevantne dokumente institucije ili treće strane.

POGLAVLJE 2.

PROCJENA KVALITATIVNIH ZAHTJEVA

Članak 5.

Pregled procjene kvalitativnih zahtjeva

Kad provjeravaju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bi Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti ima li institucija jasnu organizacijsku strukturu za upravljanje modelom tržišnog rizika, uključujući dobro definirane, transparentne i primjerene razine odgovornosti;

(b)

provjeriti je li proces odlučivanja institucije o svim aspektima internih modela za tržišni rizik jasno utvrđen u njezinoj internoj dokumentaciji;

(c)

provjeriti, u skladu s člankom 6.:

i.

primjerenost sastava višeg rukovodstva i upravljačkog tijela;

ii.

ulogu višeg rukovodstva i upravljačkog tijela;

(d)

provjeriti, u skladu s člankom 7., je li primjeren ustroj organizacijskih jedinica za trgovanje za koje je institucija u postupku izdavanja odobrenja ili ga je već dobila;

(e)

procijeniti, u skladu s člankom 8., interno upravljanje i nadzor institucije u odnosu na jedinicu za kontrolu rizika;

(f)

procijeniti, u skladu s člankom 9., je li interna politika primjerena za uvođenje novih proizvoda;

(g)

provjeriti, u skladu s člankom 10., je li provedena neovisna revizija internog modela;

(h)

procijeniti:

i.

u skladu s člankom 11., primjerenost internog postupka validacije i njegova ishoda;

ii.

u skladu s člankom 12., opseg validacije i njezinu potpunost;

(i)

procijeniti, u skladu s člankom 13., primjerenost redovitog internog izvještavanja;

(j)

procijeniti:

i.

u skladu s člankom 14., primjerenost ograničenja pozicija;

ii.

u skladu s člankom 15., primjerenost procesa ažuriranja tih ograničenja;

iii.

u skladu s člankom 16., primjerenost postupka koji se primjenjuje nakon prekoračenja tih ograničenja;

(k)

procijeniti:

i.

u skladu s člankom 17., primjerenost programa testiranja otpornosti na stres;

ii.

u skladu s člankom 18., primjerenost scenarija obrnutog testiranja otpornosti na stres i scenarija ad hoc testiranja otpornosti na stres;

(l)

procijeniti, u skladu s člankom 19., primjerenost IT sustava;

(m)

provjeriti, u skladu s člankom 20., je li interni model za mjerenje rizika, uključujući svaki model za određivanje cijena, dokazano točan u mjerenju rizika i razlikuje li se znatno od modela koje institucija primjenjuje za svoje interno upravljanje rizicima.

Za potrebe točke (a), nadležna tijela dužna su voditi računa o vrsti i veličini institucije te opsegu i složenosti njezina poslovanja.

Članak 6.

Procjena primjerenosti sastava i uloge upravljačkog tijela i višeg rukovodstva

1.   Kad procjenjuju primjerenost sastava i uloge višeg rukovodstva i upravljačkog tijela iz članka 325.bi stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti opisuje li institucija u svojoj dokumentaciji o sustavu upravljanja rizicima:

i.

sastav, uloge i odgovornosti upravljačkog tijela i višeg rukovodstva;

ii.

uloge i odgovornosti svakog člana upravljačkog tijela i višeg rukovodstva;

(b)

provjeriti je li više rukovodstvo sastavljeno od članova koji predstavljaju najviše hijerarhijske razine ispod upravljačkog tijela te ima li definiranu odgovornost za pravilno funkcioniranje internog modela za tržišni rizik;

(c)

provjeriti je li primjeren sastav strukture internog odbora koji je upravljačko tijelo osnovalo kako bi olakšalo donošenje odluka, kako je propisano stavkom 2.;

(d)

provjeriti je li primjerena uloga višeg rukovodstva, kako je propisano stavkom 3.;

(e)

provjeriti je li primjerena uloga upravljačkog tijela i odbora koji čine strukturu internog odbora iz točke (c), u skladu sa stavkom 4.

Ako upravljačko tijelo institucije neki od svojih poslova delegira internom odboru, nadležna tijela u kontekstu tih delegiranih poslova provode procjene koje se nalažu ovom Uredbom na razini internog odbora koji je upravljačko tijelo osnovalo.

2.   Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (c), nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

upravljačko tijelo je za svaku strukturu internog odbora jasno odredilo mandat, hijerarhiju, linije izvještavanja, stalne članove, učestalost sastanaka i razine odgovornosti;

(b)

u strukturi internog odbora je odbor koji ocjenjuje svaki novi proizvod, predlaže te proizvode višem rukovodstvu na odobrenje i prati jesu li u tom odboru zastupljene jedinica za kontrolu rizika i druge funkcije institucije na koje utječe uvođenje novog proizvoda;

(c)

upravljanje strukturom internog odbora omogućuje učinkovitu i pravodobnu kontrolu svih ograničenja internih pozicija iz članka 325.bi stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d)

upravljanje strukturom internog odbora osigurava aktivno sudjelovanje upravljačkog tijela u procesu kontrole rizika u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(e)

je li institucija u internoj dokumentaciji dokumentirala sve aspekte iz točke (a).

3.   Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (d), nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

više rukovodstvo institucije poduzima odgovarajuće korektivne mjere ako nedostatke internog modela za mjerenje rizika ili internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza utvrde:

i.

jedinica za kontrolu rizika;

ii.

kvalificirane strane zadužene za validaciju internog modela („funkcija validacije”);

iii.

funkcija unutarnje revizije;

iv.

ili koja druga kontrolna funkcija institucije;

(b)

je li više rukovodstvo institucije obaviješteno o preporukama i prati li preporuke unutarnje revizije, jedinice za kontrolu rizika, funkcije validacije u vezi s internim modelom za mjerenje rizika ili internim modelom za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(c)

može li više rukovodstvo institucije osigurati ukupnu kvalitetu institucijina upravljanja vrednovanjem pozicija uključenih u interni model za mjerenje rizika ili interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza.

4.   Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (e), nadležna tijela dužna su provjeriti da li upravljačko tijelo:

(a)

na temelju prijedloga jedinice za kontrolu rizika odobrava sve relevantne politike i postupke koji se odnose na primjenu internog modela, uključujući odgovarajuću organizacijsku strukturu, kako bi se osigurala primjerena primjena internog modela;

(b)

na temelju prijedloga jedinice za kontrolu rizika i nakon razmatranja zaključaka i preporuka proizašlih iz procesa validacije, odobrava metodologije za procjenu tržišnog rizika koje se primjenjuju u internom modelu;

(c)

na temelju procjene jedinice za kontrolu rizika i nakon pomnog razmatranja zaključaka i preporuka proizašlih iz postupka validacije, odobrava svaki novi proizvod;

(d)

na temelju prijedloga jedinice za kontrolu rizika odobrava i ažurira unutarnja ograničenja pozicija;

(e)

na temelju prijedloga jedinice za kontrolu rizika u kojem se navodi i procjenjuje prihvatljiva razina rizika odobrava tu prihvatljivu razinu rizika, internu raspodjelu kapitala i sredstava po organizacijskoj jedinici za trgovanje;

(f)

donosi postupak odobrenja u slučaju kršenja internih ograničenja pozicija;

(g)

odobrava ili nalaže korektivne mjere zbog kršenja internih ograničenja pozicija koje je eskalirala jedinica za kontrolu rizika u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (b);

(h)

na temelju prijedloga jedinice za kontrolu rizika:

i.

odobrava program testiranja otpornosti na stres;

ii.

razgovara o rezultatima testiranja otpornosti na stres;

iii.

procjenjuje moguće reakcije i, prema potrebi, poduzima korektivne mjere.

Članak 7.

Procjena usklađenosti organizacijskih jedinica za trgovanje s člankom 104.b Uredbe (EU) br. 575/2013

Kad procjenjuju usklađenost organizacijskih jedinica za trgovanje s člankom 104.b Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su:

(a)

pregledati poslovnu strategiju iz članka 104.b te uredbe kako je dokumentirana u internim politikama institucije u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) te uredbe i provjeriti sljedeće:

i.

u internim je politikama jasno opisana ekonomska opravdanost poslovne strategije, uključujući primarne aktivnosti, trgovanje i strategije zaštite od rizika;

ii.

u internim su politikama opisane značajke financijskih instrumenata i robe kojima trguje organizacijska jedinica za trgovanje i one sadržavaju redovito ažuriran i sveobuhvatan popis tih financijskih instrumenata i robe;

iii.

institucija je u svojim internim politikama istaknula instrumente kojima se najčešće trguje i koji najviše pridonose prihvatljivoj razini rizika za organizacijsku jedinicu za trgovanje;

iv.

u internim su politikama opisane vrste faktora rizika svojstvene financijskim instrumentima i robi iz točke ii.;

v.

u internim je politikama jasno opisano kako se instrumenti i roba iz točke ii. štite, koje su očekivane razlike i neusklađenosti zaštita od rizika te koje je očekivano razdoblje držanja pozicija u organizacijskoj jedinici za trgovanje;

vi.

određene su poslovne strategije organizacijskih jedinica za trgovanje, kako je propisano člankom 104.b stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i pritom:

(1)

utvrditi glavna obilježja organizacijskih jedinica za trgovanje u smislu poslovne strategije, uključujući primarne aktivnosti, strategije trgovanja i zaštite od rizika;

(2)

provjeriti jesu li glavna obilježja iz podpodtočke (1) bitno različita od jedne do druge organizacijske jedinice za trgovanje;

(b)

provjeriti jesu li transakcije između organizacijskih jedinica za trgovanje u skladu s poslovnim strategijama tih jedinica i provode li se te transakcije s ciljem da se:

i.

smanje kapitalni zahtjevi za tržišni rizik;

ii.

ispune zahtjevi za raspodjelu dobiti i gubitka;

iii.

ispune zahtjevi za retroaktivno testiranje;

(c)

provjeriti organizacijsku strukturu iz članka 104.b stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i godišnji poslovni plan iz članka 104.b stavka 2. točke (e) te uredbe, kako su dokumentirani u internim politikama institucije u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) te uredbe;

(d)

provjeriti je li institucija za svaku organizacijsku jedinicu za trgovanje odredila jednog ili dva glavna trgovca, a ako su imenovana dva glavna trgovca, imaju li jasno odvojene uloge, odgovornosti i nadležnosti ili jedan nadzire drugoga;

(e)

pregledati izvještaje iz članka 104.b stavka 2. točaka (d) i (f) Uredbe (EU) br. 575/2013 i provjeriti usklađenost sa svim aspektima iz tih točaka;

(f)

provjeriti da li institucija propisno dokumentira i obrazlaže slučajeve u kojima je jedan trgovac raspoređen u nekoliko organizacijskih jedinica za trgovanje kako je navedeno u članku 104.b stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i u tu svrhu:

i.

preispitati odgovornost tog trgovca u kontekstu organizacijskih jedinica za trgovanje u koje je raspoređen;

ii.

provjeriti jesu li poslovi koje trgovac obavlja u jednoj organizacijskoj jedinici za trgovanje u skladu s njezinom poslovnom strategijom u suprotnosti ili u sukobu s poslovima koje obavlja za druge organizacijske jedinice za trgovanje;

(g)

provjeriti ispunjava li obrazloženje za uključivanje organizacijskih jedinica za trgovanje u opseg alternativnog pristupa internih modela sve sljedeće uvjete:

i.

obrazloženje je dokumentirano u internim politikama, kako je propisano člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

obrazloženje omogućuje usklađen pristup izračunu kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik među organizacijskim jedinicama za trgovanje koje upravljaju sličnim pozicijama;

iii.

obrazloženje je u skladu s poslovnom strategijom organizacijskih jedinica za trgovanje, kako je navedeno u članku 104.b stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(h)

provjeriti je li u poslovnoj strategiji predviđeno da se najmanje 10 % kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik izračunava u skladu s pristupom internih modela.

Za potrebe točke (a), podtočke i., nadležna tijela dužna su provjeriti je li u poslovnoj strategiji navedeno koliko aktivnosti ovisi o klijentu i podrazumijeva li poslovna strategija sklapanje transakcije trgovanja i strukturiranje nove ili pružanje usluga, ili oboje.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela mogu, prema potrebi, zatražiti da institucija dostavi uzorak transakcija između organizacijskih jedinica za trgovanje, među ostalim onih za koje institucija kapitalne zahtjeve izračunava primjenom pristupa internih modela i onih za koje institucija primjenjuje standardizirani pristup.

Članak 8.

Procjena internog upravljanja i nadzora institucije u odnosu na jedinicu za kontrolu rizika

1.   Kad procjenjuju interno upravljanje i nadzor institucije u odnosu na jedinicu za kontrolu kreditnog rizika iz članka 325.bi stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti je li ta jedinica za kontrolu rizika:

(a)

potpuno odvojena i neovisna o osoblju i upravljačkim funkcijama odgovornima za organizacijske jedinice za trgovanje;

(b)

propisno zastupljena u tijelima institucije odgovornima za donošenje odluka i uključena u postupak odlučivanja kad su na dnevnom redu neke od sljedećih tema:

i.

odobravanje novih i promjena postojećih metodologija za procjenu tržišnog rizika;

ii.

odobravanje osnivanja organizacijske jedinice za trgovanje;

iii.

odobravanje ili ažuriranje izvještaja i evidencija u nadležnosti jedinice za kontrolu rizika;

iv.

utvrđivanje prihvatljive razine rizika;

v.

utvrđivanje i redovito ažuriranje strukture internog ograničenja;

vi.

odobravanje prekoračenja ograničenja;

vii.

odobravanje novih proizvoda ili novih poslovnih linija;

viii.

odobravanje modela za određivanje cijena koji se primjenjuju za potrebe rizika;

ix.

odobravanje programa testiranja otpornosti na stres;

x.

odobravanje sustava IT infrastrukture povezanih s alatima za upravljanje rizicima;

(c)

primjerena, razmjerna veličini institucije i rizicima poslovanja i ima li dovoljno resursa potrebnih za učinkovito obavljanje svojih poslova;

(d)

ima dovoljno iskusnog, kvalificiranog i osposobljenog osoblja za sve relevantne aktivnosti za učinkovito upravljanje rizicima internog modela te za praćenje i ispitivanje poslovanja drugih jedinica, osobito poslovnih jedinica za trgovanje;

(e)

odgovorna za rezultate izračuna koji se temelje na internom modelu za mjerenje rizika i internom modelu za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (a), nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

jedinica za kontrolu rizika sastoji se od jedne ili više zasebnih organizacijskih struktura u organizacijskoj shemi institucije;

(b)

voditelji jedinice ili jedinica za kontrolu rizika viši su rukovoditelji institucije;

(c)

osoblje i više rukovodstvo odgovorno za jedinicu za kontrolu rizika ne snose odgovornost za poslovne aktivnosti trgovanja;

(d)

viši rukovoditelji jedinice za kontrolu rizika i oni odgovorni za organizacijske jedinice za trgovanje imaju različite linije izvještavanja upravljačkog tijela institucije;

(e)

varijabilni primici osoblja i višeg rukovodstva odgovornog za jedinicu za kontrolu rizika nisu povezani s obavljanjem poslova organizacijskih jedinica za trgovanje pod njihovim nadzorom na način da bi to ometalo ili ograničavalo njihovu neovisnost.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (b), nadležna tijela dužna su uzeti u obzir:

(a)

dokumentirano stajalište jedinice za kontrolu rizika kad upravljačko tijelo ili relevantni odbor strukture internog odbora raspravljaju o nekoj od tema iz stavka 1. točke (b);

(b)

zapisnik upravljačkog tijela institucije ili relevantnog odbora strukture internog odbora i mjere koje su u njemu navedene;

(c)

izvješća jedinice za kontrolu rizika o internim ograničenjima pozicija i sve odluke o prekoračenju ograničenja;

(d)

informacije dobivene od osoblja i višeg rukovodstva institucije, ovisno o slučaju.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela dužna su procijeniti stupanj sudjelovanja jedinice za kontrolu rizika u raspravama upravljačkog tijela ili relevantnog odbora strukture internog odbora o nekoj od tema iz stavka 1. točke (b). Nadležna tijela dužna su utvrditi slučajeve u kojima se stajalište jedinice za kontrolu rizika razlikuje od konačne odluke upravljačkog tijela ili relevantnog odbora strukture internog odbora.

Članak 9.

Procjena politike za nove proizvode

Kad procjenjuju jesu li interne politike iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 primjerene za uvođenje novih proizvoda, uključujući nove financijske instrumente, aktivnosti, tržišta, zemlje knjiženja ili poslovne linije, nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

je li jedinica za kontrolu rizika dokumentirala, a upravljačko tijelo odobrilo politiku za nove proizvode, uključujući definiciju „novog proizvoda”;

(b)

ima li u strukturi internog odbora odbor („odbor za nove proizvode”) koji ocjenjuje, kontrolira i prati sva pitanja u vezi s uvođenjem novih proizvoda, uključujući, ako je relevantno:

i.

ocjenu usklađenosti s propisima;

ii.

provjeru modela za određivanje cijena koji se primjenjuju za potrebe rizika;

iii.

određivanje tržišnih parametara za potrebe kalibracije, metode kalibracije i učestalosti ažuriranja kalibracije;

iv.

uvođenje novih metodologija za procjenu tržišnog rizika;

v.

procjenu učinaka na prihvatljivu razinu rizika, adekvatnost kapitala i profitabilnost;

vi.

osiguravanje dostupnosti resursa za službu za operativne poslove, službu za administrativne poslove i službu za upravljanje rizicima te internih alata i stručnog znanja koji omogućuju razumijevanje i praćenje mogućih s time povezanih novih rizika;

vii.

određivanje i predlaganje upravljačkom tijelu ograničenja u smislu dospijeća, odnosnih instrumenata, drugih ugovornih strana i internih ograničenja za takav novi proizvod;

viii.

procjenu primjerenosti računovodstvenih shema i osiguravanje odgovarajućeg internog izvještavanja o odnosnim rizicima;

(c)

da li upravljačko tijelo, na temelju ocjene odbora za nove proizvode, odobrava trgovanje novim proizvodima;

(d)

ako upravljačko tijelo zadaću odobravanja delegira odboru za nove proizvode:

i.

je li dopuštena količina novog proizvoda dovoljno ograničena da se spriječe materijalni gubici od takvih novih proizvoda, uključujući, prema potrebi, kraća probna razdoblja za proizvode iz kategorije iz članka 2. točke (c);

ii.

delegira li se zadaća odobravanja zasebno za svaku vrstu novog proizvoda i uvijek na ograničeno vrijeme, a najviše šest mjeseci;

iii.

ako se zadaća odobravanja produljuje, upravljačko tijelo je produljuje samo jednom;

iv.

nakon godinu dana razmatraju se sva relevantna pitanja iz točke (b) odnosno ne dopušta se dodatno trgovanje tim novim proizvodom;

(e)

bez posebnog odobrenja odbora za nove proizvode organizacijske jedinice za trgovanje nisu ovlaštene trgovati novim proizvodima prije nego što se razmotre pitanja iz točke (b);

(f)

u posebnim slučajevima u kojima je trgovcima dopušteno trgovati novim proizvodima koji nisu u skladu s točkom (b), odbor za nove proizvode odobrava pojedinačne transakcije i unutar ograničenja iz točke (d) podtočke i.;

(g)

odbor za nove proizvode sastaje se dovoljno često kako bi ocijenio i odobrio svaku transakciju novim proizvodima i pratio sva pitanja iz točke (b) koja se odnose na te transakcije;

(h)

transakcije se prate pojedinačno sve dok se u potpunosti ne razmotre sva pitanja iz točke (b) i dok upravljačko tijelo na temelju procjene odbora za nove proizvode ne potvrdi da su transakcije u potpunosti unesene u sve relevantne IT sustave i da se kontroliraju putem sustava uobičajenog upravljanja rizicima;

(i)

svi novi proizvodi, neovisno o stupnju njihova unosa u IT sustave, uključeni su u izračune mjera u internom modelu za mjerenje rizika i dnevnih promjena vrijednosti portfelja koje se koriste za retroaktivno testiranje i za potrebe testiranja raspodjele dobiti i gubitka.

Članak 10.

Neovisna ocjena internog modela za mjerenje rizika

1.   Kad procjenjuju neovisne ocjene internih modela za mjerenje rizika u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (h) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

ocjenjivač je neovisan;

(b)

za ocjenjivanje su dodijeljeni primjereni resursi;

(c)

primjeren je proces koji je institucija uvela u skladu s preporukama ocjenjivača;

(d)

ocjenjivač ocjenjuje interne modele za mjerenje rizika najmanje jednom godišnje i zaključke te ocjene navodi u izvještaju koji podnosi višem rukovodstvu i upravljačkom tijelu;

(e)

izvještaj iz točke (d) višem rukovodstvu i upravljačkom tijelu institucije pruža dovoljno informacija o svim elementima iz članka 325.bi stavka 2. i članka 325.bp stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 i u njemu su utvrđena područja godišnjeg plana rada za koja je potrebna detaljnija analiza usklađenosti tih elemenata;

(f)

postupak ocjenjivanja je primjeren, razmjeran veličini i složenosti portfelja na koje se odnosi i djelotvoran je za utvrđivanje nedostataka.

2.   Za potrebe stavka 1., nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

postupak ocjenjivanja razmjeran je vrsti, veličini i složenosti poslovne i organizacijske strukture institucije, a posebno složenosti internih modela i njihove primjene;

(b)

ocjenjivač ima odgovarajuće resurse za sve relevantne aktivnosti te dovoljno iskusno i kvalificirano osoblje;

(c)

ocjenjivač nije niti je bio uključen u bilo koji aspekt oblikovanja i primjene unutarnjeg modela koji se ocjenjuje;

(d)

ocjenjivač je neovisan o osoblju i upravljačkoj funkciji odgovornoj za poslovne jedinice i jedinice za kontrolu rizika;

(e)

varijabilni primici osoblja i višeg rukovodstva odgovornog za ocjenjivanje nisu povezani s obavljanjem poslova organizacijskih jedinica za trgovanje na način da bi to ometalo ili ograničavalo njihovu neovisnost.

3.   Nadležna tijela dužna su pregledati najnovije i druge relevantne izvještaje ocjenjivača i provjeriti je li otklanjanje problema utvrđenih u tim izvještajima relevantno, uspješno i uvjerljivo.

Članak 11.

Procjena validacije i rezultata validacije internih modela za mjerenje rizika

1.   Kad procjenjuju jesu li interni modeli za mjerenje rizika primjereno validirani, kako je navedeno u članku 325.bj Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

postupak validacije provodi osoblje koje nije niti je na bilo koji način bilo uključeno u razvoj internog modela koji se validira;

(b)

postupak validacije provodi se s dovoljno resursa, iskusnog i kvalificiranog osoblja;

(c)

varijabilni primici osoblja i višeg rukovodstva odgovornog za postupak validacije nisu povezani s obavljanjem poslova institucije koji se odnose na kontrolu rizika ili organizacijske jedinice za trgovanje na način da bi to ometalo ili ograničavalo njihovu neovisnost

(d)

sve potrebne korektivne mjere koje proizlaze iz postupka validacije navedene su u izvještaju o validaciji iz stavka 2. i pravodobno se provode;

(e)

uveden je postupak odlučivanja kako bi se osiguralo da više rukovodstvo institucije vodi računa o rezultatima i preporukama koji proizlaze iz postupka validacije;

(f)

ocjenjivač iz članka 10. stavka 1. točke (a) redovito ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 1. točaka (e) i (f).

2.   Kad procjenjuju rezultate postupka validacije nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti jesu li preporuke, nalazi i zaključci postupka validacije uvršteni u izvještaj o validaciji u kojem se utvrđuju i opisuju:

i.

metodologija validacije;

ii.

provedena testiranja;

iii.

korišteni referentni skup podataka;

iv.

odgovarajući postupci čišćenja podataka;

(b)

provjeriti dostavljaju li se zaključci, nalazi i preporuke iz izvještaja o validaciji izravno upravljačkom tijelu institucije i razmatra li ih ono prije nego što odobri model za izračun kapitalnih zahtjeva i prije uvođenja naknadnih promjena metodologija;

(c)

provjeriti jesu li korektivne mjere koje su predložile funkcije validacije dokumentirane u izvještaju o validaciji, uz rokove primjerene za uklanjanje utvrđenih nedostataka;

(d)

provjeriti sadržavaju li interne politike institucije postupak eskaliranja za korektivne mjere koje nisu provedene u roku i na temelju dokaza iz prošlosti provjeriti provodi li se taj postupak;

(e)

procijeniti ukupnu kvalitetu rezultata postupka validacije tako da nedostatke utvrđene pri procjeni internog modela u skladu s ovom Uredbom usporede s nedostacima koje je u postupku validacije utvrdila jedinica za validaciju.

Članak 12.

Procjena primjerenosti opsega i potpunosti interne validacije

1.   Kad procjenjuju primjerenost opsega interne validacije iz članka 325.bj Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti omogućuje li interna validacija:

(a)

kritičku provjeru svih aspekata metodologija i funkcija određivanja cijena u svrhu izračuna kapitalnih zahtjeva, uključujući one koje se primjenjuju na nove proizvode, uzimajući pritom u obzir prednosti i nedostatke u odnosu na alternativne metodologije;

(b)

provjeru:

i.

odabira tržišnih podataka;

ii.

raspoređivanja faktora rizika u relevantno razdoblje likvidnosti;

iii.

raspoređivanja zabilježene stvarne cijene na faktor rizika ili razred za koji se smatra reprezentativnom;

iv.

primijenjenih pristupa za određivanje zamjenskih vrijednosti;

(c)

da se provjeri jesu li distribucijske i druge relevantne stohastičke pretpostavke i parametri odnosnih stohastičnih procesa, uključujući volatilnost i korelaciju, dobro obrazložene, što uključuje:

i.

repove distribucija relevantne za izračun mjera rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

mjeru rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d)

procjenu pouzdanosti empirijskih korelacija koje se unutar širokih kategorija faktora rizika i među tim kategorijama primjenjuju za izračun mjere neograničenog očekivanog manjka iz članka 325.bh stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(e)

procjenu pretpostavki o korelaciji pri izračunu kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, uključujući:

i.

odabir relevantne kopule, ako je eksplicitno modelirana;

ii.

odabir i pondere faktora sistemskog rizika iz članka 325.bp Uredbe (EU) br. 575/2013;

iii.

mogućnost da se modelom objasne zadani klasteri;

(f)

procjenu pretpostavki za procjenu vjerojatnosti nastanka i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza radi izračuna kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(g)

procjenu pretpostavki u vezi s modeliranjem zaštite pri izračunu kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 325.bo Uredbe (EU) br. 575/2013;

(h)

analizu rezultata programa testiranja otpornosti na stres, uključujući rezultate koji se odnose na rizik neispunjavanja obveza, i izvođenje mogućih relevantnih zaključaka o metodološkim nedostacima ili slabostima koji proizlaze iz konkretnih tržišnih scenarija;

(i)

primjenu i analizu rezultata dobivenih za hipotetske portfelje iz članka 325.bj stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 kako bi se osiguralo da interni model može obuhvatiti strukturne karakteristike, uključujući, prema potrebi, sljedeće:

i.

rizike osnove među različitim krivuljama prinosa;

ii.

nesavršeno korelirana kretanja među pozicijama koje su slične, ali nisu identične;

iii.

rizik osnove koji se odnosi na subjekt i osnovu koji proizlaze iz kreditnih pozicija odnosno pozicija u vlasničkim instrumentima koje su slične, ali nisu identične;

iv.

koncentracijski rizik;

(j)

provjeru pouzdanosti provedbe internog modela za mjerenje rizika u IT sustavima i jamstvo da sve poslovne jedinice i jedinice za podršku primjenjuju metodologije dosljedno i za sva relevantna geografska područja;

(k)

provjeru primjerenosti i značajnosti zamjenskih vrijednosti procjenom:

i.

postotka korištenih zamjenskih vrijednosti vremenskih serija;

ii.

postotka marginalnog doprinosa zamjenskih vrijednosti vremenskih serija;

iii.

utjecaja primjene zamjenske vrijednosti na priznavanje diversifikacijskih učinaka.

2.   Kad procjenjuju potpunost internog postupka validacije nadležna tijela dužna su provjeriti sljedeće:

(a)

je li institucija u slučaju interne validacije koja se provodi nakon početnog razvoja modela za sve metodologije primijenjene u internom modelu provela i dokumentirala potpuni postupak validacije;

(b)

je li institucija u slučaju periodične interne validacije provela validaciju svih područja ili samo onih za koja je validacija potrebna zbog promjena iz stavka 3. koje se odnose na:

i.

nove metodologije potrebne zbog uvođenja novih proizvoda;

ii.

problematična područja utvrđena u zaključcima prethodnih validacija i unutarnje revizije.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (b), nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti omogućuju li interne politike institucije provedbu periodične interne validacije najmanje jednom godišnje i svaki put kad dođe do značajnih strukturnih promjena na tržištu ili promjena u sastavu portfelja koje mogu umanjiti prikladnost internog modela, uključujući sljedeće:

i.

broj prekoračenja koja znatno odstupaju od broja predviđenog kalibracijom modela;

ii.

velike tržišne gubitke u odnosu na razinu predviđenu parametrima rizika;

iii.

značajnu promjenu u poslovanju institucije koja može dovesti u pitanje pretpostavke modela;

iv.

neuobičajene i bitne neusklađenosti između teoretskih i hipotetskih promjena vrijednosti portfelja;

(b)

provjeriti temelji li se periodična interna validacija na planu rada koji je odobrilo upravljačko tijelo i je li u tom planu rada utvrđeno sljedeće:

i.

opseg interne validacije;

ii.

poslovi jedinice za validaciju;

iii.

prioriteti interne validacije;

(c)

utvrditi kako se planom rada iz točke (b) osigurava provedba sveobuhvatnog internog postupka validacije koji se odnosi na rizike i navođenje relevantnih aspekata u opsegu interne validacije.

Članak 13.

Procjena primjerenosti izvještaja

Kad procjenjuju primjerenost izvještaja iz članka 104.b stavka 2. točaka (d) i (f) i članka 325.bi stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

vodi li institucija popis tih izvještaja, u kojem navodi njihov sadržaj, učestalost i primatelje;

(b)

odobrava li se popis iz točke (a) na odgovarajućoj upravljačkoj razini i ažurira li se u dogovoru s jedinicom za kontrolu rizika.

Članak 14.

Procjena primjerenosti ograničenja trgovanja

Kad procjenjuju primjerenost ograničenja trgovanja iz članka 103. stavka 2. točke (b) podtočke ii., članka 104.b stavka 2. točaka (c) i (f) i članka 325.bi stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

je li institucija jasno raščlanila ograničenja trgovanja u skladu s prihvatljivom razinom rizika koju je odredila i financijskim sredstvima svake organizacijske jedinice za trgovanje;

(b)

odražava li odabir ograničenja trgovanja strategiju trgovanja organizacijske jedinice za trgovanje i prirodu odnosnih rizika;

(c)

ograničenja trgovanja uključuju sljedeće:

i.

ograničenje vrijednosti adherentne riziku za maksimalnu razinu agregiranja portfelja na kojoj se primjenjuje interni model;

ii.

ograničenje vrijednosti adherentne riziku za svaku organizacijsku jedinicu za trgovanje za koju institucija izračunava svoj kapitalni zahtjev za tržišni rizik primjenom internog modela za mjerenje rizika;

(d)

je li institucija dodatno raščlanila ograničenja vrijednosti adherentne rizik, razmjerno njezinim strategijama trgovanja;

(e)

jesu li sva interna ograničenja, uključujući ona iz točke (c), propisno dokumentirana i službeno odobrena;

(f)

da li u okviru postupka odobravanja i ažuriranja ograničenja jedinica za kontrolu rizika procjenjuje i dokumentira dosljednost i kompatibilnost ograničenja vrijednosti adherentne riziku koje je odobrilo upravljačko tijelo i drugih internih ograničenja koja se ne temelje na toj vrijednosti, što uključuje osjetljivosti ili pokretače gubitka;

(g)

da li institucija pravilno dokumentira i službeno odobrava popis odobrenih instrumenata i odnosnih rizičnih pozicija koje trgovci mogu unijeti.

Za potrebe točke (c) podtočke i., ograničenje vrijednosti adherentne riziku zbroj je pojedinačnih ograničenja vrijednosti adherentne riziku ako nije odobrena primjena pristupa internih modela iz članka 325. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 15.

Procjena primjerenosti postupka ažuriranja ograničenja trgovanja

1.   Kad procjenjuju primjerenost institucijina ograničenja trgovanja iz članka 103. stavka 2. točke (b) podtočke ii., članka 104.b stavka 2. točaka (c) i (f) i članka 325.bi stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

da li jedinica za kontrolu rizika koordinira i propisno dokumentira postupak ažuriranja;

(b)

odražava li prijedlog za ažuriranje ograničenja trgovanja sve promjene:

i.

prihvatljive razine rizika koju je institucija odredila;

ii.

očekivane aktivnosti ili financijskih ciljeva organizacijskih jedinica za trgovanje;

(c)

je li u prijedlogu za ažuriranje ograničenja trgovanja u razdoblju u kojem se koristilo ograničenje trgovanja primjenjivo u vrijeme ažuriranja uzeto u obzir sljedeće:

i.

prosječna razina korištenja ograničenja trgovanja primjenjivih u trenutku ažuriranja;

ii.

broj i razmjer prekoračenja ograničenja trgovanja.

2.   Nadležna tijela dužna su provjeriti provodi li se postupak ažuriranja ograničenja trgovanja barem svake godine, a češće u slučaju uvođenja promjena u organizaciji ili novim poslovnim linijama ili proizvoda.

Članak 16.

Procjena primjerenosti postupka u slučaju kršenja ograničenja trgovanja

1.   Kad procjenjuju primjerenost postupka odobravanja kršenja ograničenja trgovanja iz članka 104.b stavka 2. točke (f) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

ima li institucija jasan i dokumentiran postupak za odobrenje kršenja ograničenja trgovanja koje izdaje upravljačko tijelo;

(b)

ima li upravljačko tijelo konkretne uvjete značajnosti prema kojima se svako kršenje ograničenja trgovanja prijavljuje samom upravljačkom tijelu, neovisno o razini na kojoj su ograničenja trgovanja odobrena;

(c)

dokumentira li jedinica za kontrolu rizika svako kršenje ograničenja trgovanja i prijavljuje li ta kršenja nadležnom odboru, pododboru ili pojedinačnom rukovoditelju;

(d)

poduzima li odbor, pododbor ili pojedinačni rukovoditelj iz točke (c) mjere u slučaju kršenja ograničenja trgovanja ili to kršenje prijavljuje upravljačkom tijelu, u skladu s točkom (b);

(e)

navode li se u dokumentaciji iz točke (c) razmjer i glavni uzroci kršenja ograničenja trgovanja, uključujući:

i.

svako povećanje pozicija kojima se trguje;

ii.

svaku metodološku promjenu internog modela za mjerenje rizika;

iii.

svaku promjenu tržišnih uvjeta.

2.   Nadležna tijela dužna su provjeriti, osobito ako organizacijska jedinica za trgovanje često krši ograničenja trgovanja, jesu li mjere koje jedinica za kontrolu rizika i upravljačko tijelo poduzimaju primjerene učestalosti i razmjeru kršenja ograničenja trgovanja. Nadležno tijelo provodi takvu provjeru.

Članak 17.

Procjena primjerenosti programa testiranja otpornosti na stres

1.   Kad procjenjuju primjerenost programa testiranja otpornosti na stres iz članka 325.bi stavka 1. točke (g) i članka 325.bp stavka 7. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

preispituje li institucija najmanje jednom godišnje scenarije koji se primjenjuju u okviru programa testiranja otpornosti na stres;

(b)

provodi li jedinica za kontrolu rizika scenarije testiranja otpornosti na stres utvrđene u programu testiranja otpornosti na stres često, a najmanje jednom mjesečno odnosno i češće ako su aktivnosti trgovanja institucije značajne;

(c)

obuhvaćaju li scenariji koji se primjenjuju u okviru programa testiranja otpornosti na stres, osim povijesno zabilježenih ili hipotetskih scenarija, i scenarije obrnutog i ad hoc testiranja otpornosti na stres koji se odnose na relevantne specifične činitelje rizika;

(d)

preispituju li se scenariji iz točke (c) najmanje jednom godišnje.

2.   Nadležna tijela dužna su provjeriti koriste li se scenariji iz stavka 1. točke (c) za procjenu opravdanosti elemenata kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik, uključujući dodatni kapitalni zahtjev za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, kad se ti kapitalni zahtjevi uspoređuju s potencijalnim gubicima koji proizlaze iz ozbiljnih, ali mogućih tržišnih scenarija.

3.   Za potrebe stavka 2., nadležna tijela dužna su provjeriti da li institucija pri procjeni opravdanosti pretpostavki modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, osobito u dijelu koji se odnosi na koncentraciju kreditnog rizika, razmatra sljedeće:

(a)

gubitke koji proizlaze iz događaja, uključujući kreditne događaje;

(b)

hipotetska smanjenja rejtinga;

(c)

tržišne događaje za određene vrste izdavatelja;

(d)

promjene vrsta i parametara kopula, ako su eksplicitno modelirane.

Članak 18.

Procjena primjerenosti scenarija obrnutog i ad hoc testiranja otpornosti na stres

1.   Kad procjenjuju primjerenost scenarija obratnog testiranja otpornosti na stres iz članka 325.bi stavka 1. točke (g) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

primjenjuje li jedinica za kontrolu rizika obrnuti test otpornosti na stres za utvrđivanje mogućih kombinacija ozbiljnih događaja i koncentracija rizika unutar institucije, što uključuje ozbiljne događaje i koncentracije rizika koji proizlaze iz okolišnih rizika;

(b)

služi li analiza provedena u obrnutom testiranju otpornosti na stres kao dopuna redovitom testiranju otpornosti na stres;

(c)

da li pri utvrđivanju scenarija koji proizlaze iz obrnutog testiranja otpornosti na stres jedinica za kontrolu rizika procjenjuje:

i.

poslovne linije u kojima tradicionalni modeli upravljanja rizicima upućuju na iznimno dobar kompromis između rizika i povrata;

ii.

nove proizvode i nova tržišta s kojima još nije bilo ozbiljnih problema;

iii.

izloženosti kad nema likvidnih dvosmjernih tržišta;

iv.

valutne izloženosti koje su povezane s drugim valutama ili na koje se primjenjuje gornja ili donja granica;

v.

pozicije u opcijama bez intrinzične vrijednosti, posebno u digitalnim opcijama;

vi.

događaje koji nisu razmatrani u razdoblju stresa u kojem su kalibrirane mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013;

vii.

okolišne rizike u obliku fizičkih i tranzicijskih rizika.

2.   Kad procjenjuju primjerenost ad hoc scenarija testiranja otpornosti na stres u okviru programa testiranja otpornosti na stres iz članka 325.bi stavka 1. točke (g) Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su provjeriti vodi li jedinica za kontrolu rizika pri izradi tih ad hoc scenarija testiranja otpornosti na stres računa o sastavu, na posljednji izvještajni datum, portfelja pozicija uključenih u područje primjene internog modela. Nadležna tijela posebno su dužna provjeriti:

(a)

koristi li jedinica za kontrolu rizika rezultate analize osjetljivosti na pojedinačne faktore rizika, razmatrane pojedinačno i zajednički, kako bi utvrdila scenarije koji uključuju stres kombiniranog skupa uvjerljivih faktora rizika;

(b)

je li jedinica za kontrolu rizika pri utvrđivanju ad hoc scenarija testiranja otpornosti na stres nedvosmisleno razmotrila sljedeće elemente:

i.

nelikvidnost tržišta u stresnim tržišnim uvjetima, jaz cijena, koncentracijski rizik i jednosmjerna tržišta;

ii.

događaj koji je doveo do povećanja korelacije među instrumentima ili faktorima rizika, ili scenarij nagle promjene tečaja, a posljedica je povezanosti, gornje ili donje granice valuta u trenutku provjere, koje prekidaju te odnose, ako je takav događaj istodoban s nekim od događaja iz podtočke i.;

iii.

rizike događaja za vlasničke vrijednosne papire i rizik iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza za kreditne pozicije, razmatranjem jednog od sljedećeg:

(1)

četiri trenutna statusa neispunjavanja obveza s nultom stopom oporavka dugih pozicija duga u aktualnom portfelju s najvećom izloženošću i dvije najveće duge pozicije u vlasničkim instrumentima u aktualnom portfelju;

(2)

rizik događaja koji proizlazi iz naglog rasta cijena vlasničkih instrumenata za dvije najveće kratke pozicije;

iv.

nelinearnost proizvoda, potpunom revalorizacijom svih pozicija kako bi se točno prikazali učinci nelinearnosti i dovoljno velikim šokovima kako bi se potaknulo korištenje nekih opcija bez intrinzične vrijednosti, posebno digitalnih opcija;

v.

rizike događaja koji proizlaze iz činitelja okolišnih rizika;

vi.

druge rizike koji možda nisu na odgovarajući način obuhvaćeni internim modelima, uključujući rizike koji proizlaze iz primjene zamjenskih vrijednosti i moguće neusklađenosti između zamjenskog i odnosnog rizika.

Za potrebe točke (b) podtočke i., jedinica za kontrolu rizika može uzeti u obzir veće šokove kako bi prikazala nemogućnost pravodobnog zatvaranja pozicija, posebno za gotovinske instrumente, uzrokovanu činjenicom da su pozicije koncentrirane ili su posljedica naglog povećanja tržišne nelikvidnosti.

Za potrebe točke (b) podtočke iv., jedinica za kontrolu rizika može posebno:

(a)

procijeniti potencijalni rizik koji nastaje pri zaštiti pozicija koje se vrednuju primjenom zamjenske vrijednosti;

(b)

primijeniti kretanja scenarija u stresnim uvjetima na zamjensku vrijednost, pri čemu nelikvidne pozicije ostaju konstantne.

Članak 19.

Procjena internog modela za mjerenje rizika u odnosu na pouzdanost IT sustava

1.   Kad procjenjuju je li interni model za mjerenje rizika primjereno izračunan i primijenjen u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li IT sustavi institucije za upravljanje tržišnim rizikom i IT sustavi za interni model dovoljno pouzdani da mogu podnijeti pogreške u izvršenju. Nadležna tijela posebno su dužna:

(a)

procijeniti pouzdanost IT sustava u posljednjih 250 radnih dana;

(b)

provjeriti:

i.

jesu li omogućene odgovarajuće korektivne mjere u slučaju pada sustava;

ii.

može li institucija ponovno izračunati sve parametre rizika na koje to utječe;

iii.

jesu li prekoračenja nakon retroaktivnog testiranja nastala zbog tehničkih problema iznimka.

2.   Nadležna tijela dužna su provjeriti ispituje li institucija sve pozicije i instrumente iz internih modela u internom modelu za mjerenje rizika i usklađuje li te pozicije i instrumente sa sustavima za vrijednosti na kraju dana, tako da barem jednom tjedno potvrdi da pozicije i instrumenti u jednom sustavu odgovaraju onima u drugim sustavima. Nadležna tijela dužna su provjeriti da li institucija u potpunosti dokumentira i prati sve pozicije i instrumente koji nisu sasvim usklađeni.

Članak 20.

Procjena razumne točnosti internog modela za mjerenje rizika, uključujući model za određivanje cijena

1.   Kad provjeravaju je li interni model za mjerenje rizika, uključujući svaki model za određivanje cijena, dokazano točan u mjerenju rizika i razlikuje li se znatno od modela koje institucija primjenjuje za svoje interno upravljanje rizicima, u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti ima li institucija evidencije koje sadržavaju:

i.

funkcije ili metode određivanja cijena korištene u internom modelu za mjerenje rizika i funkcije ili metode određivanja cijena korištene za izračun vrijednosti portfelja na kraju dana;

ii.

za svaku funkciju ili metodu određivanja cijena iz podtočke i. kratak opis, glavne značajke, pretpostavke, njezine ključne parametre, način na koji su te značajke, pretpostavke i parametri kalibrirani te način na koji se te funkcije ili metode određivanja cijena provode;

iii.

opis opsega financijskih instrumenata i robe uključenih u interni model za mjerenje rizika obuhvaćenih svakom funkcijom ili metodom određivanja cijena;

iv.

opis opsega financijskih instrumenata i robe obuhvaćenih svakom funkcijom ili metodom određivanja cijena pri izračunu vrijednosti portfelja na kraju dana;

v.

jedan ili više parametara za mjerenje značajnosti pozicija za koje se cijena određuje odgovarajućom funkcijom ili metodom određivanja cijena iz internog modela za mjerenje rizika;

vi.

jedan ili više parametara za mjerenje značajnosti pozicija za koje se cijena određuje odgovarajućom funkcijom ili metodom izračuna vrijednosti portfelja na kraju dana;

vii.

detaljnu usporedbu funkcija ili metoda određivanja cijena korištenih u internom modelu za mjerenje rizika i funkcija ili metoda određivanja cijena korištenih za izračun vrijednosti portfelja na kraju dana;

(b)

provjeriti ažuriraju li se evidencije iz točke (a) najmanje jednom godišnje te je li u internim politikama institucije predviđeno specifično ažuriranje kad god je to potrebno zbog bitnih promjena informacija navedenih u tim evidencijama;

(c)

provjeriti jesu li sve razlike između funkcija za određivanje cijena koje se koriste za izračun vrijednosti na kraju dana i funkcija za određivanje cijena koje se koriste u internom modelu za mjerenje rizika validirane u okviru interne validacije iz članka 325.bj Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d)

procijeniti, na temelju rezultata raspodjele dobiti i gubitka i rezultata retroaktivnog testiranja, ima li funkcija određivanja cijena s kakvim nedostacima;

(e)

analizirati zaključke iz najnovijih izvještaja interne validacije institucije iz članka 325.bj Uredbe (EU) br. 575/2013 o točnosti internog modela za mjerenje rizika;

(f)

analizirati zaključke iz najnovijih izvještaja o institucijinu internom preispitivanju točnosti internog modela za mjerenje rizika, u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (h) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(g)

provjeriti je li institucija dokumentirala razlike između internog modela za mjerenje rizika i modela koje primjenjuje za svoje interno upravljanje rizicima za isti opseg pozicija i može li objasniti te razlike;

(h)

analizirati rezultate testiranja koje je institucija provela u okviru svoje interne validacije kako bi provjerila jesu li pretpostavke iz internog modela za mjerenje rizika primjerene i je li u njima rizik podcijenjen ili precijenjen, kako je navedeno u članku 325.bj stavku 3. točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno za organizacijske jedinice za trgovanje s najvećim razlikama između kapitalnih zahtjeva izračunanih u skladu s alternativnim standardiziranim pristupom iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i kapitalnih zahtjeva izračunanih u skladu s internim modelom za mjerenje rizika.

Za potrebe točke (d), nadležna tijela mogu, prema potrebi, zatražiti da institucija izračuna, za skup instrumenata i robe za koje nadležno tijelo želi ispitati točnost funkcija određivanja cijena, teoretske promjene iz poglavlja 2. odjeljka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/2059 (10) i hipotetske promjene iz poglavlja 1. odjeljka 2. te delegirane uredbe te zatražiti da institucija obrazloži razlike u rezultatima tih dviju mjera.

2.   Ako se pozicije koje odgovaraju razredima proizvoda raspoređenih u organizacijsku jedinicu za trgovanje knjiže naizmjenično s pozicijama drugog subjekta grupe koji je izvan područja primjene najviše razine konsolidacije u Uniji, a nadležnom tijelu treba više dokaza kako bi provjerilo je li interni model za mjerenje rizika razumno točan, nadležno tijelo može od institucija zatražiti da dostave:

(a)

stvarne, hipotetske i teoretske promjene vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje tijekom 60 radnih dana, bez razmatranja zaštite kod subjekta grupe;

(b)

vrijednosti adherentne riziku na razini organizacijske jedinice za trgovanje iz članka 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013 tijekom 60 radnih dana, bez razmatranja zaštite kod subjekta grupe;

(c)

procjenu rezultata raspodjele dobiti i gubitka i rezultata retroaktivnog testiranja zbog promjena vrijednosti portfelja iz točke (a) i vrijednosti adherentne riziku iz točke (b).

3.   Ako se tržišni rizik pozicija koje odgovaraju nekim razredima proizvoda prenosi na drugi subjekt grupe koji je izvan područja primjene najviše razine konsolidacije u Uniji i ako su učinci takvog prijenosa de facto slični učincima pozicija knjiženih naizmjenično, nadležna tijela mogu primijeniti stavak 2.

Članak 21.

Procjena internog modela za mjerenje rizika u odnosu na programe dodatnog retroaktivnog testiranja

1.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na retroaktivno testiranje iz članka 325.bj stavka 3. točke (b) te uredbe, nadležna tijela dužna su provjeriti da li institucija u okviru tih programa retroaktivnog testiranja:

(a)

provodi program retroaktivnog testiranja iz stavka 2. ili drugi program internog retroaktivnog testiranja koji joj omogućuje da utvrdi koliko faktori rizika koji se mogu modelirati i faktori rizika koji se ne mogu modelirati utječu na rezultate retroaktivnog testiranja;

(b)

na svoje portfelje primjenjuje pristupe retroaktivnog testiranja izravnog očekivanog manjka.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela dužna su provjeriti kako institucija objašnjava odabir primijenjene metodologije retroaktivnog testiranja izravnog očekivanog manjka i analizirati je li ta metodologija konceptualno pouzdana.

Institucija može programe retroaktivnog testiranja iz prvog podstavka koristiti kao element za otkrivanje i praćenje mogućih nedostataka u izračunu mjera očekivanog manjka. Ako nadležno tijelo donese odluku o odobrenju primjene pristupa internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva za tržišni rizik u skladu s člankom 325.az, ti programi retroaktivnog testiranja ne mogu zamijeniti ishode regulatornog retroaktivnog testiranja iz članka 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeve za raspodjelu dobiti i gubitka iz članka 325.bg te uredbe.

2.   Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (a), institucija može provoditi program retroaktivnog testiranja u kojem se primjenjuju sljedeća načela:

(a)

prekoračenje je utvrđeno kao jednodnevna promjena u HPL MRF ili u

(b)

APL MRF koja prelazi iznos vrijednosti adherentne riziku iz članka 325.bf stavka 6. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

HPL MRF i APL MRF izračunavaju se kako slijedi:

Formula

Formula

Pri čemu:

HPL znači hipotetske promjene vrijednosti portfelja;

APL znači stvarne promjene vrijednosti portfelja;

RTPL znači teoretske promjene vrijednosti portfelja institucije;

RTPL MRF znači teoretske promjene vrijednosti ortfelja institucije samo zbog promjena faktora rizika koji se mogu modelirati;

(d)

institucija u svojem modelu za mjerenje rizika utvrđuje potencijalne slabosti tako da zbraja prekoračenja utvrđena u skladu s točkom (a) koja su nastala u posljednjih 250 radnih dana i uspoređuje iznos utvrđenih prekoračenja s pragovima iz članka 325.bf stavka 3. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.

POGLAVLJE 3.

PROCJENA INTERNOG MODELA ZA MJERENJE RIZIKA KOJI SE KORISTI ZA IZRAČUN MJERE RIZIKA OČEKIVANOG MANJKA I MJERE RIZIKA PREMA STRESNOM SCENARIJU

ODJELJAK 1.

Pregled procjene

Članak 22.

Uvod u procjenu internog modela za mjerenje rizika koji se koristi za izračun mjere rizika očekivanog manjka i mjere rizika prema stresnom scenariju

Pri procjeni usklađenosti institucije sa zahtjevima koji se primjenjuju na interni model za mjerenje rizika koji se koristi za izračun mjere rizika očekivanog manjka i mjere rizika prema stresnom scenariju nadležna tijela dužna su procijeniti usklađenost institucije:

(a)

s odjeljkom 2. ovog poglavlja, koji sadržava zahtjeve o faktorima rizika, uključujući procjenu mogućnosti modeliranja i raspoređivanja u odgovarajuće razdoblje likvidnosti;

(b)

s odjeljkom 3. ovog poglavlja, koji sadržava zahtjeve o kvaliteti podataka i pristupima zamjenskih vrijednosti koji se primjenjuju u izračunu:

i.

mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

s odjeljkom 4. ovog poglavlja, koji sadržava zahtjeve o retroaktivnom testiranju i raspodjeli dobiti i gubitka;

(d)

s odjeljkom 5. ovog poglavlja, koji sadržava zahtjeve o tretmanu valutnog i robnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

(e)

s odjeljkom 6. ovog poglavlja, koji sadržava zahtjeve o izračunu mjere rizika očekivanog manjka i mjere rizika prema stresnom scenariju.

ODJELJAK 2.

Procjena sastava i svojstava faktora rizika u internom modelu za mjerenje rizika

Pododjeljak 1.

Procjena sastava faktora rizika u internom modelu za mjerenje rizika

Članak 23.

Procjena sastava faktora rizika u internom modelu za mjerenje rizika

1.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bh stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi sa zahtjevom da se u interni model za mjerenje rizika uključe barem oni faktori rizika koji se koriste za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s alternativnim standardiziranim pristupom, nadležno tijelo dužno je provjeriti:

(a)

je li institucija u dokumentaciji navela da ima faktora rizika koji se koriste u standardiziranim pristupima, a nisu uključeni u interni model za mjerenje rizika;

(b)

je li institucija istaknula sve sljedeće aspekte:

i.

ima li valuta za koje se ne modelira opći kamatni rizik, uključujući rizik inflacije ili rizik međuvalutne osnove;

ii.

ima li kreditnih marži izdavatelja koje se ne modeliraju;

iii.

ima li promptnih cijena vlasničkih instrumenata i repo stopa na vlasničke instrumente koje se ne modeliraju;

iv.

ima li promptnih tržišnih cijena robe koje se ne modeliraju;

v.

ima li promptnih deviznih tečajeva koji se ne modeliraju;

vi.

ima li slučajeva kad se ne modelira implicirana volatilnost instrumenata koji uključuju opcionalnost;

(c)

ako postoje faktori rizika koji se koriste u alternativnom standardiziranom pristupu, a nisu uključeni u interni model za mjerenje rizika, institucija osim informacija o utjecaju izostavljanja tih faktora rizika na rezultate raspodjele dobiti i gubitka kako je propisano člankom 325.bh stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 treba:

i.

na odgovarajući način objasniti zašto ti faktori rizika nisu uvršteni u interni model za mjerenje rizika i, ako su izostavljeni zbog nedostatka reprezentativnih cijena za te faktore rizika, objasniti zašto nisu uvršteni u izračun mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk Uredbe (EU) br. 575/2013 i to objašnjenje dokumentirati;

ii.

izračunati i pratiti utjecaj izostavljanja tih faktora rizika iz internog modela za mjerenje rizika na kapitalne zahtjeve.

2.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bh stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi sa zahtjevom da se u interni model za mjerenje rizika uključi dovoljan broj faktora rizika, nadležna tijela dužna su provesti sljedeće korake sljedećim redoslijedom:

(a)

zatražiti da institucija dostavi pregled faktora korištenih za izračun vrijednosti portfelja na kraju dana, uključujući, prema potrebi, popis agregata faktora korištenih za izračun vrijednosti na kraju dana u kojem se za svaki agregat navodi sljedeće:

i.

broj faktora po agregatu;

ii.

široka kategorija i široka potkategorija faktora rizika iz tablice 2 u članku 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013 u koje se mogu rasporediti faktori iz agregata;

iii.

bruto i neto osjetljivost portfelja institucije na faktore koji su dio agregata;

iv.

jesu li faktori uključeni u interni model za mjerenje rizika i:

(1)

ako su uključeni, je li svaki faktor izravno modeliran kao faktor rizika u internom modelu za mjerenje rizika bez primjene zamjenske vrijednosti ili se primjenjuju druge tehnike;

(2)

ako nisu uključeni, objašnjenje takve odluke;

(b)

na temelju pregleda iz točke (a):

i.

provjeriti ima li značajnih faktora koji nisu modelirani i jesu li prihvatljiva objašnjenja izostavljanja faktora koji nisu modelirani;

ii.

utvrditi kako institucija za faktore koji nisu izravno modelirani kao faktori rizika u modelu za mjerenje rizika iz točke (a) podtočke iv. osigurava obuhvat svih značajnih rizika, uključujući značajne rizike osnove.

Za potrebe točke (a), institucije agregiraju faktore tako da svaki agregat ima iste atribute u odnosu na podtočku ii. i podtočku iv. podpodtočke 1. i 2.

Za potrebe točke (b) podtočke i., nadležna tijela primjenjuju metodu procjene iz stavka 3. i mogu je dopuniti metodom procjene iz stavka 4.

Za procjenu iz stavka 2. točke (b) podtočke i. nadležna tijela utvrđuju organizacijske jedinice za trgovanje ili hipotetske portfelje koje institucija koristi za internu validaciju iz članka 325.bj stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 čije vrijednosti ovise o faktorima koji nisu uključeni u interni model za mjerenje rizika. Nadležna tijela dužna su za te organizacijske jedinice za trgovanje provjeriti upućuju li rezultati retroaktivnog testiranja iz članka 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013 ili rezultati vlastitih testova validacije internih modela iz članka 325.bj stavka 3. točke (b) te uredbe na nedostatke internog modela za mjerenje rizika.

3.   Za procjenu iz stavka 2. točke (b) podtočke i. nadležna tijela mogu utvrditi organizacijske jedinice za trgovanje ili hipotetske portfelje koje institucija koristi za internu validaciju iz članka 325.bj stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 čije vrijednosti ovise o faktorima koji nisu uključeni u interni model za mjerenje rizika i provesti sljedeće korake sljedećim redoslijedom:

(a)

zatražiti da institucija izračuna:

i.

hipotetske promjene vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje ili hipotetske vrijednosti portfelja koje se izračunavaju u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

ii.

hipotetske promjene vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje ili hipotetske vrijednosti portfelja koje se izračunavaju u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, pri čemu faktori koji u interni model za mjerenje rizika nisu uključeni kao faktori rizika ostaju nepromijenjeni;

iii.

teoretske promjene vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje ili hipotetske vrijednosti portfelja koje se izračunavaju u skladu s člankom 12. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(b)

zatražiti da institucija objasni odstupanja u promjenama vrijednosti portfelja izračunanih u skladu s točkom (a) podtočkama i., ii. i iii.

Članak 24.

Procjena faktora općeg kamatnog rizika

1.   Kad procjenjuju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bh stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi s modeliranjem kamatnog rizika, nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis svih valuta na koje je njezin portfelj osjetljiv i za svaku od tih valuta sve krivulje prinosa na koje je portfelj institucije osjetljiv;

(b)

zatražiti da institucija za svaku krivulju prinosa iz točke (a) navede je li u cijelosti modelirana izravno ili kao zbroj osnovne krivulje i krivulje osnove;

(c)

zatražiti da institucija dostavi analizu osjetljivosti svojeg portfelja na svaku krivulju prinosa iz točke (a);

(d)

na temelju informacija iz točaka (a), (b) i (c) provjeriti može li se rizik osnove između bilo koje dvije krivulje prinosa implicitno objasniti činjenicom da su dvije krivulje prinosa modelirane izravno ili činjenicom da je krivulja osnove prinosa koja predstavlja razliku između te dvije krivulje prinosa uključena u interni model za mjerenje rizika;

(e)

u vezi s krivuljama prinosa na kojima su faktori rizika točke krivulje, provesti dodatnu procjenu u skladu s člankom 29. ove Uredbe i, ako je institucija utvrdila razrede u skladu s člankom 5. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/2060 (11), provjeriti koristi li institucija najmanje šest faktora rizika ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

i.

značajna je izloženost krivulji prinosa;

ii.

izloženost je u najlikvidnijoj valuti kako je navedeno u Prilogu I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/2058 (12);

(f)

u vezi s krivuljama koje su modelirane primjenom funkcionalnih parametara iz članka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provesti dodatnu procjenu usklađenosti u skladu s člankom 29. ove Uredbe;

(g)

procijeniti je li vega-rizik povezan s kamatnim rizikom propisno obuhvaćen u skladu s člankom 30. ove Uredbe.

2.   Odstupajući od stavka 1. točaka (a) i (b), nadležna tijela mogu zatražiti da institucija informacije iz tih točaka dostavi samo za najvažnije valute i krivulje prinosa i procjenu iz tog stavka 1. provesti na temelju tih podataka.

Članak 25.

Procjena faktora rizika vlasničkih instrumenata

1.   Kad procjenjuju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bh stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi s modeliranjem rizika vlasničkih instrumenata, nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis svih subjekata i dioničkih indeksa na koje je njezin portfelj osjetljiv te faktora rizika korištenih za modeliranje povezanog rizika;

(b)

zatražiti da institucija dostavi analizu osjetljivosti svojeg portfelja na svaki od subjekata i dioničkih indeksa iz točke (a);

(c)

ako se rizik subjekta modelira kao zbroj sistemskog faktora rizika iz članka 3. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 i idiosinkrastičnog faktora rizika, provjeriti prikazuje li volatilnost uzrokovana šokovima tih faktora volatilnost zabilježenu za taj subjekt;

(d)

provjeriti je li rizik osnove između dva različita subjekta obuhvaćen izravnim modeliranjem ta dva subjekta ili primjenom faktora rizika osnove;

(e)

procijeniti je li rizik promjena u krivuljama vlasničkih instrumenata propisno obuhvaćen u skladu s člankom 29. ove Uredbe;

(f)

procijeniti je li vega-rizik povezan s rizikom vlasničkih instrumenata propisno obuhvaćen u skladu s člankom 30. ove Uredbe.

Za potrebe točke (c), nadležno tijelo može, prema potrebi, usporediti volatilnost šokova koji se primjenjuju na subjekt koji je izdavatelj, koja proizlazi iz sistemskih i idiosinkrastičnih faktora rizika, s volatilnosti zabilježenom za taj subjekt.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), nadležna tijela mogu zatražiti da institucija informacije iz tih točaka dostavi samo za najvažnije subjekte i indekse i procjenu iz tog stavka 1. provesti na temelju tih podataka.

Članak 26.

Procjena faktora rizika kreditne marže

1.   Kad procjenjuju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bh stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi s modeliranjem rizika kreditne marže, nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis svih krivulja kreditnih marži izdavateljâ i kreditnih indeksa na koje je njezin portfelj osjetljiv te faktora rizika korištenih za modeliranje povezanog rizika;

(b)

zatražiti da institucija dostavi analizu osjetljivosti svojeg portfelja na svaku krivulju kreditnih marži izdavateljâ i svaki kreditni indeks iz točke (a);

(c)

ako se rizik kreditne marže izdavatelja modelira kao zbroj sistemskog faktora rizika iz članka 3. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 i idiosinkrastičnog faktora rizika, provjeriti prikazuje li volatilnost uzrokovana šokovima tih faktora volatilnost zabilježenu za tu kreditnu maržu izdavatelja;

(d)

provjeriti je li rizik osnove među izdavateljima obuhvaćen modeliranjem kreditnih marži izdavateljâ izravno ili primjenom faktora rizika osnove i prati li se osnova različitih pozicija istog izdavatelja i ako je značajna, je li uključena u interni model za mjerenje rizika;

(e)

procijeniti je li rizik promjena u krivuljama kreditne marže propisno obuhvaćen u skladu s člankom 29. ove Uredbe;

(f)

procijeniti je li vega-rizik povezan s kamatnim rizikom propisno obuhvaćen u skladu s člankom 30. ove Uredbe.

Za potrebe točke (c), nadležna tijela mogu, prema potrebi, usporediti volatilnost šokova koji se primjenjuju na kreditnu maržu izdavatelja, a koja proizlazi iz sistemskog i idiosinkrastičnog faktora rizika, i zabilježenu volatilnost kreditne marže tog izdavatelja.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), nadležna tijela mogu zatražiti da institucija informacije iz te točke dostavi samo za najrelevantnije krivulje kreditne marže i kreditne indekse i procjenu iz tog stavka 1. provesti na temelju tih podataka.

Članak 27.

Procjena faktora valutnog rizika

1.   Kad procjenjuju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bh stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se odnose na modeliranje valutnog rizika, nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis svih parova valuta na koje je njezin portfelj osjetljiv i da za svaki par objasni je li podložan samo promptnom deviznom tečaju ili drugim faktorima rizika, uključujući implicirane volatilnosti;

(b)

zatražiti da institucija dostavi analizu osjetljivosti svojeg portfelja na svaki par valuta iz točke (a);

(c)

na temelju informacija iz točaka (a) i (b) provjeriti je li rizik osnove između parova valuta implicitno obuhvaćen nečim od sljedećeg:

i.

činjenicom da su dva valutna para modelirana izravno;

ii.

činjenicom da je osnova koja predstavlja razliku između ta dva para valuta uključena u interni model za mjerenje rizika;

(d)

procijeniti u kojoj mjeri institucija uzima u obzir rizik događaja koji utječu na parove valuta čija se vrijednost ne mijenja i kako se taj rizik prati ako je značajan;

(e)

procijeniti je li rizik promjena u krivuljama valuta propisno obuhvaćen u skladu s člankom 29. ove Uredbe;

(f)

procijeniti je li vega-rizik povezan s valutnim rizikom propisno obuhvaćen u skladu s člankom 30. ove Uredbe.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), nadležna tijela mogu zatražiti da institucija informacije iz te točke dostavi samo za najrelevantnije parove valuta i procjenu iz tog stavka 1. provesti na temelju tih podataka.

Članak 28.

Procjena faktora robnog rizika

1.   Kad procjenjuju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bh stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se odnose na modeliranje robnog rizika, nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija:

i.

dostavi popis svih vrsta robe na koje je njezin portfelj osjetljiv;

ii.

za svaku vrstu robe iz podtočke i. objasni je li podložna samo promptnoj cijeni ili drugim faktorima rizika, uključujući implicirane volatilnosti;

iii.

dostavi analizu osjetljivosti svojeg portfelja na svaku vrstu robe iz točke (a);

(b)

provjeriti jesu li u internim politikama institucije utvrđeni parametri primjereni za procjenu značajnosti tržišta robe iz članka 325.bh stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) br. 575/2013 i je li institucija za tržišta robe koja se smatraju značajnima u svojem internom modelu za mjerenje rizika svaku robu zasebno modelirala;

(c)

provjeriti je li obuhvaćen rizik osnove za robu koja je slična, ali nije identična, prema kojoj institucija ima značajnu izloženost, uključujući rizik osnove koji proizlazi iz različitog mjesta isporuke i ročne neusklađenosti;

(d)

procijeniti je li rizik promjena u krivuljama za robu propisno obuhvaćen u skladu s člankom 29. ove Uredbe;

(e)

procijeniti je li vega-rizik povezan s robnim rizikom propisno obuhvaćen u skladu s člankom 30. ove Uredbe.

Za potrebe točke (c), nadležna tijela dužna su provjeriti modelira li institucija dvije različite robe izravno ili osnovu utvrđuje primjenom faktora rizika osnove.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a) podtočaka i. i ii., nadležna tijela mogu zatražiti da institucija informacije iz tih točaka dostavi samo za najvažniju robu i procjenu iz tog stavka 1. provesti na temelju tih podataka.

Članak 29.

Procjena krivulja

1.   Nadležna tijela primjenjuju:

(a)

stavak 2. ovog članka kad procjenjuju krivulje čije su točke faktori rizika iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(b)

stavak 4. ovog članka kad procjenjuju krivulje modelirane primjenom parametara funkcije iz članka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060.

Za potrebe točaka (a) i (b), nadležna tijela dužna su procijeniti tehnike interpolacije i ekstrapolacije koje institucija primjenjuje u skladu sa stavkom 6.

2.   Za krivulje za koje institucija sama određuje razrede u skladu s člankom 5. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

jesu li internim politikama institucije utvrđeni kriteriji na temelju kojih se odlučuje o broju faktora rizika za modeliranje krivulje i temelje li se ti kriteriji na likvidnosti i značajnosti pozicija izloženih toj krivulji;

(b)

jesu li kriteriji iz točke (a) popraćeni analizom koja pokazuje da broj primijenjenih faktora rizika omogućuje da se obuhvate volatilnosti različitih rokova dospijeća.

Za potrebe točke (b), ako smatraju da broj faktora rizika primijenjenih za modeliranje krivulje nije primjeren, nadležna tijela mogu svoju procjenu dopuniti primjenom metode procjene iz stavka 3.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (b), nadležna tijela mogu:

(a)

zatražiti da institucija na faktore rizika krivulje primijeni scenarije budućih šokova kao i u internom modelu za mjerenje rizika;

(b)

zatražiti da institucija utvrdi volatilnost točke krivulje koja nije faktor rizika;

(c)

zatražiti da institucija postigne zabilježenu volatilnost točke krivulje iz točke (b);

(d)

usporediti volatilnost dobivenu u skladu s točkom (b) i zabilježenu volatilnost dobivenu u skladu s točkom (c).

Nadležna tijela svoju procjenu iz stavka 2. točke (b) temelje na razdoblju iz članka 325.bc stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i razdoblju financijskog stresa iz članka 325.bc stavka 2. točke (c) te uredbe.

4.   Nadležna tijela su za krivulje modelirane primjenom parametara funkcije iz članka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 dužna utvrditi uključuju li interne politike institucije analizu koja pokazuje da parametri funkcija šokiranja omogućuju da se obuhvate svi značajni rizici u krivuljama i volatilnosti različitih rokova dospijeća. Nadležna tijela mogu svoju procjenu prema potrebi dopuniti primjenom metode procjene iz stavka 5. ovog članka.

5.   Za potrebe stavka 4. točke (b), nadležna tijela mogu:

(a)

zatražiti da institucija na parametre funkcije primijeni scenarije budućih šokova kao i u internom modelu za mjerenje rizika;

(b)

zatražiti da institucija utvrdi volatilnost određene točke krivulje;

(c)

zatražiti da institucija postigne volatilnost točke krivulje iz točke (b);

(d)

usporediti volatilnost dobivenu u skladu s točkom (b) i zabilježenu volatilnost dobivenu u skladu s točkom (c).

Nadležna tijela tu procjenu temelje na razdoblju iz članka 325.bc stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i razdoblju financijskog stresa iz članka 325.bc stavka 2. točke (c) te uredbe.

6.   Nadležna tijela dužna su utvrditi jesu li pouzdane sve tehnike koje institucija primjenjuje za izradu krivulje, uključujući tehnike interpolacije i ekstrapolacije. Ako se dio krivulje izvodi ekstrapolacijom njezinih dviju vanjskih točaka, nadležna tijela dužna su provjeriti je li volatilnost prinosa zabilježena tržištu za ekstrapolirani dio krivulje bitno drugačija od volatilnosti dobivene ekstrapolacijom. Nadležna tijela mogu u tu svrhu primijeniti metode procjene iz stavaka 3. i 5. i pri primjeni točke (b) tih stavaka odabrati točku u krivulji dobivenoj ekstrapolacijom.

Članak 30.

Procjena površina implicirane volatilnosti

1.   Kad procjenjuju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bh stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi s obuhvaćanjem vega-rizika za svaku široku kategoriju faktora rizika, nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis svih površina volatilnosti na koje je njezin portfelj osjetljiv;

(b)

zatražiti da institucija dostavi analizu osjetljivosti svojeg portfelja na svaku od površina iz točke (a);

(c)

na temelju informacija iz točaka (a) i (b) provjeriti može li se svaki značajni rizik osnove između bilo koje dvije površine implicitno objasniti činjenicom da su te dvije površine modelirane izravno ili činjenicom da je modelirana površina osnove koja predstavlja razliku između te dvije površine;

(d)

u vezi s površinama volatilnosti čije su točke faktori rizika iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 provjeriti:

i.

jesu li internim politikama institucije utvrđeni kriteriji na temelju kojih se odlučuje o broju faktora rizika za modeliranje površine i temelje li se ti kriteriji na likvidnosti i značajnosti pozicija izloženih toj površini;

ii.

jesu li kriteriji iz podtočke i. popraćeni analizom koja pokazuje da broj primijenjenih faktora rizika omogućuje dobru zastupljenost rizika na cijeloj površini;

(e)

u vezi s površinama koje su modelirane primjenom parametara funkcije iz članka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provjeriti uključuju li interne politike institucije analizu koja pokazuje da parametri funkcija šokiranja omogućuju dobru zastupljenost rizika na cijeloj površini;

(f)

utvrditi jesu li pouzdane tehnike interpolacije i ekstrapolacije koje institucija primjenjuje za izradu površine, a ako je dio površine izveden ekstrapolacijom njezinih dviju vanjskih točaka, provjeriti je li volatilnost prinosa zabilježena na tržištu za ekstrapolirani dio površine bitno drugačija od volatilnosti dobivene ekstrapolacijom.

Za potrebe točke (a), institucija je za svaku od površina iz te točke dužna navesti je li u cijelosti modelirana izravno ili kao zbroj osnovne površine i površine osnove.

Za potrebe točke (d) podtočke ii., nadležna tijela mogu svoju procjenu prema potrebi dopuniti primjenom metode procjene iz stavka 2.

Za potrebe točke (e), nadležna tijela mogu svoju procjenu prema potrebi dopuniti primjenom metode procjene iz stavka 3.

Za potrebe točke (f), nadležna tijela mogu primijeniti metodu procjene iz stavaka 2. i 3. i pri primjeni točke (b) tih stavaka odabrati točku na površini dobivenoj ekstrapolacijom.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (d) podtočke ii., nadležna tijela mogu:

(a)

zatražiti da institucija na faktore rizika površine primijeni scenarije budućih šokova kao i u internom modelu za mjerenje rizika;

(b)

zatražiti da institucija utvrdi volatilnost točke površine koja nije faktor rizika;

(c)

zatražiti da institucija postigne zabilježenu volatilnost točke površine iz točke (b);

(d)

usporediti volatilnost dobivenu u skladu s točkom (b) i zabilježenu volatilnost dobivenu u skladu s točkom (c).

Nadležna tijela svoju procjenu iz stavka 1. točke (d) podtočke ii. temelje na razdoblju iz članka 325.bc stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i razdoblju financijskog stresa iz članka 325.bc stavka 2. točke (c) te uredbe.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (e), nadležna tijela mogu:

(a)

zatražiti da institucija na parametre funkcije primijeni scenarije budućih šokova kao i u internom modelu za mjerenje rizika;

(b)

zatražiti da institucija utvrdi volatilnost određene točke površine;

(c)

zatražiti da institucija postigne zabilježenu volatilnost točke površine iz točke (b);

(d)

usporediti volatilnost dobivenu u skladu s točkom (b) i zabilježenu volatilnost dobivenu u skladu s točkom (c).

Nadležna tijela svoju procjenu iz stavka 1. točke (e) temelje na razdoblju iz članka 325.bc stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i razdoblju financijskog stresa iz članka 325.bc stavka 2. točke (c) te uredbe.

Članak 31.

Procjena faktora korelacijskog rizika

Kad provjeravaju može li institucija svojim internim modelom za mjerenje rizika obuhvatiti korelacijski rizik kako je propisano člankom 325.bh stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su provjeriti je li, za opcije s više vrsta odnosne imovine i drugih proizvoda čija se vrijednost na kraju dana utvrđuje primjenom impliciranog korelacijskog parametra, u interni model za mjerenje rizika uključen faktor rizika koji obuhvaća rizik promjena korelacijskog parametra.

Nadležna tijela mogu utvrditi opcije i proizvode koji ovise o impliciranom korelacijskom parametru na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 23. ove Uredbe i tako što će utvrditi faktore koji su korelacijski parametri.

Pododjeljak 2.

Procjena obilježja faktora rizika

Članak 32.

Procjena mogućnosti modeliranja faktora rizika

1.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi sa zahtjevima o mogućnosti modeliranja faktora rizika, nadležna tijela dužna su provjeriti ispunjavaju li interne politike institucije navedene u toj točki sljedeće uvjete:

(a)

obuhvaćeni su aspekti iz članka 7. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 za svu dokumentaciju;

(b)

propisano je vođenje ažurne evidencije u kojoj se za svaki faktor rizika navodi sljedeće:

i.

opis faktora rizika;

ii.

može li se taj faktor rizika modelirati nakon provedene procjene mogućnosti modeliranja iz članka 325.be Uredbe (EU) br. 575/2013 i je li se u prethodnog godini njegov status u smislu mogućnosti modeliranja ijednom promijenio;

iii.

razdoblje od 12 mjeseci za koje je provedena procjena mogućnosti modeliranja;

iv.

je li taj faktor rizika sistemski faktor rizika vlasničkih instrumenata ili kreditnog rizika iz članka 3. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

v.

je li taj faktor točka krivulje, površine ili kocke, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, razred na temelju kojeg se procjenjuje mogućnost modeliranja tog faktora rizika i rezultate te procjene za taj razred;

vi.

je li taj faktor rizika parametar funkcije i predstavlja li krivulju, površinu ili kocku, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, i:

(1)

skup točaka krivulje, površine ili kocke koje su upotrijebljene za kalibriranje parametarske funkcije, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(2)

skup razreda i mogućnost njihova modeliranja nakon provedbe koraka iz članka 6. stavka 1. točaka (b) i (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(3)

skup točaka krivulje, površine ili kocke koje su upotrijebljene za kalibriranje parametra funkcije, kako je navedeno u članku 6. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

vii.

broj provjerljivih cijena reprezentativnih za taj faktor rizika u razdoblju za koje je provedena procjena mogućnosti modeliranja;

viii.

je li bilo razdoblja od 90 dana s manje od četiri provjerljive i reprezentativne cijene;

(c)

u internim politikama utvrđeni su:

i.

kriteriji za određivanje rizika za koje institucija primjenjuje pomaknuto razdoblje iz članka 1. stavka 2. i članka 4. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

ii.

kriteriji na temelju kojih se utvrđuje jesu li faktori rizika iste vrste, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (a) te uredbe;

(d)

u internim politikama utvrđeni su kriteriji na temelju kojih se utvrđuje je li procjena mogućnosti modeliranja krivulje, površine ili kocke provedena primjenom standardnih, unaprijed definiranih razreda iz članka 5. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 ili razreda koje je institucija sama definirala u skladu s člankom 5. stavkom 4. te delegirane uredbe;

(e)

u internim politikama utvrđeno je kako se odluka objašnjava ako su standardni, unaprijed definirani razredi iz članka 5. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 podijeljeni u manje podrazrede u skladu s člankom 5. stavkom 3. te uredbe.

Za potrebe točke (b) podtočaka vii. i viii., ako institucija mogućnost modeliranja faktora rizika procjenjuje tako da najprije procijeni mogućnost modeliranja skupa razreda, nadležna tijela dužna su provjeriti je li na razini svakog od tih razreda utvrđen broj provjerljivih i reprezentativnih cijena.

2.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela za mjerenje rizika primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na procjenu faktora rizika za koje je procjenom utvrđeno da se mogu modelirati u skladu s člankom 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, nadležna tijela dužna su:

(a)

u vezi s rezultatima procjene mogućnosti modeliranja provjeriti:

i.

na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), ispunjavaju li ti faktori rizika ijedan od dva kriterija iz članka 1. stavka 1. točaka (a) i (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

ii.

ovisno o slučaju, na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), je li razdoblje na kojem se temelji procjena mogućnosti modeliranja u skladu s člankom 1. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(b)

u vezi s uvjetima na temelju kojih se utvrđuje je li cijena provjerljiva iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060:

i.

provjeriti:

(1)

jesu li interni sustavi, politike i ugovori institucije s vanjskim prodavateljima takvi da osiguravaju ispunjavanje uvjeta iz članka 2. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(2)

ima li cijena koje ispunjavaju uvjete iz članka 2. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 i smatraju se provjerljivima;

ii.

pregledom revizorskih izvještaja provjeriti je li neovisna revizija iz članka 2. stavka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 pouzdana i obuhvaća li sve aspekte iz tog stavka;

iii.

prema potrebi provjeriti ugovorne aranžmane iz članka 2. stavka 7. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(c)

u vezi s uvjetima na temelju kojih se utvrđuje je li provjerljiva cijena reprezentativna za faktor rizika kako je navedeno u članku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provjeriti jesu li pouzdani postupak raspoređivanja i kriteriji na temelju kojih je utvrđena reprezentativnost cijene za faktor rizika iz članka 7. stavka 1. točke (d) te delegirane uredbe.

Za potrebe točke (a) podtočke ii., nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li pouzdani kriteriji iz stavka 1. točke (c) na temelju kojih se utvrđuje jesu li faktori rizika iste vrste i na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b) provjeriti jesu li ti kriteriji pravilno primijenjeni.

Za potrebe točke (b) podtočke i., nadležna tijela dužna su primijeniti metodu procjene iz stavka 5.

Za potrebe točke (b) podtočke i., nadležna tijela dužna su primijeniti metodu procjene iz stavka 6.

3.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na procjenu mogućnosti modeliranja faktora rizika koji pripadaju krivulji, površini ili kocki i za koje je utvrđeno da se mogu modelirati u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, nadležna tijela dužna su:

(a)

u vezi s rezultatima procjene mogućnosti modeliranja:

i.

na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), provjeriti je li raspoređivanje krivulja, površina i kocaka u razrede u skladu s uvjetima iz članka 5. stavka 2. ili 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 i primjenjuje li institucija pravilno kriterije iz stavka 1. točke (d) ovog članka pri odabiru pristupa tom raspoređivanju;

ii.

ako institucija primjenjuje standardne, unaprijed definirane razrede iz članka 5. stavka 2. točke (d) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provjeriti je li primjereno zamijeniti razrede nekom drugom konvencijom o tržišnim standardima;

iii.

na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), provjeriti ispunjavaju li razredi za koje je procjenom utvrđeno da se mogu modelirati ijedan od dva uvjeta iz članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

iv.

na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), provjeriti je li razdoblje na kojem se temelji procjena mogućnosti modeliranja isto za sve razrede određene krivulje, površine ili kocke;

(b)

u vezi s uvjetima na temelju kojih se utvrđuje je li cijena provjerljiva iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060:

i.

na temelju provjere internih sustava, politika i ugovora institucije s vanjskim prodavateljima potvrditi:

(1)

ispunjeni su uvjeti iz članka 2. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(2)

nema cijena koje ispunjavaju uvjete iz članka 2. stavka 2. te delegirane uredbe i smatraju se provjerljivima;

ii.

pregledom revizorskih izvještaja provjeriti je li neovisna revizija vanjskih prodavatelja pouzdana i obuhvaća li sve aspekte iz članka 2. stavka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

iii.

prema potrebi provjeriti ugovorne aranžmane institucije s vanjskim prodavateljima iz članka 2. stavka 7. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(c)

u vezi s uvjetima raspoređivanja provjerljive cijene u razred iz članka 4. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provjeriti jesu li pouzdani postupak raspoređivanja i kriteriji iz članka 7. stavka 1. točke (d) te delegirane uredbe na temelju kojih je utvrđena reprezentativnost cijene za točku razreda;

(d)

u vezi s mogućnošću preraspoređivanja provjerljive cijene iz jednog razreda u neki susjedni razred u skladu s člankom 5. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 provjeriti:

i.

je li primjeren pristup koji je institucija primijenila za to preraspoređivanje i dokumentirala u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (f) te uredbe;

ii.

kako institucija osigurava da budu ispunjeni uvjeti na temelju kojih je dopušteno preraspoređivanje u skladu s člankom 5. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060.

Za potrebe točke (b) podtočke i., nadležna tijela dužna su primijeniti metodu procjene iz stavka 5.

Za potrebe točke (c), nadležna tijela dužna su primijeniti metodu procjene iz stavka 7.

4.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na procjenu faktora rizika za koje je procjenom utvrđeno da se mogu modelirati u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, nadležna tijela dužna su:

(a)

u vezi s rezultatima procjene mogućnosti modeliranja:

i.

na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), provjeriti ispunjavaju li razredi krivulje, površine ili kocke modelirani primjenom parametarske funkcije za koje je procjenom utvrđeno da se mogu modelirati ijedan od dva uvjeta iz članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

ii.

na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), provjeriti:

(1)

primjenjuje li institucija pristup raspoređivanju iz članka 5. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(2)

je li primjereno zamijeniti razrede nekom drugom konvencijom o tržišnim standardima u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (d) te uredbe;

iii.

na temelju evidencije iz stavka 1. točke (b), provjeriti utvrđuje li institucija može li se parametarska funkcija modelirati samo ako sve točke krivulje, površine ili kocke koje su upotrijebljene za kalibriranje tog parametra funkcije pripadaju u razrede koji se mogu modelirati;

(b)

u vezi s uvjetima na temelju kojih se utvrđuje je li cijena provjerljiva iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060:

i.

provjeriti:

(1)

jesu li interni sustavi, politike i ugovori institucije s vanjskim prodavateljima takvi da osiguravaju ispunjavanje uvjeta iz članka 2. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(2)

ima li cijena koje ispunjavaju uvjete iz članka 2. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 i smatraju se provjerljivima;

ii.

pregledom revizorskih izvještaja provjeriti je li neovisna revizija vanjskih prodavatelja pouzdana i obuhvaća li sve aspekte iz članka 2. stavka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

iii.

prema potrebi provjeriti ugovorne aranžmane institucije s vanjskim prodavateljima iz članka 2. stavka 7. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(c)

u vezi s uvjetima raspoređivanja provjerljive cijene u razred iz članka 4. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provjeriti jesu li pouzdani postupak raspoređivanja i kriteriji iz članka 7. stavka 1. točke (d) te delegirane uredbe na temelju kojih je utvrđena reprezentativnost cijene za točku razreda;

(d)

u vezi s mogućnošću preraspoređivanja provjerljive cijene iz jednog razreda u neki susjedni razred u skladu s člankom 5. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 provjeriti:

i.

je li primjeren pristup koji je institucija primijenila za to preraspoređivanje i dokumentirala u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (f) te uredbe;

ii.

kako institucija osigurava da budu ispunjeni uvjeti na temelju kojih je dopušteno preraspoređivanje u skladu s člankom 5. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060.

Za potrebe točke (b) podtočke i., nadležna tijela dužna su primijeniti metodu procjene iz stavka 5.

Za potrebe točke (c), nadležna tijela dužna su primijeniti metodu procjene iz stavka 7.

5.   Za potrebe stavka 2. točke (b) podtočke i., stavka 3. točke (b) podtočke i. i stavka 4. točke (b) podtočke i., nadležna tijela dužna su za primjenu metode procjene:

(a)

zatražiti da institucija dostavi uzorak faktora rizika i razreda, s odgovarajućim provjerljivim reprezentativnim cijenama, uključujući:

i.

faktore rizika i razrede koji tek donekle ispunjavaju uvjete na temelju kojih se procjenom može utvrdit da se mogu modelirati;

ii.

faktore rizika i razrede čija se mogućnost modeliranja u prethodnoj godini promijenila;

iii.

ovisno o slučaju, faktore rizika i razrede za koje su provjerljive cijene dobili samo institucija, samo vanjski prodavatelji ili i institucija i vanjski prodavatelji;

(b)

zatražiti da institucija za cijene iz točke (a) ovog stavka navede koji su od uvjeta iz članka 2. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 ispunjeni i provjeriti sljedeće:

i.

ako je ispunjen uvjet iz članka 2. stavka 1. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, kako je institucija utvrdila da je transakcija izvršena po tržišnim uvjetima;

ii.

ako je ispunjen uvjet iz članka 2. stavka 1. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, kako su institucija ili vanjski prodavatelj utvrdili da je transakcija izvršena po tržišnim uvjetima;

iii.

ako je ispunjen uvjet iz članka 2. stavka 1. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, kako su institucija ili vanjski prodavatelj utvrdili kotacije kupovne i prodajne cijene;

(c)

za provjerljive cijene iz točke (a) nadležna tijela dužna su provjeriti:

i.

je li cijena dobivena iz transakcije ili kotacije kupovne i prodajne cijene između dva subjekta iz iste grupe kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (a) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 i je li pouzdan pristup na temelju kojeg su institucija ili vanjski prodavatelj zaključili da dva subjekta ne pripadaju istoj grupi;

ii.

kako su institucija ili vanjski prodavatelj došli do zaključka da je obujam transakcije ili obvezujuće ponude na koju se provjerljiva cijena odnosi nezanemariv kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 i jesu li pouzdani pokazatelji na temelju kojih je ocijenjena zanemarivost;

iii.

ako se provjerljiva cijena odnosi na obvezujuće ponude iz članka 2. stavka 1. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060:

(1)

kako su institucija ili vanjski prodavatelj došli do zaključka da razlika između tražene i ponuđene cijene znatno ne odstupa od aktualnih tržišnih uvjeta, kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (c) te uredbe;

(2)

jesu li pouzdani pokazatelji na temelju kojih je ocijenjeno takvo potencijalno odstupanje;

iv.

može li se smatrati da neke od tih cijena ispunjavaju uvjete iz članka 2. stavka 2. točke (b) ili točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 zbog neobično malog obujma ili neobično velike razlike između tražene i ponuđene cijene;

v.

jesu li institucija ili vanjski prodavatelj odredili jednu vremensku zonu za sve izvore podataka na temelju koje je utvrđen datum promatranja provjerljive cijene kako je propisano u članku 2. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060.

Za potrebe ovog stavka, nadležna tijela dužna su od institucija ili vanjskih prodavatelja, ovisno o slučaju, zatražiti da im dostave sve informacije koje su im potrebne za detaljnu procjenu, u skladu s člankom 2. stavkom 5. točkom (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2060.

6.   Za potrebe stavka 2. točke (c), nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi uzorak faktora rizika i odgovarajućih provjerljivih i reprezentativnih cijena na temelju kojih su ocijenjeni uvjeti iz članka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060;

(b)

ako za određeni faktor rizika na određeni datum promatranja ima nekoliko provjerljivih cijena, provjeriti je li se pri procjeni ispunjenosti uvjeta iz članka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 razmatrala samo jedna cijena;

(c)

za faktore rizika iz uzorka iz točke (a) koji nisu sistemski faktori rizika vlasničkih instrumenata ili kreditnog rizika koji obuhvaćaju kretanja na razini tržišta, kako je navedeno u članku 3. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provjeriti:

i.

utječe li faktor rizika na cijenu koja se smatra reprezentativnom;

ii.

je li pouzdana metoda na temelju koje je institucija došla do zaključka da su taj faktor rizika i ta cijena blisko povezani;

iii.

je li pouzdana metodologija institucije za izdvajanje vrijednosti faktora rizika iz te cijene;

(d)

za faktore rizika iz uzorka iz točke (a) koji su sistemski faktori rizika vlasničkih instrumenata ili kreditnog rizika i obuhvaćaju kretanja na razini tržišta, kako je navedeno u članku 3. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060, provjeriti jesu li primijenjene provjerljive cijene reprezentativne za karakteristike sistemskih faktora rizika.

Za potrebe točke (a), uzorak faktora rizika treba, među ostalim, sadržavati faktore rizika koji tek donekle ispunjavaju uvjete za procjenu mogućnosti njihova modeliranja i faktore rizika čija se mogućnost modeliranja u prethodnoj godini promijenila. Ovisno o slučaju, taj uzorak treba sadržavati faktore rizika za koje su provjerljive cijene dobili samo institucija, samo vanjski prodavatelji ili i institucija i vanjski prodavatelji;

7.   Za potrebe stavka 3. točke (c) i stavka 4. točke (c), nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi uzorak razreda za skup krivulja, površina i kocaka i odgovarajućih provjerljivih i reprezentativnih cijena;

(b)

za provjerljive cijene iz točke (a) provjeriti je li se pri procjeni ispunjenosti uvjeta iz članka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2060 razmatrala samo jedna cijena po svakom datumu za razrede za koje je na određeni datum promatranja postojalo nekoliko provjerljivih cijena;

(c)

za provjerljive cijene iz točke (a) utvrditi je li primjerena metodologija na temelju koje je institucija rasporedila određenu provjerljivu cijenu u određeni razred.

Za potrebe točke (a), uzorak razreda treba, među ostalim, sadržavati razrede koji tek donekle ispunjavaju uvjete za procjenu mogućnosti njihova modeliranja i razrede čija se mogućnost modeliranja u prethodnoj godini promijenila. Ovisno o slučaju, taj uzorak treba sadržavati razrede za koje su provjerljive cijene dobili samo institucija, samo vanjski prodavatelji ili i institucija i vanjski prodavatelji;

Za potrebe točke (c), nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

utječu li točke u razredu na cijenu koja se smatra reprezentativnom;

(b)

je li pouzdana metoda na temelju koje je institucija došla do zaključka da su svaka točka u razredu i ta cijena blisko povezani;

(c)

je li pouzdana metodologija institucije za izdvajanje vrijednosti te točke u razredu iz te cijene.

Članak 33.

Procjena razdoblja likvidnosti faktora rizika

1.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi sa zahtjevima o razdoblju likvidnosti faktora rizika, nadležna tijela dužna su provjeriti je li u internim politikama institucije iz te točke utvrđena obveza vođenja ažurne evidencije u kojoj se za svaki faktor navodi sljedeće:

(a)

opis faktora rizika;

(b)

može li se faktor rizika modelirati nakon provedene procjene mogućnosti modeliranja iz članka 325.be Uredbe (EU) br. 575/2013 i ako može, je li taj faktor rizika uvršten u podskup faktora rizika koji se mogu modelirati, kako je navedeno u članku 325.bc stavku 2. točki (a) te uredbe;

(c)

jednostavan opis ulaznih podataka za utvrđivanje faktora rizika;

(d)

razdoblje likvidnosti pripisano faktoru rizika, kako je propisano člankom 325.bd stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(e)

je li priroda faktora rizika takva da ne odgovara nijednoj širokoj kategoriji faktora rizika, kako je propisano člankom 1. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2058;

(f)

je li priroda rizika obuhvaćenog faktorom rizika i ulaznim podacima za taj faktor rizika takva da odgovara faktorima rizika koji bi se mogli rasporediti u nekoliko širokih kategorija ili potkategorija faktora rizika, kako je propisano člankom 1. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2058;

(g)

kad se metodologija iz članka 1. ili članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2058 primjenjuje za modeliranje homogenog indeksa, je li primijenjena za raspoređivanje faktora rizika u odgovarajuću široku kategoriju i potkategoriju faktora rizika iz tablice 2 u članku 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013.

2.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o razdoblju likvidnosti faktora rizika, nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

na temelju elemenata iz stavka 1. ovog članka:

i.

jesu li uzajamno usklađeni priroda faktora rizika, ulazni podaci korišteni za te faktore rizika i široka kategorija i potkategorija faktora rizika iz tablice 2 u članku 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

je li na faktore rizika vlasničkih instrumenata i kreditnog rizika primijenjen postupak iz članka 1. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2058 pri njihovu kalibriranju na temelju ulaznih podataka za različite široke kategorije ili potkategorije faktora rizika;

iii.

je li postupak iz članka 1. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2058 primijenjen na faktore rizika osnove koji predstavljaju razliku između dva faktora rizika koji bi, da ih institucija modelira izravno umjesto primjenom osnove, bili raspoređeni u dvije različite potkategorije;

iv.

je li faktor rizika raspoređen u potkategoriju „drugo” odgovarajuće kategorije ako nije među faktorima rizika iz članaka 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2058 i ako nije očito da se odnosi na jednu od širokih potkategorija rizika iz tablice 2. u članku 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013;

v.

ispunjavaju li faktori rizika vlasničkih instrumenata priznatih kao vlasnički instrumenti s velikom tržišnom kapitalizacijom jedan od uvjeta iz članka 7. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2058;

(b)

je li institucija uvela objektivne kriterije na temelju kojih se utvrđuje odnosi li se faktor rizika kreditne marže na poziciju s investicijskim rejtingom ili s visokim prinosom;

(c)

ako primijeni odstupanje iz članka 325.bd stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i za potrebe izračuna mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb te uredbe i mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe primijeni dulja razdoblja likvidnosti, razlikuje li institucija pozicije organizacijske jedinice za trgovanje na koju se odstupanje primijenilo od pozicija organizacijskih jedinica za trgovanje na koje se odstupanje nije primijenilo;

(d)

institucija je u okviru mjesečne provjere iz članka 325.bd stavka 6. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna provjeriti:

i.

je li zbog promjene kapitalizacije vlasničkog instrumenta ili sastavnica indeksa iz članka 7. stavka 1. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2058 došlo do promjene odgovarajuće potkategorije za faktor rizika vlasničkih instrumenata;

ii.

je li zbog migracije ili drugih događaja koji utječu na kreditnu kvalitetu došlo do promjene odgovarajuće potkategorije za faktor rizika kreditne marže;

(e)

je li se samo jedna valuta smatrala domaćom za potrebe raspoređivanja faktora rizika u široku kategoriju „Kamatna stopa” i potkategoriju „Najlikvidnije valute i domaća valuta” iz članka 325.bd tablice 2 Uredbe (EU) br. 575/2013.

Za potrebe točke (c), nadležna tijela dužna su se fokusirati na faktore rizika koji pripadaju u potkategoriju na koju se primjenjuje odstupanje i koji su prisutni u organizacijskim jedinicama za trgovanje na koje se odstupanje primjenjuje i u onima na koje se ono ne primjenjuje.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (a), nadležna tijela mogu zatražiti da institucija utvrdi faktore rizika u uzorku financijskih instrumenata ili robe i u svojoj procjeni uzeti u obzir prirodu financijskih instrumenata koji nose faktore rizika. Ako zatraže taj uzorak, nadležna tijela dužna su se fokusirati na financijske instrumente ili robu s dovoljno širokim rasponom vrsta faktora rizika da bi njihova procjena bila detaljna.

4.   Za potrebe stavka 2. točke (d) ovog članka, nadležna tijela mogu zatražiti da institucija dostavi faktore rizika na koje je utjecala promjena u potkategoriji i provjeriti jesu li se, nakon mjesečne provjere, promjene razdoblja likvidnosti odrazile na mjeru rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i mjeru rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe.

ODJELJAK 3.

Procjena zamjenskih vrijednosti i kvalitete podataka

Članak 34.

Procjena zamjenskih vrijednosti

1.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o primjeni zamjenskih vrijednosti, nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

je li institucija u internim politikama iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrdila kriterije u kojima se navodi:

i.

kad se za faktor rizika koristi zamjenska vrijednost;

ii.

kako se utvrđuje zamjenska vrijednost faktora rizika ako se primjenjuje pristup zamjenskih vrijednosti;

(b)

obuhvaćaju li interne politike iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 sve pristupe zamjenskih vrijednosti koje institucija primjenjuje, uključujući, ako se primjenjuju:

i.

modele faktora;

ii.

beta približne vrijednosti;

iii.

raspoređivanje faktora rizika na referentne vrijednosti, uključujući subjekte reprezentativne za sektor i regiju ili indekse;

(c)

je li jasno obrazložena primjena pristupa zamjenskih vrijednosti za faktore rizika koji se ne mogu modelirati, čak i ako bi se na temelju broja povrata N u vremenskim serijama za faktor rizika dobivenog nakon postupka iz članka 7. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 mogla primijeniti povijesna metoda iz članka 8. ili asimetrična sigma-metoda iz članka 9. te delegirane uredbe;

(d)

je li pristup za utvrđivanje zamjenske vrijednosti faktora rizika odgovarajući i osigurava li, kako je propisano u članku 325.bh stavku 1. točki (g) Uredbe (EU) br. 575/2013, konzervativno kalibriranje scenarija budućih šokova za faktore rizika koji se mogu modelirati i ekstremne scenarije budućeg šoka za faktore rizika koji se ne mogu modelirati;

(e)

za faktore rizika za koje su zamjenski podaci korišteni samo u specifičnim razdobljima vremenskih serija, ima li neuobičajenih skokova između dijelova vremenskih serija za koje jesu i dijelova za koje nisu korištene zamjenske vrijednosti.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (c), nadležna tijela dužna su na uzorku faktora rizika za koje su korištene zamjenske vrijednosti, provjeriti sljedeće:

(a)

je li pristup zamjenskih vrijednosti primijenjen za te faktore rizika opisan u internim politikama iz stavka 1. točke (a) i je li korištena zamjenska vrijednost ekonomski smislena;

(b)

je li u cijelosti obuhvaćen rizik osnove između tog faktora rizika za koji je korištena zamjenska vrijednost i drugih faktora rizika, među ostalim i kad su za različite faktore rizika korištene zamjenske vrijednosti njihovim raspoređivanjem u isti faktor rizika;

(c)

ima li slučajeva u kojima zbog korištenja zamjenske vrijednosti specifični rizik nije propisno obuhvaćen.

Nadležna tijela su pri primjeni te metode procjene dužna odabrati uzorak faktora rizika koji odražava razne pristupe zamjenskih vrijednosti, uključujući, ako se primjenjuju, modele faktora, beta približne vrijednosti i raspoređivanje faktora rizika na referentne vrijednosti, što uključuje subjekte reprezentativne za sektor i regiju ili indekse.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (c), nadležna tijela dužna su za uzorak faktora rizika za koje su u zadnjih 12 mjeseci za podatke korištene zamjenske vrijednosti:

(a)

zatražiti da institucija dostavi vremenske serije faktora rizika sa zamjenskim vrijednostima koje su primijenjene u internom modelu za mjerenje rizika i vremenske serije odgovarajućih faktora za određivanje cijena koje su primijenjene u procesu vrednovanja na kraju dana;

(b)

provjeriti da nema bitnih odstupanja u volatilnosti tih dviju vremenskih serija iz točke (a);

(c)

provjeriti jesu li te dvije vremenske serije visokokorelirane.

Nadležna tijela su pri primjeni te metode procjene dužna odabrati uzorak faktora rizika koji odražava razne pristupe zamjenskih vrijednosti, uključujući, ako se primjenjuju, modele faktora, beta približne vrijednosti i raspoređivanje faktora rizika na referentne vrijednosti, što uključuje subjekte reprezentativne za određeni sektor i regiju ili indekse.

4.   Za potrebe stavka 1. točke (c), nadležna tijela su za testiranje konzervativnosti pristupa zamjenskih vrijednosti dužna odabrati uzorak pristupa i za svaki od njih primijeniti sve sljedeće korake sljedećim redoslijedom:

(a)

zatražiti da institucija dostavi vremenske serije uzorka faktora rizika za koje nisu korištene zamjenske vrijednosti i na koje bi se, da su za njih korištene zamjenske vrijednosti, primjenjivao pristup zamjenskih vrijednosti koji se procjenjuje;

(b)

zatražiti da institucija dostavi vremenske serije koje bi se primjenom pristupa zamjenskih vrijednosti koji se procjenjuje primjenjivale na vremenske serije faktora rizika iz točke (a);

(c)

za obje vremenske serije dobiti volatilnost faktora rizika u razdoblju stresa i u zadnjih 12 mjeseci i provjeriti je li zbog volatilnosti koja proizlazi iz zamjenskih vremenskih serija iz točke (b) podcijenjena volatilnost koja proizlazi iz vremenskih serija iz točke (a).

Nadležna tijela su pri primjeni te metode procjene dužna odabrati uzorak faktora rizika koji odražava razne pristupe zamjenskih vrijednosti, uključujući, ako se primjenjuju, modele faktora, beta približne vrijednosti i raspoređivanje faktora rizika na referentne vrijednosti, što uključuje subjekte reprezentativne za određeni sektor i regiju ili indekse.

5.   Za potrebe stavka 1. točke (c), nadležna tijela dužna su za uzorak faktora rizika koji se ne mogu modelirati za koje su u razdoblju stresa korišteni zamjenski podaci unatoč broju povrata N u vremenskim serijama za faktor rizika dobivenom nakon postupka iz članka 7. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 mogla primijeniti povijesna metoda iz članka 8. ili asimetrična sigma-metoda iz članka 9. te delegirane uredbe:

(a)

zatražiti da institucija dostavi izvorne vremenske serije za faktore rizika prije primjene pristupa zamjenskih vrijednosti;

(b)

zatražiti da institucija dostavi vremenske serije za faktore rizika sa zamjenskim vrijednostima;

(c)

usporediti kalibrirane šokove rasta i pada koji proizlaze iz primjene članaka 8. i 9. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 na vremenske serije iz točaka (a) i (b) ovog stavka i provjeriti jesu li šokovi koji proizlaze iz zamjenskih vremenskih serija sustavno manje konzervativni od šokova dobivenih primjenom izvornih vremenskih serija.

Nadležna tijela su pri primjeni te metode procjene dužna odabrati uzorak faktora rizika koji odražava razne pristupe zamjenskih vrijednosti, uključujući, ako se primjenjuju, modele faktora, beta približne vrijednosti i raspoređivanje faktora rizika na referentne vrijednosti, što uključuje subjekte reprezentativne za sektor i regiju ili indekse.

Članak 35.

Procjena kvalitete podataka

1.   Kad procjenjuju ispunjavaju li standardi podataka institucije minimalne standarde za interni model mjerenja rizika da bi se mogli smatrati dovoljno točnima za mjerenje rizika kako je propisano člankom 325.bi stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

dokumentaciju institucije koja je dio njezinih internih politika i metodologije za unos podataka koji nedostaju u vremenske serije i sadržava li ta dokumentacija pouzdanu analizu koja pokazuje da te metodologije ne utječu na volatilnosti i korelacije faktora rizika;

(b)

je li institucija utvrdila objektivne kriterije u kojima se navodi koja se metodologija primjenjuje za unos podataka u vremenske serije ako ih je dostupno nekoliko i jesu li ti kriteriji dokumentirani u njezinim internim politikama;

(c)

je li institucija u svojim internim politikama utvrdila postupak koji se primjenjuje kod svake promjene vrijednosti u vremenskim serijama i je li u taj postupak uključena dokumentacija o provedenim promjenama;

(d)

filtrira li institucija podatke, uključujući donje i gornje granice i isključenja netipičnih vrijednosti, a ako to ne čini, može li dokazati da su isključeni podaci pogrešni ili zastarjeli, i dokumentira li ta isključenja;

(e)

provodi li institucija periodične provjere vremenskih serija za izračun mjere rizika očekivanog manjka i dokumentira li te provjere i odgovarajuće rezultate;

(f)

analizira li institucija u okviru provjera iz točke (e) učinak podataka koji nedostaju ili su zamijenjeni i metode vremenskih serija na volatilnosti i korelacije faktora rizika;

(g)

je li primjerena kvaliteta vremenskih serija koje institucija primjenjuje.

Za potrebe točke (e), nadležna tijela dužna su provjeriti prati li institucija u okviru provjera iz te točke za svaku vremensku seriju:

(a)

broj dana za koje su podaci izvorno nedostajali, a koji su zatim uneseni primjenom određene metode;

(b)

broj dana za koje su podaci izvorno bili dostupni, a koji su zatim zamijenjeni primjenom određene metode;

(c)

broj dana bez dnevnih promjena;

(d)

maksimalan broj uzastopnih dana bez dnevne promjene.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (g), nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi pregled svojih vremenskih serija za

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

i

Formula

, kako je navedeno u članku 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i za izračun mjera rizika prema stresnom scenariju, kako je navedeno u članku 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/397 i da u taj pregled za svaku vremensku seriju uvrsti:

i.

ukupan broj dana u razdoblju promatranja za izračun

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

i

Formula

, kako je navedeno u članku 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i za izračun mjera rizika prema stresnom scenariju, kako je navedeno u članku 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/397;

ii.

broj dana za koje u vremenskim serijama nedostaju podaci dok institucija ne provede prilagodbu;

iii.

broj dana bez dnevnih promjena u vremenskim serijama dok institucija ne provede prilagodbu;

iv.

maksimalan broj uzastopnih dana bez dnevne promjene u vremenskim serijama dok institucija ne provede prilagodbu;

v.

broj dana za koje su podaci izvorno bili dostupni u vremenskim serijama, ali koje je institucija isključila ili zamijenila prije izračuna

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

i

Formula

, kako je navedeno u članku 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i za izračun mjera rizika prema stresnom scenariju, kako je navedeno u članku 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/397;

(b)

na temelju pregleda iz točke (a), utvrditi vremenske serije za faktore rizika na koje može utjecati loša kvaliteta podataka;

(c)

na temelju pregleda iz točke (a), odabrati uzorak vremenskih serija koje se odlikuju velikim brojem podataka koji izvorno nedostaju te primijeniti sljedeće korake sljedećim redoslijedom:

i.

zatražiti da institucija dostavi vremenske serije samo s izvornim podacima i vremenske serije s unesenim podacima;

ii.

provjeriti jesu li podaci uneseni u vremenske serije u skladu s metodama predviđenima u internim politikama iz članka 1. točaka (a) i (b) i jesu li te metode primjerene konkretnom slučaju;

(d)

na temelju pregleda iz točke (b), odabrati uzorak vremenskih serija koje se odlikuju velikim brojem podataka koji su izvorno bili dostupni, ali su zamijenjeni drugim podacima te primijeniti sljedeće korake sljedećim redoslijedom:

i.

zatražiti da institucija dostavi vremenske serije samo s izvornim podacima i vremenske serije nakon zamjene podataka;

ii.

provjeriti jesu li podaci zamijenjeni u skladu s metodama predviđenima u internim politikama iz članka 1. točaka (a) i (b) i jesu li te metode primjerene konkretnom slučaju.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, za utvrđivanje iz te točke primijeniti sljedeće pokazatelje:

(a)

vremenske serije s manje od 10 % izvorno dostupnih podataka;

(b)

vremenske serije s 20 uzastopnih radnih dana bez dnevne promjene;

(c)

vremenske serije s više od 20 % dana bez promjena;

(d)

vremenske serije za koje je promijenjeno više od 50 % izvorno dostupnih podataka.

Nadležna tijela dužna su zatražiti da institucija obrazloži primjenu tih vremenskih serija i, ovisno o slučaju, objasni zašto je odgovarajući faktor rizika uvršten u smanjeni skup faktora rizika, kako je navedeno u članku 325.bc stavku 2. točkama (a) i (b) i stavku 3. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.

3.   Za faktore rizika za koje se koriste zamjenski podaci, nadležna tijela dužna su provesti procjenu iz stavka 2. za zamjenske vremenske serije za izračun

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

,

Formula

i

Formula

, kako je navedeno u članku 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i za izračun mjera rizika prema stresnom scenariju, kako je navedeno u članku 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/397.

ODJELJAK 4.

Procjena usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na retroaktivno testiranje i provjeru raspodjele dobiti i gubitka

Članak 36.

Procjena tehničkih elemenata koje se uključuje u stvarne i hipotetske promjene vrijednosti portfelja za zahtjeve za retroaktivno testiranje

1.   Kad provjeravaju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve za uključivanje tehničkih elemenata u stvarne i hipotetske promjene vrijednosti portfelja, nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li u internim politikama iz te točke:

(a)

navedeni svi elementi iz članka 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 i, ovisno o slučaju, svi elementi iz članka 1. stavka 5. točke (c) te uredbe;

(b)

utvrđena obveza sastavljanja periodičnog izvještaja i, ako su razni elementi koji utječu na promjene vrijednosti portfelja razdvojeni, dnevne vrijednosti, uključujući:

i.

promjene elemenata izuzetih iz vrijednosti na kraju dana kako bi se dobile stvarne i hipotetske promjene u skladu s člancima od 1. do 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, što uključuje i one koji se odnose na unutardnevne aktivnosti trgovanja;

ii.

promjene prilagodbi koje su uključene u vrijednost na kraju dana, ali nisu u izračun stvarnih i hipotetskih promjena u skladu s člancima od 1. do 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

iii.

promjene prilagodbi koje su uključene u vrijednost na kraju dana i u izračun stvarnih i hipotetskih promjena u skladu s člancima od 1. do 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

iv.

promjene prilagodbi koje proizlaze iz procesa neovisne provjere cijena iz članka 1. stavka 1. i članka 2. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(c)

utvrđena obveza sastavljanja izvještaja iz točke (b) na razini svake organizacijske jedinice za trgovanje na koju se primjenjuju zahtjevi za retroaktivno testiranje u skladu s člancima 1. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 i na razini portfelja na koji se primjenjuju zahtjevi za retroaktivno testiranje u skladu s člancima 2. i 4. te uredbe;

(d)

navedeni procesi ispravka pri izračunu stvarnih i hipotetskih promjena u izvanrednim situacijama, u slučaju iznimki, pogrešaka i neuspjelog izračuna cijena.

2.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve za uključivanje tehničkih elemenata u stvarne i hipotetske promjene vrijednosti portfelja, nadležna tijela dužna su:

(a)

u vezi s izračunom stvarnih i hipotetskih promjena vrijednosti portfelja iz članka 1. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059:

i.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka i pregleda razlika iz članka 5. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059:

(1)

utvrditi razlikovne elemente između promjena vrijednosti portfelja na kraju dana dobivenih u procesu vrednovanja na kraju dana i stvarnih promjena;

(2)

provjeriti jesu li elementi utvrđeni u skladu s točkom (1) ograničeni na naknade i provizije iz članka 325.bf stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na prilagodbe koje se moraju ili mogu isključiti iz stvarnih promjena, kako je utvrđeno u članku 1. stavcima 3. i 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

ii.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka, provjeriti jesu li prilagodbe koje proizlaze iz neovisne provjere cijena uključene u stvarne promjene vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje, kako je propisano u članku 1. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

iii.

provjeriti odražava li se protek vremena iz članka 1. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 u izračunu stvarnih promjena i na isti način kao i u vrijednostima izračunanima u procesu vrednovanja na kraju dana;

iv.

utvrditi kako institucija ocjenjuje je li prilagodba povezana s tržišnim rizikom, kako je navedeno u članku 1. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, te na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka provjeriti jesu li prilagodbe koje nisu povezane s tržišnim rizikom isključene iz izračuna stvarnih promjena;

v.

usporedbom izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka na različite datume, provjeriti je li institucija prikazala promjene vrijednosti prilagodbi samo na datume izračuna prilagodbe, kako je propisano u članku 1. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

vi.

provjeriti jesu li u opseg pozicija za koje je izračunana prilagodba uključene samo pozicije raspoređene organizacijskoj jedinici za trgovanje, kako je propisano u članku 1. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

vii.

provjeriti jesu li prilagodbe koje se mogu isključiti iz stvarnih promjena u skladu s člankom 1. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 nezbrojive;

viii.

provjeriti jesu li informacije iz članka 5. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 usklađene s dokazima iz izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka;

(b)

u vezi s izračunom stvarnih promjena vrijednosti portfelja iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059:

i.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka i pregleda razlika iz članka 5. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059:

(1)

utvrditi razlikovne elemente između promjena vrijednosti portfelja na kraju dana dobivenih u procesu vrednovanja na kraju dana i stvarnih promjena;

(2)

provjeriti jesu li elementi iz podpodtočke (1) ograničeni na naknade i provizije iz članka 325.bf stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na prilagodbe koje se moraju ili mogu isključiti iz stvarnih promjena u skladu s člankom 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

ii.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka, provjeriti jesu li prilagodbe koje proizlaze iz neovisne provjere cijena uključene u stvarne promjene vrijednosti portfelja, kako je propisano u članku 2. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

iii.

provjeriti odražava li se protek vremena iz članka 2. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 u izračunu stvarnih promjena i na isti način kao i u vrijednostima izračunanima u procesu vrednovanja na kraju dana;

iv.

utvrditi kako institucija ocjenjuje je li prilagodba povezana s tržišnim rizikom, kako je navedeno u članku 2. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, te na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka provjeriti jesu li prilagodbe koje nisu povezane s tržišnim rizikom isključene iz izračuna stvarnih promjena;

v.

provjeriti, kako je propisano u članku 2. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, jesu li u opseg pozicija za koje je izračunana prilagodba uključene:

(1)

pozicije raspoređene organizacijskim jedinicama za trgovanje za koje institucija izračunava svoje kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 1.b Uredbe (EU) br. 575/2013;

(2)

sve pozicije na koje se primjenjuju kapitalni zahtjevi za tržišni rizik;

vi.

usporedbom izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka na različite datume, provjeriti je li institucija prikazala promjene vrijednosti prilagodbi samo na datume ponovnog izračuna prilagodbe u skladu s člankom 2. stavku 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

vii.

provjeriti jesu li informacije iz članka 5. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 usklađene s dokazima iz izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka;

(c)

u vezi s izračunom hipotetskih promjena vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje iz članka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059:

i.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka, utvrditi razlikovne elemente između promjena vrijednosti portfelja izračunanih u procesu vrednovanja na kraju dana i hipotetskih promjena te provjeriti jesu li ti elementi ograničeni na:

(1)

naknade i provizije;

(2)

elemente koji nisu obuhvaćeni zbog pretpostavke nepromijenjenih pozicija, kako je navedeno u članku 325.bf stavku 4. točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(3)

prilagodbe koje se moraju ili mogu isključiti iz hipotetskih promjena, kako je utvrđeno u članku 3. stavcima 3. i 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

ii.

provjeriti je li učinak proteka vremena na hipotetske promjene u skladu s tretmanom tog učinka koji institucija primjenjuje u izračunu mjere rizika očekivanog manjka kako je navedeno u članku 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju kako je navedeno u članku 325.bk te uredbe, kako je propisano u članku 3. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

iii.

utvrditi kako institucija ocjenjuje je li prilagodba povezana s tržišnim rizikom, kako je navedeno u članku 3. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, te na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka provjeriti jesu li prilagodbe koje nisu povezane s tržišnim rizikom isključene iz izračuna hipotetskih promjena;

iv.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka, provjeriti jesu li u hipotetske promjene uključene samo prilagodbe koje institucija izračunava svakodnevno i uključuje u model za mjerenje rizika, kako je propisano u članku 3. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

v.

provjeriti jesu li u opseg pozicija za koje je izračunana prilagodba uključene samo pozicije raspoređene organizacijskoj jedinici za trgovanje, kako je propisano u članku 3. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

vi.

provjeriti jesu li prilagodbe koje su isključene iz hipotetskih promjena u skladu s člankom 3. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 nezbrojive;

vii.

na temelju pregleda iz članka 5. točke (c) podtočke viii. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, provjeriti je li primjerena metodologija koju institucija primjenjuje za izračun promjena vrijednosti prilagodbe uz pretpostavku nepromijenjenih pozicija iz članka 325.bf stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

viii.

provjeriti jesu li informacije iz članka 5. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 usklađene s dokazima iz izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka;

(d)

u vezi s izračunom hipotetskih promjena vrijednosti portfelja iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059:

i.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka:

(1)

utvrditi razlikovne elemente između promjena vrijednosti portfelja na kraju dana dobivenih u procesu vrednovanja na kraju dana i hipotetskih promjena;

(2)

provjeriti jesu li elementi iz podpodtočke (1) ograničeni na naknade i provizije, elemente koji nisu obuhvaćeni zbog pretpostavke nepromijenjenih pozicija iz članka 325.bf stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na prilagodbe koje se moraju ili mogu isključiti iz hipotetskih promjena u skladu s člankom 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

ii.

provjeriti je li učinak proteka vremena na hipotetske promjene u skladu s tretmanom tog učinka koji institucija primjenjuje u izračunu mjere rizika očekivanog manjka kako je navedeno u članku 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju kako je navedeno u članku 325.bk te uredbe, kako je propisano u članku 4. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

iii.

utvrditi kako institucija ocjenjuje je li prilagodba povezana s tržišnim rizikom, kako je navedeno u članku 4. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, te na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka provjeriti jesu li prilagodbe koje nisu povezane s tržišnim rizikom isključene iz izračuna hipotetskih promjena;

iv.

na temelju izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka, provjeriti jesu li u hipotetske promjene uključene samo prilagodbe koje institucija izračunava svakodnevno i uključuje u model za mjerenje rizika, kako je propisano u članku 4. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

v.

provjeriti, kako je propisano u članku 4. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, jesu li u opseg pozicija za koje je izračunana prilagodba uključene:

(1)

pozicije raspoređene organizacijskim jedinicama za trgovanje za koje institucija izračunava svoje kapitalne zahtjeve za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 1.b Uredbe (EU) br. 575/2013;

(2)

sve pozicije na koje se primjenjuju kapitalni zahtjevi za tržišni rizik;

vi.

na temelju pregleda iz članka 5. točke (c) podtočke viii. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, provjeriti je li primjerena metodologija koju institucija primjenjuje za izračun promjena vrijednosti prilagodbe uz pretpostavku nepromijenjenih pozicija iz članka 325.bf stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

vii.

provjeriti jesu li informacije iz članka 5. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 usklađene s dokazima iz izvještaja iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka;

(e)

u vezi s procesima institucije pri izračunu stvarnih i hipotetskih promjena:

i.

provjeriti je li pouzdan proces raspoređivanja pozicija organizacijskih jedinici za trgovanje;

ii.

provjeriti jesu li pouzdani procesi ispravka iz stavka 1. točke (d) i provode li se u praksi u izvanrednim situacijama, u slučaju iznimki, pogrešaka i neuspjelog izračuna cijena;

iii.

provjeriti kako se nelikvidne pozicije tretiraju u procesu vrednovanja na kraju dana i procesu neovisne provjere cijena.

Za potrebe točke (a) podtočke vi., točke (b) podtočke v. podpodtočke (1), točke (c) podtočke v. i točke (d) podtočke v. podpodtočke (1), nadležna tijela dužna su provjeriti da institucija prilagodbu koja se primjenjuje na organizacijsku jedinicu za trgovanje ne izvodi iz šireg opsega pozicija od onih koje su raspoređene na tu organizacijsku jedinicu.

Za potrebe točke (a) podtočke vii., nadležna tijela dužna su ocijeniti kako institucija upravlja rizicima tih prilagodbi.

Za potrebe točke (b) podtočke v. podpodtočke (2) i točke (d) podtočke v. podpodtočke (2), nadležna tijela dužna su provjeriti je li prilagodba izračunana za taj opseg u cijelosti uključena u stvarne promjene vrijednosti portfelja.

Za potrebe točke (c) podtočke vi., nadležna tijela dužna su ocijeniti kako institucija upravlja rizicima tih prilagodbi.

Za potrebe točke (e) podtočke ii., nadležna tijela dužna su pregledati povijest izvanrednih situacija, iznimki, pogrešaka i neuspjelih izračuna cijena pri izračunu promjena vrijednosti portfelja, utvrditi kako su otklonjene i, ako je relevantno, kako su te pogreške utjecale na rezultate retroaktivnog testiranja i raspodjele dobiti i gubitka.

Za potrebe točke (e) podtočke iii., nadležna tijela dužna su, ako te pozicije zbog zastarjelih podataka dovode to toga da u vrednovanju na kraju dana i stvarnim i hipotetskim promjenama vrijednosti portfelja nema promjena, utvrditi je li model mjerenja rizika unatoč nedostatku podataka dovoljno točan za mjerenje rizika tih pozicija, kako je navedeno u članku 325.bi stavku 1. točki (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.

3.   Za potrebe stavka 2. točaka od (a) do (d), nadležna tijela mogu primijeniti bilo koju od sljedećih metoda procjene:

(a)

na uzorku transakcija, zatražiti da institucija izračuna i uskladi promjene vrijednosti na kraju dana koje proizlaze iz procesa vrednovanja na kraju dana, stvarne i hipotetske promjene;

(b)

na uzorku transakcija, zatražiti da institucija izračuna hipotetske i teoretske promjene, i provjeriti je li učinak proteka vremena dosljedno obuhvaćen;

(c)

usporediti profil kumulativnih hipotetskih promjena vrijednosti portfelja u određenom razdoblju i odgovarajuće kumulativne stvarne promjene u istom razdoblju kako bi se procijenila vjerodostojnost izračuna koje institucija izrađuje.

Članak 37.

Procjena analize prekoračenja

1.   Nadležna tijela dužna su provjeriti analizira li institucija detaljno sva prekoračenja iz članka 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013 kako bi utvrdila njihove uzroke.

2.   Za potrebe stavka 1., nadležna tijela dužna su provjeriti da li institucija:

(a)

utvrđuje koji su portfelji i organizacijske jedinice za trgovanje primarni uzrok prekoračenja;

(b)

analizira razlike u hipotetskim i stvarnim promjenama vrijednosti portfelja;

(c)

analizira jesu li i koja su tržišna kretanja, faktori rizika ili parametri uzrok prekoračenja;

(d)

analizira jesu li problemi modeliranja ili nedostajući faktori rizika doprinijeli prekoračenju i u objašnjenju koje dostavi naznači koji se dio promjena vrijednosti portfelja može objasniti modelom, a koji ne može;

(e)

analizira jesu li nedostaci u procesu, što uključuje pozicije koje nisu na odgovarajući način obuhvaćene ili neprovedena ažuriranja podataka, doprinijeli ili uzrokovali prekoračenje;

(f)

opiše rezultate mjera poduzetih na temelju točaka od (a) do (e) u obavijesti nadležnim tijelima o prekoračenjima koja proizlaze iz njezina programa retroaktivnog testiranja u skladu s člankom 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013.

3.   Ako se analizom iz stavaka 1. i 2. utvrdi bitan nedostatak ili netočnost u modelu ili procesu, nadležna tijela dužna su provjeriti procjenjuje li ih institucija i izrađuje li bez odgode plan za pravovremeni povrat u stanje usklađenosti sa zahtjevima retroaktivnog testiranja, koji se procjenjuje u okviru redovnog vrednovanja modela.

4.   Nadležna tijela dužna su provjeriti poduzima li institucija sljedeće:

(a)

svako se prekoračenje, pa i ona koja se odnose na retroaktivno testiranje iz članka 325.bf stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, prijavljuje višem rukovodstvu u roku od tri radna dana od datuma utvrđivanja prekoračenja;

(b)

izvještaj o analizama iz stavaka 1. i 2. dostavlja se nadležnom tijelu i višem rukovodstvu u roku od mjesec dana od datuma nastanka prekoračenja.

Članak 38.

Procjena usklađenosti sa zahtjevima za raspodjelu dobiti i gubitka

1.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve za uključivanje tehničkih elemenata u stvarne i hipotetske promjene vrijednosti portfelja u svrhu zahtjeva o raspodjeli dobiti i gubitka iz članka 325.bg te uredbe, nadležna tijela dužna su provjeriti podudaraju li se vremenske serije hipotetskih promjena vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje korištenih u svrhu zahtjeva za retroaktivno testiranje s vremenskim serijama hipotetskih promjena vrijednosti tog portfelja korištenih u svrhu zahtjeva za raspodjelu dobiti i gubitka, kako je propisano u članku 13. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059.

2.   Kad provjeravaju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve za uključivanje tehničkih elemenata u teoretske promjene vrijednosti portfelja u svrhu zahtjeva o raspodjeli dobiti i gubitka iz članka 325.bg te uredbe, nadležna tijela dužna su provjeriti je li u internim politikama iz te točke (e):

(a)

utvrđeno da broj radnih dana za izračun teoretskih promjena vrijednosti portfelja mora biti jednak broju radnih dana za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe;

(b)

navedeno da institucija usklađuje vrijeme prikaza za koje izračunava teoretske promjene vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje s vremenom prikaza za koje izračunava hipotetske promjene vrijednosti trog portfelja, kako je dopušteno člankom 6. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(c)

navedeno ima li faktora rizika za koje institucija ulazne podatke ili vrijednosti korištene za izračun hipotetskih promjena koristi za izračun teoretskih promjena odnosno da nema faktora rizika za koje se primjenjuje taj postupak, kako je dopušteno člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(d)

obuhvaćeni svi aspekti iz članka 15. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 u odnosu na faktore rizika za koje institucija ulazne podatke ili vrijednosti korištene za izračun hipotetskih promjena koristi za izračun teoretskih promjena, kako je dopušteno člankom 14. te delegirane uredbe;

(e)

jesu li navedeni procesi ispravka pri izračunu teoretskih promjena u izvanrednim situacijama, u slučaju iznimki, pogrešaka i neuspjelog izračuna cijena;

(f)

jesu li obuhvaćeni svi aspekti iz članka 15. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059.

Za potrebe točke (c), ako se dotični postupak primjenjuje za neke, ali ne za sve faktore rizika, nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li u internim politikama utvrđeni objektivni kriteriji za odabir faktora rizika za koje se taj postupak primjenjuje.

Za potrebe točke (d), nadležna tijela dužna su provjeriti primjenjuje li institucija kvantitativne kriterije za procjenu učinka usklađivanja iz članka 15. stavka 2. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059.

3.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o raspodjeli dobiti i gubitka iz članka 325.bg te uredbe, nadležna tijela dužna su:

(a)

u vezi s izračunom teoretskih promjena vrijednosti portfelja:

i.

provjeriti je li broj radnih dana za izračun teoretskih promjena vrijednosti portfelja jednak broju radnih dana za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe;

ii.

provjeriti jesu li iste pozicije korištene za izračun hipotetskih i teoretskih promjena;

iii.

provjeriti izračunava li institucija teoretske promjene uz pretpostavku nepromijenjenih pozicija, kako je propisano člankom 12. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

iv.

provjeriti jesu li iste metode određivanja cijena, parametri modela, tržišni podaci i sve druge tehnike koje se primjenjuju u internom modelu za mjerenje rizika primijenjene i za izračun teoretskih promjena, kako je propisano u članku 12. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

v.

provjeriti odražavaju li teoretske promjene vrijednosti portfelja samo promjene vrijednosti faktora rizika na koje su pri izračunu mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 ili izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe primijenjeni scenariji budućih šokova, kako je propisano u članku 12. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

vi.

provjeriti jesu li pouzdani procesi ispravka iz stavka 2. točke (e) i provode li se u praksi u izvanrednim situacijama, u slučaju iznimki, pogrešaka i neuspjelog izračuna cijena;

(b)

u vezi s rezultatima raspoređivanja dobiti i gubitka:

i.

provjeriti jesu li točno izračunani Spearmanov koeficijent korelacije i pokazatelj Kolmogorov-Smirnovljeva testa;

ii.

provjeriti jesu li faktori rizika za koje institucija za izračun teoretskih promjena koristi ulazne podatke korištene za izračuna hipotetskih promjena, kako je dopušteno člankom 14. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, samo oni za koje su ispunjeni uvjeti iz tog članka;

iii.

provjeriti jesu li faktori rizika, čije su vrijednosti korištene za izračun hipotetskih promjena i koje institucija koristi za izračun teoretskih promjena u skladu s člankom 14. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, samo oni za koje su ispunjeni uvjeti iz tog članka.

Za potrebe točke (a) podtočke ii., nadležna tijela dužna su ocijeniti osiguravaju li IT sustavi institucije izračun tih promjena za iste pozicije. Nadležna tijela u tu svrhu mogu zatražiti da institucija dostavi evidenciju pozicija obuhvaćenih stvarnim i teoretskim promjenama i usporediti te pozicije.

Za potrebe točke (a) podtočke iv., nadležna tijela dužna su provjeriti osiguravaju li IT sustavi institucije da se za izračun teoretskih promjena koriste funkcije određivanja cijena korištene za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe.

Za potrebe točke (a) podtočke v., nadležna tijela dužna su provjeriti osiguravaju li IT sustavi institucije da pri izračunu teoretskih promjena vrijednost drugih faktora rizika ostaje konstantna. Nadležna tijela mogu svoju procjenu dopuniti primjenom metode procjene iz stavka 5.

Za potrebe točke (a) podtočke vi., nadležna tijela dužna su pregledati povijest izvanrednih situacija, iznimki, pogrešaka i neuspjelih izračuna cijena pri izračunu promjena vrijednosti portfelja, utvrditi jesu li i kako su otklonjene i, ako je relevantno, kako su te pogreške utjecale na rezultate retroaktivnog testiranja i raspodjele dobiti i gubitka.

4.   Za potrebe stavka 3. točke (a) podtočke iii., nadležna tijela primjenjuju neku ili neke od sljedećih metoda procjene:

(a)

zatražiti da institucija dostavi evidenciju, na određeni i sljedeći dan, kako je navedeno u članku 12. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, pozicija u portfelju za koje izračunava teoretske promjene i procijeniti podudaraju li se te evidencije;

(b)

provjeriti jesu li teoretske promjene rizika obično bliže hipotetskim nego stvarnim promjenama i na temelju izvještaja iz članka 36. stavka 1. točaka (b) i (c) utvrditi dane u vremenskim serijama kad se stvarne i hipotetske promjene najviše razlikuju zbog promjene sastava portfelja organizacijske jedinice za trgovanje i provjeriti utječe li takva promjena sastava portfelja na teoretske promjene tih dana.

5.   Za potrebe stavka 3. točke (a) podtočke v., nadležna tijela mogu:

(a)

kad institucija izračunava mjeru rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 ili mjeru rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe, zatražiti da dostavi uzorak financijskih instrumenata iz svojeg portfelja, cijene koje ovise o faktorima rizika na koje jesu i na koje nisu primijenjeni scenariji budućih šokova;

(b)

kad institucija izračunava teoretske promjene koje se odnose na financijske instrumente iz točke (a), provjeriti je li na određeni referentni datum vrijednost faktora rizika na koje nisu primijenjeni scenariji budućih šokova ostala konstantna.

6.   Za potrebe stavka 3. točke (b) podtočke i., nadležna tijela dužna su za najznačajnije ili za sve organizacijske jedinice za trgovanje:

(a)

zatražiti da institucija dostavi vremenske serije hipotetskih ili teoretskih promjena vrijednosti portfelja organizacijske jedinice za trgovanje korištene za izračun Spearmanova koeficijenta korelacije i pokazatelja Kolmogorov-Smirnovljeva testa iz članka 6. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(b)

izračunati Spearmanov koeficijent korelacije u skladu s člankom 7. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059 i pokazatelj Kolmogorov-Smirnovljeva testa u skladu s člankom 8. te delegirane uredbe;

(c)

provjeriti podudaraju li se rezultati izračuna Spearmanova koeficijenta korelacije i pokazatelja Kolmogorov-Smirnovljeva testa iz točke (b) s onima koje je dobila institucija;

(d)

provjeriti je li točna klasifikacija organizacijskih jedinica u zone u skladu s člankom 9. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059.

7.   Za potrebe stavka 3. točke (b) podtočke ii., nadležna tijela dužna su:

(a)

utvrditi najznačajnije faktore rizika za koje institucija primjenjuje postupak iz članka 14. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(b)

provjeriti koriste li se isti faktori rizika za izračun hipotetskih i teoretskih promjena;

(c)

provjeriti razlikuje li se vrijednost faktora rizika iz točke (a) samo zato što su ulazni podaci dobiveni iz različitih izvora ili u različito vrijeme.

Dubina procjene koju provodi nadležno tijelo mora biti razmjerna učinku usklađivanja ulaznih podataka za faktore rizika na teoretske promjene i rezultate testiranja raspodjele dobiti i gubitka iz članka 15. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059.

8.   Za potrebe stavka 3. točke (b) podtočke iii., nadležna tijela dužna su:

(a)

utvrditi najznačajnije faktore rizika za koje institucija primjenjuje postupak iz članka 14. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(b)

za faktore rizika iz točke (a), dobiti detaljan uvid u tehnike sustava vrednovanja koje se primjenjuju za izvođenje vrijednosti faktora rizika iz ulaznih podataka, kako je navedeno u članku 14. stavku 2. točki (b) Delegirane uredbe (EU) 2022/2059;

(c)

na temelju točke (b) ovog stavka, procijeniti jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 14. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059, vodeći računa o obrazloženju dostavljenom u skladu s člankom 15. stavkom 3. te uredbe.

Intenzitet procjene koju provodi nadležno tijelo mora biti razmjeran učinku usklađivanja vrijednosti faktora rizika na teoretske promjene i rezultate testiranja raspodjele dobiti i gubitka iz članka 15. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/2059.

ODJELJAK 5.

Procjena usklađenosti sa zahtjevima o tretmanu valutnog i robnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Članak 39.

Procjena izračuna kapitalnih zahtjeva za valutni i robni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje

1.   Kad provjeravaju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o izračunu kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik za pozicije u knjizi pozicija kojima se ne trguje, nadležna tijela dužna su provjeriti je li u internim politikama iz te točke navedeno sljedeće:

(a)

opseg deviznih pozicija u knjizi pozicija kojima se ne trguje za koje institucija izračunava kapitalne zahtjeve primjenom alternativnog pristupa internih modela i, ovisno o slučaju, glavni razlog za isključenje nekih pozicija iz tog opsega;

(b)

opseg pozicija robe u knjizi pozicija kojima se ne trguje za koje institucija izračunava kapitalne zahtjeve primjenom alternativnog pristupa internih modela i, ovisno o slučaju, glavni razlog za isključenje nekih pozicija iz tog opsega;

(c)

za pozicije koje su podložne deviznom, ali nisu robnom riziku:

i.

je li vrijednost koja je bila osnova za izračun kapitalnih zahtjeva za devizni rizik posljednja dostupna računovodstvena vrijednost iz članka 3. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577 ili posljednja dostupna fer vrijednost iz članka 3. stavka 2. te delegirane uredbe, i učestalost ponovnog izračuna te vrijednosti;

ii.

ima li organizacijskih jedinica za trgovanje na čije se nelinearne devizne pozicije primjenjuje postupak iz članka 3. stavka 4. i članka 5. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577 te, ovisno o slučaju, razlog za primjenu tog odstupanja samo za neke, a ne za sve organizacijske jedinice za trgovanje;

(d)

organizacijske jedinice za trgovanje za koje su hipotetske i stvarne promjene vrijednosti portfelja u vezi s pozicijom iz knjige pozicija kojima se ne trguje koja podliježe robnom riziku ili i robnom i deviznom riziku izračunane u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (a) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577 i organizacijske jedinice za trgovanje za koje su promjene izračunane u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) te delegirane uredbe, te razlog za takvu odluku.

2.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o izračunu kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik za pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti jesu li interni procesi iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 takvi da osiguravaju:

i.

sljedivost pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje uvrštenih u opseg alternativnog pristupa internih modela i točnost računovodstvenih ili fer vrijednosti koje su bile osnova za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik, kako je propisano u člancima 3. i 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577;

ii.

da se pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje izložene deviznom ili robnom riziku knjižene na određeni datum uključe u izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 ili mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe;

iii.

da se sve devizne pozicije koje proizlaze iz promjene izvještajne valute na različitim razinama konsolidacije („rizik preračunavanja”) uključe u opseg pozicija podložnih deviznom riziku;

iv.

točnu identifikaciju deviznih pozicija koje ispunjavaju uvjete za primjenu postupka iz članka 3. stavka 4. i članka 5. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577, kad institucija primjenjuje taj postupak;

v.

točnu i potpunu identifikaciju stavki koje ispunjavaju uvjete iz članka 3. stavka 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577;

(b)

u vezi s izračunom kapitalnih zahtjeva za pozicije podložne deviznom riziku, kako je navedeno u članku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577, provjeriti:

i.

razlikuju li se devizne pozicije za koje institucija primjenjuje odstupanje iz članka 3. stavka 4. i članka 5. stavka 1. drugog podstavka Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577 od deviznih pozicija za koje institucija ne primjenjuje to odstupanje;

ii.

jesu li ažurirane samo posljednje dostupne računovodstvene ili fer vrijednosti za faktore valutnog rizika kako bi se utvrdila vrijednost određene pozicije prije primjene scenarija budućih šokova, osim ako se primjenjuje postupak iz članka 3. stavka 4. te uredbe, kako je propisano u članku 3. stavku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577;

iii.

jesu li za pozicije za koje se primjenjuje postupak iz članka 5. stavka 1. drugog podstavka te uredbe ažurirani svi faktori rizika kako bi se utvrdila vrijednost određene pozicije prije primjene scenarija budućih šokova, kako je propisano u članku 3. stavku 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1577;

(c)

u vezi sa stavkama koje ispunjavaju uvjete iz članka 3. stavka 6. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577, provjeriti:

i.

jesu li primjereni kriteriji institucije za utvrđivanje događaja koji uzrokuju umanjenje vrijednosti, na temelju povijesnih podataka i događaja;

ii.

jesu li kriteriji iz podtočke i. usklađeni s internim upravljanjem rizikom od umanjenja vrijednosti;

iii.

je li stupanj priznatog umanjenja vrijednosti nakon događaja iz podtočke i. utemeljen na objektivnim razlozima;

(d)

u vezi s izračunom kapitalnih zahtjeva za pozicije koje podliježu robnom riziku ili i robnom i valutnom riziku kako je navedeno u članku 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577, provjeriti primjenjuju li se scenariji budućih šokova samo na faktore rizika iz široke kategorije faktora robnog rizika i, ovisno o slučaju, široke kategorije faktora valutnog rizika;

(e)

provjeriti jesu li hipotetske i stvarne promjene pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje podliježu valutnom ili robnom riziku izračunane u skladu s člankom 5. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577.

Za potrebe točke (a) podtočke iii., nadležna tijela dužna su provjeriti kako institucija u interni model za mjerenje rizika uključuje neto otvorene pozicije iz različitih subjekata grupe.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (a) podtočke ii., nadležna tijela mogu primijeniti jedan od sljedeća dva pristupa:

(a)

za uzorak pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje uzet na određeni referentni datum, provjeriti jesu li te pozicije uključene u opseg pozicija obuhvaćenih mjerom rizika očekivanog manjka ili mjerom rizika prema stresnom scenariju na taj referentni datum ili u opseg pozicija iz alternativnog standardiziranog pristupa;

(b)

zatražiti da institucija, s jedne strane, uskladi pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje uzete na određeni referentni datum i, s druge strane, pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje su uključene u opseg internog modela za mjerenje rizika i u opseg iz alternativnog standardiziranog pristupa na taj referentni datum.

4.   Za potrebe stavka 2. točke (a) podtočke iii., nadležna tijela mogu zatražiti da institucija dostavi vrste pozicija uključenih u taj model koje proizlaze iz imovine i obveza koje nisu izložene tržišnom riziku kad se kapitalni zahtjevi izračunavaju na pojedinačnoj razini, ali su mu zbog rizika preračunavanja izložene kad se kapitalni zahtjevi izračunavaju na konsolidiranoj razini.

5.   Za potrebe stavka 2. točke (a) podtočke v., nadležna tijela mogu zatražiti da institucija uskladi stavke za koje je utvrdila da ispunjavaju uvjete iz članka 3. stavka 6. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577 za izračun kapitalnih zahtjeva primjenom alternativnog pristupa internih modela sa stavkama koje te uvjete ispunjavaju u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

6.   Za potrebe stavka 2. točke (b), nadležna tijela na uzorak pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje i za referentni datum za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe, mogu primijeniti sljedeću metodu procjene:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis:

i.

faktora rizika na temelju kojih je utvrđena fer vrijednost koja je bila osnova za izračun kapitalnih zahtjeva, kako je propisano u članku 3. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577;

ii.

iz faktora rizika s popisa iz podtočke i., onih faktora rizika za koje institucija primjenjuje scenarije budućih šokova za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 ili mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe;

(b)

zatražiti da institucija dostavi vrijednost faktora rizika iz točke (a) na sljedeće datume:

i.

datum na koji je utvrđena posljednja dostupna fer vrijednost;

ii.

određeni referentni datum za izračun mjere rizika očekivanog manjka ili mjere rizika prema stresnom scenariju;

(c)

provjeriti:

i.

za pozicije za koje se ne primjenjuje postupak iz članka 3. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577, je li vrijednost faktora rizika koji ne odražavaju valutni rizik ažurirana u razdoblju između ta dva datuma iz točke (b) podtočaka i. i ii.;

ii.

za pozicije za koje se primjenjuje postupak iz članka 3. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577, je li vrijednost svih faktora rizika ažurirana u razdoblju između ta dva datuma iz točke (b) podtočaka i. i ii.;

iii.

odnose li se faktori rizika iz točke (a) podtočke ii. samo na valutni rizik, neovisno o tome je li primijenjen postupak iz članka 3. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577.

7.   Za potrebe stavka 2. točke (b), nadležna tijela na uzorak pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje i za referentni datum za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe, mogu primijeniti sljedeću metodu procjene:

(a)

procijeniti kako institucija razdvaja faktore valutnog rizika od drugih ulaznih podataka kako bi odredila računovodstvenu vrijednost pozicije;

(b)

zatražiti da institucija dostavi popis faktora rizika od onih iz točke (a) za koje institucija primjenjuje scenarije budućih šokova za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 ili mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe;

(c)

zatražiti vrijednost faktora valutnog rizika i drugih ulaznih podataka na temelju kojih je određena računovodstvena vrijednost na sljedeće datume:

i.

datum na koji je utvrđena posljednja dostupna računovodstvena vrijednost;

ii.

određeni referentni datum za izračun mjere rizika očekivanog manjka i mjere rizika prema stresnom scenariju;

(d)

provjeriti:

i.

za pozicije za koje se ne primjenjuje postupak iz članka 3. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577, jesu li ulazni podaci za vrednovanje koji ne odražavaju valutni rizik ažurirani u razdoblju između ta dva datuma iz točke (c) podtočaka i. i ii.;

ii.

za pozicije za koje se primjenjuje postupak iz članka 3. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577, jesu li ulazni podaci za vrednovanje, uključujući faktore valutnog rizika, ažurirani u razdoblju između ta dva datuma iz točke (c) podtočaka i. i ii.;

iii.

odnose li se faktori rizika iz točke (b) samo na valutni rizik, neovisno o tome je li primijenjen postupak iz članka 3. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577.

8.   Za potrebe stavka 2. točke (d), nadležna tijela na uzorak pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje i za referentni datum za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 i mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe, mogu primijeniti sljedeću metodu procjene:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis:

i.

faktora rizika na temelju kojih je utvrđena fer vrijednost koja je bila osnova za izračun kapitalnih zahtjeva, kako je propisano u članku 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577;

ii.

iz faktora rizika s popisa iz podtočke i., onih faktora rizika za koje institucija primjenjuje scenarij budućeg šoka za izračun mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ekstremni scenarij budućeg šoka za izračun mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe;

(b)

provjeriti jesu li na popisu iz točke (a) podtočke ii. samo faktori rizika koji odražavaju robni rizik, a valutni rizik ovisno o slučaju.

9.   Za potrebe stavka 2. točke (e), nadležna tijela na uzorak pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje mogu primijeniti sljedeću metodu procjene:

(a)

zatražiti da institucija dostavi opis ulaznih podataka za vrednovanje na temelju kojih je utvrđena računovodstvena ili fer vrijednost pozicije;

(b)

zatražiti da institucija dostavi vrijednosti tih ulaznih podataka za vrednovanje na kraju dana nakon izračuna vrijednosti adherentne riziku iz članka 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013 i na kraju prethodnog dana, na temelju kojih su izračunane hipotetske i stvarne promjene vrijednosti portfelja;

(c)

provjeriti jesu li, ovisno o poziciji koja je predmet procjene, vrijednosti ažurirane ili su ostale nepromijenjene, kako je propisano u članku 5. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2023/1577.

ODJELJAK 6.

Procjena izračuna mjere rizika očekivanog manjka i mjere rizika prema stresnom scenariju

Pododjeljak 1.

Procjena aspekata relevantnih za izračun mjera rizika očekivanog manjka i mjere rizika prema stresnom scenariju

Članak 40.

Procjena kapaciteta internog modela za mjerenje rizika za obuhvaćanje nelinearnosti

1.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bh stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o učinkovitosti i kapacitetu internog modela za mjerenje rizika za obuhvat nelinearnosti opcija i drugih proizvoda institucije koja primjenjuje pristup zasnovan na osjetljivosti, nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

jesu li internim modelom za mjerenje rizika obuhvaćeni barem značajni linearni i kvadratni članovi aproksimacija Taylorovim redom, kako bi se odrazile promjene u cijenama uzrokovane promjenama relevantnih faktora rizika, uključujući unakrsni gama rizik uzrokovan značajnim zajedničkim promjenama faktora rizika;

(b)

daje li pristup zasnovan na osjetljivosti odgovarajuće rezultate, među ostalim kad se na faktore rizika primjenjuju ozbiljni šokovi.

2.   Za potrebe stavka 1., nadležna tijela mogu primijeniti sljedeće korake sljedećim redoslijedom:

(a)

utvrditi proizvode za koje žele testirati značajnost članova aproksimacije Taylorovim redom i primjerenost pristupa zasnovanog na osjetljivost u slučaju ozbiljnog šoka;

(b)

odrediti radni dan u razdoblju stresa kad su zabilježeni povrati za faktore rizika u tim proizvodima osobito visoki kad su pozitivni ili osobito niski kad su negativni;

(c)

zatražiti da institucija izračuna hipotetske i teoretske promjene vrijednosti tih proizvoda u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2022/2059, u scenariju utvrđenom na temelju povrata na radni dan određen u skladu s točkom (b);

(d)

na temelju rezultata izračuna iz točke (c), procijeniti daje li pristup zasnovan na osjetljivosti odgovarajuće rezultate.

Pododjeljak 2.

Procjena aspekata relevantnih za izračun mjera rizika očekivanog manjka

Članak 41.

Procjena izračuna mjere rizika očekivanog manjka

1.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na smanjenu učestalost izračuna mjera neograničenog i djelomičnog očekivanog manjka za sve široke kategorije faktora rizika, kako je navedeno u članku 325.bb stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su:

(a)

analizirati proces na temelju kojeg institucija određuje dan u tjednu na koji se mjere izračunavaju;

(b)

provjeriti je li zbog smanjene učestalosti izračuna rizik podcijenjen.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b), nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti provodi li institucija odgovarajuću analizu koja dokazuje da rizik nije podcijenjen;

(b)

provjeriti da promjene dnevnih vrijednosti za UES t ,

Formula

,

Formula

i

Formula

izračunanih za sve pozicije iz portfelja, kako je propisano u članku 325.bb stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 sustavno ne pokazuju niži rizik na dan koji je institucija odabrala.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (b), nadležna tijela mogu, ako ima naznaka sustavno nižeg rizika, svoju procjenu dopuniti na sljedeći način:

(a)

zatražiti da institucija na dnevnoj osnovni i za određeno razdoblje izračunava mjere neograničenog i očekivanog manjka

Formula

i mjere djelomičnog očekivanog manjka

Formula

,

Formula

i

Formula

za svaku od širokih kategorija faktora rizika;

(b)

analizirati jesu li te mjere sustavno niže na dan koji je institucija odabrala.

Članak 42.

Procjena izračuna mjera djelomičnog očekivanog manjka

1.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na izračun mjera djelomičnog očekivanog manjka iz članka 325.bc te uredbe, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti je li procjenitelj koji institucija primjenjuje za procjenu mjera rizika očekivanog manjka konceptualno pouzdan i dovoljno točan;

(b)

provjeriti da li institucija pri izračunu mjera djelomičnog očekivanog manjka

Formula

i

Formula

, kako je propisano u članku 325.bc stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđuje efektivno razdoblje likvidnosti faktora rizika određene pozicije, vodeći računa o dospijeću pozicije u skladu s člankom 325.bd stavkom 4. te uredbe;

(c)

provjeriti je li institucija u internim politikama iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrdila objektivne kriterije primjerene za odabir faktora rizika koji čine podskup faktora rizika koji se mogu modelirati iz članka 325.bc stavka 2. točke (a) te uredbe;

(d)

provjeriti jesu li pri izračunu

Formula

i

Formula

faktori rizika koji nisu dijelom podskupa faktora rizika koji se mogu modelirati koje je institucija odabrala u skladu s člankom 325.bc stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 ostali konstantni;

(e)

provjeriti jesu li za izračun

Formula

Formula

primijenjene iste tehnike kao i za

Formula

, osim za odstupanja nužna da se osigura ispunjenje zahtjeva iz članka 325.bc stavaka od 2. do 4. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(f)

provjeriti da li institucija pri izračunu

Formula

Formula

primjenjuje podatke s jednakim ponderom u razdoblju opažanja;

(g)

u vezi s određivanjem razdoblja stresa, provjeriti je li neprekinuto razdoblje od proteklih 12 mjeseci koje je testirano da se odredi razdoblje stresa počelo najmanje od 1. siječnja 2007., kako je navedeno u članku 325.bc stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, i je li u internim politikama institucije jasno utvrđena učestalost ažuriranja razdoblja stresa za izračun mjera djelomičnog očekivanog manjka, i drugi kriteriji za njegovo ažuriranje.

Za potrebe točke (e), nadležna tijela moraju dobiti pregled razlika u tehnikama koje institucija primjenjuje za izračun mjera djelomičnog očekivanog manjka kalibriranih u posljednjem razdoblju od 12 mjeseci i u razdoblju stresa, i provjeriti jesu li te razlike veće od onoga što je potrebno da se postigne usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013.

Za potrebe točke (g), nadležna tijela dužna su provjeriti, i na temelju ranijih ažuriranja, ažurira li se razdoblje stresa najmanje jednom u tri mjeseca i je li institucija primjenjivala sve moguće kriterije navedene u internim politikama.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (a), nadležna tijela:

(a)

dužna su provjeriti kako i na temelju koje analize institucija odlučuje koje će procjenitelje primijeniti;

(b)

provjeravaju odgovara li procjenitelj očekivanog manjka integralu procjenitelja vrijednosti adherentne riziku iz članka 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se promatra kao funkcija vjerojatnosti repa od nula do jedan minus relevantna razina značajnosti podijeljenog s jedan minus relevantna razina značajnosti, ili odgovara konzervativnijem izboru;

(c)

mogu usporediti procjenitelje vrijednosti adherentne riziku i procjenitelje očekivanog manjka koje institucija primjenjuje s onima iz tablice 1.

Tablica 1.

Procjenitelji vrijednosti adherentne riziku

Procjenitelji očekivanog manjka

Formula

Formula
;

Formula

Formula

Formula

Formula

Formula

Pri čemu:

Formula
označava i-tu najnižu vrijednost u uzorku
Formula
za procjenu, tj.
Formula
je najozbiljniji gubitak u uzorku dobiti i gubitka i obično je velik negativan broj;

N označava broj vrijednosti u uzorku

Formula
za procjenu;

α označava vjerojatnost repa, tj. jedan minus razina značajnosti;

Formula
označava najveći cijeli broj manji ili jednak danom broju;

Formula
i za očekivani manjak uz pretpostavku
Formula
, tj. izračun za procjenu lijevog repa uzorka;

Formula

Formula
i za očekivani manjak uz pretpostavku da
Formula
, tj. uα repu uzorka dobiti i gubitka ima više od jednog gubitka;

Formula
.

(d)

kad se izračun mjera rizika očekivanog manjka temelji na Monte Carlo simulacijama, provjeriti je li broj simulacija takav da osigurava konvergenciju prema stabilnim rezultatima.

Za potrebe točke (d), nadležna tijela dužna su preispitati testove na temelju kojih je institucija utvrdila broj simulacija i statističke testove kojima se osigurava odgovarajuća nasumičnost nizova za generiranje simulacije. Ako smatra da su ti testovi nedovoljni, nadležno tijelo može primijeniti metodu procjene iz stavka 4.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (b), nadležna tijela dužna su:

(a)

zatražiti da institucija dostavi statističku pogrešku Monte Carlo simulacija za razinu značajnosti 95 % i provjeriti je li primijenjena metoda za mjerenje takve statističke pogreške pouzdana;

(b)

zatražiti da institucija izračuna mjere rizika očekivanog manjka s nekoliko različitih ulaznih podataka, a da sve druge pretpostavke budu jednake;

(c)

procijeniti jesu li razlike u mjerama rizika očekivanog manjka s različitim ulaznim podacima koje su rezultat izračuna u skladu s točkom (b) usklađene sa statističkom pogreškom iz točke (a);

(d)

ako nadležna tijela smatraju da rezultati iz točke (c) nisu usklađeni, dužna su utvrditi glavni razlog neusklađenosti i broj simulacija potrebnih da se osigura statistička pogreška manja od 5 %.

4.   Za potrebe stavka 1. točke (c) nadležna tijela dužna su:

(a)

ishoditi pregled faktora rizika koje je institucija odabrala i provjeriti:

i.

jesu li kriteriji takvi da osiguravaju dovoljan obuhvat odabranih vrsta faktora rizika koji se mogu modelirati u odnosu na cijeli skup faktora rizika koji se mogu modelirati kojima je institucija izložena;

ii.

jesu li kriteriji takvi da se očekuje da će prag iz članka 325.bc stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 s vremenom biti premašen;

iii.

testira li institucija alternativne podskupove faktora rizika koji se mogu modelirati kako bi zajamčila da svojim odabirom neće podcijeniti kapitalne zahtjeve;

iv.

da li institucija u svojem odabiru prednost daje faktorima rizika za koje u razdoblju stresa postoje podaci pred faktorima rizika za koje se koriste zamjenske vrijednosti, a ako to nije slučaj, nadležna tijela dužna su utvrditi razlog zbog kojeg institucija ne primjenjuje taj kriterij te bi li drugačiji odabir doveo do poboljšanja kvalitete mjere neograničenog i djelomičnog očekivanog manjka;

(b)

provjeriti je li, ako je rok dospijeća pozicije kraći od 10 dana, efektivno razdoblje likvidnosti svih faktora rizika postavljeno na 10 dana, i provjeriti da ta pozicija ne utječe na izračun

Formula

za

Formula

;

(c)

ako pozicija ima rok dospijeća od Mat, pri čemu

Formula

, provjeriti:

i.

jesu li svi faktori rizika te pozicije s razdobljem likvidnosti

Formula

bili raspoređeni u efektivno razdoblje likvidnosti koje je najkraće razdoblje likvidnosti iz tablice 1 u članku 325.bc stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje je dulje od ili jednako Mat;

ii.

da pozicija ne utječe na izračun

Formula

za sve koji odgovaraju razdoblju likvidnosti koje je dulje od najkraćeg razdoblja likvidnosti iz tablice 1 u članku 325.bc stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje je dulje od ili jednako j;

(d)

ako je rok dospijeća pozicije Mat dana, pri čemu je

Formula

, provjeriti je li institucija sve faktore rizika te pozicije rasporedila u efektivno razdoblje likvidnosti koje odgovara razdoblju likvidnosti SubCatLH pripisanom faktorima rizika;

(e)

provjeriti jesu li pri institucijinu izračunu

Formula

ostali konstantni faktori rizika s efektivnim razdobljem likvidnosti kraćim od razdoblja likvidnosti koje odgovara indeksu j.

Za potrebe točke (a) podtočke ii., nadležno tijelo dužno je procijeniti za koliko je institucija u prethodnim tromjesečjima premašila taj prag.

Za potrebe točke (a) podtočke iii., nadležno tijelo može, ako smatra nedovoljnim testiranje alternativnih podskupova koje je institucija provela, zatražiti da institucija testira alternativne podskupove i utvrditi jesu li alternativni odabiri uzrokovali značajne razlike u smislu kapitalnih zahtjeva.

Članak 43.

Procjena distribucijske i statističke pretpostavke

1.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjev o mjerama rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb te uredbe kako bi se obuhvatili povijesni podaci iz razdoblja promatranja u skladu s člankom 325.bc stavkom 2. točkom (c) i stavkom 4. točkom (c) te uredbe, nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

jesu li distribucijske i druge relevantne statističke pretpostavke iz modela, uključujući volatilnost i korelacije, dobro obrazloženi, među ostalim u odnosu na rep distribucija relevantnih za izračun očekivanog manjka;

(b)

jesu li empirijske korelacije koje institucija koristi kad primjenjuje scenarij budućih šokova da bi obuhvatila kretanje faktora rizika pri izračunu mjera rizika očekivanog manjka, kako je navedeno u članku 325.bb Uredbe (EU) br. 575/2013 utemeljene na povijesnim podacima iz razdoblja promatranja u skladu s člankom 325.bc stavkom 2. točkom (c) i stavkom 4. točkom (c) te uredbe.

Za potrebe točke (b) prvog podstavka, nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, zatražiti da institucija:

(a)

dostavi uzorak vremenskih serija;

(b)

izračuna empirijske korelacije između tih vremenskih serija;

(c)

provjeri jesu li korelacije iz točke (b) bitno drugačije od korelacija koje je institucija koristila u svojem internom modelu za mjerenje rizika.

2.   Za potrebe stavka 1., nadležna tijela dužna su na temelju uzorka vremenskih serija usporediti:

(a)

volatilnosti i druga distribucijska obilježja scenarija budućih šokova primijenjenog na određene faktore rizika pri izračunu mjera djelomičnog očekivanog manjka;

(b)

volatilnosti i druga distribucijska obilježja povrata zabilježenih za određeni faktor rizika.

Nadležna tijela procjenu iz stavlja 1. provode na osnovi razdoblja iz članka 325.bc stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i razdoblja financijskog stresa iz članka 325.bc stavka 2. točke (c) te uredbe.

3.   Za potrebe stavka 1., nadležna tijela na temelju uzorka faktora rizika mogu provesti dodatna testiranja, što uključuje testove normalnosti, kako bi procijenila primjerenost distribucija koje institucija pretpostavila. Nadležna tijela mogu zatražiti da institucija dostavi mogući učinak primjene alternativnih distribucija na mjere rizika očekivanog manjka.

Pododjeljak 3.

Procjena aspekata relevantnih za izračun mjere rizika prema stresnom scenariju

Članak 44.

Procjena mjere rizika prema stresnom scenariju

1.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o određivanju ekstremnih scenarija budućeg šoka, nadležna tijela dužna su provjeriti ispunjavaju li interne politike navedene u toj točki sljedeće uvjete:

(a)

usklađene su s člankom 21. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(b)

propisano je vođenje ažurne evidencije u kojoj se za svaki faktor rizika koji se ne može modelirati navodi:

i.

opis faktora rizika;

ii.

razdoblje likvidnosti pripisano faktoru rizika u skladu s člankom 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013;

iii.

izračunava li institucija ekstremni scenarij budućeg šoka primjenom izravne ili postupne metode iz članaka 2., 3., 5. i 6. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 ili utvrđuje regulatorni ekstremni scenarij budućeg šoka u skladu s člankom 14. te uredbe;

iv.

ako institucija primjenjuje postupnu metodu, je li za kalibraciju šoka pada i šoka rasta primijenila povijesnu, nesimetričnu sigma-metodu ili zamjensku metodu;

v.

obrazloženje odabira faktora rizika za koje institucija utvrđuje regulatorni ekstremni scenarij budućeg šoka u skladu s člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

vi.

je li faktor rizika dio razreda i ako jest, kojeg;

(c)

internim politikama utvrđeni su kriteriji iz članka 1. točke (a) podtočke i. i članka 4. točke (a) podtočke i. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 za primjenu izravne odnosno postupne metode iz članka 2., 3. 5. i 6. te delegirane uredbe upućivanjem na faktor rizika odnosno standardizirani razred koji se ne mogu modelirati;

(d)

internim politikama utvrđeni su kriteriji za dosljedno određivanje radnih i neradnih dana pri izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk Uredbe (EU) br. 575/2013 i izračunu mjere rizika očekivanog manjka iz članka 325.bb te uredbe;

(e)

internim politikama utvrđeni su kriteriji za određivanje faktora rizika za koje institucija izračunava mjeru rizika prema stresnom scenariju primjenom regulatornog ekstremnog scenarija budućeg šoka u skladu s člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(f)

u internim politikama propisano je da institucija vodi evidenciju o svakom neuspjelom izračuna cijena, kako je navedeno u članku 13. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2024/397, razlog za neuspjeli izračun cijena i korektivne mjere poduzete u skladu s tim člankom;

(g)

internim politikama utvrđena je učestalost ažuriranja, u skladu s člankom 12. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) 2024/397, razdoblja stresa za određivanje ekstremnog scenarija budućeg šoka i drugi mogući kriteriji za njegovo ažuriranje.

2.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju iz članka 325.bk te uredbe, nadležna tijela dužna su:

(a)

ako institucija primjenjuje izravnu metodu iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 za faktore rizika koji se ne mogu modelirati:

i.

provjeriti slijedi li institucija u svojim procesima kriterije iz članka 1. točke (a) podtočke i. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 kako je utvrđeno u internim politikama iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

provjeriti da li institucija dokumentira i obrazlaže promjene pristupa izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju, kako je propisano člankom 1. točkom (a) podtočkom ii. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

iii.

provjeriti ima li značajnih razlika između mjere rizika prema stresnom scenariju koje su rezultat primjene izravne odnosno postupne metode, u razdoblju od 20 radnih dana iz članka 1. točke (a) podtočke iii. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 i ispitati uzroke značajnih razlika;

(b)

ako institucija primjenjuje izravnu metodu iz članka 5. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 za standardizirane razrede koji se ne mogu modelirati:

i.

provjeriti slijedi li institucija u svojim procesima kriterije iz članka 4. točke (a) podtočke i. te delegirane uredbe, kako je utvrđeno u internim politikama iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

provjeriti da li institucija dokumentira i obrazlaže promjene pristupa izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju, kako je propisano člankom 4. točkom (a) podtočkom ii. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

iii.

provjeriti ima li značajnih razlika između mjere rizika prema stresnom scenariju koje su rezultat primjene izravne odnosno postupne metode, u razdoblju od 20 radnih dana iz članka 4. točke (a) podtočke iii. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 i ispitati uzroke značajnih razlika;

(c)

u vezi s utvrđivanjem vremenskih serija povrata za 10 radnih dana iz članka 7. Delegirane uredbe (EU) 2024/397:

i.

provjeriti uključuje li institucija više od jednog opažanja po radnom danu u vremenske serije na temelju kojih izračunava mjeru rizika prema stresnom scenariju i jesu li u vremenske serije uključeni samo stvarni tržišni podaci, kako je propisano u članku 7. stavku 1. točki (a) Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

ii.

provjeriti jesu li kriteriji iz stavka 1. točke (d) za određivanje radnih i neradnih dana primijenjeni pri izračunu povrata za 10 radnih dana, kako je navedeno u članku 7. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 i produljenja razdoblja stresa na 20 radnih dana, kako je navedeno u članku 7. stavku 1. točki (b) te uredbe te jesu li pravilno provedeni koraci za izračun povrata za 10 radnih dana, što uključuje određivanje D t', kako je navedeno u članku 7. stavku 1. točki (c) te delegirane uredbe;

iii.

provjeriti jesu li u vremenske serije za faktore rizika koji se ne mogu modelirati, a za koje je institucija u skladu s člankom 325.be Uredbe (EU) br. 575/2013 prethodno utvrdila da se mogu modelirati uključena opažanja koja je institucija primijenila za kalibriranje scenarija budućih šokova, kako je navedeno u članku 325.bc te uredbe, kako je propisano u članku 7. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(d)

u vezi s primjenom postupne metode iz članka 10. Delegirane uredbe (EU) 2024/397:

i.

provjeriti može li institucija obrazložiti zašto nema dovoljno podataka za faktore rizika odnosno za standardizirane razrede koji se ne mogu modelirati za koje institucija primjenjuje postupnu metodu;

ii.

provjeriti je li primjeren postupak utvrđivanja faktora rizika za koje se primjenjuje pristup iz članka 10. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

iii.

provjeriti dovodi li, pri primjeni metode iz članka 10. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2024/397, pristup koji institucija primjenjuje za odabir faktora rizik koji ispunjava uvjete iz stavka 5. tog članka, do određivanja šokova rasta i pada primjerenih za faktor rizika za koji se primjenjuje postupna metoda;

(e)

zatražiti da institucija utvrdi faktore rizika odnosno standardizirane razrede koji se ne mogu modelirati za koje je vrijednost koeficijenta nelinearnosti iz članaka 17. i 18. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 jednaka κ min ili κ max , kako je navedeno u tim člancima, te provjeriti je li primjeren ekstremni scenarij budućeg šoka odnosno treba li, u skladu s člankom 325.bk stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, zatražiti da institucija primijeni ekstremni scenarij budućeg šoka u skladu s člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(f)

u vezi s određivanjem razdoblja stresa kako je propisano u članku 12. Delegirane uredbe (EU) 2024/397:

i.

ako institucija razdoblje stresa određuje s maksimalnom vrijednošću iz članka 12. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 i primjenom metoda određivanja cijena zasnovanih na osjetljivosti u skladu s člankom 13. stavkom 4. te delegirane uredbe, provjeriti pouzdanost analize koju je institucija provela da bi dokazala da promjene cijena koje nisu obuhvaćene tim metodama ne bi utjecale na promjenu razdoblja stresa;

ii.

ako institucija razdoblje stresa za faktore rizika koji se ne mogu modelirati određuje u širokoj kategoriji faktora rizika tako da utvrdi dvanaestomjesečno razdoblje promatranja u kojem je mjera djelomičnog očekivanog manjka PES RS, i maksimalna u skladu s člankom 12. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2024/397, provjeriti pouzdanost analize koju je institucija provela da bi dokazala da je utvrđeno razdoblje stresa razdoblje financijskog stresa za njezine faktore rizika koji se ne mogu modelirati;

iii.

provjeriti je li neprekinuto razdoblje od proteklih 12 mjeseci koje je testirano da se odredi razdoblje stresa počelo najmanje od 1. siječnja 2007., kako je navedeno u članku 12. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) 2024/397, i jesu li ranija ažuriranja razdoblja stresa provedena učestalošću i u skladu s kriterijima iz stavka 1. točke (g);

(g)

u vezi s izračunom gubitaka primjenom metoda određivanja cijena zasnovanih na osjetljivosti pod uvjetima iz članka 13. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2024/397:

i.

procijeniti pouzdanost procesa i metoda za detekciju neuspjelih izračuna cijena utvrđivanjem financijskih instrumenata i robe za koje cijene nisu izračunane, utvrditi uzroke tih neuspjelih izračuna cijena i njihove značajne osjetljivosti;

ii.

provjeriti jesu li, nakon što je na faktor rizika koji se ne može modelirati primijenjen ekstremni scenarij budućeg šoka, metode određivanja cijena zasnovane na osjetljivosti primijenjene samo na financijske instrumente i robu koji nose taj faktor rizika i za koje nije uspio izračun cijena, u skladu s člankom 13. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(h)

u vezi s utvrđivanjem regulatornog ekstremnog scenarija budućeg šoka iz članka 14. Delegirane uredbe (EU) 2024/397:

i.

provjeriti primjerenost metode na temelju koje institucija određuje je li konačan maksimalni gubitak koji može nastati zbog promjene faktora rizika ili standardiziranog razreda koji se ne mogu modelirati;

ii.

ako je maksimalni gubitak koji odgovara faktoru rizika ili standardiziranom razredu koji se ne mogu modelirati konačan, provjeriti je li ga institucija točno utvrdila;

iii.

ako maksimalni gubitak koji odgovara faktoru rizika ili standardiziranom razredu koji se ne mogu modelirati nije konačan, provjeriti jesu li distribucijske i statističke pretpostavke iz pristupa koji se temelji na stručnoj procjeni iz članka 14. stavka 2. točke (a) i stavka 4. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2024/397 zasnovane na objektivnim podacima i pouzdanim testovima i je li ekstremni scenarij budućeg šoka dovoljno konzervativan;

iv.

provjeriti:

(1)

jesu li informacije iz evidencije iz stavka 1. točke (b) usklađene s kriterijima iz točke (e) tog stavka;

(2)

jesu li pouzdani kriteriji utvrđeni u evidenciji iz stavka 1. točke (b) za utvrđivanje faktora rizika za koje je mjera rizika prema stresnom scenariju dobivena utvrđivanjem regulatornog ekstremnog scenarija budućeg šoka;

(v)

pouzdanost metodologije i statističkih testova na temelju kojih institucija utvrđuje faktore rizika koji odražavaju samo idiosinkrastični rizik u skladu s člankom 16. stavcima 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2024/397.

Za potrebe točke (a) podtočke ii., nadležna tijela dužna su provjeriti je li dostavljeno obrazloženje u skladu s kriterijima iz točke (a) podtočke i. i jesu li s time povezane promjene nastale zbog činjenice da se jednom metodom dobije manji rizik stresnog scenarija nego drugom.

Za potrebe točke (b) podtočke ii., nadležna tijela dužna su provjeriti je li dostavljeno obrazloženje u skladu s kriterijima iz točke (b) podtočke i. i da ne ovisi o činjenice da se jednom metodom dobije manji rizik stresnog scenarija nego drugom.

Za potrebe točke (g) podtočke ii., nadležna tijela dužna su provjeriti izračunava li institucija gubitke koji se odnose na druge financijske instrumente i robu koji nose taj faktor rizika, ali je za njih uspio izračun cijena primjenom metoda određivanja cijena iz modela za mjerenje rizika u skladu s člankom 13. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2024/397.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (a) podtočke ii. i točke (b) podtočke ii., nadležna tijela mogu usporediti mjeru rizika prema stresnom scenariju za faktore rizika odnosno standardizirane razrede za koje je došlo do promjene u pristupu i procijeniti podudaraju li se promjene sustavno s mjerom manjeg rizika prema stresnom scenariju.

4.   Za potrebe stavka 2. točke (c) podtočke i., nadležna tijela mogu na uzorku vremenskih serija opažanja iz članka 7. stavka 1. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2024/397 provjeriti jesu li opažanja u vremenskim serijama ostala konstantna tijekom idućih radnih dana i jesu li stvarni tržišni podaci za faktor rizika ostali nepromijenjeni. Nadležna tijela su pri uzimanju uzorka dužna uzeti u obzir vremenske serije koje se odlikuju velikim brojem podataka bez promjena tijekom idućih radnih dana.

5.   Za potrebe stavka 2. točke (c) podtočke iii., nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika usporediti opažanja o faktorima rizika na temelju kojih institucija izračunava očekivani manjak za faktor rizika kad se on mogao modelirati s opažanjima o faktorima rizika na temelju kojih institucija izračunava mjeru rizika prema stresnom scenariju.

6.   Za potrebe stavka 2. točke (d) podtočke ii., nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika za koje institucija primjenjuje pristupe iz članka 10. stavka 2. ili 3. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 provjeriti ispunjavaju li ti faktori rizika uvjete za primjenu te metodologije.

7.   Za potrebe stavka 2. točke (d) podtočke iii., nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika za koje se primjenjuje pristup iz članka 10. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 provjeriti ispunjavaju li odgovarajući odabrani faktori rizika uvjete iz stavka 5. tog članka.

Kad provjeravaju jesu li dva faktora rizika iste prirode u skladu s člankom 10. stavkom 5. točkom (b) Delegirane uredbe (EU) 2024/397 i razlikuju li se po svojstvima zbog kojih je volatilnost podcijenjena, kako je navedeno u članku 10. stavku 5. točki (c) te delegirane uredbe, nadležna tijela dužna su provjeriti dijele li ti faktori rizika glavne karakteristike i privlači li odabrani faktor rizika specifični rizik subjekta ako ga privlači faktor rizika koji se ne može modelirati.

8.   Za potrebe stavka 2. točke (d) podtočke iii., nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika za koje se primjenjuje metodologija iz članka 10. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2024/397:

(a)

zatražiti da institucija umjesto faktora rizika koje je odabrala testira alternativne odgovarajuće faktore rizika koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. stavka 5. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(b)

usporediti dobiveni ekstremni scenarij budućeg šoka na temelju faktora rizika koje je institucija odabrala i na temelju alternativnih faktora rizika iz točke (a);

(c)

procijeniti je li ekstremni scenarij budućeg šoka sustavno podcijenjen zbog faktora rizika koje je institucija odabrala;

9.   Za potrebe stavka 2. točke (d) podtočke iii., nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika za koje se primjenjuje metodologija iz članka 10. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 i za koje u razdoblju od godinu dana ima više od 12 opažanja:

(a)

zatražiti da institucija procijeni volatilnost tih faktora rizika u tom razdoblju od godinu dana;

(b)

zatražiti da institucija za faktore rizika iz točke (a) procijeni kakva je u razdoblju od godinu dana bila volatilnost faktora rizika odabranih u skladu s člankom 10. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(c)

procijeniti je li volatilnost faktora rizika koje je institucija odabrala a koja je rezultat procjene iz točke (b) sustavno niža od volatilnosti faktora rizika u njezinu modelu za mjerenje rizika koja je rezultat procjene iz točke (a).

10.   Za potrebe stavka 2. točke (e), nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika i standardiziranih razreda:

(a)

procijeniti je li koeficijent nelinearnosti jednak κ min ili κ max zbog ekstremno velikih ili ekstremno malih vrijednosti u brojniku ili nazivniku člana

Formula

korištenog pri izračunu κ u skladu s člancima 17. i 18. Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(b)

zatražiti da institucija grafički prikaže gubitak koji nastaje zbog promjena faktora rizika u blizini ekstremnog scenarija budućeg šoka i procijeniti je li u toj blizini profil funkcije gubitka osobito konkavan ili konveksan.

Pri toj su procjeni nadležna tijela dužna odabrati skup faktora rizika i standardiziranih razreda koji se ne mogu modelirati, vodeći računa o njihovoj značajnosti.

11.   Za potrebe stavka 2. točke (f) podtočke i., nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju i ako su gubici koji odgovaraju promjenama značajnih faktora rizika ili standardiziranih razreda koji se ne mogu modelirati iznimno nelinearni:

(a)

zatražiti da institucija utvrdi razdoblje stresa tako što će u skupu faktora rizika koji se ne mogu modelirati ili u bilo kojem standardiziranom razredu koji se ne može modelirati koji pripadaju istoj širokoj kategoriji faktora rizika maksimalno povećati vrijednost iz članka 12. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 primjenom metoda određivanja cijena koje institucija primjenjuje u modelu za mjerenje rizika u skladu s člankom 13. stavkom 2. te delegirane uredbe;

(b)

zatražiti da institucija utvrdi razdoblje stresa tako što će u skupu iz točke (a) ovog stavka maksimalno povećati vrijednost iz članka 12. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 primjenom metoda određivanja cijena zasnovanih na osjetljivosti u skladu s člankom 13. stavkom 4. te delegirane uredbe;

(c)

procijeniti ima li značajne razlike između razdoblja stresa utvrđenih u skladu s točkama (a) i (b).

Skup značajnih faktora rizika ili standardiziranih razreda koji se ne mogu modelirati iz prvog podstavka točke (a) odabire se vodeći računa o njihovoj značajnosti i nelinearnom profilu gubitka zbog promjena njihovih vrijednosti. Da bi utvrdila faktore rizika ili standardizirane razrede koji se ne mogu modelirati i imaju nelinearan profil gubitka, nadležna tijela mogu kao osnovu primijeniti koeficijent nelinearnosti κ koji se izračunava u skladu s člankom 17. ili 18. Delegirane uredbe (EU) 2024/397.

12.   Za potrebe stavka 2. točke (f) podtočke ii., nadležna tijela mogu:

(a)

zatražiti da institucija utvrdi razdoblje stresa tako što će u skupu faktora rizika koji se ne mogu modelirati ili u bilo kojem standardiziranom razredu koji se ne može modelirati koji pripadaju istoj širokoj kategoriji faktora rizika povećati vrijednost iz članka 12. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 primjenom metoda određivanja cijena koje su primijenjene u modelu za mjerenje rizika u skladu s člankom 13. stavkom 2. te delegirane uredbe;

(b)

procijeniti je li razdoblje stresa utvrđeno u skladu s točkom (a) značajno drugačije od razdoblja stresa koje je institucija utvrdila primjenom metode iz članka 12. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2024/397.

13.   Za potrebe stavka 2. točke (g), nadležna tijela mogu na uzorku institucijinih mogućih neuspjelih izračuna cijena provjeriti je li institucija primijenila procese i metode iz stavka 2. točke (g) podtočke i. i na toj osnovi procijeniti pouzdanost tih procesa i metoda.

14.   Za potrebe stavka 2. točke (h) podtočke iii., nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika i standardiziranih razreda koji se ne mogu modelirati:

(a)

zatražiti da institucija generira vremenske serije povrata iz statističke distribucije teškog repa koju propiše nadležno tijelo i da izračuna ekstremni scenarij budućeg šoka primjenom postupne metode iz članaka 3. i 6. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 u kombinaciji s povijesnom metodom iz članka 8. te delegirane uredbe;

(b)

provjeriti konzervativnost institucijina pristupa koji se temelji na stručnoj procjeni usporedbom regulatornog ekstremnog scenarija budućeg šoka koji se dobije tim pristupom i ekstremnog scenarija budućeg šoka izračunanog u skladu s točkom (a).

15.   Odstupajući od prvog podstavka točke (a), nadležna tijela mogu zatražiti da institucija primijeni vremenske serije drugog sličnog faktora rizika umjesto da ih generira iz konzervativne distribucije. Za potrebe stavka 2. točke (h) podtočke iv., nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika i standardiziranih razreda koji se ne mogu modelirati i na određeni referentni datum provjeriti:

(a)

ispunjavaju li faktori rizika i standardizirani razredi za koje se mjera rizika prema stresnom scenariju određuje primjenom regulatornog ekstremnog scenarija budućeg šoka u skladu s člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 kriterije za primjenu te metode koje je institucija utvrdila;

(b)

ne ispunjavaju li faktori rizika i standardizirani razredi za koje se mjera rizika prema stresnom scenariju ne određuje primjenom regulatornog ekstremnog scenarija budućeg šoka u skladu s člankom 14. Delegirane uredbe (EU) 2024/397 kriterije za primjenu te metode koje je institucija utvrdila.

16.   Za potrebe stavka 2. točke (i), nadležna tijela mogu na uzorku faktora rizika koji se ne mogu modelirati:

(a)

provjeriti je li priroda faktora rizika takva da odražava samo idiosinkrastični rizik tako što će pregledati opis faktora rizika dostavljen na popisu iz članka 33. stavka 1. ove Uredbe i ulaznih podataka na temelju kojih je označen, kako je propisano u članku 16. stavku 3. točki (a) i stavku 4. točki (a) Delegirane uredbe (EU) 2024/397;

(b)

provesti hipotetsko testiranje da bi procijenila važnost koeficijenata korelacije između faktora rizika u uzorku i usporediti rezultate tog hipotetskog testiranja s rezultatima koje je institucija dobila provedbom statističkih testiranja iz članka 16. stavka 3. točke (d) i stavka 4. točke (d) Delegirane uredbe (EU) 2024/397.

POGLAVLJE 4.

PROCJENA INTERNOG MODELA ZA RIZIK NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA KOJI SE PRIMJENJUJE ZA IZRAČUN DODATNOG KAPITALOG ZAHTJEVA ZA RIZIK NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA

ODJELJAK 1.

Pregled procjene

Članak 45.

Procjena internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza koji se primjenjuje za izračun dodatnog kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza

Kad procjenjuju ispunjava li institucija zahtjeve koji se primjenjuju na interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, kako su navedeni u člancima 325.bn, 325.bo i 325.bp, nadležna tijela dužna su utvrditi ispunjava li institucija:

(a)

opće zahtjeve za interni model za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu s odjeljkom 2.;

(b)

zahtjeve za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu s odjeljkom 3.;

(c)

zahtjeve za korelaciju nastanka statusa neispunjavanja obveza među izdavateljima, priznavanje zaštite i drugim konkretnim zahtjevima u skladu s odjeljkom 4.

ODJELJAK 2.

Procjena općih zahtjeva

Članak 46.

Procjena opsega pozicija koje podliježu riziku nastanka statusa neispunjavanja obveza

1.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u odnosu na opseg pozicija iz članka 325.bl Uredbe (EU) br. 575/2013 na koje se primjenjuje kapitalni zahtjev za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti jesu li interni sustavi institucije takvi da omogućuju da sve pozicije koje sadržavaju barem jedan faktor rizika raspoređen u široke kategorije faktora rizika „vlasnički instrumenti” ili „kreditna marža”, kako je navedeno u članku 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013 budu uključene u opseg dodatnog kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(b)

zatražiti pregled rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza u portfelju institucije tako što će zatražiti da institucija dostavi evidenciju pozicija agregiranih po jednoj ili više dimenzija i odgovarajuće agregirane izloženosti riziku iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Za potrebe točke (a), nadležna tijela dužna su provjeriti usklađenost raspoređivanja i evidencija iz članka 33. stavka 1., članka 48. stavka 1. i članka 49. stavka 1.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela mogu, ovisno o portfelju, zatražiti da institucija agregira pozicije po različitim dimenzijama, među ostalim po:

(a)

pozicijama s istim rejtingom;

(b)

pozicijama iz iste kategorije izloženosti;

(c)

pozicijama koje dijele iste sistemske faktore rizika kao što su oni iz članka 325.bp stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (a), nadležna tijela mogu:

(a)

zatražiti da institucija dostavi popis pozicija raspoređenih organizacijskim jedinicama za trgovanje za koje joj je odobrena primjena pristupa internih modela iz članka 325.az Uredbe (EU) br. 575/2013 odnosno za koje je u postupku izdavanja odobrenja;

(b)

zatražiti da institucija identificira pozicije koje sadržavaju faktor rizika raspoređen u široku kategoriju faktora rizika „vlasnički instrumenti” ili „kreditna marža”, kako je navedeno u članku 325.bd stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, i odgovarajući dužnički ili vlasnički instrument kojima se trguje u skladu s člankom 325.bi te uredbe;

(c)

provjeriti točnost popisa iz točke (a) i identifikacije iz točke (b);

(d)

na uzorku instrumenata identificiranih u točki (b) provjeriti jesu li ti instrumenti među onima koji su uključeni u izračun kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Članak 47.

Procjena točnosti i učestalosti izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza

1.   Kad procjenjuju jesu li kapitalni zahtjevi institucije jednaki iznosu vrijednosti adherentne riziku na intervalu pouzdanosti od 99,9 %, kako je propisano u članku 325.bn stavku 1. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti je li točan procjenitelj koji institucija primjenjuje za procjenu vrijednosti adherentne riziku;

(b)

ako se izračun vrijednosti adherentne riziku temelji na Monte Carlo simulacijama, provjeriti je li broj simulacija takav da osigurava konvergenciju prema stabilnim rezultatima i nasumičnost nizova za generiranje simulacija;

(c)

provjeriti je li se, prije izračuna promjena vrijednosti portfelja nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavateljâ, vrijednost pozicija u portfeljima institucije odnosila na referentni datum vrijednosti adherentne riziku;

(d)

provjeriti je li pri izračunu vrijednosti adherentne riziku korišteno razdoblje od godinu dana, osim za pozicije na koje se primjenjuje odstupanje iz članka 325.bn stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(e)

ako se rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza ne izračunava dnevno nego rjeđe, analizirati proces kojim institucija određuje učestalost izračuna kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza i provjeriti je li zbog smanjene učestalosti izračuna rizik podcijenjen;

(f)

provjeriti jesu li u simulacijama nastanka statusa neispunjavanja obveza za vlasničke instrumente cijene podešene na nulu i jesu li interni sustavi takvi da to sustavno omogućuju, a mogu to provjeriti na uzorku pozicija vlasničkih instrumenata.

Za potrebe točke (a), nadležna tijela dužna su provjeriti kako institucija odabire procjenitelja i analizu na kojoj se taj odabir temelji.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela dužna su pregledati testove koje je institucija provela da bi utvrdila broj simulacija.

Za potrebe točke (d), nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li opravdani razlozi zbog kojih institucija primjenjuje to odstupanje, osobito kad institucija za neke pozicije vlasničkih instrumenata primjenjuje razdoblje od 60 dana, a za neke druge razdoblje od godinu dana.

Za potrebe točke (e), nadležna tijela:

(a)

dužna su, ako se rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza izračunava jedanput tjedno, analizirati proces kojim institucija određuje dan u tjednu na koji se izračunavaju kapitalni zahtjevi za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(b)

dužna su zatražiti da institucija izračuna dnevne izloženosti riziku iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza, ako još nisu dostupne, i procijeniti jesu li te izloženosti naznaka sustavno niže rizičnosti u danima izračuna kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(c)

mogu iskoristiti i druge vrijednosti koje institucija može svakodnevno izračunavati za potrebe internog upravljanja rizicima, što uključuje dnevne osjetljivosti na interne izdavatelje.

Za potrebe četvrtog podstavka točke (b), nadležna tijela mogu, ako ima naznaka sustavno nižeg rizika, zatražiti da institucija izračuna, na dnevnoj osnovi i za određeno razdoblje, svoje kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza i tako dopuniti svoju procjenu i analizirati jesu li te mjere sustavno niže u danima koje je institucija odabrala.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b), ako smatraju da testovi koje je institucija provela da bi utvrdila broj simulacija nisu dostatni, nadležna tijela mogu:

(a)

zatražiti da institucija dostavi statističku pogrešku Monte Carlo simulacija za razinu značajnosti 95 % i provjeriti je li primijenjena metoda za mjerenje takve statističke pogreške pouzdana;

(b)

zatražiti da institucija izračuna mjeru vrijednosti adherentne riziku s nekoliko različitih ulaznih podataka, a da sve druge pretpostavke budu jednake, i provjeriti da metoda za generiranje simulacije ne utječe na rezultate;

(c)

procijeniti jesu li razlike u mjerama vrijednosti adherentne riziku s različitim ulaznim podacima, kako su izračunane u skladu s točkom (b), u skladu sa statističkom pogreškom iz točke (a), a ako nisu, utvrditi glavni razlog takve neusklađenosti i broj simulacija koji je potreban da se dobije statistička pogreška manja od 5 %.

Odjeljak 3.

Procjena vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza

Članak 48.

Procjena vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza

1.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi sa zahtjevima za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li internim dokumentima obuhvaćeni svi aspekti iz članka 5. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 i je li u internim politikama institucije propisano vođenje ažurne evidencije u kojoj se navodi:

(a)

metode kojima institucija procjenjuje vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, što uključuje značajnost svake od metoda u smislu broja izdavatelja, veličine pozicija i utjecaja na kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(b)

za svakog izdavatelja, vrijednost vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, rejting, ako je dostupan, te:

i.

je li vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja dostupna kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li se za izloženosti iz knjige trgovanja, kako je propisano u članku 325.bp stavku 5. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

je li vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupna kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti izdavatelja iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija IRB pristup da bi dobila vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja, kako je propisano u članku 325.bp stavku 5. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, na temelju odobrenja koje institucija ima za primjenu IRB pristupa za kategoriju izloženosti u koju izloženost izdavatelja pripada;

iii.

je li vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupna kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti izdavatelja iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija neku internu metodologiju koja ispunjava kriterije IRB pristupa utvrđene u članku 1. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 da bi dobila tu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza;

iv.

je li vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupna kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti izdavatelja iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija neku internu metodologiju koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 1. stavku 3. ili 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 da bi dobila tu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza;

v.

je li vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupna kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti izdavatelja iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija vanjske izvore iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 da bi dobila tu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(c)

za sve izdavatelje, kategoriju izloženosti iz članka 147. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 u koju njihove izloženosti pripadaju;

(d)

za izdavatelje za koje je procjena vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivena na temelju vanjskih izvora iz članka 2. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578, je li procjena dobivena u kombinaciji s tekućim tržišnim cijenama, kako je navedeno u članku 325.bp stavku 5. točki (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i članku 2. stavku 4. točki (b) Delegirane uredbe (EU) 2023/1578.

2.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o procjeni vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti:

i.

je li učestalost ažuriranja procjena vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i ulaznih podataka na kojima se te procjene temelje takva da osigurava kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza koji su osjetljivi na rizik;

ii.

jesu li sve nove relevantne informacije pravovremeno ažurirane, kako je propisano u članku 325.bp stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)

na temelju evidencije iz stavka 1. ovog članka, provjeriti je li za sve procjene utvrđena najniža vrijednost, kako je propisano u članku 325.bp stavku 5. točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

provjeriti jesu li sve metode koje se primjenjuju za prilagodbu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza u propisanom razdoblju iz članka 325.bp stavka 5. točke (b) ili članka 325.bn stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 konceptualno pouzdane i je li svaka od tih metoda popraćena detaljnom analizom;

(d)

provjeriti:

i.

ako institucija vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza procjenjuje metodom iz stavka 1. točke (b) podtočaka iv. i v., je li definicija nastanka statusa neispunjavanja obveza koju institucija primjenjuje za izdavatelje obuhvaćene opsegom internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza dokumentiranja u njezinim internim politikama;

ii.

jesu li utvrđene značajne razlike u odnosu na definiciju nastanka statusa neispunjavanja obveza koja se koristi za IRB pristup;

(e)

procijeniti je li i kako je institucija pri procjenama vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza uzela u obzir ekstremne padove tržišnih cijena iz članka 325.bp stavka 5. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te jesu li i kako su ti padovi utjecali na kreditnu sposobnost izdavatelja;

(f)

za vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkama od i. do iii. ovog članka, provjeriti je li u tim vjerojatnostima vodilo računa o marži konzervativnosti iz članka 179. stavka 1. točke (f) i članka 180. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(g)

za vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom i.:

i.

provjeriti jesu li pri izračunu zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza na vjerojatnosti nastanka tog statusa u IRB pristupu primijenjene neke dodatne razine konzervativnosti;

ii.

na uzorku izdavatelja provjeriti da se vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza primijenjena u IRB pristupu ne razlikuje od vjerojatnosti korištene pri izračunu zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(h)

za vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii.:

i.

provjeriti je li primijenjen postupak za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza za IRB pristup;

ii.

na uzorku izdavatelja provjeriti je li primijenjena vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza identična onoj koja bi se dobila iz IT sustava koji se koriste za IRB pristup;

iii.

procijeniti ulazne varijable u rejting-procesu u IRB pristupu i na uzorku izdavatelja provjeriti ima li ulaznih podataka i jesu li dovoljno pouzdani da se može utvrditi točna vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(i)

za vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii. ovog članka, pregledati izvještaje o internoj validaciji ili internom nadzoru u dijelu u kojem se odnose na usklađenost interne metodologije na temelju koje su dobivene vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(j)

za vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom iv.:

i.

provjeriti je li dokumentacija kojom se dokazuje da institucija ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 potpuna;

ii.

na uzorku izdavatelja procijeniti razloge zbog kojih za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza nije primijenjena interna metodologija iz članka 1. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 niti su korišteni vanjski izvori iz članka 2. te delegirane uredbe;

iii.

na uzorku izdavatelja za koje je kao razlog iz podtočke ii. naveden nedostatak ulaznih podataka iz članka 1. stavka 2. točke (b) podtočke i. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578, provjeriti je li institucija potkrijepila navod da ulazni podaci nedostaju;

iv.

provjeriti je li institucija u svojim internim politikama utvrdila razdoblje držanja iz članka 1. stavka 2. točke (b) podtočke ii. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 i da, ako je to razdoblje kraće, smatra prihvatljivim da se ne primjenjuje interna metodologija koja ispunjava zahtjeve utvrđene za IRB pristup, te procijeniti odgovara li to razdoblje držanja portfelju institucije, u smislu veličine, složenosti i strategije trgovanja;

v.

provjeriti vrijednost „m” izračunanu u skladu s člankom 1. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 i, ovisno o slučaju, zatražiti da institucija objasni razloge bitnih promjena te vrijednosti u prethodnim tromjesečjima;

vi.

provjeriti postupak koji institucija provodi kad istražuje jesu li dostupni dodatni vanjski resursi iz članka 1. stavka 2. točke (c) podtočke ii. podpodtočke (1) Delegirane uredbe (EU) 2023/1578;

vii.

za tromjesečje u kojem je vrijednost „m” veća od 10 %, provjeriti je li analiza provedena u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (c) podtočkom ii. podpodtočkom (2) Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 pouzdana;

viii.

na temelju evidencije iz stavka 1. ovog članka, procijeniti je li postupak utvrđivanja vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 1. stavaka 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 proveden pravilno i provjeriti ažurira li institucija najveću vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza dodijeljenu izdavateljima s investicijskim rejtingom i jednako ponderirani prosjek vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 1. stavka 3. točke (a) odnosno točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 istom učestalošću kojom se izračunava zahtjev za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(k)

za vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom v.:

i.

na uzorku izdavatelja provjeriti jesu li podaci korišteni za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza reprezentativni za izdavatelja;

ii.

provjeriti je li hijerarhija vanjskih izvora iz članka 2. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 dobro utvrđena u internoj dokumentaciji institucije i na uzorku izdavatelja provjeriti je li ta hijerarhija pravilno primijenjena;

iii.

provjeriti je li metodologija na temelju koje je institucija dobila očekivani raspon pogrešaka u procjeni iz članka 2. stavka 4. točke (a) podtočke i. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 pouzdana;

iv.

procijeniti kako institucija osigurava ispunjenje zahtjeva iz članka 2. stavka 4. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 te provjeriti ima li slučajeva podešavanja vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza na 0 prije negoli institucija primijeni najnižu vrijednost iz članka 325.bp stavka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

v.

ovisno o slučaju, provjeriti je li metoda koju institucija primjenjuje za pretvaranje vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza koje su dobivene u kombinaciji s tekućim tržišnim cijenama pouzdana i je li analiza iz članka 2. stavka 4. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 detaljna.

Za potrebe točke (a), nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju:

(a)

identificirati izdavatelje za koje se procijenjena vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza dulje vrijeme nije promijenila;

(b)

procijeniti jesu li procjene vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza ažurirane;

(c)

provjeriti može li institucija objasniti zašto se vrijednosti nisu mijenjale.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela dužna su analizirati značajnost i karakteristike pozicija na koje se primjenjuje najniža vrijednost, što uključuje njihov rejting i kategoriju izloženosti.

Za potrebe točke (c), nadležna tijela dužna su:

(a)

utvrditi na temelju kojeg je efektivnog razdoblja, prije prilagodbe, utvrđeno važeće razdoblje;

(b)

procijeniti razloge zbog kojih je kao ishodišna točka za prilagodbu primijenjeno drugačije razdoblje od onoga koje se primjenjuje u skladu s člankom 325.bp stavkom 5. točkom (b) ili člankom 325.bn stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Za potrebe točke (k) podtočke i., nadležna tijela dužna su provjeriti je li iz korištenih podataka vidljiv sektor ili regija izdavatelja.

Za potrebe točke (k) podtočke iii., nadležna tijela mogu zatražiti da institucija dostavi analizu osjetljivosti u skladu s načelima takve analize iz članka 1. stavka 2. drugog podstavka Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 kako bi procijenila potencijalni utjecaj promjena na procjenu PD-a.

3.   Za potrebe stavka 2., nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, zatražiti da institucija vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza procijeni primjenom jedne od metoda iz Delegirane Uredbe (EU) 2023/1578 i objasni razlike u dobivenim rezultatima.

Članak 49.

Procjena gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza

1.   Kad procjenjuju usklađenost institucije s člankom 325.bi stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi sa zahtjevima za procjenu gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li internim dokumentima obuhvaćeni svi aspekti iz članka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1578 i je li u internim politikama institucije propisano vođenje ažurne evidencije u kojoj se navodi:

(a)

metode kojima institucija procjenjuje gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, što uključuje značajnost svake od metoda u smislu veličine pozicija i utjecaja na kapitalni zahtjev za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(b)

za svaku poziciju, gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, je li pozicija podređeni dug, nadređeni neosigurani dug, pokrivena obveznica ili pozicija druge vrste, te:

i.

je li gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja dostupan kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li se za izloženosti iz knjige trgovanja, kako je propisano u članku 325.bp stavku 6. točki (c) Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

je li gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupan kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija IRB pristup da bi za određenu poziciju dobila gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, kako je propisano u članku 325.bp stavku 6. točki (c) Uredbe (EU) br. 575/2013;

iii.

je li gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupan kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija internu metodologiju koja ispunjava kriterije IRB pristupa utvrđene u članku 3. stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 da bi ga dobila;

iv.

je li gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupan kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija internu metodologiju koja ispunjava kriterije IRB pristupa utvrđene u članku 3. stavku 3. ili 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 da bi ga dobila;

v.

je li gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dostupan kad se primjenjuje IRB pristup za izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje i primjenjuje li institucija vanjske izvore iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 da bi ga dobila;

(c)

za sve pozicije, kategoriju izloženosti iz članka 147. Uredbe (EU) br. 575/2013 u koju pripadaju.

2.   Kad procjenjuju je li primjena internog modela institucije primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na zahtjeve o procjeni gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti je li razina detalja o gubicima zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dovoljna za smisleno razlikovanje rizika i, među ostalim, omogućuje li primjeren prikaz redoslijeda pozicije, kako je navedeno u članku 325.bp stavku 6. točki (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, i njezino osiguranje;

(b)

provjeriti je li učestalost ažuriranja procjena gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza i ulaznih podataka iz kojih se te procjene izvode takva da osigurava kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza koji su osjetljivi na rizik i jesu li sve nove relevantne informacije pravovremeno ažurirane, kako je propisano u članku 325.bp stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

za gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom i., provjeriti je li na te gubitke primijenjen neki dodatni sloj prema IRB pristupu da se dobiju konzervativnije procjene kad institucija izračunava kapitalne zahtjeve za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(d)

za gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii.:

i.

provjeriti je li postupak koji je institucija primijenila za procjenu gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza prema ITRB pristupu u skladu s njezinim internim politikama o IRB pristupu;

ii.

na uzorku pozicija provjeriti jesu li gubici zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza identični procjeni koja bi se dobila iz IT sustava koji se koriste za IRB pristup;

iii.

procijeniti varijable koje se koriste u IRB pristupu i na uzorku pozicija provjeriti ima li ulaznih podataka i jesu li dovoljno pouzdani da se mogu utvrditi odgovarajući gubici zbog t nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(e)

za gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii. ovog članka, pregledati izvještaje o internoj validaciji ili internom nadzoru u dijelu u kojem se odnose na usklađenost interne metodologije na temelju koje su dobiveni gubici zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(f)

za gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom iv.:

i.

provjeriti je li dokumentacija kojom se dokazuje da institucija ispunjava uvjete iz članka 3. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 potpuna;

ii.

na uzorku pozicija procijeniti razloge zbog kojih za procjenu gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza nije primijenjena interna metodologija iz članka 3. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 niti su korišteni vanjski izvori iz članka 4. te delegirane uredbe;

iii.

na uzorku pozicija za koje je kao razlog iz podtočke ii. ovog stavka naveden nedostatak ulaznih podataka iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke i. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578, provjeriti je li institucija potkrijepila navod da ulazni podaci nedostaju;

iv.

provjeriti je li institucija u svojim internim politikama utvrdila razdoblje držanja iz članka 3. stavka 2. točke (b) podtočke ii. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 i da, ako je to razdoblje kraće, smatra prihvatljivim da se ne primjenjuje interna metodologija koja ispunjava zahtjeve utvrđene za IRB pristup, te procijeniti odgovara li to razdoblje držanja portfelju institucije, u smislu veličine, složenosti i strategije trgovanja;

v.

provjeriti vrijednost „m” izračunanu u skladu s člankom 3. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 i, ovisno o slučaju, zatražiti da institucija objasni razloge bitnih promjena te vrijednosti u prethodnim tromjesečjima;

vi.

provjeriti postupak koji institucija provodi kad istražuje jesu li dostupni dodatni vanjski resursi, kako je propisano u članku 3. stavku 2. točki (c) podtočki ii. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578;

vii.

na temelju evidencije iz stavka 1. ovog članka, procijeniti je li postupak utvrđivanja gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 3. stavaka 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 proveden pravilno;

(g)

za gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dobivene u skladu sa stavkom 1. točkom (b):

i.

na uzorku pozicija provjeriti jesu li podaci korišteni za procjenu gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza reprezentativni za poziciju;

ii.

provjeriti je li hijerarhija vanjskih izvora iz članka 4. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2023/1578 dobro utvrđena u internoj dokumentaciji institucije i na uzorku pozicija provjeriti je li ta hijerarhija pravilno primijenjena;

iii.

provjeriti da li se u procjenama gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza razlikuju pozicije sa statusom i pozicije bez statusa neispunjavanja obveza.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, identificirati pozicije za koje se procijenjeni gubici zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dulje vrijeme nisu promijenili, procijeniti jesu li ažurirani i provjeriti može li institucija objasniti zašto se vrijednosti nisu mijenjale.

Za potrebe točke (c), nadležna tijela dužna su na uzorku pozicija provjeriti da se procjena gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza primijenjena u IRB pristupu ne razlikuje od procjene korištene pri izračunu zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Za potrebe točke (g) podtočke i., nadležna tijela dužna su provjeriti odražavaju li korišteni podaci redoslijed pozicije, kako je navedeno u članku 325.bp stavku 6. točki (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, te regiju ili sektor.

Za potrebe točke (g) podtočke iii., nadležna tijela mogu provjeriti da li se u procjenama gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza razlikuju pozicije sa statusom i pozicije bez statusa neispunjavanja obveza tako što će utvrditi procjenu koju je institucija pripisala pozicijama istog izdavatelja koje jesu i onima koje nisu u statusu neispunjavanja obveza uključenima u opseg dodatnog kapitalnog zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza.

3.   Za potrebe stavka 2., nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, zatražiti da institucija gubitke zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza procijeni primjenom jedne od metoda iz Delegirane Uredbe (EU) 2023/1578 i objasni razlike u dobivenim rezultatima.

ODJELJAK 4.

Procjena korelacije, zaštite od rizika i posebnih zahtjeva

Članak 50.

Procjena strukture korelacije

1.   Kad procjenjuju metodologiju institucije za određivanje korelacije među izdavateljima, kako je propisano u članku 325.bn stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti jesu li kao ulazni podaci korišteni samo uvršteni vlasnički instrumenti i kreditne marže;

(b)

ako institucija za modeliranje korelacija nastanka statusa neispunjavanja obveza koristi kopule, procijeniti njezinu internu validaciju pretpostavki kopule i provjeriti ima li slaganja između povijesnih podataka korištenih za kalibraciju korelacija i izdavatelja uključenih u portfelj institucije;

(c)

utvrditi temelje li se korelacije među izdavateljima na apsolutnim ili relativnim povratima i procijeniti je li obrazloženje odabira vrste povrata:

i.

pouzdano;

ii.

u skladu s odabirima institucije u vezi s drugim aspektima internog modela za mjerenje rizika;

(d)

procijeniti je li pouzdana metoda kojom institucija određuje korelaciju na propisanom razdoblju iz povrata izračunanih na kraćem razdoblju;

(e)

procijeniti kako institucija određuje razdoblje za kalibraciju iz članka 325.bn stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Za potrebe točke (a), nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, zatražiti da institucija dostavi podatke koje je koristila za modeliranje korelacije između uzorka izdavatelja koji su nadležna tijela odabrala i provjeriti odnose li se ti podaci samo na uvrštene vlasničke instrumente i kreditne marže.

Za potrebe točke (d), nadležna tijela dužna su, ako institucija primjenjuje odstupanje iz članka 325.bn stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, provjeriti mjeri li se korelacija u razdoblju od 60 radnih dana samo za pozicije vlasničkih instrumenata za koje je primijenjeno to odstupanje, a inače u razdoblju od godinu dana.

Za potrebe točke (e), nadležna tijela dužna su provjeriti je li pristup koji institucija primjenjuje za odabir razdoblja, uključujući njegovo trajanje:

(a)

pouzdan;

(b)

dokumentiran u njezinim internim politikama;

(c)

revidiran tako da se obuhvate sve promjene u razdoblju stresa, kako je navedeno u članku 325.bc stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b), nadležna tijela dužna su na uzorku izdavatelja za koje institucija ima pozicije na koje se primjenjuju kapitalni zahtjevi za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza provjeriti jesu li uparene korelacije među izdavateljima izvedene iz modeliranja korelacija spojive s uparenim korelacijama između izdavatelja izvedenima iz tržišnih podataka.

Članak 51.

Procjena priznavanja zaštite od rizika

Kad procjenjuju je li priznavanje zaštita u internom modelu institucije za mjerenje rizika u skladu s člankom 325.bo Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela dužna su:

(a)

provjeriti je li u internim politikama institucije:

i.

opisan način netiranja;

ii.

jesu li utvrđeni:

(1)

rizici osnove koji su modelom obuhvaćeni implicitno modeliranjem dviju različitih pozicija;

(2)

rizici osnove koji su eksplicitno obuhvaćeni uvođenjem faktora rizika osnove;

(b)

pregledati interne politike institucije i provjeriti kriterije koje su u njima predviđeni za priznavanje netiranja i zaštita ili diversifikacijskih učinaka;

(c)

procijeniti je li pouzdano praćenje potencijalnih značajnih rizika osnove koji se mogu pojaviti u intervalu od dospijeća instrumenta do razdoblja od godinu dana;

(d)

zatražiti da institucija dostavi:

i.

uzorak pozicija iz modela rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza;

ii.

popis faktora rizika koji odgovaraju pozicijama iz podtočke i.

Kad traže uzorak iz točke (d) podtočke i., nadležna tijela dužna su osigurati da dostavljene pozicije budu raznovrsne i da, ovisno o slučaju, budu uključene i netirane i nenetrirane pozicije.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela dužna su provjeriti jesu li kriteriji u internim politikama institucije takvi da osiguravaju učinkovito netiranje i zaštitu, i u slučaju kredita ili nekog drugog događaja.

Za potrebe točke (d), nadležna tijela dužna su provjeriti:

(a)

raspoređuje li institucija pozicije na faktore rizika tako da osigura da se izloženosti prema različitim dužnicima ne netiraju i da se netiraju samo pozicije koje se odnose na iste financijske instrumente istog dužnika;

(b)

jesu li izloženosti prema različitim dužnicima raspoređene na različite faktore rizika odnosno postoji li faktor rizika osnove kako bi se obuhvatile razlike u tim izloženostima, i je li obuhvaćen rizik osnove između dužnika koji su sastavnice kreditnih indeksa i drugih dužnika;

(c)

za pozicije u različitim financijskim instrumentima istog dužnika, je li pouzdana analiza koju institucija provodi kako bi procijenila može li se u strategijama zaštite pojaviti značajan rizika osnove koji proizlazi iz razlike u vrsti proizvoda, redoslijedu u strukturi kapitala, internim ili eksternim rejtinzima, dospijeću ili datumu izdavanja.

Članak 52.

Procjena usklađenosti s određenim zahtjevima

Kad provjeravaju ispunjava li institucija zahtjeve iz članka 325.bp Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela dužna su:

(a)

u vezi s modeliranjem nastanka statusa neispunjavanja obveza jednog ili više izdavatelja, kako je navedeno u članku 325.bp stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013:

i.

utvrditi koji pristup institucija primjenjuje za modeliranje nastanka statusa neispunjavanja obveza i provjeriti jesu li s dvije vrste sistemskih faktora rizika koje je institucija odabrala obuhvaćeni najrelevantniji sistemski učinci;

ii.

provjeriti je li razina detalja tih dviju vrsta faktora rizika dovoljna da se obuhvate karakteristike izdavatelja u portfelju na koji se primjenjuju kapitalni zahtjevi za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza;

iii.

provjeriti primjenjuje li institucija za svakog izdavatelja zaseban idiosinkrastični faktor rizika uz dvije vrste sistemskih faktora rizika iz članka 325.bp stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

iv.

provjeriti je li raspoređivanje izdavatelja u odgovarajuće sistemske faktore rizika pouzdano;

v.

provjeriti analizira li institucija eksplanatornu vrijednost faktorskog modela;

vi.

kad traže uzorak za potrebe procjene, razmotriti značajnost izdavatelja i osigurati da uzorkom budu obuhvaćeni izdavatelji koji su bili raspoređeni na različite sistemske faktore rizika;

(b)

u vezi sa zahtjevom da se interni model rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza odražava gospodarski ciklus, kako je propisano u članku 325.bp stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, procijeniti kako se modeliranje gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, uključujući i stohastičke, provodi za takve gubitke kako bi se prikazale promjene obilježja koja poprime sistemski faktori rizika;

(c)

u vezi sa zahtjevom o obuhvatu nelinearnosti, kako je propisano u članku 325.bp stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, procijeniti:

i.

kako institucija ponovno vrednuje nelinearni financijski instrument nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja, među ostalim kako institucija ponovno vrednuje financijski instrument s nekoliko odnosnih financijskih instrumenata nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza jednog ili više izdavatelja koji odgovaraju odnosnim financijskim instrumentima;

ii.

uzrokuju li pojednostavnjenja izračuna cijene financijskog instrumenta koja je institucija uvela značajnu netočnost ili sustavno manju procjenu rizika;

iii.

u kojoj se mjeri pri ponovnom vrednovanju financijskog instrumenta vodi računa o riziku modela;

(d)

u vezi sa zahtjevom da interni model rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza bude usklađen s internim upravljanjem rizicima, kako je propisano u članku 325.bp stavku 9. Uredbe (EU) br. 575/2013, provjeriti je li institucija dokumentirala razlike između internog modela rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza i modela koje institucija koristi za svoje interno upravljanje rizicima za isti opseg pozicija i može li institucija objasniti te razlike.

Za potrebe točke (a) podtočke i., nadležna tijela dužna su procijeniti obrazloženje navedeno u internim politikama institucije za odabir sistemskih faktora rizika i njihovo ekonomsko tumačenje.

Za potrebe točke (a) podtočke iii., nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, na uzorku sličnih izdavatelja provjeriti razlikuju li se idiosinkrastični faktori rizika.

Za potrebe točke (a) podtočke iv., nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, na uzorku sličnih izdavatelja provjeriti pravilnost raspoređivanja.

Za potrebe točke (a) podtočke v., nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju i ako se analize koje je institucija provela ne čine dovoljnima za portfelj na koji se primjenjuje rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza u postojećem obliku, zatražiti da institucija na uzorku izdavatelja procijeni mogu li sistemski faktori rizika koje je odabrala objasniti uzroke nastanka statusa neispunjavanja obveza za imovinu svakog izdavatelja.

Za potrebe točke (b), nadležna tijela mogu, ovisno o slučaju, na uzorku izdavatelja provesti statističke analize, što uključuje hipotetsko testiranje, kako bi ispitala ovisnost gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza i sistemskih faktora rizika.

POGLAVLJE 5.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 18. stavak 1. točka (a) u pogledu rizika za okoliš, članak 18. stavak 1. točka (c) podtočka vii. i članak 18. stavak 2. točka (b) podtočka v. primjenjuju se od 1. siječnja 2025.

Članak 21. stavak 1. točka (b) primjenjuje se od 1. siječnja 2026.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2024.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj.

(2)  Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/876/oj).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2058 оd 28. veljače 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o razdobljima likvidnosti za alternativni pristup internih modela u skladu s njezinim člankom 325.bd stavkom 7. (SL L 276, 26.10.2022., str. 40., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/2058/oj).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2059 od 14. lipnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehničke detalje retroaktivnog testiranja te zahtjeva za raspodjelu dobiti i gubitka u skladu s člancima 325.bf i 325.bg Uredbe (EU) br. 575/2013 (SL L 276, 26.10.2022., str. 47., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/2059/oj).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2060 od 14. lipnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju kriteriji za procjenu mogućnosti modeliranja faktora rizika na temelju pristupa internih modela i o određivanju učestalosti te procjene na temelju članka 325.be stavka 3. te uredbe (SL L 276, 26.10.2022., str. 60., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/2060/oj).

(6)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1577 оd 20. travnja 2023. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o izračunu kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik za pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje su podložne valutnom riziku ili robnom riziku i o tretmanu tih pozicija za potrebe regulatornih zahtjeva za retroaktivno testiranje i zahtjeva za raspodjelu dobiti i gubitka u skladu s alternativnim pristupom internih modela (SL L 193, 1.8.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/1577/oj

(7)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1578 оd 20. travnja 2023. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju zahtjevi za internu metodologiju ili vanjske izvore koji se upotrebljavaju u okviru internog modela za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (SL L 193, 1.8.2023., str. 7., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/1578/oj).

(8)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/397 оd 20. listopada 2023. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o izračunu mjere rizika prema stresnom scenariju (SL L, 2024/397, 29.1.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/397/oj).

(9)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2010/1093/oj).

(10)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2059 od 14. lipnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehničke detalje retroaktivnog testiranja te zahtjeva za raspodjelu dobiti i gubitka u skladu s člancima 325.bf i 325.bg Uredbe (EU) br. 575/2013 (SL L 276, 26.10.2022., str. 47., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/2059/oj).

(11)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2060 od 14. lipnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju kriteriji za procjenu mogućnosti modeliranja faktora rizika na temelju pristupa internih modela i o određivanju učestalosti te procjene na temelju članka 325.be stavka 3. te uredbe (SL L 276, 26.10.2022., str. 60., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/2060/oj).

(12)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2058 оd 28. veljače 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o razdobljima likvidnosti za alternativni pristup internih modela u skladu s njezinim člankom 325.bd stavkom 7. (SL L 276, 26.10.2022., str. 40., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/2058/oj).


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/1085/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)


Top