Naziv koraka: Donošenje strateškog plana za digitalizaciju Državne carinske službe

Povezana reforma/ulaganja: Reforma 1.: Poboljšano upravljanje prihodima

Financira se iz: zajmova

Kontekst

Zahtjev za korak 2.2. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Korak 2.2. prvi je korak reforme 1. poglavlja 2. (Upravljanje javnim financijama). Do četvrtog tromjesečja 2024. u okviru reforme 1. predviđa se dodatni korak (2.1.) za donošenje strateškog plana za digitalizaciju Državne porezne službe.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 2.2.

Ministarstvo financija donijelo je strategiju 9. veljače 2024. Odlukom br. 63. Strategija obuhvaća dugoročni plan za digitalni razvoj, digitalnu transformaciju i digitalizaciju Državne carinske službe Ukrajine na temelju programa rada za Carinski zakonik EU-a i višegodišnjeg strateškog plana za elektroničku carinu (MASP-C), velike inicijative Europske unije za digitalizaciju carinskog sustava EU-a. U 1. odjeljku te strategije opisuje se opći cilj digitalizacije i usklađivanja s normama EU-a. U 2. odjeljku navode se konkretni rezultati potrebni kako bi se postigao taj cilj, a u 3. odjeljku načela na kojima će se temeljiti provedba relevantnih mjera. U 4. odjeljku opisuje se redoslijed koraka koje treba poduzeti kako bi se postigli ti ciljevi i definiraju se skupine projekata s obzirom na razinu uključenosti institucija EU-a i država članica. U 5. odjeljku opisuje se pristup restrukturiranju relevantne informatičke infrastrukture i njezino usklađivanje s pristupima EU-a. U 6. odjeljku navode se postupci koje će Državna carinska služba i Ministarstvo financija provoditi pri upravljanju promjenama i reformama.

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Odobrenje izjave o proračunu za razdoblje 2025. – 2027.

Povezana reforma/ulaganja: Reforma 2.: Poboljšano upravljanje javnim financijama

Financira se iz: zajmova

Kontekst

Zahtjev za korak 2.3. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Izjava o proračunu za razdoblje 2025. – 2027. odobrava se i podnosi Parlamentu. Izjava je usmjerena na sljedeća glavna područja: i. ključna makroekonomska predviđanja gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje, ii. ključne proračunske pokazatelje (prihodi, rashodi, proračunski deficit, javni dug), iii. prioritete javne politike po područjima i gornjim granicama rashoda za svaku ključnu jedinicu potrošnje, iv. odnose između državnog i lokalnih proračuna, uključujući potrebne smjernice za pripremu srednjoročnih predviđanja lokalnih proračuna, v. procjenu fiskalnih rizika.

Korak 2.3. prvi je korak reforme 2. poglavlja 2. (Upravljanje javnim financijama). Do četvrtog tromjesečja 2026. u okviru reforme 2. predviđaju se dva dodatna koraka: korak 2.4. za uvođenje revizije potrošnje iz državnog proračuna i korak 2.5., koji se odnosi na izmjenu Zakonika o proračunu radi definiranja postupka za upravljanje fiskalnim rizicima lokalnih proračuna.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 2.3.

Izjava o proračunu za razdoblje 2025. – 2027. odobrena je 28. lipnja 2024. i istog je dana podnesena Parlamentu. Ona obuhvaća najvažnija makroekonomska predviđanja gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje i pokazatelje kao što su stopa gospodarskog rasta, indeksi inflacije, nezaposlenost i devizni tečajevi u razdoblju 2025. – 2027.

U Izjavi o proračunu procjenjuju se i ključni proračunski pokazatelji za prihode (kao što su porezni prihodi ili dividende poduzeća u državnom vlasništvu), rashode (podijeljene i kategorizirane prema područjima politike), proračunski deficit i javni dug. Navode se i prioriteti javne politike po područjima i gornjim granicama rashoda za svaku ključnu jedinicu potrošnje. Glavni prioriteti javne politike odnose se na područja kao što su socijalna zaštita, obrazovanje, zdravstvena skrb, poslovno okruženje / potpora malim i srednjim poduzećima, poljoprivreda i energetika.

U tom se dokumentu također utvrđuju i opisuju odnosi između državnog i lokalnog proračuna. Među ostalim, očekuje se da će se u okviru državne proračunske politike za lokalne proračune dodatno razviti srednjoročno proračunsko planiranje i ojačati financijski kapacitet na lokalnoj razini. Predviđanje prihoda lokalnih proračuna u razdoblju 2025. – 2027. omogućuje da se na temelju državnog proračuna pružaju smjernice za lokalne proračune kako bi se mogla izraditi srednjoročna predviđanja.

Izjava o proračunu za razdoblje 2025. – 2027. uključuje procjenu fiskalnih rizika i njihova učinka na pokazatelje državnog proračuna tijekom tog trogodišnjeg izvještajnog razdoblja. Fiskalni rizici uključuju neizvjesnosti povezane s ratom, posljedice uništenja energetske infrastrukture, prepreke trgovini i prijevozu tereta te pitanja stabilnosti međunarodne financijske pomoći.

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Donošenje akcijskog plana za provedbu programa reforme upravljanja javnim ulaganjima

Povezana reforma/ulaganja: Reforma 4. Poboljšano upravljanje javnim ulaganjima

Financira se iz: zajmova

Kontekst

Zahtjev za korak 2.7. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Donošenje akcijskog plana za provedbu programa reforme upravljanja javnim ulaganjima. Akcijski plan usmjeren je na sljedeća glavna područja i uključuje redoslijed i vremenski okvir:

Korak 2.7. prvi je korak reforme 4. poglavlja 2. (Upravljanje javnim financijama). Reforma 4. ima dodatni korak 2.8., predviđen za treće tromjesečje 2025., koji se odnosi na razvoj i primjenu alata za digitalno upravljanje za obnovu Ukrajine.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 2.7.

Vlada je 18. lipnja donijela akcijski plan za provedbu Programa za reformu upravljanja javnim ulaganjima. U njemu se navode mjere koje treba poduzeti i subjekti odgovorni za provedbu tog programa.

Njime se uvodi strateško planiranje za javna ulaganja usko povezano s planiranjem proračuna. U tom se pogledu u cilju br. 1. utvrđuje redoslijed i vremenski okvir za reformu postupka planiranja proračuna, koja se među ostalim sastoji od pravnih izmjena zakonika o proračunu, kojima će se osigurati usklađenost sa strateškim planiranjem za javna ulaganja. To uključuje promjene povezane s ažuriranjem definicije projekata javnih ulaganja i povezanih rashoda, određivanjem iznosa fiskalnih sredstava dostupnih za javna ulaganja, uvođenjem srednjoročnog planiranja rashoda za ulaganja i osiguravanjem da se iz proračuna financiraju samo projekti odabrani u okviru sustava strateškog planiranja. U cilju br. 2. utvrđuju se redoslijed i vremenski okvir za uvođenje strateškog planiranja javnih ulaganja. To uključuje osnivanje Vijeća za strateška ulaganja, razvoj nacionalnog sustava za strateško planiranje, koji obuhvaća ključne postupke i dokumente za planiranje, razvoj nacionalnih, sektorskih i regionalnih strategija i povezanih metodologija i postupaka te razvoj srednjoročnog plana za prioritetna javna ulaganja. U cilju br. 2. dodatno se navodi da će jedna od najbitnijih značajki nacionalnog sustava za strateško planiranje biti usklađenost s makrofiskalnim okvirom. U cilju br. 4. utvrđuju se redoslijed i vremenski okvir za poboljšanje srednjoročnog proračunskog planiranja za javna ulaganja. To uključuje upravljanje višegodišnjim proračunskim obvezama i njihovu kontrolu tijekom životnog ciklusa ulaganja, odabir javnih ulaganja koja će se financirati te procjenu fiskalnih rizika i nepredviđenih obveza i upravljanje njima.

U akcijskom planu definirane su uloge svih sudionika u svim fazama ciklusa projekta ulaganja. U tom se smislu u cilju br. 1. utvrđuje da se u okviru izmjena zakonika o proračunu i upravljanju javnim ulaganjima moraju definirati funkcije sudionika u postupku upravljanja javnim ulaganjima. U cilju br. 3. utvrđuju se redoslijed i vremenski okvir za izradu novih postupaka i metodologija za svaki korak u ciklusu projekta ulaganja, što obuhvaća pripremu, provjeru, određivanje prioriteta, ocjenjivanje, odabir, utvrđivanje rizika, provedbu, praćenje i evaluaciju uspješnosti. Svi ti podaci potrebni su kako bi se jasno odredile funkcije sudionika u postupku.

U akcijskom planu uspostavlja se jedinstven pristup odabiru, evaluaciji i praćenju projekata ulaganja, bez obzira na izvore financiranja (proračunski prihodi, međunarodni donatori, državna (lokalna) jamstva, koncesije, javno-privatna partnerstva) kako bi se omogućila priprema jedinstvenog portfelja projekata. U tom se smislu u cilju br. 3. utvrđuju redoslijed i vremenski okvir za izradu jedinstvenog metodološkog pristupa za svaki korak u ciklusu projekta ulaganja s ciljem stvaranja jedinstvenog portfelja projekata javnih ulaganja. Također se navodi da se to utvrđuje bez obzira na izvor financiranja i donosi se metodologija za utvrđivanje izvora/mehanizama financiranja odabranih projekata javnih ulaganja.

U akcijskom planu također se definiraju kriteriji za određivanje prioriteta koji obuhvaćaju definirane potrebe, zrelost projekata i usklađenost sa sektorskim i/ili regionalnim strategijama u kontekstu upravljanja javnim ulaganjima. U tom se pogledu u cilju br. 3. navodi da se prioriteti određuju prema kriterijima strateške važnosti, financijske izvedivosti, društvene i gospodarske učinkovitosti, tehničke izvedivosti, institucionalnih kapaciteta i otpornosti na klimatske promjene. U njemu se također navodi da se pri ocjenjivanju projekata treba uzeti u obzir koliko se hitno javne potrebe trebaju ispuniti te da se prioriteti određuju u skladu sa zrelošću projekta i usklađenosti sa sektorskim i/ili regionalnim strateškim prioritetima.

Akcijskim planom uvodi se i neovisna procjena velikih projekata javnih ulaganja. U tom se smislu u cilju br. 3. utvrđuje redoslijed i vremenski okvir za uvođenje neovisne procjene velikih projekata javnih ulaganja u postupak procjene ulaganja.

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Imenovanje novog voditelja Nacionalne agencije za sprečavanje korupcije

Povezana reforma/ulaganja: Razvoj institucionalnih kapaciteta infrastrukture za borbu protiv korupcije

Financira se iz: bespovratne potpore

Kontekst

Zahtjev za korak 4.2. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Korak 4.2. prvi je korak reforme 1. poglavlja 4. (Borba protiv korupcije i pranja novca). Nakon njega slijede korak 4.1., s rokom do trećeg tromjesečja 2024., čiji je cilj povećati broj zaposlenika u Posebnom uredu javnog tužitelja za borbu protiv korupcije, i korak 4.3., s rokom do prvog tromjesečja 2025., čiji je cilj povećati broj zaposlenika Visokog suda za borbu protiv korupcije.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 4.2.

Kabinet ministara Ukrajine donio je 27. veljače 2024. Dekret br. 162-r o imenovanju Viktora Volodimiroviča Pavluščika voditeljem Nacionalne agencije za sprečavanje korupcije.

Zapisnik sa sastanka panela za odabir održanog 25. veljače 2024. za odabir voditelja Nacionalne agencije za sprečavanje korupcije („Zapisnik”) pokazuje da je odabir bio u skladu s člankom 6. ukrajinskog Zakona o sprečavanju korupcije br. 1700-VII („Zakon”) o postupku za odabir i imenovanje voditelja Nacionalne agencije. Iz zapisnika je vidljivo da se, u skladu s člankom 6. stavkom 2. Zakona, panel za odabir sastojao od tri člana koje je imenovao Kabinet ministara Ukrajine i tri člana koje je imenovao Kabinet ministara Ukrajine na temelju prijedloga donatora koji su Ukrajini pružili međunarodnu tehničku pomoć za sprečavanje i borbu protiv korupcije. G. Pavluščik osvojio je šest glasova te je kao najbolji kandidat imenovan voditeljem Nacionalne agencije za sprečavanje korupcije.

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Stupanje na snagu zakonodavstva o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu

Povezana reforma/ulaganja: Reforma 2. Poboljšano upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu

Financira se iz: bespovratne potpore

Kontekst

Zahtjev za korak 2.7. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Stupanje na snagu novog zakona o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu uzimajući u obzir smjernice OECD-a o korporativnom upravljanju. Zakon je usmjeren na sljedeća glavna područja:

Korak 6.2. prvi je od četiri koraka u okviru te reforme u poglavlju 6. (Upravljanje javnom imovinom). Slijedi korak 6.3., s rokom do drugog tromjesečja 2026., čiji je cilj imenovanje nadzornih odbora s većinom neovisnih članova u najmanje 15 najvažnijih poduzeća u državnom vlasništvu i preoblikovanje najmanje 15 najvažnijih poduzeća u državnom vlasništvu u dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću (korak), i korak 6.4., odnosno provedba načela korporativnog upravljanja u svim konsolidiranim subjektima za upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu, do trećeg tromjesečja 2026.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente opisa koraka.

Zakon br. 3587-IX o izmjenama nekih zakonodavnih akata Ukrajine u pogledu poboljšanja korporativnog upravljanja („Zakon”) stupio je na snagu 8. ožujka 2024.

U njemu se uzimaju u obzir relevantne smjernice OECD-a o korporativnom upravljanju, kako je navedeno u Načelima skupine G20 i OECD-a o korporativnom upravljanju iz 2023. Konkretno, usklađen je s načelima V.D.1. i V.D.4., u kojima se navodi da su glavne funkcije odbora i. preispitivanje i usmjeravanje strategije, glavnih akcijskih planova, godišnjih proračuna i poslovnih planova, utvrđivanje ciljeva uspješnosti, praćenje provedbe i korporativne uspješnosti te nadzor glavnih kapitalnih izdataka, stjecanja i prodaje (V.D.1) i ii. odabir, nadzor i praćenje uspješnosti ključnih rukovoditelja te, prema potrebi, njihova zamjena i nadzor planiranja nasljeđivanja (V.D.4.). Usklađen je i s načelom V.E.4., u kojem se navodi da bi odbori trebali redovito provoditi evaluacije kako bi ocijenili svoju uspješnost i procijenili posjeduju li odgovarajuću kombinaciju iskustva i kompetencija, među ostalim kad je riječ o pitanjima roda i drugih oblika raznolikosti.

U Zakonu se definiraju ovlasti nadzornih odbora poduzeća u državnom vlasništvu za imenovanje i razrješenje glavnih direktora. U članku 11-4. stavku 7. prethodne verzije Zakona br. 185-V o upravljanju državnom imovinom utvrđeno je da su imenovanje na radno mjesto i prestanak ovlasti glavnog direktora u isključivoj nadležnosti nadzornog odbora državnog unitarnog poduzeća. Zakonom br. 3587-IX („Zakon”) izmijenjen je članak 11.-4. kako bi se osiguralo da se primjenjuje i na državna unitarna poduzeća i na druga poslovna udruženja čijih je najmanje 50 % dionica u vlasništvu države. Nadalje, Zakon pojašnjava ulogu nadzornih odbora u imenovanju glavnih direktora poduzeća u državnom vlasništvu u kojima Kabinet ministara djeluje kao vlasnički subjekt. Prije no što je Zakon izmijenjen, Zakonom o upravljanju državnom imovinom bilo je propisano da Kabinet ministara ima pravo imenovati glavnog direktora u takvim poduzećima u državnom vlasništvu, dok je ukrajinskim Zakonom br. 2465-IX o dioničkim društvima propisano opće pravilo da pravo imenovanja i razrješenja glavnog direktora ima samo nadzorni odbor. To je preklapanje dovelo do nejasnoća i rasprava o tome koji zakon ima prednost u takvim poduzećima u državnom vlasništvu. Novim Zakonom ukinuta je zbunjujuća odredba iz Zakona o upravljanju državnom imovinom, a opće se pravilo sada primjenjuje na sva poduzeća u državnom vlasništvu organizirana kao dionička društva.

U zakonu su definirane ovlasti nadzornih odbora poduzeća u državnom vlasništvu za odobravanje dokumenata o njihovim strateškim, investicijskim i financijskim planovima. Uključene su i izmjene drugih relevantnih zakona kako bi se osiguralo da nadzorni odbori poduzeća u državnom vlasništvu odobravaju dokumente o njihovim strateškim, investicijskim i financijskim planovima. Konkretno, u skladu s izmjenama članka 11-4. Zakona o upravljanju državnom imovinom isključiva nadležnost nadzornog odbora (ako postoji) državnog unitarnog poduzeća ili poslovnih udruženja uključuje, među ostalim, odobravanje strateškog plana za razvoj državnog unitarnog poduzeća te odobravanje godišnjeg financijskog plana i izvješća o njegovoj provedbi, godišnjeg plana ulaganja i srednjoročnog plana ulaganja (za razdoblje od tri do pet godina). Nadalje, u skladu s izmjenama članka 7-1. podstavka 1-1. ukrajinskog Zakona o dioničkim društvima jedna od isključivih nadležnosti nadzornog odbora dioničkog društva jest odobravanje strateškog plana za razvoj i pokazatelja uspješnosti predmetnog dioničkog društva te odobravanje godišnjeg financijskog plana i izvješća o njegovoj provedbi i godišnjeg i srednjoročnog plana ulaganja. Slične izmjene uvedene su i u druge relevantne zakone, primjerice Trgovački zakonik Ukrajine br. 436-IV, u kojem se navodi da je izrada financijskih planova, planova ulaganja i strateškog plana razvoja obvezna za poduzeća u državnom vlasništvu i da te dokumente odobrava nadzorni odbor (ako postoji).

Konačno, u Zakonu se utvrđuje godišnji postupak evaluacije za nadzorne odbore poduzeća u državnom vlasništvu. U skladu s izmjenama članka 11-7. Zakona o upravljanju državnom imovinom rad nadzornog odbora državnog unitarnog poduzeća ili poslovnog udruženja koje mora imati nadzorni odbor ocjenjuje se barem svake tri godine. Rezultati tog ocjenjivanja objavljuju se na internetskim stranicama predmetnog poduzeća u državnom vlasništvu u roku od dva radna dana od dana njihova odobrenja.

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Stupanje na snagu zakona o reviziji pravne osnove Ureda za gospodarsku sigurnost Ukrajine

Povezana reforma/ulaganja: Reforma Ureda za gospodarsku sigurnost Ukrajine

Financira se iz: bespovratne potpore

Kontekst

U Prilogu Provedbenoj odluci Vijeća zahtjevi iz koraka 8.3. opisani su kako slijedi:

Stupanje na snagu zakona o reviziji pravne osnove za obavljanje aktivnosti Ureda za gospodarsku sigurnost Ukrajine. Novi propisi odnose se na sljedeća glavna područja:

Korak 8.3. jedini je korak Reforme 2. poglavlja 8. (Poslovno okruženje), a odnosi se na reformu Ureda za gospodarsku sigurnost Ukrajine Dopunjuje reformu 1. u poglavlju 3. (Pravosudni sustav), koja se odnosi na povećanje odgovornosti, integriteta i profesionalnosti pravosuđa.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 8.3.

Zakon br. 3840-IX o izmjenama određenih zakonodavnih akata Ukrajine radi poboljšanja rada Ureda za gospodarsku sigurnost Ukrajine odobrila je Vrhovna Rada 20. lipnja, predsjednik ga je potpisao 28. lipnja, a stupio je na snagu 29. lipnja 2024. objavom u Službenom listu.

U tom se zakonu opisuje otvoren, transparentan i konkurentan proces odabira upravitelja i osoblja, uključujući odabir novog voditelja (direktora) provedbom postupka koji se temelji na zaslugama. U zakonu su opisani zahtjevi u pogledu karaktera i stručnih kvalifikacija kandidata za mjesto direktora, uključujući potrebno znanje, iskustvo, analitičke sposobnosti, rukovoditeljske sposobnosti te vještine usmene i pisane komunikacije. To je postignuto izmjenama članaka 15. i 19.

U članku 15. tog zakona definiran je i postupak odabira, uključujući angažiranje povjerenstva za odabir sastavljenog od šest osoba odabranih na temelju strožih kriterija. Od tih šest osoba tri će odabrati Kabinet ministara Ukrajine, a tri će Kabinet ministara imenovati na temelju prijedloga međunarodnih organizacija koje pružaju tehničku pomoć Ukrajini u području sprečavanja i suzbijanja korupcije i reformi tijela kaznenog progona u skladu s međunarodnim ugovorima. U članku 15. navode se i zahtjevi za članove povjerenstva za odabir, njihove ovlasti i odgovornosti te postupci donošenja odluka. Zakonom je propisano da će povjerenstvo za odabir odabrati najviše dva kandidata.

U Zakonu se opisuje uvođenje sustava ugovora u okviru kojeg se imenovanja na radna mjesta u Uredu mogu temeljiti na ugovoru o uslugama sklopljenom na osnovi i na način koje odredi Kabinet ministara.

Zakonom je određeno jasnije područje rada i mandat Ureda za gospodarsku sigurnost Ukrajine tako što je izmijenjen članak 8. Zakona o operativnim i istražnim aktivnostima i u isti su zakon uvedene odredbe da pravo obavljanja tih aktivnosti ima isključivo Ured za gospodarsku sigurnost Ukrajine i ukrajinski Nacionalni ured za borbu protiv korupcije.

U Zakonu su definirani postupci za obvezno ponovno certificiranje zaposlenika kako bi se osigurala odgovarajuća razina integriteta i stručnih kvalifikacija zaposlenika u Uredu za gospodarsku sigurnost. Certificiranje će početi nakon što se na službenim internetskim stranicama Ureda objavi odluka o imenovanju novog direktora. U roku od 14 dana od objave zaposlenici koji moraju proći jednokratno certificiranje moraju podnijeti pisanu izjavu o suglasnosti ili odbijanju certificiranja. U Zakonu se navodi da razdoblje certificiranja ne smije biti dulje od 18 mjeseci od datuma imenovanja direktora, osim u posebnim slučajevima. Certificiranje će provoditi dvanaesteročlano povjerenstvo; po šest članova povjerenstva imenovat će direktor i međunarodne organizacije. Ako već nisu uređeni Zakonom, postupke za organizaciju i provedbu certificiranja te kriterije i metodologiju za ocjenjivanje integriteta i stručnih kvalifikacija zaposlenika tijekom postupka certificiranja utvrdit će direktor u dogovoru s povjerenstvom za certificiranje. U skladu sa Zakonom postupak certificiranja podijeljen je u dvije faze: i. certificiranje voditelja odjela središnje uprave i njihovih zamjenika te voditelja teritorijalnih odjela i njihovih zamjenika i ii. certificiranje ostalih zaposlenika.

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Donošenje integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana

Povezana reforma/ulaganja: Reforma 1. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan

Financira se iz: zajmova

Kontekst

Zahtjev za korak 10.1. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Korak 10.1. jedini je korak reforme 1. poglavlja 10. (Energetski sektor).

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 10.1.

Pravilnik br. 587-p o odobravanju integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (dalje u tekstu INECP) za Ukrajinu. U donesenom INECP-u sažeto se opisuje područje primjene dokumenta i ističe njegova strateška važnost kao instrumenta za koordinaciju i planiranje energetskih i klimatskih politika i za razvoj i gospodarski oporavak Ukrajine. S obzirom na sveobuhvatan skup ciljeva i strategija utvrđenih u dokumentu, očekuje se da će INECP pridonijeti i postizanju nacionalnog cilja klimatske neutralnosti do 2050. S obzirom na dosad nezabilježenu razinu neizvjesnosti zbog rata i s obzirom na velik utjecaj tih neizvjesnosti na energetske i klimatske politike iz INECP-a, u Pravilniku o odobravanju INECP-a utvrđeno je da se INECP treba ažurirati do prosinca 2025.

Na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 Ukrajina je kao ugovorna stranka energetskih zajednica Tajništvu Energetske zajednice dostavila nacrt INECP-a, a ono je izdalo svoje preporuke o tom INECP-u.

Pri donošenju INECP-a uzete su u obzir preporuke Tajništva Energetske zajednice. U donesenoj se verziji objedinjuje i provodi znatan dio preporuka. To uključuje preuzimanje obveze da se uspostavi sustav za praćenje i provedbu kako bi se poduprla provedba INECP-a i koordinirale njegove buduće revizije. Osim toga, Ukrajina je dostavila preliminarne primjedbe i obrazloženja za sve preporuke Tajništva Energetske zajednice. Za svaku preporuku Ukrajina navodi u kojoj je mjeri uzeta u obzir: i. preporuka je uzeta u obzir i uključena u doneseni INECP, ii. preporuka je djelomično uzeta u obzir ili iii. preporuka nije uzeta u obzir. Za preporuke koje su samo djelomično uzete u obzir ili nisu uzete u obzir Ukrajina je navela razloge za to i objavila ih na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva.

U INECP-u se definiraju ciljevi koje treba ostvariti do 2030. u pogledu i. smanjenja emisija stakleničkih plinova, među ostalim s pomoću tržišno utemeljenih mehanizama za određivanje cijena ugljika, ii. udjela energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj bruto potrošnji energije i iii. uštede energije u krajnjoj potrošnji energije. U donesenom INECP-u definiraju se ciljevi koje treba ostvariti do 2030. Konkretno, u INECP-u su utvrđeni sljedeći nacionalni ciljevi:

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Donošenje strategije za toplinsku modernizaciju zgrada do 2050. i akcijskog plana

Povezana reforma/ulaganja: Donošenje strategije za toplinsku modernizaciju zgrada do 2050. i akcijskog plana

Financira se iz: zajmova

Kontekst

Zahtjev za korak 10.15. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Korak 10.15. prvi je korak reforme 7. poglavlja 10. (Energetski sektor). Nakon njega slijedi korak 10.16, koji je potrebno provesti do trećeg tromjesečja 2026. i čiji je cilj donošenje pravnih akata kojima se utvrđuju najniže razine energetske učinkovitosti zgrada, i 10.17, koji je potrebno provesti do prvog tromjesečja 2027. i čiji je cilj donošenje pravnih akata o zahtjevima za označivanje energetske učinkovitosti i ekološki dizajn kao obveznim minimalnim kriterijima javne nabave.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 10.15.

Kabinet ministara Ukrajine donio je 29. prosinca 2023. Odluku br. 1228-P o odobrenju strategije za toplinsku modernizaciju zgrada do 2050. i akcijski plan povezan s tom strategijom. Strategija za toplinsku modernizaciju zgrada do 2050. (dalje u tekstu „Strategija”) i s njom povezan akcijski plan (dalje u tekstu „Akcijski plan”) priloženi su odobrenoj Odluci br. 1228-P.

Strategija uključuje više odjeljaka o uvođenju tržišno utemeljenih financijskih instrumenata i poticaja. U njoj se navodi da bi se za stvaranje povoljnog tržišnog okruženja za toplinsku modernizaciju aktivnim malim i srednjim poduzećima koja posluju u sektoru toplinske modernizacije trebala pružati potpora u obliku djelomičnih državnih jamstava i povrata dijela njihovih troškova kamata. Trebalo bi podupirati i lokalnu proizvodnju energetski učinkovite opreme za energetski učinkovitu obnovu kuća u Ukrajini.

Doneseni dokumenti sadržavaju program s mjerama politike, uključujući politike za potporu uvođenju zgrada gotovo nulte energije. U Akcijskom planu priloženom Odluci naveden je program s mjerama politike u kojem se opisuju konkretni koraci za provedbu Strategije za toplinsku modernizaciju zgrada do 2050. Utvrđeni su i rokovi, odgovorne institucije i status. U Akcijskom planu navedeni su svi koraci za provedbu Strategije u razdoblju od 2024. do 2026.

U Strategiji se navodi da bi Program za potporu toplinskoj modernizaciji zgrada do 2050. trebao osigurati promicanje zgrada gotovo nulte energije. Nadalje, u Strategiji se kao jedna od njezinih svrha navodi povećanje broja zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije. Zgrade gotovo nulte energije uključene su među pet „prioritetnih smjerova” u akcijskom planu kako slijedi:

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće

Naziv koraka: Donošenje strateškog dokumenta o razminiranju za razdoblje do 2033.

Povezana reforma/ulaganja: Razminiranje zemljišta i vodnih područja

Financira se iz: zajmova

Kontekst

Zahtjev za korak 12.8. iz opisa koraka iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća jest:

Donošenje zakonodavnog akta o odobrenju strateškog dokumenta o razminiranju za razdoblje do 2033. (Akt Kabineta ministara Ukrajine ili predsjednika Ukrajine). Zakonodavni akt usmjeren je na sljedeća glavna područja:

Korak 12.8. jedini je korak u okviru reforme 6. poglavlja 12. (Poljoprivredno-prehrambeni sektor), a odnosi se na razminiranje zemljišta i vodnih područja. Taj je korak povezan s dva koraka (12.9. i 12.10.) ulaganja 1. iz istog poglavlja za koje su za razdoblje 2024. – 2027. u državnim proračunima potrebna ukupna sredstva od najmanje 150 milijuna EUR za ulaganja u razminiranje poljoprivrednog zemljišta. Do 2025. iz proračuna će se za tu svrhu izdvojiti barem 75 milijuna EUR.

Dostavljeni dokazi

Analiza

Obrazloženje i materijalni dokazi koje su dostavila ukrajinska tijela obuhvaćaju sve elemente koraka 12.8.

Kabinet ministara Ukrajine odobrio je nacionalnu strategiju razminiranja za razdoblje do 2033. odlukom br. 616-r od 28. lipnja 2024. Ta strategija ima sljedeće strateške ciljeve: i. uklanjanje rizika od eksplozivnih predmeta s državnih područja radi njihova sigurnog i produktivnog korištenja, ii. smanjenje utjecaja eksplozivnih predmeta na život i zdravlje stanovništva i iii. razvoj sustava za upravljanje razminiranjem.

U strategiji se opisuje upravljanje u području razminiranja. U okviru strateškog cilja br. 3 utvrđen je skup zadaća za njegovo postizanje. To uključuje osiguravanje potrebnih kapaciteta izvršnim tijelima odgovornima za upravljanje razminiranjem i primjenu djelotvornog sustava za određivanje prioritetnih zadaća u tom području. Cilj je poboljšati koordinaciju rada na razminiranju na lokalnoj razini i osigurati djelotvornu komunikaciju između izvršnih tijela i tijela lokalne samouprave na nacionalnoj i podnacionalnoj razini. Osim toga, dodaje se jedinstveni sustav za upravljanje informacijama. U okviru strateškog cilja br. 2 predviđa se učinkovita koordinacija osposobljavanja za prepoznavanje rizika.

Provedbom strategije želi se povećati učinkovitost subjekata koji se bave razminiranjem. Svrha strateškog cilja br. 3 jest uspostavljanje jedinstvenih postupaka certificiranja za operatore i procese u području razminiranja. Uvođenjem inovacija u tom području, kako je propisano u okviru strateškog cilja br. 1, povećat će se učinkovitost operatora za razminiranje.

Cilj je strategije spriječiti nesreće. U okviru strateškog cilja br. 2 predviđa se informiranje javnosti o geografskim granicama područja na kojima postoji opasnost od eksplozivnih predmeta, uključujući djelotvorno označivanje relevantnih područja. Time se želi olakšati učinkovita koordinacija osposobljavanja za prepoznavanje rizika od eksplozivnih naprava. Strateški cilj br. 3 obuhvaća primjenu mehanizama za sprečavanje rada pojedinaca na opasnim područjima ako za to nisu ispunjeni uvjeti i utvrđivanje odgovornosti u slučaju njihova sudjelovanja u takvom radu.

U strategiji se opisuju mehanizmi za osiguravanje sveobuhvatne pomoći žrtvama. Strateški cilj br. 2 uključuje odgovarajuću i lako dostupnu socijalnu zaštitu za osobe pogođene eksplozivnim sredstvom, uključujući djelotvornu međusektorsku koordinaciju pružanja odgovarajuće pomoći, pružanje odgovarajućih i lako dostupnih usluga socijalne rehabilitacije te dostupnost i neometan pristup zajednicama u kojima takvi ljudi žive.

Inovacije su jedan od glavnih aspekata strategije. U okviru strateškog cilja br. 1 želi se stvoriti okruženje pogodno za inovacije u području razminiranja. Predviđa se stvaranje i/ili funkcioniranje okruženja pogodnog za uvođenje inovacija i proizvodnju te primjena inovativnih tehnologija koje su se pokazale djelotvornima.

U strategiji se promiče rodna ravnoteža i zastupljenost. U okviru strateškog cilja br. 1 nastoje se osigurati odgovarajući ljudski resursi u predmetnom području tako što će se predstavnici društvenih kategorija i skupina od posebnog interesa za državu uključiti u profesionalno razminiranje. Cilj je u provedbu strategije uključiti žene, veterane, osobe pogođene eksplozivnim predmetima i osobe s invaliditetom.

Jedan je od ciljeva strategije i razvoj privatnog tržišta. Strateški cilj br. 1 predviđa poticanje tržišta usluga razminiranja. Nadalje, želi se i stvoriti okruženje pogodno za inovacije u području razminiranja i osigurati uvjete za razvoj nacionalne proizvodnje opreme za razminiranje i njezino korištenje u Ukrajini.

Strategija je usmjerena na učinkovitu i transparentnu koordinaciju s donatorima. U okviru strateškog cilja br. 3 predlaže se učinkovito korištenje međunarodne tehničke pomoći u aktivnostima razminiranja. Ukrajina će uvesti mehanizam za utvrđivanje prioritetnih potreba za pomoći donatora u tom području. Strategijom se planira osigurati transparentnost korištenja pružene pomoći tako što će se uvesti učinkoviti i dostatni mehanizmi za to. Nakon što se uvedu, to pomoći u sprečavanju korupcije i poštovanju odgovornosti prema donatorima.

U strategiji je utvrđena osnova za uspostavu sustava određivanja prioritetnih zadaća u razminiranju. Strateški cilj br. 3 uključuje primjenu djelotvornog sustava za određivanje prioritetnih zadaća u predmetnom području. U okviru strateškog cilja br. 1 definirani su kriteriji za otklanjanje sumnje na prisutnost eksplozivnih sredstava na zemljištima teritorijalnih zajednica. U akcijskom planu priloženom strategiji propisano je donošenje sustava za određivanje prioritetnih zadaća u razminiranju 2024.

Ocjena Komisije: zadovoljavajuće