(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. studenog 2022. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „NRK”) i Turske („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 30. rujna 2022. podnijelo društvo Laminados Losal S.A.U. („podnositelj pritužbe” ili „Losal”). Pritužba je podnesena u ime industrije Unije koja proizvodi bulb plosnate čelike u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je 12. srpnja 2023. u Službenom listu Europske unije objavila Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2023/1444 (3) o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Kine i Turske („privremena uredba”).

(4)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) turska vlada, turski proizvođač izvoznik Özkan Demir, kineski proizvođač izvoznik Longteng i korisnik iz Unije Fincantieri S.p.A („Fincantieri”) dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli stajališta o privremenim nalazima u roku iz članka 2. stavka 1. privremene uredbe. Osim toga, društvo Losal dostavilo je primjedbu na podnesak društva Özkan Demir nakon roka iz točke 8. Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka.

(5)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana s turskom vladom, društvom Özkan Demir i društvom Fincantieri.

(6)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(7)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz NRK-a i Turske („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(8)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana s društvom Longteng i društvom Özkan Demir.

(9)

Nijedna zainteresirana strana nije nakon privremene objave dostavila dodatne tvrdnje ili primjedbe na pokretanje ispitnog postupka osim onih navedenih u odjeljku 1.4. privremene uredbe. Komisija je stoga potvrdila svoje nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 8. do 15. privremene uredbe.

(10)

Budući da nije bilo primjedbi na odabir uzorka proizvođača iz Unije, uvoznika i proizvođača izvoznika, Komisija je potvrdila uvodne izjave od 16. do 23. privremene uredbe.

(11)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2022. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je podsjetila, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30. privremene uredbe, da su predmetni proizvod bulb plosnati čelici od nelegiranog čelika širine do 204 mm („bulb plosnati čelici”) podrijetlom iz NRK-a i Turske trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 7216 50 91 (oznaka TARIC 7216509110) („predmetni proizvod”).

(13)

Bulb plosnati čelici uglavnom se upotrebljavaju u brodograđevnoj industriji za izgradnju čeličnih okvira za brodove za turistička krstarenja, trajekte, vojne brodove i trgovačke brodove. Bulb plosnati čelici mogu se upotrebljavati i u izgradnji odobalnih platformi i tramvajskih tračnica, ali u Uniji se takva upotreba bulb plosnatih čelika odnosi samo na marginalne količine.

(14)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ili primjedaba, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 31. i 32. privremene uredbe.

(15)

Nakon privremenih objava Komisija je primila primjedbe društva Longteng na privremene nalaze o dampingu.

(16)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ili primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 43. privremene uredbe.

(17)

Pojedinosti o postojanju znatnih poremećaja navedene su u odjeljku 3.1.2.1. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi o tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

(18)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ili primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 84. privremene uredbe.

(19)

Nakon privremene objave društvo Longteng dostavilo je primjedbe povezane s referentnim vrijednostima upotrijebljenima za određene čimbenike proizvodnje i troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima upotrijebljenima za izračun uobičajene vrijednosti.

(20)

Društvo Longteng ponovilo je tvrdnje dostavljene u drugoj bilješci u dokumentaciji, ali nije dostavilo nove elemente. Te su tvrdnje sažeto iznesene i osporene u uvodnim izjavama od 92. do 94. privremene uredbe. Tvrdilo je i da se referentne vrijednosti upotrijebljene za kisik i dušik ne bi trebale temeljiti na cijenama uvoza u Maleziju jer se taj uvoz uglavnom temeljio na uvozu iz Singapura, koji navodno ima ograničenu industrijsku proizvodnju, i da ne mogu odražavati troškove povezane s masovnom proizvodnjom tih proizvoda. Društvo Longteng istaknulo je i da su u drugom postupku, u kojem je Meksiko odabran kao odgovarajuća reprezentativna zemlja, za kisik i dušik utvrđene mnogo niže referentne vrijednosti za „nenarušenu vrijednost”. Društvo Longteng predložilo je da se upotrijebe troškovne vrijednosti kisika i dušika turskog proizvođača izvoznika koji surađuje, društva Özkan Demir.

(21)

Komisija je utvrdila da Singapur spada među 10 najvećih izvoznika na svijetu za te čimbenike proizvodnje u smislu izvoznih količina (4). Stoga bi se njegov izvoz u Maleziju mogao upotrijebiti kao razumna osnova za utvrđivanje tih referentnih vrijednosti. Nadalje, vrijednosti uvoza u Maleziju zbog tržišnog natjecanja odražavaju vrijednost relevantnih čimbenika proizvodnje u Maleziji. Stoga opća izjava u vezi s troškovima proizvodnje u zemlji izvoznici ima ograničenu važnost. Kad je riječ o nižim referentnim vrijednostima upotrijebljenima u drugom postupku, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 90. privremene uredbe, smatralo se da Meksiko nije prihvatljiv za utvrđivanje referentnih vrijednosti za te ulazne elemente jer nije imao reprezentativne količine uvoza za sva tri ulazna elementa (5). Isto tako, te se vrijednosti nisu odnosile na isto razdoblje ispitnog postupka. Naposljetku, budući da društvo Özkan Demir nije kupovalo kisik i dušik zbog drukčijeg proizvodnog postupka, takve informacije nisu bile dostupne.

(22)

Društvo Longteng tvrdilo je da je prosječna uvozna cijena argona u Turskoj bila umjetno visoka i predložilo je da se upotrijebi stvarna cijena argona koju je prijavilo društvo Özkan Demir ili da se taj čimbenik proizvodnje smatra potrošnim materijalom. Međutim, kad je riječ o kisiku i dušiku, takve informacije od društva Özkan Demir nisu bile dostupne. Isto tako, s obzirom na reprezentativne količine uvoza argona u Turskoj, nije bilo objektivnog razloga te cijene smatrati nereprezentativnima ili smatrati argon potrošnim materijalom.

(23)

Na temelju toga tvrdnje koje se odnose na čimbenike proizvodnje su odbijene.

(24)

Nakon konačne objave društvo Longteng tvrdilo je da se referentne vrijednosti upotrijebljene u izračunu uobičajene vrijednosti za vapnenac, dušik i kisik znatno razlikuju od njihovih jediničnih troškova. Nadalje, društvo Longteng predložilo je da se kao referentne vrijednosti za vapnenac upotrijebe uvozne cijene u Brazilu, dok je za dušik i kisik kao referentne vrijednosti navelo cijene iz najveće zemlje izvoznice.

(25)

Komisija je odbacila te tvrdnje jer društvo Longteng nije dostavilo dokaze na temelju kojih bi se moglo pouzdano utvrditi da su njegove vrijednosti za predmetne čimbenike proizvodnje bile nenarušene, u smislu članka 2. stavka 6.a drugog podstavka osnovne uredbe. Svaki je argument koji se temelji na usporedbi s vrijednostima koje su narušene nevaljan. Osim toga, kad je riječ o alternativnim referentnim vrijednostima koje je predložilo društvo Longteng, Komisija je napomenula da Brazil nije uvozio dušik i kisik u dovoljno reprezentativnim količinama i da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 90. privremene uredbe i u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 22., odabrala Maleziju kao jedinu reprezentativnu zemlju koja je imala reprezentativne količine za sva tri predmetna čimbenika proizvodnje. Stoga se takav izvor nije smatrao primjerenim. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(26)

Društvo Longteng tvrdilo je da određene troškovne elemente „troškova marketinške prodaje i distribucije”, kao što su vozarina, izvoz, prijevoz i prodajna provizija, ne bi trebalo uključiti u izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova reprezentativnog društva jer se uobičajena vrijednost mora izračunati na razini franko tvornica.

(27)

Komisija je ponovno ispitala financijske izvještaje turskog proizvođača, prihvatila je tvrdnju društva Longteng te je uklonila takve troškove iz izračuna troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Suprotno navedenom u uvodnoj izjavi 109. privremene uredbe financijski podaci su izvodi iz financijskih izvještaja društva koji su javno dostupni na internetskim stranicama društva.

(28)

Međutim, s druge strane, Komisija je utvrdila da privremena marža troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i privremena profitna marža turskog proizvođača nisu ispravno izračunane jer su određene stavke bile uključene/izuzete za izračun marže troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, ali ne i za izračun profitne marže, što je rezultiralo neusklađenostima u izračunu marži. Proizvođaču izvozniku iz NRK-a koji surađuje dostavljeni su detaljni ispravci. Slijedom toga, postoci troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti bili su ponovno izračunani, a dobiveni rezultat iznosio je 13,3 % odnosno 16,9 % za nenarušeni ukupni trošak proizvodnje.

(29)

Nakon konačne objave društvo Longteng tvrdilo je da je Komisija pri izračunu profitne marže reprezentativnog društva pogrešno u izračun dobiti uključila troškove prijevoza, koji su uklonjeni iz troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Nadalje, društvo Longteng tvrdilo da se utvrđeni omjer troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti ne može smatrati realnim u industriji čelika.

(30)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer pri izračunu omjera dobiti nije bilo razloga zanemariti stavke „ostali prihodi/rashodi iz glavnih operacija” i „financijski prihodi/rashodi” s obzirom na to da su te stavke uzete u obzir pri izračunu ukupnog iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Konačno određivanje dampinga ne ovisi o tome jesu li u izračunu dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova uzete u obzir te stavke jer svako povećanje/smanjenje troškova prodaje te općih i administrativnih troškova dovodi do odgovarajućeg smanjenja/povećanja profitne marže.

(31)

Nakon konačne objave društvo Longteng tvrdilo je da je Komisija trebala izuzeti prihode i troškove u stranoj valuti iz izračuna marže troškova prodaje te općih i administrativnih troškova jer proizlaze iz velikih fluktuacija u vrijednosti turske lire u razdoblju ispitnog postupka.

(32)

U tom je smislu Komisija smatrala da se prihodi i rashodi u stranoj valuti obično uzimaju u obzir pri izračunu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova ako su ti troškovi povezani s proizvodom koji je predmet ispitnog postupka. Nadalje, da su takvi troškovi bili izuzeti, povećala bi se primjenjiva marža dobiti i stoga ne bi imali nikakvog učinka na kombiniranu razinu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(33)

Društvo Longteng tvrdilo je i da Komisija nije trebala prilagoditi postotak dobiti nakon odbitka troškova prijevoza kako je zahtijevalo društvo Longteng i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29. Tvrdilo je i da se upotrijebljeni postoci troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti ne mogu smatrati realnim za industriju čelika.

(34)

Komisija je smatrala da su izračuni provedeni u skladu sa standardnom praksom Komisije i da argumenti koje je navelo društvo Longteng nisu valjan razlog za drukčiji izračun. Komisija je smatrala da se brojke koje je iznijelo društvo Longteng ne odnose na reprezentativnu zemlju i da se stoga ne mogu uzeti u obzir u ovom ispitnom postupku. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(35)

Nakon privremene objave Komisija je utvrdila da je povećanje cijena električne energije i prirodnog plina u Turskoj nadmašilo stopu inflacije u Turskoj. Osim toga, Turski zavod za statistiku nije objavio informacije o cijenama električne energije i prirodnog plina u drugoj polovini 2022. Stoga je Komisija odlučila upotrijebiti nenarušenu cijenu električne energije i prirodnog plina u Maleziji. Naime, Malezija je zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK te je ujedno odabrana za izračun referentne vrijednosti za kisik, dušik i vapnenac. Osim toga, odabrana je i kao reprezentativna zemlja u drugim sličnim ispitnim postupcima.

(36)

U Maleziji su cijene električne energije bile javno dostupne na internetskim stranicama elektroenergetskog poduzeća TNB (6). Komisija je upotrijebila tarife primjenjive na korisnike u kategoriji „srednji napon”. U Maleziji su cijene prirodnog plina bile javno dostupne na internetskim stranicama povjerenstva za energetiku (7). Komisija je upotrijebila tarife za prirodni plin primjenjive na industrijske korisnike u četvrtom tromjesečju 2021. i odabrala je raspon potrošnje u skladu s potrošnjom prirodnog plina podnositelja pritužbe.

(37)

Uz iznimku promjena opisanih u uvodnim izjavama od 26. do 36. Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost kako je navedeno u uvodnim izjavama od 110. do 114. privremene uredbe.

(38)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 115. i 116. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi o tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

(39)

Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 117. i 118. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi o tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

(40)

Nakon zaključaka o tvrdnjama društva Longteng opisanih u uvodnim izjavama 23. i 27. i nalaza opisanih u uvodnim izjavama 28. i 36. Komisija je revidirala dampinške marže.

(41)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(42)

Nakon privremene objave Komisija je primila pisane primjedbe turske vlade i društva Özkan Demir na privremene nalaze o dampingu. Nakon konačne objave Komisija je primila pisane primjedbe turske vlade i društva Özkan Demir.

(43)

Pojedinosti o izračunu uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 122. do 133. privremene uredbe.

(44)

Nakon privremene objave društvo Özkan Demir, u kontekstu svojih dodatnih zahtjeva navedenih u uvodnoj izjavi 74. u nastavku, navelo je da je „test uobičajenog tijeka trgovine” trebalo provesti na tromjesečnoj osnovi. Društvo Özkan Demir tu je tvrdnju temeljilo na znatnom povećanju troškova proizvodnje, koji su se više nego udvostručili u razdoblju ispitnog postupka. Društvo Özkan Demir objasnilo je da se zbog toga smatralo da su neke transakcije dovele do gubitka, iako su, ustvari, bile profitabilne na tromjesečnoj osnovi. Društvo Özkan Demir tvrdilo je i da je Komisija u prošlosti, u slučaju značajnih varijacija u troškovima proizvodnje, izračunavala damping na mjesečnoj ili tromjesečnoj osnovi. U prilog svojim navodima društvo Özkan Demir uputilo je na saslušanju na izvješće povjerenstva u predmetu Dominikanska Republika – Antidampinške mjere za valovite čelične šipke (Kostarika) (8).

(45)

Komisija je na početku napomenula da se u tekstu članka 2. stavka 4. osnovne uredbe ne nalaže upotreba tromjesečnih podataka o troškovima proizvodnje. Ustvari, u članku 2. stavku 4. navodi se da cijene koje su više od ponderiranih prosječnih troškova u vrijeme ispitnog postupka osiguravaju povrat troškova tijekom razumnog razdoblja. Komisija je smatrala da je upotreba godišnjih troškova proizvodnje općeprihvaćena i da se čini primjerenom u većini slučajeva jer se njome izuzimaju ekstremne i kratkoročne fluktuacije troškova i cijena. To je čak norma u praksi mnogih tijela koja provode ispitne postupke. Od upotrebe godišnjih prosječnih troškova odstupa se samo u vrlo iznimnim okolnostima. Komisija je pažljivo razmotrila tu tvrdnju kako bi ocijenila postoje li razlozi za odstupanje od metode provedbe testa uobičajenog tijeka trgovine na temelju godišnjih prosječnih troškova proizvodnje. Međutim, zaključila je da u ovom predmetu nisu postojale nikakve iznimne okolnosti.

(46)

Prvo, kako je objasnilo društvo Özkan Demir, društvo ne proizvodi kontinuirano proizvod koji je predmet ispitnog postupka. Naime, u više mjeseci razdoblja ispitnog postupka nije bilo nikakve proizvodnje. Upotreba relativno kratkih vremenskih intervala (tri mjeseca u slučaju tromjesečja) u takvoj situaciji ne bi omogućila dobivanje prosječnog rezultata koji točno predstavlja troškove za razdoblje koje obuhvaćaju. Drugim riječima, budući da u nekim tromjesečjima ne bi bilo podataka o proizvodnji za najmanje trećinu relevantnog razdoblja, dobiveni prosjek ne bi točno odražavao relevantne troškove po tromjesečju. U takvom je slučaju primjerenije proširiti obuhvat na dulje razdoblje od jedne godine jer godišnji prosjek točnije predstavlja troškove proizvodnje u tom razdoblju.

(47)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir tvrdilo je da je davanje prednosti izračunu na godišnjoj osnovi umjesto izračunu na tromjesečnoj osnovi jer nije bilo proizvodnje u najviše trećini relevantnog razdoblja besmisleno s obzirom na činjenicu da u određenim mjesecima svejedno nije bilo proizvodnje. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 46., Komisija je smatrala da prosječni godišnji trošak proizvodnje odražava relevantne troškove tijekom cijele godine i da stoga upotreba takvih podataka umanjuje utjecaj povezan s izostankom proizvodnje u određenim razdobljima. Drugim riječima, prosjek za godinu točnije odražava troškove proizvodnje u razdoblju na koje se odnosi čak i ako nedostaju podaci o troškovima za neke mjesece u toj godini. Društvo Özkan Demir nije dostavilo dokaze koji bi upućivali na suprotno. To očito ne bi bio slučaj u izračunu prosjeka za tromjesečje koji ne bi uključivao podatke o troškovima za cijelu trećinu tog tromjesečja. Stoga je Komisija smatrala da prosječni troškovi proizvodnje za tromjesečja u kojima je nedostajala trećina podataka o troškovima proizvodnje nisu reprezentativni za razdoblje koje bi obuhvaćali. U s primjedbama na konačnu objavu društvo Özkan Demir nije navelo argumente ni rješenja za taj očiti nedostatak metode izračuna na tromjesečnoj osnovi u ovom konkretnom predmetu. Nadalje, Komisija je primijetila da je za nekoliko vrsta proizvoda utvrđena neusklađenost između tromjesečja u kojima su proizvedeni određeni modeli i tromjesečja u kojima su oni prodani na domaćem tržištu. Stoga, ako bi se primijenio pristup na tromjesečnoj osnovi, za te vrste proizvoda ne bi bilo moguće provesti test uobičajenog tijeka trgovine prema članku 2. stavku 4. osnovne uredbe. To je zato što za neka tromjesečja u kojima je izvršena prodaja uopće ne bi bilo podataka o troškovima. Drugim riječima, pristup na tromjesečnoj osnovi doveo bi do nereprezentativnih vrijednosti pri općem razmatranju i za određene vrste proizvoda ne bi omogućio usporedbu cijene koja se primjenjuje u tom tromjesečju s odgovarajućim troškovima u istom tromjesečju. Na temelju tog potvrđeno je da godišnji prosječni trošak proizvodnje za svaki model odražava relevantne troškove tijekom cijele godine i da je odgovarajuća osnova za izračun godišnjeg dampinga. Tvrdnja je stoga odbačena.

(48)

Drugo, na temelju podataka koje je dostavilo društvo Özkan Demir ne mogu se utvrditi točni i provjereni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi za svako tromjesečje jer su te informacije dostavljene samo na godišnjoj razini i za cijelo razdoblje ispitnog postupka. Stoga, kad je riječ o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima, nisu bili dostupni tromjesečni podaci koji bi omogućili izračun dampinga na tromjesečnoj osnovi ili test uobičajenog tijeka trgovine na temelju odgovarajućih podataka koji se odnose na svako tromjesečje.

(49)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir tvrdilo je da troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi nisu fluktuirali u razdoblju ispitnog postupka i uputilo je na postotke troškova prodaje te općih i administrativnih troškova primjenjive u 2021. i razdoblju ispitnog postupka kako bi potkrijepilo svoju tvrdnju. Društvo Özkan Demir tvrdilo je i da Komisija u zahtjevu za dostavu mjesečnih troškova proizvodnje nije zatražila takve informacije.

(50)

U tom je smislu Komisija smatrala da je društvo Özkan Demir, kad je od Komisije zatražilo da damping izračuna na tromjesečnoj osnovi, trebalo dostaviti sve relevantne informacije koje bi Komisiji omogućile takve izračune. U nedostatku takvih informacija Komisija nije mogla procijeniti razinu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova primjenjivih u svakom tromjesečju. Osim toga, društvo Özkan Demir pri dostavljaju primjedbi na konačnu objavu nije dostavilo ni podatke o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima na tromjesečnoj osnovi. Kad je riječ o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima za 2021. i razdoblje ispitnog postupka, Komisija je primijetila da se primjenjivi postoci, iako se mogu činiti sličnima, ne odnose na različita tromjesečja razdoblja ispitnog postupka i da stoga ne omogućuju analitički uvid u fluktuacije tih vrijednosti u razdoblju ispitnog postupka. Nadalje, s obzirom na neravnomjernu fluktuaciju turske lire u odnosu na euro i američki dolar u razdoblju ispitnog postupka, može se pretpostaviti da se troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi, koji se u velikoj mjeri sastoje od tečajnih dobitaka i gubitaka, nisu ravnomjerno kretali. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(51)

Naposljetku, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 77., domaća prodaja nije bila koncentrirana u određenom razdoblju, nego je bila ravnomjerno raspodijeljena po tromjesečjima razdoblja ispitnog postupka, pri čemu su najveće količine prodane u trećem tromjesečju razdoblja ispitnog postupka. Izvozna prodaja imala je sličnu strukturu, odnosno prodaja proizvoda koji je predmet ispitnog postupka bila je ravnomjerno raspodijeljena na domaćem i izvoznom tržištu, što omogućuje pravednu usporedbu domaće i izvozne prodaje za isto razdoblje.

(52)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir tvrdilo je da je domaća prodaja bila koncentrirana u četvrtom tromjesečju 2021., a izvozna prodaja u prvom tromjesečju 2022. Međutim, metodologija društva Özkan Demir bila je manjkava jer se temeljila na datumu naloga za kupnju, a ne na datumu izdavanja računa. Nadalje, kad bi Komisija izračunavala damping na tromjesečnoj osnovi, upotrijebila bi datum izdavanja računa radi razlikovanja prodaje po tromjesečjima. Stoga strukturu trgovine treba analizirati na temelju raspodjele prodaje po tromjesečjima prema datumu izdavanja računa. Može se primijetiti da su, i za domaću i za izvoznu prodaju, najveće količine prodane u trećem tromjesečju razdoblja ispitnog postupka. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(53)

Nadalje, Komisija je napomenula da je Dominikanska Republika uložila žalbu na izvješće povjerenstva u predmetu DS605 na koje je uputilo društvo Özkan Demir i da ga stoga tijelo WTO-a za rješavanje sporova nije donijelo. Nadalje, podaci su drukčiji u ovom predmetu. U ispitnom postupku u predmetu DS605 više od 50 % prodaje izuzeto je iz izračuna uobičajene vrijednosti. Isto tako, u predmetu DS605 povećanje troškova odnosilo se samo na jednu (glavnu) sirovinu, dok se u ovom predmetu odnosilo na kombinaciju povećanja troškova proizvodnje, inflacije i devalvacije valute. S druge strane, kad je riječ o društvu Özkan Demir, utvrđeno je da je velika većina njegove domaće prodaje (približno [70-65 %] prodaje) u uobičajenom tijeku trgovine i stoga je upotrijebljena u izračunu uobičajene vrijednosti. To je zato što je u ovom predmetu Komisija zaključila i da prodaja društva Özkan Demir nije bila koncentrirana u određenom tromjesečju, nego je ostvarena u cijelom razdoblju ispitnog postupka.

(54)

Za potrebe članka 2. stavka 4. osnovne uredbe važno je da prodajne cijene omogućuju povrat troškova i rezultiraju održivom profitabilnošću u razumnom vremenskom razdoblju. Profitabilnost samo u određenom vremenskom razdoblju manje je važna.

(55)

Komisija je u tom smislu i pri razmatranju relevantne donesene sudske prakse WTO-a podsjetila da je povjerenstvo u predmetu Europske zajednice – losos (Norveška) izričito potvrdilo da bi „nalaz u kojem je utvrđena prodaja po cijenama iznad ponderiranog prosječnog troška u razdoblju ispitnog postupka bio dovoljan da pokaže da sve prodaje za koje nije utvrđeno da su bile iznad ponderiranog prosječnog troška u razdoblju ispitnog postupka ne osiguravaju povrat troškova u razumnom vremenskom razdoblju” (9). To je povjerenstvo raspravljalo i o značenju pojma „u trenutku prodaje” te je u točki 7.243. napomenulo da se „u članku 2.2.1. [Antidampinškog sporazuma] ne objašnjava što znači ‚cijene koje su ispod jediničnih troškova u trenutku prodaje’. U tom smislu uočavamo sličnost između prve i druge rečenice članka 2.2.1. Iako se u obje rečenice predviđa izračun jediničnih troškova u određenom vremenskom razdoblju, u nijednoj se ne navodi točno koje bi to vremensko razdoblje trebalo biti. Druga rečenica jasnija je od prve rečenice jer se u njoj razmatra procjena troškova u ‚trenutku prodaje’. Međutim, prema našem mišljenju to znači samo da relevantno vremensko razdoblje mora uključivati ‚trenutak prodaje’. Stoga bi bilo u potpunosti u skladu s drugom rečenicom članka 2.2.1. da tijelo koje provodi ispitni postupak provede izračun po jedinici troškova u ‚trenutku prodaje’ tijekom određenog dana prodaje ili izračuna prosjek koji uključuje taj dan, tijekom tjedna, mjeseca ili razdoblja ispitnog postupka”. Povjerenstvo je svoje obrazloženje dodatno objasnilo u bilješci 417., u kojoj navodi: „U tom smislu smatramo da je značajno što su sastavljači Antidampinškog sporazuma u članku 2.4.1. upotrijebili riječi ‚datum prodaje’, a u drugoj rečenici članka 2.2.1. riječi ‚trenutak prodaje’. Prema našem mišljenju to razlikovanje ide u prilog mišljenju da pojam ‚trenutak prodaje’ koji se navodi u drugoj rečenici članka 2.2.1. ne mora nužno biti ‚datum prodaje’ i može uključivati druga ‚vremenska’ razdoblja”.

(56)

Komisija je primijetila i da ocjenjivanje profitabilnosti domaće prodaje na tromjesečnoj ili godišnjoj osnovi nije dovelo do različitih rezultata za znatan udio domaće prodaje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 81. u nastavku.

(57)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir ponovno je uputilo na izvješće povjerenstva u predmetu DS605. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., Dominikanska Republika uložila je žalbu na to izvješće i stoga ga tijelo WTO-a za rješavanje sporova nije donijelo. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 46. do 48. u pogledu društva Özkan Demir, zbog vrlo specifičnih razloga koji se odnose na podatke tog društva iz razdoblja ispitnog postupka nije bilo moguće provesti pouzdan izračun na tromjesečnoj osnovi. S obzirom na navedena razmatranja Komisija je odbila zahtjev za provedbu testa uobičajenog tijeka trgovine na tromjesečnoj osnovi.

(58)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama 134. i 135. privremene uredbe. Budući da nije bilo primjedbi o tom odjeljku, Komisija je potvrdila svoje privremene zaključke.

(59)

Pojedinosti o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene navedene su u uvodnim izjavama od 136. do 138. privremene uredbe.

(60)

Nakon objave privremene uredbe društvo Özkan Demir iznijelo je primjedbu o upotrebi datuma naloga za kupnju za konverziju uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u tursku liru (TRY) u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe.

(61)

S obzirom na visoku devalvaciju turske lire u razdoblju ispitnog postupka i uzimajući u obzir da su bitni uvjeti prodaje utvrđeni u vrijeme izdavanja naloga za kupnju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 138. privremene uredbe, Komisija je pri konverziji cijene i domaće i izvozne prodaje iz eura i američkog dolara u tursku liru u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe upotrijebila tečaj na datum naloga za kupnju (umjesto na datum izdavanja računa).

(62)

Društvo Özkan Demir tvrdilo je da je Komisija trebala upotrijebiti datum izdavanja računa za konverziju valute. Tvrdilo je da bitni uvjeti prodaje nisu bili utvrđeni u vrijeme izdavanja naloga za kupnju jer su se neki računi odnosili na količine koje su bile izvan dopuštenog odstupanja (+/- 5 ili 10 %) navedenog u nalogu za kupnju. Međutim, Komisija je primijetila da kupci nisu osporili nijednu prodaju izvan dopuštenog odstupanja i istaknula da se dopuštena odstupanja ne smatraju takvim bitnim uvjetima prodaje za razliku od osnovne količine i jedinične cijene. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 138. privremene uredbe, analiza konkretne prakse turskog proizvođača izvoznika pokazala je da su bitni uvjeti prodaje, uključujući količine i cijenu, utvrđeni u vrijeme izdavanja naloga za kupnju.

(63)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir ponovilo je tvrdnju da je Komisija trebala upotrijebiti datum izdavanja računa za konverziju valute. Odnosno, društvo Özkan Demir tvrdilo je da su bitni uvjeti prodaje, a posebno konačna količina i cijena, utvrđeni u vrijeme izdavanja računa. Tvrdilo je i da je Komisija potvrdila da dopuštena odstupanja ne predstavljaju bitne uvjete prodaje, ali je svejedno kao odrednicu za određivanje bitnih uvjeta prodaje odabrala nalog za kupnju, u kojem su količine pretežno određene u okviru dopuštenih odstupanja.

(64)

Komisija je napomenula da je upotreba dopuštenih odstupanja opća praksa ne samo u prodaji bulb plosnatih čelika nego i u prodaji proizvoda od čelika općenito. Društva u toj industriji dogovaraju količine i jedinične cijene u trenutku izdavanja naloga za kupnju. Upotreba dopuštenih odstupanja karakteristična je za sektor čelika, u kojem se približne količine naručuju u okviru dopuštenih odstupanja kako bi se uzela u obzir nemogućnost proizvođača da isporuče točne količine s obzirom na prirodu proizvoda. Upotreba dopuštenih odstupanja ne utječe na činjenicu da su bitni uvjeti prodaje, odnosno količine i jedinične cijene, utvrđeni u trenutku izdavanja naloga za kupnju. Tvrdnju društva pobija i činjenica da kupci nisu osporili nijednu prodaju izvan dopuštenih odstupanja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 62. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(65)

Društvo Özkan Demir tvrdilo je i da Komisija nije navela dovoljne razloge zbog kojih je odstupila od svoje standardne prakse i upotrijebila datum naloga za kupnju umjesto datuma izdavanja računa za potrebe konverzije. Komisija je smatrala da su upućivanjem na vrijeme utvrđivanja bitnih uvjeta prodaje, devalvaciju turske lire te učinak cijene i usporedbu cijena kako bi se opravdala prilagodba izneseni dovoljni razlozi. Iako se cijena domaće prodaje i prodaje u EU-u određuje u stranoj valuti, vremenska razlika između datuma naloga za kupnju i datuma izdavanja računa razlikuje se između transakcija i u prosjeku je dulja za prodaju u EU-u nego za domaću prodaju. Stoga varijacija tečaja može utjecati na usporedbu cijena, a pravedna usporedba zahtijeva upotrebu datuma prodaje za konverziju valute u tursku liru.

(66)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir ponovilo je tvrdnju da Komisija nije ispunila teret dokazivanja za prilagodbu i nije dokazala utjecaj varijacije tečaja na cijene i usporedivost cijena. Komisija je prvo napomenula da se prilagodba iz članka 2. stavka 10. točke (j) osnovne uredbe odnosi na konverziju valute koja omogućuje izračun dampinga u kojem se moraju usporediti vrijednosti troškova i cijene u različitim valutama. Društvo Özkan Demir ne osporava mišljenje da je potrebna takva prilagodba. U okviru te prilagodbe Komisija treba odabrati datum za stopu konverzije. Prema članku 2. stavku 10. točki (j) „može se koristiti i datum [ugovora,] naloga za kupnju ili potvrde naloga ako oni bolje određuju bitne uvjete prodaje”. Kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama i u uvodnoj izjavi 138. privremene uredbe, u ovom konkretnom predmetu bitni uvjeti prodaje mogu se na primjereniji način utvrditi na temelju naloga za kupnju. Društvo Özkan Demir u primjedbama na konačnu objavu nije pobilo tu činjenicu. Naime, Komisija je primijetila da je u razdoblju ispitnog postupka devalvacija turske lire u odnosu na euro iznosila približno 74 %. Komisija je primijetila i da je vremenska razlika između datuma naloga za kupnju i datuma izdavanja računa znatno varirala: od 0 do 266 dana za domaću prodaju i od 20 do 219 dana za prodaju u EU-u. To znači da bi, da je upotrijebljen tečaj na datum izdavanja računa, bitni uvjeti prodaje (kao što su cijene) utvrđeni u trenutku izdavanja naloga za kupnju bili narušeni zbog znatne razlike u tečaju između tog datuma i datuma izdavanja računa kao posljedica devalvacije turske lire. Komisija je primijetila i da je društvo Özkan Demir svoju domaću i izvoznu prodaju provodilo u stranim valutama, što pokazuje da je predvidjelo velike varijacije u vrijednosti domaće valute u odnosu na strane. Stoga je samo društvo ublažavalo učinke devalvacije na cijenu dogovorenu u trenutku izdavanja naloga za kupnju i prihode koji bi se na temelju ugovorene cijene mogli ostvariti nakon izdavanja računa. Drugim riječima, samo se društvo Özkan Demir koristilo mehanizmima koji se temelje na valuti kako bi spriječilo narušavanje cijena dogovorenih u nalozima za kupnju zbog devalvacije domaće turske valute.

(67)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir uputilo je na prethodni ispitni postupak (10) u kojem su dva turska izvoznika zatražila prilagodbu konverzije valute u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe i tvrdilo je da je Komisija primijenila niži standard dokazivanja pri „provedbi” prilagodbe konverzije valute. Komisija je na temelju činjenica utvrđenih u ovom predmetu smatrala da je dokazala da postoji dovoljno elemenata koji opravdavaju upotrebu datuma kupnje kao datuma konverzije valute kako je navedeno u uvodnoj izjavi 138. privremene uredbe i prethodno navedenim uvodnim izjavama od 61. do 66. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(68)

Nadalje, društvo Özkan Demir tvrdilo je da je upotreba datuma naloga za kupnju dovela do promjene razdoblja ispitnog postupka i upotrebe nepotpunog skupa podataka. Komisija se nije složila i smatrala je da je razdoblje ispitnog postupka ostalo nepromijenjeno. Razdoblje ispitnog postupka dosljedno se upotrebljavalo za definiranje izračuna dampinga koji se temeljio na potpunom skupu transakcija s datumom izdavanja računa u razdoblju ispitnog postupka. Upotreba datuma naloga za kupnju bila je strogo ograničena na prilagodbu prema članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe.

(69)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir ponovilo je tvrdnju da je Komisija upotrijebila nepotpune skupove podataka jer je datum prodaje promijenjen s datuma izdavanja računa na datum izdavanja naloga za kupnju. U nedostatku novih elemenata o tom pitanju Komisija je uputila na uvodnu izjavu 68., u kojoj se pobija tvrdnja društva Özkan Demir.

(70)

U svojim primjedbama društvo Özkan Demir osvrnulo se i na upute u upitniku o antidampingu dostavljenom društvu Özkan Demir te je tvrdilo da je dobilo upute da „kao datum prodaje upotrijebi datum izdavanja računa kako bi odredilo koje su prodaje obuhvaćene razdobljem ispitnog postupka” i navelo da je upotreba datuma naloga za kupnju u izračunu bila u suprotnosti s takvim uputama i dovela do promjene u skupu podataka. U istom smislu društvo Özkan Demir uputilo je na predmet Dominikanska Republika – Antidampinške mjere za valovite čelične šipke (Kostarika) (11), u kojem je EU navela da bi „tijela koja provode ispitni postupak trebala uskladiti izvozne i domaće cijene koje su obuhvaćene istim [razdobljem ispitnog postupka] i na temelju istih kriterija (npr. datum izdavanja računa)”. U tom se smislu upućuje na uvodnu izjavu 68., u kojoj se potvrđuje upotreba datuma izdavanja računa za određivanje razdoblja ispitnog postupka za domaću i izvoznu prodaju, pri čemu se datum naloga za kupnju upotrebljava kao modalitet za prilagodbu prema članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(71)

Budući da je sva izvozna prodaja u EU-u i većina domaće prodaje obavljena u eurima, društvo Özkan Demir tvrdilo je da bi se dampinška marža mogla izračunati u eurima kako bi se izbjegao učinak povezan s konverzijom valute. Društvo Özkan Demir primijetilo je da osnovna uredba ne sadržava odredbe o valuti koja se upotrebljava za izračun dampinške marže. Međutim, Komisija je smatrala da bi ta metodologija zahtijevala i konvertiranje troškova proizvodnje i prodajne cijene određene domaće prodaje u euro. Zbog tog razloga smatralo se primjerenim izračunati damping u valuti zemlje izvoznice.

(72)

Na temelju toga su odbačene tvrdnje društva Özkan Demir.

(73)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi kao temelj za konverziju valute trebalo upotrijebiti datum ponude (koji prethodi datumu naloga za kupnju). Međutim, u članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe nije predviđena takva osnova za konverziju. Još važnije je to da se ponuda ne može smatrati dogovorom o bitnim uvjetima prodaje između dvije strane. Tvrdnja podnositelja pritužbe stoga je odbačena.

(74)

Društvo Özkan Demir imalo je nekoliko dodatnih zahtjeva ako Komisija odbije njegove zahtjeve u vezi s upotrebom datuma naloga za kupnju za potrebe prilagodbe prema članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe.

(75)

Prvi dodatni zahtjev bio je zahtjev za izuzimanje transakcija s datumom izdavanja naloga izvan razdoblja ispitnog postupka. Komisija je smatrala da bi se primjenom takve metodologije zanemario znatan broj transakcija koje su fakturirane u razdoblju ispitnog postupka. Nije bilo moguće promijeniti razdoblje ispitnog postupka i povezane transakcije tijekom ispitnog postupka, na što je s pravom podsjetilo i društvo Özkan Demir u svojem podnesku. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(76)

Drugi dodatni zahtjev bio je zahtjev da se damping izračuna na tromjesečnoj osnovi.

(77)

Prvo, društvo Özkan Demir opravdalo je tu tvrdnju visokom devalvacijom i hiperinflacijom u Turskoj u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, Komisija je napomenula da nije bilo bitne razlike u obrascima domaće i izvozne prodaje koja bi opravdala izračune na tromjesečnoj osnovi. Ustvari, domaća i izvozna prodaja bile su ravnomjerno raspodijeljene po tromjesečjima, pri čemu su i na domaćem i na izvoznom tržištu najveće količine prodane u trećem tromjesečju razdoblja ispitnog postupka. Iako je vrlo vjerojatno da postoje razlike u raspodjeli domaće i izvozne prodaje, Komisija samo u iznimnim situacijama može odstupiti od pristupa na godišnjoj osnovi i umjesto izračuna na godišnjoj osnovi provesti izračun na tromjesečnoj osnovi. Takva iznimna situacija nije utvrđena i stoga se na temelju tog argumenta nije mogla promijeniti metodologija.

(78)

Nakon konačne objave društvo Özkan Demir ponovilo je tvrdnje navedene u uvodnim izjavama 75. i 76. U nedostatku novih elemenata o tom pitanju Komisija je uputila na uvodnu izjavu 77., u kojoj se pobija tvrdnja društva Özkan Demir.

(79)

Osim toga, prije privremene objave društvo Özkan Demir u svojem je odgovoru na drugi dopis o nedostacima izričito navelo, da izračun na mjesečnoj osnovi možda nije primjeren u ovom predmetu. S obzirom na to da je društvo odbacilo metodologiju na mjesečnoj osnovi, Komisija ne razumije zašto bi izračun dampinga na tromjesečnoj osnovi trebao biti točniji od onog na mjesečnoj osnovi. Naime, izračun na mjesečnoj osnovi trebao bi, barem u teoriji, čak dodatno neutralizirati učinke znatnog povećanja troškova u razdoblju ispitnog postupka i/ili visoke inflacije i devalvacije turske lire. Komisija ne može imati obvezu odstupanja od standardne metodologije utvrđene u skladu s osnovnom uredbom kad god proizvođač izvoznik zatraži drukčiju metodologiju kojom bi se poboljšala njegova dampinška marža.

(80)

Isto tako, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 77., domaća i izvozna prodaja bile su ravnomjerno raspodijeljene po tromjesečjima, pri čemu su i na domaćem i na izvoznom tržištu najveće količine prodane u trećem tromjesečju razdoblja ispitnog postupka. To je potvrdilo pravednu usporedbu prodaje koja se, koliko je to moguće, odvijala u isto vrijeme, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Činjenica da se, kako tvrdi društvo Özkan Demir, postoci izvozne prodaje i domaće prodaje za određene vrste proizvoda neznatno razlikuju po tromjesečjima, nije promijenila taj zaključak. Isto tako, teorijski primjeri koje je navelo društvo Özkan Demir (12) doista pokazuju da su razlike u vremenu prodaje relevantne, ali, inače pojednostavnjuju stvarne okolnosti jer se, na primjer, ne uzima u obzir devalvacija turske lire u odnosu na euro.

(81)

Nadalje, izračunom dampinga na tromjesečnoj osnovi samo bi se donekle riješio problem društva Özkan Demir jer bi se moglo pokazati da domaća prodaja bilježi gubitke, dok izračuni na tromjesečnoj odnosno mjesečnoj osnovi pokazuju da je u određenom trenutku bila donekle profitabilna. Čak i kad bi Komisija izračunala damping na tromjesečnoj osnovi, udio domaće prodaje koji bi se smatrao profitabilnim ne bi se znatno povećao (manje od 10 %) u odnosu na izračun dampinga na godišnjoj osnovi.

(82)

Stoga je Komisija zaključila da u ovom predmetu nije bilo dovoljno razloga za odstupanje od izračuna dampinga na godišnjoj osnovi i pribjegavanje drugoj metodi. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(83)

Drugo, posljednji dodatni zahtjev bio je zahtjev da Komisija ponovno izračuna trošak naknada knjiženih u turskoj liri, koji se uglavnom odnose na troškove prijevoza, upotrebom tečaja na datum naloga za kupnju umjesto na datum izdavanja računa, u skladu s izračunom prodajne vrijednosti. Komisija je napomenula da se upotreba datuma naloga za kupnju odnosi na prilagodbu za potrebe konverzije valute u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe, dok su prilagodbe koje se odnose na prijevoz, osiguranje, postupanje, utovar i popratne troškove uređene člankom 2. stavkom 10. točkom (e) osnovne uredbe, pri čemu se upotrebljava nastali trošak. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(84)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(85)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 143. do 145. privremene uredbe.

(86)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 146. do 149. privremene uredbe.

(87)

Turska vlada tvrdila je da bi uvoz trebalo zasebno ispitati za svaku predmetnu zemlju. Prema navodima turske vlade Komisija je provela kumulativnu analizu uvoza „kako bi mogla utvrditi porast uvoza i poduzeti mjere”. Osim toga, vlada Turske tvrdila je da porast tržišnog udjela predmetnih zemalja od 4 % nije značajan porast uvoza kako je utvrđeno u Antidampinškom sporazumu WTO-a.

(88)

Odluka Komisije da kumulativno ispita uvoz iz Kine i Turske bila je u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe i člankom 3.3. Antidampinškog sporazuma WTO-a. U oba ta članka utvrđena su dva uvjeta na temelju kojih Komisija može provesti kumulativnu procjenu, odnosno ako je utvrđeno da: „(a) dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoze iz svake od zemalja pojedinačno viša je od de minimis marže definirane u članku 9. stavku 3. [osnovne uredbe i članku 5. stavku 8. Antidampinškog sporazuma WTO-a] i da obujam uvoza iz svake od zemalja nije zanemariv i (b) kumulativna procjena učinaka uvoza primjerena je s obzirom na uvjete konkurencije između uvoznih proizvoda i uvjete konkurencije između uvoznih proizvoda i istovjetnih [domaćih] proizvoda Unije”.

(89)

„Značajan porast uvoza”, kako navodi turska vlada, ne čini dio tih uvjeta. Turska vlada nije osporila da je bilo koji od ta dva uvjeta ispunjen u ovom predmetu. Stoga je potvrđen zaključak iz uvodnih izjava od 150. do 153. privremene uredbe da su uvjeti za kumulativnu procjenu ispunjeni.

(90)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 87., turska vlada tvrdila je da porast tržišnog udjela od 4 % u predmetnim zemljama u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka prikazan u tablici 3. u privremenoj uredbi ne treba smatrati značajnim porastom. Međutim, prema WTO-u, pojam „značajno” treba tumačiti prema definiciji iz Oxfordskog rječnika, prema kojoj on znači „vrijedno pažnje, važno, utjecajno”. Osim toga, člankom 3. stavkom 2. Antidampinškog sporazuma WTO-a (istovjetan članku 3. stavku 3. osnovne uredbe). koji se odnosi na to da treba razmotriti je li došlo do značajnog porasta dampinškog uvoza, „ne utvrđuje se minimalan prag za ono što se smatra ‚značajnim’ porastom; zaključak je li porast ‚značajan’ ovisit će o specifičnim okolnostima predmeta” (13) .

(91)

U ovom predmetu Komisija je porast od 4 % smatrala značajnim, posebice zbog mnogo većih porasta u prethodnim godinama predmetnog razdoblja. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 157. privremene uredbe, niži tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka u usporedbi s onim u 2020. i 2021. bio je posljedica posebne situacije na tržištu Unije koja nije bila strukturna ili za koju nije bilo vjerojatno da bi se nastavila nakon razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju i potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 154. do 157. privremene uredbe.

(92)

Nakon objave privremene uredbe društvo Özkan Demir osporilo je metodologiju koju je Komisija primijenila za izračun sniženja cijena. Prema toj tvrdnji Komisija je za prodaju u EU-u provela „dvostruku konverziju” jer je iznose u eurima u računima društva Özkan Demir konvertirala u turske lire na temelju tečaja na datum naloga za kupnju, a zatim ih je ponovno konvertirala u eure na temelju drugog tečaja, tj. onog iz mjeseca u kojem je račun izdan. Komisija je priznala tu pogrešku i napravila potrebne ispravke tako što je za izračun uvoznih cijena upotrijebila iznose u eurima u računima društva Özkan Demir (prilagođene CIF vrijednosti s ukupnim troškovima).

(93)

Stoga je ispravljena i prosječna uvozna cijena za Tursku u razdoblju ispitnog postupka navedena u tablici 4. u privremenoj uredbi, kako je prikazano u tablici u nastavku:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(94)

Nakon tih ispravaka prosječna marža sniženja cijena za Tursku postala je de minimis, pri čemu je marža sniženja ciljnih cijena za Tursku iznosila 15,41 %. Kako je zaključeno u odjeljku 4.3.3. privremene uredbe, Komisija je utvrdila postojanje sprečavanja rasta cijena. Zbog znatnog cjenovnog pritiska uzrokovanog dampinškim uvozom na tržište Unije u vrlo velikim količinama industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi ostvarila dobit u predmetnom razdoblju.

(95)

Turska vlada upitala je li Komisija razmotrila opterećenje za uvezene bulb plosnate čelike uzrokovano zaštitnim mjerama koje su bile na snazi protiv proizvoda od čelika (14), uključujući predmetni proizvod u razdoblju ispitnog postupka. Ako bi carinska kvota bila iscrpljena za skupinu proizvoda koja uključuje bulb plosnate čelike, uvoznici bi morali platiti zaštitnu pristojbu od 25 % na uvoz iznad kvote.

(96)

Komisija je pri analizi učinka zaštitnih pristojbi uzela u obzir privremenu prirodu zaštitnih pristojbi kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 252. privremene uredbe. Osim toga, utvrđeno je da su u razdoblju ispitnog postupka zaštitne pristojbe plaćene na samo 18,5 % ukupnog uvoza bulb plosnatih čelika u Uniju. Međutim, na temelju dostupnih carinskih podataka za to razdoblje nije bilo moguće razlikovati proizvode koji su predmet ispitnog postupka i ostale bulb plosnate čelike, koji uključuju veličine izvan opsega proizvoda u ovom ispitnom postupku. Međutim, budući da se u Uniji ne proizvode bulb plosnati čelici većih dimenzija, takvi su bulb plosnati čelici vjerojatno činili veći dio uvoza od proizvoda koji je predmet ispitnog postupka. To su potvrdile informacije dostavljene tijekom provjere korisnika iz Unije koji surađuje, društva Fincantieri, na licu mjesta.

(97)

Budući 1. da više od 80 % uvezenih bulb plosnatih čelika iz Turske nije podlijegalo zaštitnim pristojbama, 2. da je vjerojatno da je velik dio bulb plosnatih čelika na koje su plaćene zaštitne pristojbe bio izvan opsega proizvoda u ovom ispitnom postupku, 3. da nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji pokazuju utjecaj zaštitnih pristojbi na izvozne cijene turskih proizvođača izvoznika i 4. da su zaštitne pristojbe po prirodi privremene, Komisija je smatrala da prilagodba cijena CIF kako bi se uzele u obzir zaštitne pristojbe nije bila opravdana. Kad je riječ o primjeni zaštitnih pristojbi na uvoz bulb plosnatih čelika iz NRK-a, kvote nisu bile iscrpljene ni u jednom tromjesečju razdoblja ispitnog postupka.

(98)

Nakon konačne objave turska vlada ponovila je primjedbe o uključivanju zaštitnih mjera u izračun marže štete. Turska vlada smatrala je da bi uključivanje zaštitnih mjera u izračun potencijalno moglo rezultirati smanjenjem marže štete ispod dampinške marže. Međutim, kako je istaknuto u uvodnim izjavama 96. i 97., samo je dio izvoza bio podvrgnut zaštitnim mjerama u razdoblju ispitnog postupka. Nisu dostavljeni nikakvi dokazi da bi tako ograničena količina u potpunosti podlijegala plaćanju zaštitne pristojbe od 25 %. Stoga je malo vjerojatno da bi zaštitna mjera imala bilo kakav utjecaj na izvozne cijene.

(99)

Nadalje, Komisiji nisu dostavljeni nikakvi dokazi o utjecaju zaštitnih mjera na izvozne cijene. Nakon konačne objave turska vlada tvrdila je da ni turska vlada ni turski izvoznici ne raspolažu informacijama o utjecaju zaštitnih carina na cijene izvoznika jer samo uvoznici raspolažu takvim informacijama. Tvrdila je da bi se Komisija umjesto toga trebala oslanjati na uvozne transakcije i carinske deklaracije. Međutim, cijene određuju dobavljači i kupci. Ako bi zaštitne carine utjecale na izvozne cijene, to bi pitanje vjerojatno bilo dio pregovora o cijeni. Njihov bi utjecaj na izvozne cijene stoga bio dobro poznat proizvođačima izvoznicima. Međutim, nijedan uvoznik ili proizvođač izvoznik nije podnio zahtjev za takvu prilagodbu niti je dostavljen dokaz koji bi se mogao upotrijebiti za izračun takve prilagodbe. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(100)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 164. do 167. privremene uredbe.

(101)

Turska vlada izjavila je da Komisija „pretpostavlja da je stečaj društva Lamonirul povezan s porastom uvoza i navodnim dampingom” i da bi Komisija trebala temeljito analizirati uzroke stečaja društva Lamonirul. Osim toga, turska vlada upitala je jesu li u analizi proizvodnje, proizvodnih kapaciteta i stopa iskorištenosti kapaciteta uzeti u obzir podaci društva Laminorul.

(102)

Komisija nije iznijela nikakve tvrdnje o tome koji su uzroci propasti društva Laminorul. Ustvari, u obzir se uzela samo činjenica da je to društvo otišlo u stečaj. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 11. i 12. privremene uredbe, Komisija je smatrala da je društvo Laminorul bilo dio industrije Unije u razmatranom razdoblju i stoga je njegove podatke uključila u svoje podatke i analizu.

(103)

Kako je objašnjeno također u uvodnoj izjavi 12. privremene uredbe, učinak podataka društva Laminorula u analizi Komisije izričito je uzet u obzir u više odjeljaka privremene uredbe. Isto vrijedi i za proizvodnju i kapacitet, u pogledu kojih je u uvodnim izjavama 169. i 170. privremene uredbe Komisija pokazala da su se zbog stečaja društva Laminorul proizvodnja i stope iskorištenosti kapaciteta smanjili u razmatranom razdoblju, dok je kapacitet ostao stabilan. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(104)

Budući da nije bilo drugih povezanih tvrdnji ili primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 168. do 170. privremene uredbe.

(105)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 171. i 172. privremene uredbe.

(106)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ili primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 173. privremene uredbe.

(107)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 174. do 176. privremene uredbe.

(108)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 177. i 178. privremene uredbe.

(109)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 179. do 181. privremene uredbe.

(110)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 182. i 183. privremene uredbe.

(111)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 184. i 185. privremene uredbe.

(112)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 186. do 190. privremene uredbe.

(113)

S obzirom na navedeno i budući da nije bilo drugih povezanih tvrdnji ili primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 191. do 198. privremene uredbe.

(114)

Turska vlada tvrdila je da se u predmetnom razdoblju tržišni udio Turske smanjio na razinu nižu od one iz 2019. Osim toga, istaknula je da je proizvođač iz Unije mogao povećati prodaju povećanjem cijene iznad troškova proizvodnje. Prema mišljenju turske vlade to pokazuje da industrija Unije nije konkurentna.

(115)

Međutim, Komisija je primijetila da je tržišni udio Turske 2020. i 2021. bio iznad razine iz 2019., a samo malo ispod te razine u razdoblju ispitnog postupka. Kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama 91. i 157. privremene uredbe, to neznatno smanjenje tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka bilo je uglavnom povezano s nestrukturnom pojavom u tom razdoblju, za koju je bilo malo vjerojatno da bi se mogla nastaviti nakon razdoblja ispitnog postupka. U svakom slučaju, budući da je za analizu štete Komisija kumulirala uvoz iz Turske i NRK-a, specifične promjene u pogledu turskog uvoza nisu relevantne.

(116)

Nakon konačne objave turska vlada tvrdila je da Komisija ne bi trebala „zanemariti pozitivan trend u pokazateljima industrije Unije kao nestrukturnim elementima tržišta i tvrditi da se industrija suočava s materijalnom štetom”. Međutim, zaključci o šteti u odjeljku 4.4.4. privremene uredbe jasno pokazuju da nije bilo očitog pozitivnog trenda u pokazateljima industrije Unije. Nestrukturni elementi tržišta koje je turska vlada navela odnosili su se samo na povećanje tržišnog udjela Unije u razdoblju od 2020. do razdoblja ispitnog postupka, koji su, kako je objašnjeno, vjerojatno bili privremene prirode. Nadalje, tržišni udio industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka i dalje je bio ispod onog 2019., na početku predmetnog razdoblja.

(117)

Kad je riječ o povećanju cijene iznad troškova proizvodnje koje je navela turska vlada, prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji stalno je bila ispod troškova proizvodnje u cijelom razdoblju ispitnog postupka. Komisija je, osim što je istaknula činjenicu da njezina analiza nije bila ograničena samo na turski uvoz, nego je uključivala i kineski uvoz, napomenula da industrija Unija zbog kontinuiranog priljeva jeftinog dampinškog uvoza iz Turske i NRK-a nije mogla povećati svoje cijene na razinu potrebnu za ostvarivanje dobiti. Nijedna zainteresirana strana to nije osporila. Stoga je tvrdnja turske vlade odbijena.

(118)

S obzirom na navedeno i budući da nije bilo dodatnih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave od 200. do 206. privremene uredbe.

(119)

Turska vlada pozvala je Komisiju da ispita učinke drugih čimbenika kao što su promjene u tehnologiji, preferencije kupaca i konkurentski pritisak nedampinškog uvoza, koji su prema njezinu mišljenju bili izuzeti iz analize Komisije.

(120)

Prvo, nije bilo jasno o kojim je promjenama u tehnologiji koje je turska vlada navela riječ niti je bilo koja zainteresirana strana iznijela potkrepljujuće dokaze u tom pogledu.

(121)

Drugo, utjecaj preferencija kupaca, odnosno tog preferiraju li kupci uvezene bulb plosnate čelike ili bulb plosnate čelike proizvedene u Uniji, uključen je u analizu u odjeljku 2.3. privremene uredbe. U tom je odjeljku objašnjeno da bulb plosnati čelici proizvedeni u predmetnim zemljama i bulb plosnati čelici proizvedeni u Uniji imaju ista osnovna fizikalna, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene. Kupci mogu imati preferencije, ali to ne utječe na analizu dampinga ili štete. U svakom slučaju, uvedenim mjerama ne nastoji se zatvoriti tržište ili isključiti strane s tržišta. Taj je argument stoga bio irelevantan.

(122)

Treće, konkurentski pritisak nedampinškog uvoza opsežno je analiziran u odjeljku 5.2.1. privremene uredbe. U tom je odjeljku zaključeno da, zbog posebnosti u proizvodnji bulb plosnatih čelika u Ujedinjenoj Kraljevini i relativno visokih uvoznih cijena, konkurentski pritisak tog uvoza nije bio toliki da umanji uzročno-posljedičnu vezu između štete za industriju Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(123)

Korisnik iz Unije koji surađuje, društvo Fincantieri, tvrdio je da je Komisija podcijenila učinak stečaja društva Laminorul i pandemije bolesti COVID-19 na rezultate industrije Unije. Društvo Fincantieri smatralo je da je zaključak Komisije da ti čimbenici nisu mogli umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja bio pogrešan. U vezi s tim društvo Fincantieri posebice je istaknulo da je uzrok štete za industriju Unije u cjelini propast društva Laminorul.

(124)

Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 103., podaci u cijeloj privremenoj uredbi pokazuju da je šteta postojala neovisno o uključivanju društva Laminorul u analizu štete. Iz podataka je jasno da se ne može zaključiti da su „negativni pokazatelji rezultata industrije Unije 2019.” – ili u ostatku predmetnog razdoblja – uzrokovani „uglavnom, ako ne i isključivo” stečajem društva Laminorul, kako tvrdi društvo Fincantieri.

(125)

Na primjer, podaci pokazuju da je, i s društvom Laminorul i bez njega, stopa iskorištenosti kapaciteta bila ispod 50 % u 2019. (uvodna izjava 170. privremene uredbe), da je tržišni udio bio ispod 50 % (uvodne izjave 171. i 172.), da je prosječna prodajna cijena u Uniji bila ispod troška proizvodnje (tablica 8. privremene uredbe), da je podnositelj pritužbe poslovao s gubitkom (tablica 11. privremene uredbe) i da je postojao negativan povrat ulaganja (isto tablica 11.). Isto tako, kako je zaključeno u odjeljku 4.4.4. privremene uredbe, ta negativna situacija u pogledu štete poklopila se sa znatnim količinama dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(126)

Društvo Fincantieri ujedno je uputilo na navod iz uvodne izjave 172. privremene uredbe da je dio prodaje društva Laminorul zamijenjen uvozom, a ne prodajom drugih proizvođača iz Unije.

(127)

U tom smislu društvo Fincantieri tvrdilo je, prvo, da su proizvođači iz Unije i dalje bili glavni izvor opskrbe za brodograđevnu industriju Unije.

(128)

Drugo, društvo Fincantieri tvrdilo je da je činjenica da se nije javio proizvođač iz Unije, društvo Olifer s.p.l. („Olifer”), pokazala da uvoz iz predmetnih zemalja nije negativno utjecao na njegovo gospodarsko stanje. To je prema mišljenju društva Fincantieri pokazalo da je problem u podnositelju pritužbe, društvu Losal. Društvo Fincantieri tvrdilo je da je poslovni model društva Losal imao ozbiljne strukturne nedostatke. Društvo Fincantieri smatralo je da je društvo Losal imalo iste strukturne i logističke probleme koji su doveli do stečaja društva Laminorul, a koji su bili rezultat čimbenika koji nisu bili povezani s uvozom iz predmetnih zemalja.

(129)

Međutim, iako su proizvođači iz Unije doista bili važan izvor opskrbe za brodograđevnu industriju Unije, u razdoblju ispitnog postupka [57,0 – 64,0 %] tržišta opskrbljivalo se uvozom iz Turske i NRK-a. Stoga su predmetne zemlje bile glavni izvor opskrbe za brodograditelje u Uniji, a ne za industriju Unije.

(130)

Komisija ne zna zašto društvo Olifer nije surađivalo, međutim moguće je da nije surađivalo zbog vremena i truda koje bi trebalo uložiti u suradnju u ispitnom postupku, što nije beznačajno, posebno za mala i srednja poduzeća kao što je društvo Olifer. Isto tako, možda je razlog taj što se nije usudilo suprotstaviti svojim glavnim kupcima, među kojima je društvo Fincantieri. U svakom slučaju, nije bilo dokaza da je nesuradnja društva Olifer bila pokazatelj njegova gospodarskog stanja. Osim toga, na strani korisnika iz Unije u ispitnom postupku surađivalo je samo društvo Fincantieri. Ako argument društva Fincantieri vrijedi za društvo Olifer, isto bi se moglo zaključiti za brodograđevnu industriju Unije, koju osim društva Fincantieri čini velik broj poduzeća. Nadalje, analiza Komisije temeljila se i na makroekonomskim pokazateljima navedenima u odjeljku 4.4.2. privremene uredbe. Za tu analizu bilo je nebitno tko je surađivao, a tko nije.

(131)

Kad je riječ o tvrdnji da je trenutačna situacija društva Losal nastala zbog strukturnih problema usporedivih s problemima društva Laminorul prije stečaja, Komisija nije mogla usporediti situaciju ta dva društva. Javno dostupne informacije te primjedbe društava Losal i Fincantieri pokazale su da ne postoji konsenzus o razlozima propasti društva Laminorul i njegova stečaja.

(132)

Međutim, na temelju informacija koje su dostavila društvs Losal i Fincantieri bilo je jasno da je društvo Losal doista imalo određenih problema s isporukama u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, na temelju izjava društva Fincantieri u podnesku nakon pokretanja ispitnog postupka i izjava društva Losal tijekom provjere na licu mjesta čini se da su ti problemi bili ograničeni na dva određena naloga za kupnju i da su utjecali samo na dio tih naloga. Problemi su uglavnom nastali zbog problema s prijevozom uzrokovanih štrajkovima pojedinih prijevozničkih tvrtki i poteškoćama u pronalaženju poduzeća koja bi preuzela poslove isporuke u Palermo u Italiji. U svakom slučaju, nakon toga je uspostavljen sustav posebno namijenjen za društvo Fincantieri, koji je korisniku omogućio da prati status naloga za kupnju na tjednoj osnovi. Osim toga, društvo Fincantieri bilo je samo jedan od mnogih kupaca društva Losal, iako važan, i nijedan drugi kupac/korisnik nije se javio da podrži tu tvrdnju.

(133)

Društvo Fincantieri tvrdilo je i da društvo Losal nije imalo redovit raspored rada i da je pokrenulo proizvodnju tek kad su kupci izdali znatan broj naloga za kupnju. Međutim, na temelju dokaza prikupljenih tijekom posjeta društvu Losal radi provjere na licu mjesta utvrđeno je da je to netočno.

(134)

Nakon konačne objave društvo Fincantieri ponovilo je primjedbe o strukturnim problemima društva Losal i navelo je da je Komisija podcijenila utjecaj tih problema na društvo Fincantieri. Osim toga, društvo Fincantieri ponovilo je tvrdnju da su negativni rezultati bili posljedica čimbenika koji nisu bili povezani s uvozom iz predmetnih zemalja. U prilog tim izjavama nisu izneseni nikakvi novi elementi.

(135)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da argumenti koje je iznijelo društvo Fincantieri u vezi s utjecajem stečaja društva Laminorul te strukturnim i logističkim problemima u vezi s podnositeljem pritužbe nisu bili takvi da umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između štete za industriju Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(136)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ili primjedbi, osim onih navedenih u uvodnoj izjavi 122., potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 207. do 211. privremene uredbe.

(137)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 212. do 214. privremene uredbe.

(138)

Turska vlada i društvo Fincantieri ponovili su tvrdnju da je pandemija bolesti COVID-19 znatno utjecala na negativnu situaciju u industriji Unije, posebno u pogledu utjecaja na količinu prodanih proizvoda. Budući da nisu izneseni novi elementi u odnosu na one navedene u uvodnim izjavama 215. i 216. privremene uredbe, potvrđuje se zaključak iz tih uvodnih izjava.

(139)

Turska vlada ponovila je tvrdnju u vezi s utjecajem povećanih cijena energije na štetu za industriju Unije. Budući da nisu izneseni novi argumenti u odnosu na one navedene u uvodnim izjavama od 217. do 220. privremene uredbe, potvrđuje se zaključak iz tih uvodnih izjava.

(140)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 221. do 225. privremene uredbe.

(141)

Komisija je procijenila učinak drugih čimbenika uzimajući u obzir primjedbe zainteresiranih strana i zaključila da ti čimbenici nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu. Čimbenici kao što su stečaj društva Laminorul, pandemija bolesti COVID-19 ili drugi čimbenici koje su navele različite strane doista su mogli utjecati na rezultate industrije Unije. Međutim, tim čimbenicima nije se objasnilo sprečavanje rasta cijena u industriji Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja, a osobito u razdoblju ispitnog postupka. U uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja industrija Unije trebala bi moći povećati prodajne cijene na razinu koja joj omogućuje ostvarivanje dobiti ili barem pokriti troškove proizvodnje. Nemogućnost industrije Unije da to učini ne može se objasniti učinkom razmotrenih čimbenika, ako ga je bilo.

(142)

Stoga je Komisija potvrdila svoj zaključak iz uvodnih izjava od 226. do 228. privremene uredbe.

(143)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 229. do 235. privremene uredbe.

(144)

Kako je propisano člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz u razdoblju prethodnog objavljivanja, Komisija je analizirala kretanje količine uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg značajnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja opisanom u odjeljku 1.2. privremene uredbe i stoga je pri određivanju marže štete uzela u obzir dodatnu štetu nastalu takvim porastom.

(145)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 udio uvoza iz NRK-a i Turske tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja iznosio je 831,8 % odnosno 13,7 %, što je više od prosječnog udjela uvoza u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da je u razdoblju prethodnog objavljivanja došlo do značajnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka iz obje zemlje.

(146)

Kako bi uzela u obzir dodatnu štetu prouzročenu povećanjem uvoza, Komisija je odlučila prilagoditi razinu uklanjanja štete na temelju rasta količine uvoza, što se smatra relevantnim ponderiranim faktorom na temelju odredbi članka 9. stavka 4. osnovne uredbe. Stoga je izračunala faktor množenja utvrđen dijeljenjem zbroja količine uvoza tijekom četiri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja od [1 400 – 1 800] tona (za NRK) i [2 100 – 2 500] tona (za Tursku) i 52 tjedna razdoblja ispitnog postupka s količinom uvoza u razdoblju ispitnog postupka ekstrapoliranim na 56 tjedana. Dobiveni rezultat, 59,3 % za NRK i 1 % za Tursku, odražavao je dodatnu štetu uzrokovanu daljnjim porastom uvoza. Privremene marže štete stoga su pomnožene tim faktorom.

(147)

Kako je opisano u uvodnim izjavama 92. i 94., Komisija je revidirala marže štete. Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

(148)

Iz prethodne procjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(149)

Budući da nije bilo drugih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 238. do 241. privremene uredbe.

(150)

Društvo Fincantieri tvrdilo je da činjenica da je industrija Unije imala rezervne kapacitete u razmatranom razdoblju ne pokazuje nužno da bi industrija Unije mogla imati veću proizvodnju. Društvo Fincantieri žalilo se i na pretpostavku Komisije da je potražnja ostala stabilna unatoč velikom utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na potrošnju. Osim toga, čini se da je društvo Fincantieri smatralo da je Komisija u privremenoj uredbi tvrdila da proizvođači iz Unije mogu proizvesti dovoljno da zadovolje potrebe brodograđevne industrije. Slično tome, turska vlada izrazila je sumnje zbog pretpostavke da su proizvodni kapaciteti industrije Unije dovoljni za zadovoljenje domaće potrošnje.

(151)

Komisija je na temelju provjerenih podataka društva Losal i dostupnih podataka za društvo Olifer utvrdila da su postojali znatni rezervni kapaciteti. Industrija Unije koristila je manje od polovine svojih kapaciteta za proizvodnju bulb plosnatih čelika. Iz ekonomske perspektive nelogično je imati i održavati kapacitete za proizvodnju i prodaju veće količine proizvoda, a ne povećati proizvodnju, osim ako nije bilo dovoljne potražnje za proizvodom. Na temelju provjerenih podataka bilo je jasno da je industrija Unije mogla i bila voljna svojim kupcima isporučiti veće količine bulb plosnatih čelika.

(152)

Međutim, Komisija nije izjavila da je industrija Unije mogla isporučiti dovoljno bulb plosnatih čelika da u potpunosti zadovolji potrebe brodograđevne industrije Unije. Kako jasno pokazuju podaci u tablicama 2. i 5. privremene uredbe, potrošnja u Uniji bila je stalno iznad proizvodnih kapaciteta Unije u cijelom predmetnom razdoblju. Isto tako, u uvodnoj izjavi 246. privremene uredbe jasno se navodi da cilj antidampinških mjera nije zatvoriti tržište Unije za uvoz iz trećih zemalja, nego otkloniti učinke štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu. Međutim, činjenica da industrija Unije nije mogla zadovoljiti cijelu potražnju Unije ne znači da bi trebalo dopustiti uvoz bulb plosnatih čelika po dampinškim cijenama. Takav zaključak ispravan je bez obzira na razvoj potražnje. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(153)

Društvo Fincantieri osporilo je i navod u uvodnim izjavama 249. i 250. privremene uredbe da proizvođači iz Unije mogu preispitati svoje strategije ulaganja i usredotočiti se na druge profitabilnije vrste proizvoda jer je svaki rizik od nestanka industrije Unije čisto hipotetski i nije potkrijepljen nikakvim dokazima. Međutim, ako industrija stalno posluje s gubicima i ne postoji mogućnost povećanja cijena do razine koja bi joj omogućila pokrivanje troškova, a kamoli postizanje razumne dobiti, vrlo je mala vjerojatnost da bi se takva situacija mogla nastaviti u duljem razdoblju.

(154)

Osim toga, jednako je malo vjerojatno da bi se uvođenjem antidampinških mjera na uvoz iz predmetnih zemalja „drastično smanjila baza raspoloživih dobavljača”, kako je tvrdilo društvo Fincantieri. Kako je i samo društvo Fincantieri navelo, kapacitet industrije Unije nije dovoljan da pokrije cijelu potražnju, što znači da postoji stalna potreba za diversificiranom opskrbom bulb plosnatim čelicima. Poznato je da u svijetu postoji samo nekoliko dobavljača bulb plosnatih čelika, odnosno da te proizvode uglavnom isporučuju dva proizvođača iz Unije, društvo Özkan Demir i društvo Longteng. Povećanje cijene bulb plosnatih čelika neće umanjiti potrebu za uvozom od tih dobavljača. To je posebice zato što, kako je društvo Fincantieri tvrdilo, potražnja za bulb plosnatim čelicima raste. Isto tako, ono neće spriječiti kupce iz Unije da uvoze bulb plosnate čelike, iako po višoj cijeni. Iako je nakon konačne objave društvo Longteng tvrdilo da bi razina antidampinških pristojbi za Kinu imala restriktivan učinak na uvoz iz Kine, nijedna zainteresirana strana nije dostavila dokaze da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo restriktivno za uvoz bulb plosnatih čelika iz Kine ili Turske. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(155)

U tom je smislu društvo Fincantieri tvrdilo i da bi uvođenje antidampinških pristojbi očito bilo na štetu korisnika jer učinak mjera ne bi bio zanemariv, a brodograditelji ne bi mogli prenijeti povećanje troškova na krajnje kupce.

(156)

Društvo Fincantieri istaknulo je da je grupa Fincantieri imala neto gubitak od 323 milijuna EUR u 2022. i da bi stoga povećanje troškova bulb plosnatih čelika imalo znatne negativne učinke. Međutim, odgovor na upitnik koji je društvo Fincantieri dostavilo u ovom ispitnom postupku, a koji je provjeren na licu mjesta, pokazao je da su 2021. i u razdoblju ispitnog postupka i društvo Fincantieri S.p.A. i sektor proizvodnje proizvoda koji sadržavaju bulb plosnate čelike ostvarili znatnu dobit od [8 – 10 %]. Iz financijskih izvještaja društva Fincantieri za 2022. (15) vidljivo je da je grupa Fincantieri i dalje bila profitabilna 2021. Čini se da su znatni gubici 2022. u velikoj mjeri bili povezani s izvanrednim i jednokratnim prihodima i rashodima koji nisu bili povezani s proizvodom koji je predmet ispitnog postupka, kao što su gubici od umanjenja, ostala nematerijalna imovina i sudski sporovi.

(157)

Nakon konačne objave društvo Fincantieri tvrdilo je da je za procjenu štete Unije nebitno jesu li ti gubici povezani s proizvodom koji je predmet ispitnog postupka. Međutim, čak i da se taj argument prihvati, to ne umanjuje činjenicu da se gubici na koje upućuje društvo Fincantieri odnose na grupu Fincantieri, a ne na provjereno talijansko društvo Fincantieri S.p.A. Grupa Fincantieri uključivala je brojne subjekte izvan Unije, među kojima su brodogradilišta, dokovi i društva kćeri u Aziji, Oceaniji te Sjevernoj i Južnoj Americi. Rezultati grupe kao pokazatelj financijske održivosti subjekata iz Unije bili bi neprecizni i netočni.

(158)

Osim toga, u svojim primjedbama društvo Fincantieri navelo je da „Komisija nije dokazala da su gubici u 2022. bili povezani s ‚izvanrednim i jednokratnim prihodom’”. Međutim, u financijskim izvještajima za 2022. za samu grupu Fincantieri navodi se sljedeće: „na neto rezultat utjecali su naknade koje su se smatrale izvanrednima za sporove povezane s izloženošću azbestu u prethodnim financijskim godinama (52 milijuna EUR), umanjenje nematerijalne imovine (164 milijuna EUR), vjerojatni rizici povezani s neizvršavanjem obveza za sporazume o prijeboju (20 milijuna EUR) i druge naknade (2 milijuna EUR)” (16). Financijski izvještaji grupe Fincantieri za prvu polovicu 2023. (17) isto su pokazali da ti troškovi doista velikim dijelom više nisu imali utjecaja i da je grupa Fincantieri na kraju lipnja 2023. smanjila gubitke na 22 milijuna. Usto, izgledi su bili pozitivni s obzirom na oporavak sektora krstarenja nakon pandemije bolesti COVID-19 te povećana ulaganja u područje obrane zbog globalne političke situacije i područje proizvodnje energije vjetra na moru.

(159)

Nadalje, dodatni trošak antidampinških pristojbi na koji je ukazalo društvo Fincantieri činio bi samo vrlo mali dio ukupnih troškova društva. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 248. privremene uredbe, trošak bulb plosnatih čelika činio je zanemariv dio (manje od 0,5 %) ukupnih troškova proizvodnje društva Fincantierija za proizvode koji sadržavaju bulb plosnate čelike. Nije se moglo razumno tvrditi da bi povećanje troškova za tako mali dio ukupnih troškova proizvodnje bilo na štetu korisnika.

(160)

Društvo Fincantieri tvrdilo je da ne može prenijeti povećanja troškova na krajnje kupce jer ne postoji mogućnost ponovnog pregovaranja ili prilagodbe ugovornih uvjeta nakon sklapanja ugovora s brodovlasnikom. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 156., iz odgovora društva na upitnik bilo je jasno da je ono ostalo profitabilno unatoč povećanju troškova sirovina i energije proteklih godina. Razmatranje može li korisnik povećanje cijene zbog uvođenja antidampinških pristojbi prenijeti na kupce ili ne stoga nije relevantno u kontekstu razmatranja može li društvo Fincantieri apsorbirati povećanje cijene. Osim toga, nije bilo dokaza koji pokazuju da se povećani trošak ne može prenijeti na kupce brodograditelja u budućim ugovorima. Društvo Fincantieri u primjedbama na konačnu objavu nije iznijelo nove elemente o ovom pitanju. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(161)

Uzimajući u obzir navedeno, Komisija je potvrdila zaključak iz uvodne izjave 253. privremene uredbe da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja nije u interesu Unije.

(162)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(163)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(164)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga isključivo primjenjuju na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može se ostvariti korist od tih stopa te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(165)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (18). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(166)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 95. do 97., bulb plosnati čelici svrstavaju se u kategoriju proizvoda od čelika koji podliježu zaštitnoj mjeri (19). Prema tome, nakon što se prekorače carinske kvote utvrđene na temelju zaštitne mjere, na isti uvoz plaćala bi se i carinska pristojba iznad kvote i antidampinška pristojba. Budući da takva kumulacija antidampinških mjera sa zaštitnim mjerama može imati veći učinak na trgovinu nego što je poželjno, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote na predmetni proizvod tijekom trajanja primjene zaštitne pristojbe.

(167)

To znači da, ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 (20) počne primjenjivati na predmetni proizvod i premašuje razinu antidampinške pristojbe na temelju ove Uredbe, naplaćuje se samo carinska pristojba iznad kvote iz tog članka. Tijekom razdoblja istodobne primjene zaštitne i antidampinške pristojbe suspendira se naplata pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom.

(168)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti do iznosa utvrđenih na temelju ove Uredbe.

(169)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (21), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(170)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,