(1)

Rumunjska je dostavila svoj nacrt ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana 31. listopada 2023.

(2)

Budući da je Rumunjska kasno dostavila svoj nacrt ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Europska komisija nije imala mnogo vremena za izradu svoje ocjene kako bi donijela ovu preporuku šest mjeseci prije roka za podnošenje finalnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, kako je propisano člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1999.

(3)

U članku 3. i Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/1999 („Uredba o upravljanju”) utvrđeni su elementi koje treba uključiti u ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove. U prosincu 2022. Komisija je donijela smjernice za države članice o postupku i opsegu pripremanja nacrta i finalnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (3). U smjernicama je utvrđena dobra praksa i navedene su implikacije nedavnih političkih, zakonodavnih i geopolitičkih kretanja u energetskoj i klimatskoj politici.

(4)

U vezi s planom REPowerEU (4) i u okviru europskog semestra 2022. i 2023. Komisija je u prvi plan stavila potrebe država članica za reformama energetske i klimatske politike i ulaganjima u povećanje energetske sigurnosti i priuštivosti ubrzavanjem zelene i pravedne tranzicije. To je uvršteno u izvješća za Rumunjsku za 2022. i 2023. (5) i preporuke Vijeća za Rumunjsku (6). Države članice trebale bi prilikom izrade finalnih ažuriranih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova uzeti u obzir zadnje preporuke za svoju zemlju.

(5)

Komisijine preporuke u vezi s provedbom nacionalnih ciljeva na temelju Uredbe o raspodjeli tereta (7) zasnivaju se na vjerojatnosti da će države članice ispuniti ciljeve za 2030., uzimajući u obzir pravila za upotrebu fleksibilnih mogućnosti u okviru te uredbe.

(6)

Cilj je Komisijinih preporuka o hvatanju, korištenju i skladištenju ugljika steći pregled nad predviđenim uvođenjem tih tehnologija na nacionalnoj razini, uključujući informacije o godišnjim količinama CO2 koje se namjeravaju uhvatiti do 2030., podijeljeno po izvoru uhvaćenog CO2 iz postrojenja obuhvaćenih Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) ili iz drugih izvora kao što su biogeni izvori ili izravno hvatanje iz zraka, o planiranoj infrastrukturi za transport CO2 i o potencijalnim domaćim kapacitetima za skladištenje CO2 i volumenima utiskivanja CO2 za koje se planira da će biti dostupni 2030.

(7)

Svrha je Komisijinih preporuka o provedbi Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (9) o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu („Uredba o LULUCF-u”) zajamčiti poštovanje pravila o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci u dotičnoj državi članici u razdoblju 2021. – 2025. (prvo razdoblje) i ostvarenje cilja za razdoblje 2026. – 2030. (drugo razdoblje), uzimajući u obzir pravila za upotrebu fleksibilnih mogućnosti utvrđena u toj uredbi. U Komisijinim preporukama uzima se u obzir i da se svaki višak emisija na temelju Uredbe o LULUCF-u u prvom razdoblju automatski prenosi u kvotu na temelju Uredbe o raspodjeli tereta.

(8)

Kako bi prilagodba klimatskim promjenama na odgovarajući način doprinijela ostvarenju energetskih ciljeva i ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, nužno je utvrditi potencijalne klimatske nepogode i analizirati klimatske osjetljivosti i rizike koji mogu utjecati na relevantna područja, populacije i sektore. U Komisijinim preporukama za prilagodbu uzet je u obzir opseg u kojem je Rumunjska u svoj ažurirani nacionalni energetski i klimatski plan uključila ciljeve prilagodbe koji se odnose na klimatske rizike, a koji bi mogli spriječiti da Rumunjska ostvari opće i specifične ciljeve energetske unije. Bez posebnih politika i mjera za prilagodbu, planiranih i provedenih, ugroženo je ostvarenje ciljeva u dimenzijama energetske unije.

(9)

Komisijine preporuke za ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora temelje se na formuli utvrđenoj u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1999, koja se temelji na objektivnim kriterijima, i na glavnim politikama i mjerama koje nedostaju u rumunjskom nacrtu ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana kako bi se omogućilo pravodobno i troškovno učinkovito ostvarenje doprinosa Rumunjske obvezujućem cilju Unije da se 2030. najmanje 42,5 % energije dobiva iz obnovljivih izvora, uz zajedničku obvezu da se taj cilj poveća na 45 % u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Komisijine preporuke temelje se i na doprinosu Rumunjske specifičnim ciljevima iz članaka 15.a, 22.a, 23., 24. i 25. te direktive i povezanim politikama i mjerama za njezino brzo prenošenje i provedbu. U preporukama je uzeta u obzir važnost sveobuhvatnog dugoročnog planiranja za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, posebno vjetra, kako bi se povećala vidljivost europskog proizvodnog sektora i mrežnih operatora u skladu s europskim paketom za energiju vjetra (11).

(10)

Komisijine preporuke za nacionalne doprinose energetskoj učinkovitosti temelje se na članku 4. Direktive (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća (12) o energetskoj učinkovitosti te na formuli iz Priloga I. toj direktivi i povezanim politikama i mjerama za njezinu provedbu.

(11)

U preporukama Komisije posebna pozornost posvećena je općim i specifičnim ciljevima, doprinosima te povezanim politikama i mjerama za provedbu plana REPowerEU kako bi se brzo prekinula ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Uzeta su u obzir iskustva stečena provedbom paketa „Štednja plina za sigurnu zimu” (13). U preporukama se ističe važnost postizanja veće otpornosti energetskog sustava s obzirom na obveze koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća (14) o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (15) o sigurnosti opskrbe plinom te u skladu s Preporukom Komisije o skladištenju energije (16).

(12)

U Komisijinim preporukama uzeta je obzir potreba da se ubrza integracija unutarnjeg energetskog tržišta kako bi se ojačala uloga fleksibilnosti te položaj i zaštita potrošača. U preporukama Komisije istaknuta je i važnost procjenjivanja broja kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom u skladu sa zahtjevima članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 i Preporuke Komisije (EU) 2023/2407 (17).

(13)

U Komisijinim preporukama naglašava se važnost osiguravanja dovoljnih ulaganja u istraživanja i inovacije u području čiste energije kako bi se povećali kapaciteti za razvoj i proizvodnju, uključujući odgovarajuće politike i mjere za energetski intenzivne industrije i druga poduzeća i važnost potrebe za usavršavanjem radne snage za rad u industriji s nultim neto emisijama kako bi se izgradilo stabilno, konkurentno i čisto gospodarstvo Unije.

(14)

Komisijine preporuke temelje se na obvezama preuzetima u okviru Pariškog sporazuma radi postupnog ukidanja upotrebe fosilnih goriva te na važnosti postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva.

(15)

Komisijina preporuka u vezi s potrebama ulaganja temelji se na procjeni daje li nacrt ažuriranog plana opći pregled potreba ulaganja radi ostvarenja općih i specifičnih ciljeva te doprinosa svim dimenzijama energetske unije, navode li se izvori financiranja s razlikom između privatnih i javnih izvora, navode li se ulaganja u skladu s planom Rumunjske za oporavak i otpornost, teritorijalnim planovima Rumunjske za pravednu tranziciju i preporukama za pojedine zemlje izdanima u okviru europskog semestra za 2022. i 2023. te uključuje li pouzdanu makroekonomsku procjenu planiranih politika i mjera. Nacionalni energetski i klimatski plan trebao bi zajamčiti transparentnost i predvidljivost nacionalnih politika i mjera kako bi se poduprla sigurnost ulaganja.

(16)

U Komisijinim preporukama ističe se velika važnost šireg regionalnog savjetovanja i osiguravanja ranog i uključivog savjetovanja o planu, uključujući djelotvorno javno sudjelovanje uz dovoljno informacija i dovoljno dug vremenski okvir, u skladu s Aarhuškom konvencijom (18).

(17)

U Komisijinim preporukama o pravednoj tranziciji uzeta je u obzir procjena jesu li u rumunjskom planu dovoljno detaljno navedeni relevantni socijalni učinci klimatske i energetske tranzicije i njezini učinci na zapošljavanje i vještine te odgovarajuće popratne politike i mjere za promicanje pravedne tranzicije uz istodobno promicanje ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.

(18)

Komisijine preporuke Rumunjskoj temelje se na procjeni nacrta ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (19), koja se objavljuje uz ovu Preporuku.

(19)

Rumunjska bi trebala uzeti u obzir ove preporuke pri izradi finalnog ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji treba dostaviti do 30. lipnja 2024.

(20)

Na temelju Uredbe (EU) 2021/1119 („Europski zakon o klimi”) Komisija treba ocjenjivati dosljednost nacionalnih mjera s ciljem klimatske neutralnosti i osiguravanjem napretka u prilagodbi. Komisija je ocijenila dosljednost mjera Rumunjske s tim ciljevima (20). Preporuke u nastavku temelje se na toj ocjeni. Rumunjska bi trebala uzeti u obzir ove preporuke i provesti ih u skladu s Europskim zakonom o klimi.

(21)

Iako neto emisije stakleničkih plinova u Uniji (među ostalim iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) i ne uključujući međunarodni promet) pokazuju stabilan ukupni pad, općenito u skladu s linearnom putanjom prema ostvarenju klimatskog cilja Unije za 2030. od –55 % i Unijinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050., smanjenje emisija treba se ubrzati, a pritom je nužno djelovanje država članica. Napredak u državama članicama neujednačen je, a neke države članice moraju hitno riješiti sektorska pitanja i ukloniti slabosti. Nadalje, Rumunjska je tek nedavno Komisiji dostavila svoju nacionalnu dugoročnu strategiju u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999 (21). Komisija će procijeniti je li njezina nacionalna dugoročna strategija primjerena za zajedničko postizanje ciljeva energetske unije. Pouzdane dugoročne strategije neophodne su za gospodarsku transformaciju radi ostvarenja Unijina cilja klimatske neutralnosti.

(22)

Politike za prilagodbu trebale bi se usmjeriti na područja ili sektore koji su posebno osjetljivi na klimatske promjene, čije su aktivnosti ključne za otpornost drugih sektora ili koji su od velike važnosti za nacionalno gospodarstvo ili javno zdravlje. Potreban je prioritetan odgovor u slučaju učinaka i rizika za koje se očekuje da će utjecati na kritičnu infrastrukturu ili sustave s dugim životnim vijekom ili nepovratno utjecati na sustave, uzimajući u obzir interakciju sa socioekonomskim razvojem ili drugim faktorima koji nisu povezani s klimom. Praćenje i evaluacija rada na prilagodbi nužna je za kontinuiranu odgovornost i poboljšanje politike za prilagodbu. Za financiranje prilagodbe mogu se mobilizirati razni EU-ovi instrumenti financiranja. Klimatska otpornost trebala bi biti glavni element nacionalnih planova u okviru relevantnih fondova EU-a. Utrošena sredstva ne bi smjela ugroziti prilagodbu, tj. povećati osjetljivosti na štetu korisnika ili drugih strana. Potrebe za ulaganjem u prilagodbu klimatskim promjenama rastu i ubrzavat će se u sljedećim desetljećima. Veće financiranje trebalo bi popratiti dostatnim kapacitetom i stručnim znanjem potrebnima za upravljanje i provedbu kako bi se zajamčila kvaliteta trošenja i apsorpcijska sposobnost te izbjegla loša prilagodba. Osim javnog i privatnog financiranja, mogli bi se razmotriti i inovativni financijski instrumenti u suradnji s privatnim sektorom.

(23)

Najugroženije zajednice su one s većom vjerojatnošću da će na njih utjecati klimatske promjene. Nejednaka izloženost i osjetljivost različitih regija i socioekonomskih skupina na posljedice klimatskih promjena pogoršava postojeće nejednakosti i ranjivosti. Pravedna otpornost trebala bi smanjiti razlike u opterećenju klimatskim rizicima i zajamčiti da svi imaju jednaku korist od prilagodbe. Sistemska sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama važna je za izbjegavanje ili ublažavanje potencijalne štete, iskorištavanje mogućnosti i suočavanje s posljedicama. Fizički učinci klimatskih promjena stalno se i brzo mijenjaju. Potrebno je unaprijediti kapacitet za prilagodbu na svim razinama vlasti te u javnom i privatnom sektoru, za što je potrebna veća osviještenost o osjetljivostima i rizicima. Privatni dionici pokreću promjene pružanjem informacija, resursa, kapaciteta i financijskih sredstava.

(24)

Prirodna rješenja djelotvorna su i troškovno učinkovita opcija prilagodbe i ublažavanja ako se njihovo uvođenje potiče strateškim okvirima, politikama i financiranjem. Mogu se provesti zasebno ili integrirati u druge mjere prilagodbe i ublažavanja te kombinirati s tehnološkim rješenjima ili rješenjima koja se temelje na infrastrukturi. Pri provedbi se trebaju uzeti u obzir složenost sustava i predviđeni učinci klimatskih promjena, lokalni kontekst, povezani interesi i vrijednosti te socioekonomski uvjeti,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.