PRILOG

Ovaj Prilog priložen je Preporuci Komisije za olakšavanje financiranja tranzicije prema održivom gospodarstvu (1). Njime se preporuke dodatno razrađuju i dopunjuju primjerima kako bi se podržala dobrovoljna primjena instrumenata iz okvira EU-a za održivo financiranje u pogledu financiranja tranzicije. U njemu se navode različite opcije i prijedlozi poduzećima i financijskim institucijama u pogledu određivanja ciljeva tranzicije, formuliranja i utvrđivanja potreba za financiranjem tranzicije i projekata te prikupljanja odnosno osiguravanja sredstava za financiranje tranzicije.

Sadržaj

1.

Odnos između zelenog financiranja i financiranja tranzicije

35

2.

Kako se različite vrste učinaka, rizika i prilika poduzeća mogu pretočiti u individualne ciljeve tranzicije

35

3.

Pregled instrumenata za održivo financiranje za formuliranje i utvrđivanje potreba za financiranjem tranzicije

38

4.

Metodologije referentnih vrijednosti EU-a za klimu

38

5.

Taksonomija EU-a

39

5.1.

Mogućnosti primjene taksonomije EU-a

39

5.2.

Taksonomija kao instrument u tranziciji

40

5.3.

Mogućnosti primjene taksonomije za utvrđivanje potreba za financiranjem tranzicije

40

6.

Financijski instrumenti za prikupljanje financijskih sredstava za tranziciju

42

7.

Upotreba instrumenata Europske unije za održivo financiranje od strane financijskih posrednika i ulagatelja

43

1.   Odnos između zelenog financiranja i financiranja tranzicije

Održivo financiranje je financiranje onoga što je prihvatljivo za okoliš ili je na putu da to postane nakon određenog vremena.

Na slici 1 prikazan je odnos između financiranja tranzicije, općeg financiranja i zelenog financiranja te mogući razvoj tih oblika financiranja u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Opće financiranje, koje nema ciljeve održivosti, može se razlikovati od održivog financiranja i financiranja tranzicije. Takvo opće financiranje trenutačno može uključivati i djelatnosti s vrlo visokim učinkom i djelatnosti niskog učinka. Tijekom tranzicije gospodarstva djelatnosti visokog učinka morat će proći tranziciju da bi postale djelatnosti niskog učinka.

Financiranje tranzicije namijenjeno je financiranju te tranzicije. Može uključivati financiranje s unaprijed utvrđenom namjenom i (korporativno) nenamjensko financiranje. U kratkoročnom razdoblju financiranje tranzicije često neće dovesti do poboljšanja koja bi ispunila ciljeve u pogledu zelenih rezultata. Međutim, financiranje tranzicije mora se u dugoročnom razdoblju uskladiti s klimatskim i okolišnim ciljevima EU-a, te će se smatrati zelenim financiranjem ili financiranjem niskog učinka.

2.   Kako se različite vrste učinaka, rizika i prilika poduzeća mogu pretočiti u individualne ciljeve tranzicije

Ovaj se odjeljak odnosi na točke 3. i 4. Preporuke Komisije.

Svoje potrebe za financiranjem tranzicije poduzeća mogu razmatrati na temelju svojih učinaka, rizika i prilika za održivost. To se može utvrditi procjenom materijalnosti primjenom dvostrukog aspekta materijalnosti.

U okviru te procjene poduzeća bi pri utvrđivanju i procjeni fizičkih i tranzicijskih rizika i prilika u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju mogla koristiti analizu klimatskih i okolišnih scenarija. Na temelju rezultata procjene materijalnosti (2) poduzeća bi mogla odrediti tranzicijske ciljeve te utvrditi potrebe za financiranjem tranzicije i povezane obveze, ako je to relevantno.

Na slici 2 prikazan je pregled instrumenata koji se mogu upotrijebiti u svrhu definiranja potreba za financiranjem tranzicije u slučaju materijalnih učinaka i potreba za financiranjem povezanih s niskim ili preostalim učincima.

Poduzeća se potiču da pri planiranju tranzicije i definiranju svojih potreba za financiranjem tranzicije razmotre određivanje ciljeva tranzicije na temelju relevantnih putova tranzicije koji su kompatibilni s tranzicijom, uzimajući u obzir vrstu učinaka i druge čimbenike, kao što su ozbiljnost, veličina, opseg i nepopravljivost tih učinaka. Poduzeća u tu svrhu mogu primjenjivati standarde i smjernice dostupne u okviru Direktive (EU) 2022/2464 i njezine provedbe (Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti).

Poduzeća se potiču da razmotre kako bi se različiti učinci, rizici i prilike mogli pretočiti u ciljeve tranzicije i povezane potrebe za financiranjem tranzicije, kako je navedeno u nastavku.

Tablica 1

Opća razmatranja u vezi s određivanjem klimatskih ili okolišnih ciljeva u slučaju materijalnih učinaka

1. Razmotriti vjerodostojne referentne okvire kao temelj za metodologiju koja će se primjenjivati u tom procesu, uključujući: — znanstveno utemeljenu analizu scenarija te sektorske putove za scenarij od 1,5 °C na globalnoj razini, razini EU-a ili nacionalnoj razini, bez prekoračenja ili uz ograničeno prekoračenje, s upućivanjem na IPCC, IEA-u ili druge vjerodostojne i znanstveno utemeljene privatne inicijative. Razmotriti scenarije koji odražavaju specifičan kontekst poduzeća u smislu geografskog položaja i ekonomskih djelatnosti, — regulatorni okvir Unije za održivo financiranje, uključujući Uredbu o taksonomiji i metodologiju za referentne vrijednosti EU-a za klimu (vidjeti odjeljke od 3. do 5. ovog Priloga), — strateške okolišne akcijske planove Unije za kružno gospodarstvo (3), bioraznolikost (4) i nultu stopu onečišćenja (5), — proučavanje aspekata povezanih s klimom u Komisijinim kvalitativnim putovima tranzicije (6) pri evaluaciji tranzicijskih izazova i najboljih tehnologija u relevantnom sektoru. 2. Razmotriti određivanje ciljeva tranzicije koji su vremenski ograničeni, znanstveno utemeljeni i provedivi kako bi se osigurala njihova vjerodostojnost. 3. Razmotriti raščlambu tih ciljeva na razini djelatnosti i proizvoda i utvrđivanje ključnih poluga na razini aktivnosti, uključujući financijska sredstva, kako bi se osigurala operacionalizacija tih ciljeva. 4. Prema potrebi, u vezi s točkom 3., razmotriti utvrđivanje očekivanih poluga dekarbonizacije i njihovih ukupnih kvantitativnih doprinosa postizanju ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, kao i ključnih planiranih mjera, uključujući promjene u portfelju proizvoda i usluga poduzeća i uvođenje novih tehnologija. 5. Razmotriti parametre za mjerenje i praćenje provedbe ciljeva tranzicije, kao što su djelotvornost mjera, napredak ostvaren tijekom vremena i sudjelovanje dionika. 6. Razmotriti utvrđivanje načina na koji se ciljevi tranzicije uzimaju u obzir u procesima poslovnog i financijskog planiranja te u okviru upravljanja rizicima. 7. Razmotriti opći integritet ciljeva tranzicije sa stajališta okoliša kako se za ostvarenje određenog cilja ne bi žrtvovao neki drugi cilj te u tu svrhu razmotriti primjenu načela nenanošenja bitne štete u skladu s Uredbom o taksonomiji. Ujedno razmotriti poštovanje minimalnih zaštitnih mjera u pogledu ljudskih i radničkih prava. 8. Razmotriti poduzimanje mjera za osiguravanje transparentnosti ciljeva i osnove upotrijebljene pri njihovu određivanju kako bi se ulagatelje i financijske posrednike potaknulo da ih uzmu u obzir pri osiguravanju financijskih sredstava za tranziciju. Na primjer, razmotriti formuliranje ciljeva u okviru vjerodostojnog plana tranzicije radi povećanja vjerodostojnosti njihova ostvarenja, koji odražava vanjske ovisnosti (7) na svim lokacijama na kojima poduzeće posluje. 9. Razmotriti uspostavu čvrstog procesa upravljanja za potporu provedbi i nadzoru ciljeva tranzicije, uključujući: a) odobravanje ciljeva tranzicije od strane administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća; b) uspostavu kvalitetnih unutarnjih kontrola, uključujući jasnu podjelu uloga i odgovornosti za nadzor i provedbu mjera povezanih s potporom provedbi tih ciljeva tranzicije; c) redovito izvješćivanje upravljačkih tijela o provedbi ciljeva tranzicije. 10. Prema potrebi, razmotriti upotrebu provjere i jamstva treće strane kako bi se osigurala dodatna vjerodostojnost ciljeva tranzicije i povezanog procesa određivanja ciljeva te naknadno praćenje.

Tablica 2

Razmatranja za jednostavne ciljeve poboljšanja u slučaju nematerijalnih učinaka

1. U slučaju poduzeća čija glavna ekonomska djelatnost ima nizak učinak možda postoji mogućnost da se smanje preostali učinci, primjerice u pomoćnim funkcijama tog poduzeća (npr. energetska učinkovitost poslovnih zgrada, emisije iz prometa ili mobilnosti, kupnja energije iz obnovljivih izvora, ozelenjivanje opskrbe hranom itd.). 2. Razmotriti, prema potrebi: a) jednostavne ciljeve poboljšanja u obliku ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada, znatnog smanjenja emisija iz upotrebe električne energije ili grijanja i sličnih ulaganja, posebno putem omogućujućih djelatnosti obuhvaćenih delegiranim aktima donesenima na temelju Uredbe (EU) 2020/852 (Uredba o taksonomiji); b) politiku nabave s naglaskom na pitanjima održivosti.

3.   Pregled instrumenata za održivo financiranje za formuliranje i utvrđivanje potreba za financiranjem tranzicije

Pri definiranju ciljeva tranzicije i formuliranju posebnih potreba za financiranjem tranzicije na razini poduzeća i na razini ekonomskih djelatnosti mogu pomoći instrumenti za održivo financiranje, posebno taksonomija, ili referentne vrijednosti EU-a za klimu te vjerodostojni planovi tranzicije. Financijska sredstva za tranziciju mogu se nakon toga prikupiti putem zelenih obveznica ili zajmova ili obveznica ili zajmova za održivost, financiranja vlasničkim kapitalom ili specijaliziranog financiranja.

Slika 3 sadržava pregled instrumenata koji se mogu upotrijebiti za formuliranje potreba za financiranjem tranzicije i prikupljanje sredstava za financiranje tranzicije.

4.   Metodologije referentnih vrijednosti EU-a za klimu

Ovaj se odjeljak odnosi na točku 5. Preporuke Komisije.

Ako ne postoje sektorski znanstveno utemeljeni putovi ili planovi, poduzeća bi mogla razmotriti metodologije referentnih vrijednosti EU-a za klimu i upotrebljavati ih tako da se osigura usklađenost sa scenarijem za 1,5 °C IAE-e ili IPCC-a.

Ako postoje sektorski znanstveno utemeljeni scenariji i putovi, poduzeća bi mogla razmotriti mogu li njihovom primjenom ispuniti i minimalne standarde referentnih vrijednosti EU-a za klimu.

Ako izdanja poduzeća na tržištima kapitala ispunjavaju minimalne standarde metodologija referentnih vrijednosti za klimu i to dokazuju (na primjer putem vjerodostojnog plana tranzicije u kojem se uzimaju u obzir standardi i smjernice dostupni u okviru Direktive (EU) 2022/2464 i njezine provedbe), veća je vjerojatnost da će biti uključena u portfelje koji prate referentne vrijednosti EU-a za klimu.

Minimalni standardi referentnih vrijednosti za klimu

Referentne vrijednosti EU-a za klimu temelje se na skupu kriterija čiji je cilj osigurati put tranzicije za portfelje koji su kompatibilni s prelaskom na održivo gospodarstvo (8). Prema minimalnom standardu za cilj i putanju dekarbonizacije za referentne vrijednosti za klimu potrebno je ostvariti godišnje smanjenje od najmanje 7 % intenziteta stakleničkih plinova ili apsolutnih emisija stakleničkih plinova (9).

Za svaku godinu u kojoj ciljevi nisu ostvareni ciljeve u putanji dekarbonizacije za sljedeću godinu trebalo bi prilagoditi naviše tako da se nadoknade neostvareni ciljevi iz prethodne godine.

Ako je to moguće, treba razmotriti mogućnost dokazivanja nižih prosječnih emisija u odnosu na usporediva poduzeća i izbjegavanja posebnih čimbenika za isključenje iz članaka od 9. do 12. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 оd 17. srpnja 2020.

Veće ponderiranje poduzeća koja određuju i objavljuju ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova

Izdanjima poduzeća na tržištima kapitala može se dodijeliti veći ponder u referentnoj vrijednosti koja prati referentne vrijednosti EU-a za klimu ako poduzeće izdavatelj može dokazati da je odredilo i objavilo ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova, pri čemu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

a)	izdavatelj sastavnih vrijednosnih papira dosljedno i točno objavljuje svoje emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3;

b)	izdavatelj sastavnih vrijednosnih papira smanjio je svoj intenzitet stakleničkih plinova ili, ako je primjenjivo, svoje apsolutne emisije stakleničkih plinova, uključujući emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3, u prosjeku za najmanje 7 % godišnje tijekom barem tri uzastopne godine.

5.   Taksonomija EU-a

Ovaj se odjeljak odnosi na točku 6. Preporuke Komisije.

5.1.   Mogućnosti primjene taksonomije EU-a

Poduzeća mogu koristiti taksonomiju kao instrument za financiranje tranzicije, za planiranje tranzicije svojih ekonomskih djelatnosti i izdvajanje ulaganja potrebnih za tranziciju. Ona se može upotrijebiti za klasifikaciju održivih ulaganja, mjerenje trenutačne i planirane klimatske ili okolišne učinkovitosti, određivanje ciljeva te komunikaciju, uključujući formuliranje ciljeva povezanih s taksonomijom u planovima tranzicije.

5.2.   Taksonomija kao instrument u tranziciji

Budući da se u njoj definiraju okolišno održive ekonomske djelatnosti, a ne poduzeća, taksonomija poduzećima omogućuje tranziciju postupnim povećanjem udjela okolišno održivih djelatnosti.

Na slici 5 prikazano je kako poduzeće može provesti postupnu tranziciju svojih djelatnosti (u ovom slučaju djelatnosti koje se obavljaju u tvornicama) i ulagati u njihovu modernizaciju kako bi povećalo udio zelenih djelatnosti u budućnosti. Planovi tranzicije na temelju djelatnosti mogu biti ključni dio strategije tranzicije na razini subjekta.

5.3.   Mogućnosti primjene taksonomije za utvrđivanje potreba za financiranjem tranzicije

Poduzeća mogu upotrebljavati taksonomiju za definiranje svojih potreba za financiranjem tranzicije na razini djelatnosti.

U taksonomiji se ne propisuje vremenski okvir u kojem poduzeće treba uskladiti svoje djelatnosti s bilo kojim od njezinih kriterija. Umjesto toga, sudionicima na tržištu ostavlja se mogućnost da koriste vremenski okvir iz vlastitih znanstveno utemeljenih putova tranzicije. Poduzeća mogu upućivati na kriterije taksonomije pri određivanju klimatskih i okolišnih ciljeva, a ako su ti ciljevi usklađeni s tranzicijom i njihovo je ostvarenje vjerodostojno, mogu prikupiti sredstva za financiranje tranzicije kako bi te ciljeve proveli.

Na slici 6 prikazano je kako se taksonomija može upotrijebiti u tu svrhu: na njoj je prikazan redoslijed kojim se mogu razmatrati raspoložive opcije, pri čemu se prvo razmatra izvedivost ambicioznijih opcija.

1.   Financiranje ekonomskih djelatnosti koje su već usklađene s taksonomijom

Ako je ekonomska djelatnost već usklađena s taksonomijom, poduzeća bi mogla razmotriti sve postojeće i buduće potrebe za financiranjem kako bi i ubuduće ostala usklađena s taksonomijom.

2.   Ulaganja usklađena s taksonomijom

Ako je ekonomska djelatnost prihvatljiva, ali još nije usklađena s taksonomijom, poduzeća bi mogla razmotriti mogućnost njezina usklađivanja s kriterijima tehničke provjere iz taksonomije u roku od pet (iznimno 10) godina (10). Tranzicijska ulaganja potrebna za postizanje tih ciljeva trebalo bi navesti u planu kapitalnih rashoda. Takvi kapitalni rashodi smatraju se ulaganjima usklađenima s taksonomijom.

3.   Ulaganja za usklađivanje s taksonomijom tijekom duljeg vremenskog razdoblja

Ako se usklađenost s taksonomijom ne može postići u roku od pet (iznimno 10) godina, može se razmotriti usklađivanje imovine ili ekonomske djelatnosti s povezanim kriterijima uspješnosti iz taksonomije u duljem vremenskom razdoblju koje je još uvijek kompatibilno s tranzicijom. Za tranzicijska ulaganja kojima će se usklađenost s taksonomijom postići tek nakon razdoblja duljeg od pet (iznimno 10) godina priznatog na temelju Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 mogao bi se izraditi plan tranzicije specifičan za djelatnost koji je kompatibilan s tranzicijom, uz obrazloženje duljeg razdoblja za postizanje ciljeva (11) i objašnjenje kako će se usklađenost s taksonomijom postići u sljedećem koraku.

Kad je riječ o okolišnim aspektima, ciljevi bi se mogli uskladiti s ciljevima međunarodne i Unijine okolišne politike, uključujući one koji se odnose na održivu zaštitu i obnovu vodnih i morskih resursa, kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava.

4.   Tranzicijska ulaganja kojima se nadilaze razine nenanošenja bitne štete u pogledu ublažavanja klimatskih promjena u prvom koraku

Poduzeća čije djelatnosti trenutačno ne ispunjavaju kriterije nenanošenja bitne štete iz taksonomije i u kojima ulaganja za ispunjenje kriterija znatnog doprinosa u roku od pet (iznimno 10) godina trenutačno nisu izvediva mogla bi razmotriti poboljšanje okolišne učinkovitosti tih djelatnosti iznad razina učinkovitosti definiranih kriterijima nenanošenja bitne štete u roku koji je dovoljno kratak da bude kompatibilan s tranzicijom. (12) Za takva tranzicijska ulaganja kojima se kao prvi korak u tranziciji poboljšava učinkovitost iznad kriterija nenanošenja bitne štete iz taksonomije poduzeća bi mogla razmotriti izradu plana tranzicije specifičnog za djelatnost koji je kompatibilan s tranzicijom, u kojem se obrazlaže zašto je taj međukorak potreban i kako će se u sljedećem koraku postići usklađenost s taksonomijom.

U planu bi se moglo prikazati i. kako će se tranzicijom djelatnosti postići značajno poboljšanje uspješnosti iznad razine kriterija nenanošenja bitne štete prema razini kriterija znatnog doprinosa te ii. kako će se stalnim poboljšanjem klimatske ili okolišne učinkovitosti izbjeći nanošenje bitne štete u budućnosti s obzirom na to da će se s približavanjem gospodarstva klimatskoj neutralnosti mijenjati i razine tolerancije za bitnu štetu.

5.   Ulaganja utvrđena na drugi način u planu tranzicije na temelju djelatnosti

Za ekonomske djelatnosti s vrlo visokim učinkom koje još nisu obuhvaćene delegiranim aktima o taksonomiji i za koje u Uredbi o taksonomiji ne postoji alternativa s niskim učinkom poduzeća bi mogla razmotriti drugi način utvrđivanja ciljeva i potreba za financiranjem, kao što su znanstveno utemeljeni putovi.

6.   Tranzicijska ulaganja za djelatnosti s niskim učinkom na okoliš

Za ekonomske djelatnosti koje imaju nizak učinak i stoga nisu obuhvaćene taksonomijom poduzeća mogu razmotriti primjenu relevantnih kriterija taksonomije za rješavanje preostalih učinaka, npr. ulaganjima u energetsku učinkovitost zgrada, mobilnost s niskom razinom emisija, razvojne tehnologije itd.

6.   Financijski instrumenti za prikupljanje financijskih sredstava za tranziciju

Ovaj se odjeljak odnosi na točku 8. Preporuke Komisije.

Kako bi prikupila sredstva za financiranje tranzicije, poduzeća mogu koristiti jedan financijski instrument za tranziciju ili kombinacije takvih financijskih instrumenata, kao što su posebne vrste zajmova ili izdanja na tržištu kapitala s posebnim obilježjima. Tablica 3 sadržava odgovarajuće primjere za to.

Tablica 3

Primjeri zajmova ili instrumenata tržišta kapitala za prikupljanje financijskih sredstava za tranziciju

Zeleni zajmovi i drugi zajmovi za održivost	1. Financiranje projekata ili ulaganja putem namjenskog zajma za tranziciju (unaprijed utvrđena namjena) kao što su zajmovi za modernizaciju imovine ili nova ulaganja kojima će se omogućiti proizvodnja s niskom razinom emisija ugljika ili znatno poboljšati okolišna učinkovitost. Na primjer: — zajmovi za financiranje tranzicijskih projekata koji imaju vjerodostojan plan tranzicije na temelju djelatnosti ili su dio vjerodostojnog plana tranzicije na razini subjekta (13), — zajmovi za financiranje ekonomskih djelatnosti prihvatljivih na temelju taksonomije i postizanje usklađenosti s taksonomijom tijekom razdoblja od pet (iznimno 10) godina, — vjerodostojni znanstveno utemeljeni ciljevi, ako je to razmjerno, koji su potkrijepljeni informacijama kojima se osigurava integritet, transparentnost i odgovornost, — zajmovi za financiranje drugih tranzicijskih ulaganja u djelatnosti iz točke 2.2. ove Preporuke, — utvrđivanje čvrstih pokazatelja okolišne učinkovitosti za financiranje korporativnih ulaganja koja su uključena u plan tranzicije. 2. Tražiti (korporativni) nenamjenski zajam povezan s poboljšanjima ukupne uspješnosti u pogledu održivosti u skladu s tranzicijom kako je definirano u točki 2.1. Na primjer: — zajmovi s ključnim ciljevima uspješnosti za financiranje ulaganja u tranziciju koji su u skladu sa znanstveno utemeljenim putovima tranzicije, — zajmovi s ključnim ciljevima uspješnosti za financiranje ulaganja u tranziciju koji se temelje na ukupnom postignutom udjelu usklađenosti s taksonomijom, — zajmovi za financiranje tranzicijskih ulaganja koji se temelje na vjerodostojnom planu tranzicije s ključnim ciljevima uspješnosti.
Zelene obveznice i druge obveznice za održivost	1. Razmotriti izdavanje obveznica za određenu svrhu tranzicije, uz dokazivanje namjene financiranja: na primjer, izdavanje obveznice u skladu s Uredbom o europskim zelenim obveznicama za financiranje tranzicijskog ulaganja u ekonomske djelatnosti prihvatljive u skladu s taksonomijom i postizanje usklađenosti s taksonomijom u roku od 5 (iznimno 10) godina. 2. Razmotriti izdavanje obveznice povezane s određenim ciljem uspješnosti tranzicije poduzeća (npr. obveznica za održivost) primjenom taksonomije, vjerodostojnih planova tranzicije na razini subjekta (14) i na razini djelatnosti ili vjerodostojnih znanstveno utemeljenih ciljeva, ako je to razmjerno, i: — utvrditi ključne ciljeve uspješnosti za financiranje materijalnih korporativnih ulaganja koja su uključena u plan tranzicije, — poduzeća se pozivaju da svoje zahtjeve za održivost u okviru obveznice za održivost vežu uz cilj povezan s taksonomijom ili referentnom vrijednošću EU-a za klimu, — to može uključivati financiranje tranzicijskih ulaganja definiranih s pomoću ciljeva koji se temelje na taksonomiji. 3. Razmotriti upotrebu obrasca za dobrovoljno objavljivanje informacije u skladu s Uredbom o europskim zelenim obveznicama kako bi se ulagateljima i financijskim posrednicima pružile standardizirane informacije o izdanjima obveznica koja nisu u skladu sa standardom za europske zelene obveznice.
Financiranje vlasničkim kapitalom	Ako su izdanja vlasničkih vrijednosnih papira primjeren financijski instrument, razmotriti primjenu kriterija tranzicije sličnih onima koji su prethodno navedeni za utvrđivanje ključnih ciljeva uspješnosti u pogledu održivosti.
Specijalizirano financiranje	Razmotriti specijalizirano financiranje, kao što su leasing, strukturirana financijska rješenja, financiranje projekata i instrumenti mješovitog financiranja, primjenom kriterija tranzicije sličnih onima koji su prethodno navedeni za utvrđivanje ključnih ciljeva uspješnosti u pogledu održivosti.

7.   Upotreba instrumenata Europske unije za održivo financiranje od strane financijskih posrednika i ulagatelja

Ovaj se odjeljak odnosi na točku 9. Preporuke Komisije.

Financijski posrednici i ulagatelji koji su spremni osigurati sredstva za financiranje tranzicije realnoga gospodarstva mogli bi upotrijebiti alate za održivo financiranje za određivanje ciljeva portfelja i utvrđivanje projekata ili poduzeća za financiranje tranzicije. Tablica 4 sadržava dodatne primjere za to.

Tablica 4

Kako upotrijebiti alate za održivo financiranje za određivanje ciljeva portfelja i utvrđivanje projekata ili poduzeća za financiranje tranzicije

Razmotriti primjenu metodologija dekarbonizacije referentnih vrijednosti EU-a za klimu za određivanje ciljeva tranzicije portfelja i utvrđivanje relevantnih poduzeća:	Primjena metodologija dekarbonizacije referentnih vrijednosti EU-a za klimu za određivanje ciljeva dekarbonizacije: Razmotriti primjenu referentnih vrijednosti EU-a za klimu za provedbu strategija dekarbonizacije i ulaganja u portfelj poduzeća s različitim klimatskim ciljevima i potrebama za financiranjem tranzicije. Izraditi financijske proizvode u skladu s metodologijama za navedene referentne vrijednosti (15). Administratori referentnih vrijednosti potiču se da razmotre ponderiranje poduzeća na temelju ciljeva dekarbonizacije koje su odredila. Razmotriti primjenu metodologija referentnih vrijednosti za sustavnu procjenu financijskih instrumenata i portfelja te osmisliti putove prema klimatskoj neutralnosti za portfelje s minimalnim standardima za godišnju dekarbonizaciju. Primjena metodologija referentnih vrijednosti EU-a za klimu za utvrđivanje poduzeća za kreditiranje ili ulaganje: Razmotriti primjenu referentnih vrijednosti EU-a za klimu ili drugih znanstveno utemeljenih okolišnih, socijalnih i upravljačkih referentnih vrijednosti za utvrđivanje poduzeća čija je tranzicija kompatibilna s prelaskom na održivo gospodarstvo. Razmotriti primjenu referentnih vrijednosti koje administratorima omogućuju da dodijele veći ponder poduzećima sa znanstveno utemeljenim putom i planom tranzicije. Financijski posrednici i ulagatelji mogu prema potrebi primijeniti kriterije isključenja iz metodologija referentnih vrijednosti EU-a za klimu kako bi isključili okolišno ili društveno štetne ekonomske djelatnosti ili proizvodne metode i one koje na drugi način nanose bitnu štetu bilo kojem klimatskom ili okolišnom cilju.
Razmotriti primjenu taksonomije za određivanje ciljeva na razini portfelja i utvrđivanje relevantnih poduzeća:	Primjena kriterija taksonomije za određivanje klimatskih i okolišnih ciljeva portfelja: Razmotriti primjenu kriterija taksonomije i objava za određivanje ciljeva i praćenje napretka na razini portfelja te, u slučaju vlasnika imovine, za cjelokupnu raspodjelu imovine. Razmotriti upotrebu objava informacija u skladu s taksonomijom za praćenje udjela ulaganja prihvatljivih u skladu s taksonomijom, udjela ulaganja usklađenih s taksonomijom i napretka u usklađivanju s kriterijima taksonomije. Ovisno o dostupnosti podataka, razmotriti primjenu omjera zelene imovine i omjera zelenih ulaganja na temelju taksonomije za određivanje sektorskih ciljeva na razini portfelja prema kojima prosjek portfelja može postupno napredovati tijekom tranzicije. Na primjer, banke mogu upotrijebiti omjer zelene imovine i apsolutne emisije ugljika u relevantnim portfeljima ili prosječnu energetsku učinkovitost hipotekarnog portfelja za utvrđivanje ciljeva smanjenja emisija ili cilja energetske učinkovitosti i ključnih etapa između njih. Razmotriti upotrebu udjela planiranih prihoda, kapitalnih rashoda ili operativnih rashoda povezanih s tranzicijom poduzeća koji će biti usklađeni s taksonomijom u roku od 5 (iznimno 10) godina (ali ne ispunjavaju uvjete iz Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 da bi odmah bili priznati kao kapitalni rashodi usklađeni s taksonomijom) kao budućeg ili planiranog omjera zelene imovine ako su potkrijepljeni vjerodostojnim planom tranzicije. Slični parametri mogli bi se osmisliti i za djelatnosti koje nisu prihvatljive u skladu s taksonomijom, a obuhvaćene su vjerodostojnim planom tranzicije. Upotreba objava informacija u skladu s taksonomijom za utvrđivanje poduzeća za kreditiranje ili ulaganje: Razmotriti upotrebu informacija koje poduzeća objavljuju u skladu s taksonomijom o prihodima, kapitalnim rashodima i, ako je to relevantno, operativnim rashodima prihvatljivima u skladu s taksonomijom i usklađenima s taksonomijom kako bi se dopunili korporativni podaci za utvrđivanje tranzicijskih projekata. Kad je riječ o projektima prihvatljivima u skladu s taksonomijom, razmotriti upotrebu obveznih i, ako su dostupne, dobrovoljnih informacija objavljenih u skladu s taksonomijom u korporativnim objavama ili planovima tranzicije na razini subjekta ili planovima tranzicije specifičnima za djelatnost kako bi se utvrdili projekti s ciljevima financiranja tranzicije u kojima su određeni ciljevi povezani sa sljedećim: — usklađivanje s taksonomijom, s ciljem ispunjavanja kriterija taksonomije u koracima ili tijekom određenog vremenskog razdoblja, — elementi kriterija taksonomije, kao što je nenanošenje bitne štete, kojima se osiguravaju znatna poboljšanja uspješnosti, — provjeriti jesu li uspostavljeni planovi tranzicije specifični za djelatnost kako bi se osiguralo da su ciljevi takvih projekata usklađeni s prelaskom na održivo gospodarstvo, — u slučaju ekonomskih djelatnosti koje nisu obuhvaćene delegiranim aktima donesenima na temelju Uredbe o taksonomiji, primijeniti načela iz članka 10. stavka 2. Uredbe o taksonomiji kao smjernicu za minimalne uvjete za djelatnost koja se razmatra za financiranje tranzicije.
Razmotriti upotrebu korporativnih objava na temelju Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti za odabir poduzeća sa specifičnim tranzicijskim ciljevima i potrebama:	Razmotriti upotrebu zajedničkih parametara u planovima tranzicije, i na razini subjekta i na razini djelatnosti, za sustavno utvrđivanje potreba za financiranjem tranzicije u određenim sektorima na temelju financijskih parametara i planova ulaganja o kojima trgovačka društva izvješćuju, na primjer: — ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova, za emisije iz opsega 1 i 2 te, u mjeri u kojoj je to moguće, materijalne emisije iz opsega 3, — usklađenost s taksonomijom i planovi usklađivanja za ekonomske djelatnosti u sektorima visokog učinka, — kapitalni rashodi za financiranje koraka tranzicije s upućivanjem na upotrijebljene ključne parametre održivosti (npr. kapitalni rashodi koji se temelje na taksonomiji), — vjerodostojnost ciljeva tranzicije na temelju mjera i poluga koje poduzeća planiraju primijeniti za postizanje ciljeva, kao i njihova ovisnost o vanjskim čimbenicima, (16) očekivani troškovi tranzicije, — tranzicijski rizici i način na koji potencijalni ciljevi tranzicije mogu s vremenom smanjiti takve rizike, — izloženost financijskim mogućnostima povezanima s klimom (npr. kao % ukupnog portfelja/aktivnosti provedbe ponude odnosno prodaje), — aktualno i planirano financiranje emisija po sektorima, geografskim područjima i vremenskim okvirima, — parametri za usklađivanje portfelja (npr. ponderirani prosječni intenzitet ugljika, implicirani porast temperature, financirane emisije u odnosu na uobičajenu znanstveno utemeljenu referentnu vrijednost). Razmotriti upotrebu objava o planovima tranzicije za utvrđivanje konkretnih poduzeća ili projekata s jasnim ciljevima dekarbonizacije koji trenutačno imaju visoke emisije, ali imaju vjerodostojne planove tranzicije za njihovo smanjenje tijekom vremena, što će omogućiti da se portfelj dekarbonizira istom brzinom kao i poduzeća u koja se ulaže. Razmotriti primjenu standarda i smjernica u okviru Direktive (EU) 2022/2464 i njezine provedbe (CSRD), ako su dostupni, kako bi se uzela u obzir klimatska i okolišna učinkovitost poduzeća, njegova polazna točka i individualni put tranzicije te dopunile objave o ciljevima tranzicije, planovima tranzicije i podaci iz financijskih izvještaja.
Razmotriti upotrebu objava i prospekata koji prate izdanja zelenih obveznica, obveznica za tranziciju i održivost te zelenih vlasničkih vrijednosnih papira i vlasničkih vrijednosnih papira za tranziciju i održivost:	Razmotriti upotrebu informacija koje pružaju izdavatelji zelenih obveznica, obveznica za održivost ili drugih obveznica s obilježjima financiranja tranzicije za odabir ulaganja s okolišnim integritetom i razinom ambicije koju ulagatelj traži. Razmotriti upotrebu visokog stupnja transparentnosti utvrđenog Uredbom o europskim zelenim obveznicama za odabir projekata za financiranje tranzicije u kojima je okolišni integritet osiguran taksonomijom. Povećanjem transparentnosti u pogledu namjene financiranja povećava se vjerodostojnost i pouzdanost takvih ulaganja, posebno ako su povezana s pragovima ili ciljevima održivosti koje je poduzeće utvrdilo i objavilo u svojim korporativnim objavama. Razmotriti mogućnost da se pri odabiru projekata za financiranje tranzicije usklađenih s prelaskom na održivo gospodarstvo upotrijebi visoki stupanj transparentnosti koji pružaju izdavatelji koji upotrebljavaju obrasce za dobrovoljno objavljivanje informacija namijenjene izdavateljima koji primjenjuju standarde različite od onih utvrđenih Uredbom o europskim zelenim obveznicama. Razmotriti upotrebu informacija o ciljevima tranzicije ili potrebama za financiranjem tranzicije iz prospekata za izdanja poduzeća u tranziciji kako bi se procijenili rizici za održivost i obilježja izdanja, zajedno s drugim financijskim rizicima i koristima projekta (17).

---

(1)  Preporuka Komisije za olakšavanje financiranja tranzicije prema održivom gospodarstvu (C(2023) 3844).

(2)  Pitanje održivosti materijalno je iz perspektive učinka ako se odnosi na materijalne stvarne ili potencijalne, pozitivne ili negativne učinke poduzeća na ljude ili okoliš u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Materijalno pitanje održivosti iz perspektive učinka uključuje učinke koje poduzeće uzrokuje ili im doprinosi i učinke koji su izravno povezani s poslovanjem, proizvodima i uslugama poduzeća u okviru njegovih poslovnih odnosa. Materijalna održivost mogla bi biti važna i iz financijske perspektive, primjerice ako se rizik za održivost ostvari zbog neupotrebljivosti imovine.

(3)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija, Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: Za čišću i konkurentniju Europu. COM(2020) 98 final.

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote. COM(2020) 380 final.

(5)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”. COM(2021) 400 final.

(6)  Komisijini putovi tranzicije za EU dostupni su na sljedećoj poveznici: https://single-market-economy.ec.europa.eu/industry/transition-pathways_en

(7)  Ovisnost poduzeća o vanjskim čimbenicima na različitim geografskim područjima u ostvarivanju njegova plana tranzicije na razini subjekta, npr. moguća buduća politika, tehnološka spremnost, društvena prihvatljivost, dostupnost resursa i fizički utjecaji na klimu na svim lokacijama na kojima posluje.

(8)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1818 оd 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu minimalnih standarda za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, članci 6.–12.

(9)  Minimalni zahtjevi navedeni su u člancima od 7. do 9. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 оd 17. srpnja 2020.

(10)  U skladu s delegiranim aktom o obvezi objavljivanja informacija u skladu s taksonomijom EU-a, rok za postizanje usklađenosti s taksonomijom može biti dulji od pet godina samo ako je to objektivno opravdano specifičnim obilježjima ekonomske djelatnosti i predmetne modernizacije, ali ne dulji od 10 godina.

(11)  Povezani kapitalni rashodi ne smatraju se usklađenima s taksonomijom, ali mogu biti važan korak na putu tranzicije prema višim razinama uspješnosti u pogledu održivosti.

(12)  Povezani kapitalni rashodi ne smatraju se usklađenima s taksonomijom, ali mogu biti važan korak na putu tranzicije prema višim razinama uspješnosti u pogledu održivosti.

(13)  U skladu s Direktivom (EU) 2022/2464 i njezinom provedbom (Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti).

(14)  U skladu s Direktivom (EU) 2022/2464 i njezinom provedbom (Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti).

(15)  Referentne vrijednosti podrazumijevaju osnovni zahtjev dekarbonizacije od 30 % za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i 50 % za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom, godišnji zahtjev dekarbonizacije od 7 %, uključenje emisija iz opsega 3, ograničenja u pogledu alokacije vlasničkih instrumenata kako bi zastupljenost sektora odgovarala glavnoj referentnoj vrijednosti (izbjegavanje sektorske pristranosti).

(16)  Npr. moguća buduća politika, tehnološka spremnost, društvena prihvatljivost, dostupnost resursa i fizički utjecaji na klimu na svim lokacijama na kojima posluje.

(17)  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) 2017/1129, (EU) br. 596/2014 i (EU) br. 600/2014 radi povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala u Uniji za poduzeća i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća (COM(2022) 762, final) doprinosi transparentnosti jer se u njemu zahtijeva uključivanje informacija o održivosti u prospekte za izdanja s tvrdnjom o održivosti.