Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32022R0615

    Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2022/615 od 5. travnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 radi povećanja predvidljivosti za države članice i razjašnjenja postupaka za rješavanje sporova pri stavljanju na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u

    ST/6769/2022/INIT

    SL L 115, 13.4.2022, p. 51–58 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/615/oj

    13.4.2022   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 115/51


    UREDBA VIJEĆA (EU, Euratom) 2022/615

    od 5. travnja 2022.

    o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 radi povećanja predvidljivosti za države članice i razjašnjenja postupaka za rješavanje sporova pri stavljanju na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 322. stavak 2.,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

    uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (1),

    budući da:

    (1)

    Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (2) čvrst je i stabilan temelj mehanike financiranja Unije, no potrebno je poboljšati odredbe o stavljanju na raspolaganje vlastitih sredstava kako bi se povećala predvidljivost za države članice i razjasnili postupci za rješavanje sporova.

    (2)

    Računima za vlastita sredstva koji su otvoreni u ime Komisije trenutačno upravljaju samo države članice. Bilo bi učinkovitije kad bi se broj bankovnih računa koji se upotrebljavaju za ubiranje vlastitih sredstava smanjio, što bi ujedno omogućilo primjenu zajedničkog pristupa upravljanju gotovinom. Kako bi se moderniziralo upravljanje računima za vlastita sredstva, Komisija bi trebala moći uspostaviti centralizirani račun za vlastita sredstva. Države članice trebale bi imati mogućnost da odaberu hoće li se služiti tim centraliziranim računom za vlastita sredstva ili računom koji je u ime Komisije otvoren pri njihovoj riznici ili nacionalnoj središnjoj banci. Kako bi se državama članicama omogućilo da donesu informiranu odluku, Komisija bi trebala izraditi detaljnu analizu troškova i koristi upotrebe centraliziranog računa za vlastita sredstva.

    (3)

    U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 609/2014 državama članicama nije dopušteno plaćati predujmove. Međutim, pojedine države članice u prošlosti su, prema dogovoru s Komisijom, svoje nacionalne doprinose plaćale unaprijed. U interesu pravne sigurnosti tom Uredbom bi trebalo predvidjeti da države članice imaju mogućnost plaćanja predujma na pojedinačnoj osnovi, pod uvjetom da unaprijed obavijeste Komisiju. Radi pravednosti, ako država članica iskoristi tu mogućnost, druge države članice ne bi trebale snositi nikakve troškove povezane s tim predujmom, kao što je negativna kamata.

    (4)

    Datum na koji države članice plaćaju usklađenja vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u iz prethodnih financijskih godina trebalo bi pomaknuti na ožujak sljedeće godine kako bi se povećala predvidljivost za nacionalne proračunske postupke. Datum na koji države članice plaćaju usklađenja trebao bi se primjenjivati i na iznose za koje je Komisija dostavila informacije prije stupanja na snagu ove Uredbe.

    (5)

    Kako bi se osigurao stabilan proračun potreban za financiranje ciljeva politike Unije, postupkom izračuna kamata trebalo bi se ponajprije osigurati da se vlastita sredstva na raspolaganje stavljaju pravodobno i u potpunosti.

    (6)

    Treba prilagoditi postojeći prag ispod kojeg se ne naplaćuju iznosi kamata. Iznos za koji se ne naplaćuju kamate stoga je potrebno povećati kako bi se poboljšala troškovna učinkovitost postupaka naplate.

    (7)

    Uredbom (EU, Euratom) br. 609/2014 povećanje kamata iznad osnovne stope ograničava se na 16 postotnih bodova. Međutim, to „ograničenje” na 16 postotnih bodova primjenjuje se samo na slučajeve koji su postali poznati nakon stupanja na snagu Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2016/804 (3). Slijedom toga, to ograničenje nije primjenjivo na slučajeve koji su već bili poznati prije stupanja na snagu Uredbe (EU, Euratom) 2016/804, a u kojima su u pitanju posebno visoki iznosi kamata, bez obzira na to jesu li o iznosu kamata već obaviještene države članice. U tim slučajevima države članice svejedno moraju platiti iznose kamata koji su neproporcionalni u odnosu na iznos dugovane glavnice. Kako bi se osigurala proporcionalnost sustava i istodobno zadržao učinak odvraćanja, povećanje kamata iznad osnovne stope trebalo bi dodatno ograničiti na 14 postotnih bodova. Kako bi se razjasnile i pojednostavnile odgovarajuće odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014, ograničenje povećanja na 14 postotnih bodova trebalo bi primijeniti na sve iznose kamata o kojima država članica nije obaviještena prije stupanja na snagu ove Uredbe.

    (8)

    U postojećem pravnom okviru u praksi se pokazalo da može biti teško utvrditi datum na koji je počela teći zatezna kamata uslijed poteškoća pri utvrđivanju točnog trenutka u kojem se može smatrati da su napori za povrat bili nedostatni. Radi pojednostavnjenja trebalo bi postojati „razdoblje odgode” od pet godina nakon datuma utvrđivanja iznosa, pod uvjetom da je iznos utvrđen, da je pravodobno knjižen na zasebne račune te se vodi na zasebnim računima u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 609/2014. U skladu s time kamata bi trebala početi teći tek nakon pet godina, dok bi se obveza za iznos glavnice trebala zadržati.

    (9)

    Kako bi se osiguralo pravedno postupanje u slučajevima kada se iznosi koji su jednaki utvrđenim pravima tradicionalnih vlastitih sredstava pokažu nenaplativima, države članice trebalo bi osloboditi obveze stavljanja na raspolaganje Komisiji iznosa koji su jednaki utvrđenim pravima tradicionalnih vlastitih sredstava ako država članica može dokazati da pogreška koju je država članica napravila nakon utvrđivanja prava nije utjecala na nenaplativost iznosa koji je jednak tim pravima. Primjeri takve pogreške mogli bi uključivati zakašnjelo knjiženje na zasebne račune ili nedostatke u postupku naplate.

    (10)

    Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014 sadržava samo jedan rok, prema kojem je Komisija dužna dotičnoj državi članici dostaviti svoje primjedbe na slučajeve otpisa o kojima je Komisija izvještena u roku od šest mjeseci od primitka izvješća te države članice. Kako bi se daljnji postupci na temelju izvješća o otpisu provodili pravodobno i na fleksibilniji način te kako bi se poduprla brza i potpuno transparentna procjena odluke države članice da ne stavi na raspolaganje nenaplativi iznos tradicionalnih vlastitih sredstava, trebalo bi prilagoditi postupovne rokove za Komisiju i države članice.

    (11)

    Kako bi se omogućio prekid razdoblja za kojeg se obračunavaju kamate, u slučaju neslaganja između država članica i Komisije, trebalo bi uvesti odredbe koje bi se uzele u obzir postojeća praksa plaćanja za koje je izražena rezerva, a odnose se na iznose vlastitih sredstava koja treba uplatiti u proračun Unije, što otvara mogućnost da se u skladu s člankom 268. i člankom 340. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) protiv Komisije pokrene postupak zbog neopravdanog obogaćenja.

    (12)

    U slučaju neslaganja između država članica i Komisije u pogledu stavljanja na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava, u Uredbi (EU, Euratom) br. 609/2014 trebalo bi predvidjeti postupak preispitivanja radi poboljšanja transparentnosti i razjašnjenja prava na obranu država članica. Na zahtjev dotične države članice, o ishodu postupka preispitivanja, kao i o trenutačnom stanju predmeta koji su u tijeku trebalo bi raspravljati s Komisijom na godišnjem sastanku. Navedeni sastanak trebao bi biti održan na primjereno visokoj razini predstavnika upravljanja kako bi se ponovno razmotrila ta stajališta i nastojalo spriječiti pokretanje mogućih postupaka zbog povrede, u skladu sa sudskom praksom Suda.

    (13)

    Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje postupka preispitivanja u okviru moguće revizije Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 ili najkasnije do kraja 2026. te bi trebala posebice procijeniti mogućnosti pojednostavnjenja postupka preispitivanja, koji bi se, ako je primjereno, mogao zaključiti odlukom Komisije.

    (14)

    Članke 6. i 10.a Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 trebalo bi prilagoditi tako da se izbriše upućivanje na korekciju proračunskih neravnoteža odobrenu Ujedinjenoj Kraljevini, a Njemačka uvrsti kao korisnica korekcija paušalnih iznosa u skladu s Odlukom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (4).

    (15)

    U skladu s načelima bolje regulative, usporedno postojanje nekoliko uredaba o stavljanju na raspolaganje trebalo bi biti samo privremeno i takvi bi se pravni akti trebali što je prije moguće spojiti u jedinstvenu uredbu.

    (16)

    Uredbu (EU, Euratom) br. 609/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

    DONIJELO JE OVU UREDBU:

    Članak 1.

    Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014 mijenja se kako slijedi:

    1.

    u članku 6. stavku 3. trećem podstavku uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

    „Međutim, vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i vlastita sredstva koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva, evidentira se u računovodstvenoj dokumentaciji kako je utvrđeno u prvom podstavku kako slijedi:”;

    2.

    članak 9. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   U skladu s postupkom utvrđenim u člancima 10., 10.a i 10.b, svaka država članica odobrava iznos vlastitih sredstva na račun koji je dobrovoljno odabrala među sljedećima:

    (a)

    računom otvorenim u ime Komisije pri riznici države članice,

    (b)

    računom otvorenim u ime Komisije pri nacionalnoj središnjoj banci; ili

    (c)

    središnjim računom koji je Komisija u tu svrhu otvorila u javnoj financijskoj instituciji po vlastitom izboru.

    Podložno primjeni negativnih kamata kako je navedeno u trećem i četvrtom podstavku, kako je primjenjivo, taj se račun može teretiti samo po nalogu Komisije.

    Računi iz prvog podstavka točaka (a) i (b) vode se u nacionalnoj valuti te bez bilo kakve naknada ili kamata. Ako se na te račune primjenjuju negativne kamate, dotična država članica na račun odobrava iznos koji odgovara primijenjenim negativnim kamatama, najkasnije prvog radnog dana drugog mjeseca koji slijedi primjenu negativnih kamata.

    Države članice na račun iz prvog podstavka točke (c) odobravaju iznose u svojoj nacionalnoj valuti. Ako se na središnji račun primjenjuju negativne kamate, dotična država članica na središnji račun odobrava iznos koji odgovara njezinu udjelu vlastitih sredstava koji se odobrava na taj račun, najkasnije prvog radnog dana drugog mjeseca koji slijedi primjenu negativnih kamata.

    Komisija provodi svoje aktivnosti upravljanja gotovinom na računima iz prvog podstavka u skladu s člankom 14. stavkom 4. prvim podstavkom.

    Komisija bez nepotrebne odgode izrađuje detaljnu analizu troškova i koristi upotrebe računa iz prvog podstavka točke (c) te izvješćuje Vijeće o provedbi središnjeg računa u roku od tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe.”;

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „2.a   Komisija svakog mjeseca državama članicama elektroničkim putem dostavlja prognozu potreba za gotovinskim sredstvima za sljedeća četiri mjeseca.”;

    3.

    članak 10.a zamjenjuje se sljedećim:

    „Članak 10.a

    Stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u

    1.   Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i vlastita sredstva koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva, knjiže se prvog radnog dana svakog mjeseca. Iznosi koji se knjiže predstavljaju jednu dvanaestinu odgovarajućih ukupnih iznosa u proračunu, preračunano u nacionalne valute prema deviznom tečaju koji je važio posljednjeg dana kotacije u kalendarskoj godini koja prethodi proračunskoj godini, kako je objavljen u Službenom listu Europske unije, seriji C.

    2.   Za posebne potrebe plaćanja rashoda Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i naknadnog relevantnog zakonodavstva Unije te ovisno o stanju gotovine u Uniji, Komisija može pozvati države članice da u prvom tromjesečju financijske godine najviše dva mjeseca unaprijed knjiže jednu dvanaestinu ili dio jedne dvanaestine iznosa predviđenih u proračunu za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i vlastita sredstva koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva.

    Podložno trećem podstavku, Komisija može, za posebne potrebe plaćanja rashoda europskih strukturnih i investicijskih fondova na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) i naknadnog relevantnog zakonodavstva Unije te ovisno o stanju gotovine u Uniji, pozvati države članice da u prvih šest mjeseci financijske godine unaprijed dodatno knjiže najviše do polovice jedne dvanaestine iznosa predviđenih u proračunu za vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i za vlastita sredstva koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta sredstva.

    Ukupni iznos knjiženja unaprijed u istom mjesecu na koje Komisija može pozvati države članice u skladu s prvim i drugim podstavkom ni u kojem slučaju ne premašuje iznos koji odgovara dvjema dodatnim dvanaestinama.

    Nakon prvih šest mjeseci iznos zatraženog mjesečnog knjiženja ne smije premašiti jednu dvanaestinu vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te istodobno mora ostati u granicama iznosa uknjiženih u proračunu za tu svrhu.

    Komisija o tome unaprijed obavješćuje države članice, a najkasnije dva tjedna prije zatraženog knjiženja na temelju prvog i drugog podstavka.

    Komisija o svojoj namjeri da zatraži takvo knjiženje obavješćuje države članice dovoljno unaprijed, a najkasnije šest tjedana prije zatraženog knjiženja na temelju drugog podstavka.

    Na ta knjiženja koja se provode unaprijed primjenjuju se stavak 4. koji se odnosi na iznos koji se knjiži u siječnju svake godine te stavak 5. koji se primjenjuje ako proračun nije konačno donesen prije početka financijske godine.

    Države članice mogu u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima zatražiti odobrenje Komisije da vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i BND-u stavi na raspolaganje unaprijed, posebno u kontekstu izmjena proračuna na kraju godine, uzimajući u obzir učinak bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj na ta vlastita sredstva. Svako plaćanje predujma mora biti popraćeno prethodnom obavijesti najmanje sedam radnih dana prije te dotična država članica zahtjev mora propisno opravdati. Komisija procjenjuje zahtjev uzimajući u obzir stanje gotovine i potrebe za likvidnošću Komisije. Država članica može izvršiti plaćanje predujma tek nakon što Komisija to odobri. Sve dodatne troškove povezane sa stavljanjem na raspolaganje unaprijed vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u mora snositi država članica koja to zahtijeva.

    3.   Svaka promjena jedinstvene stope vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u, stope vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u i financiranja bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj iziskuje konačno donošenje izmjene proračuna te ima za posljedicu ponovna usklađenja iznosa dvanaestina koji su knjiženi od početka financijske godine.

    Ta ponovna usklađenja provode se prilikom prvog knjiženja nakon konačnog donošenja izmjene proračuna ako je ona donesena prije šesnaestog dana u mjesecu. U suprotnom ta ponovna usklađenja se provode prilikom drugog knjiženja nakon konačnog donošenja. Odstupajući od članka 10. Financijske uredbe, ta se ponovna usklađenja knjiže na računima za onu financijsku godinu na koju se odnosi dotična izmjena proračuna.

    4.   Izračun dvanaestina za siječanj svake financijske godine temelji se na iznosima utvrđenima u nacrtu proračuna iz članka 314. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i preračunava se u nacionalne valute prema deviznom tečaju koji vrijedi prvog dana kotacije nakon 15. prosinca kalendarske godine koja prethodi proračunskoj godini. Usklađenje se provodi pri knjiženju za sljedeći mjesec.

    5.   Ako nije došlo do konačnog donošenja proračuna najkasnije dva tjedna prije knjiženja za siječanj sljedeće financijske godine, države članice prvog radnog dana svakog mjeseca, uključujući siječanj, knjiže jednu dvanaestinu iznosa vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u, uzimajući u obzir učinak koji na ta sredstva ima bruto smanjenje odobreno Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj, iz posljednjeg konačno donesenog proračuna. Usklađenje se provodi prvog datuma dospijeća nakon konačnog donošenja proračuna ako je proračun donesen prije šesnaestog dana u mjesecu. U suprotnom se usklađenje provodi drugog datuma dospijeća nakon konačnog donošenja proračuna.

    6.   Nema naknadne revizije financiranja bruto smanjenja odobrenog Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj u slučaju promjena podataka o BND-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća (*3).

    (*1)  Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.)."

    (*2)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.)."

    (*3)  Uredba (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 (Uredba o BND-u) (SL L 91, 29.3.2019., str. 19.).”;"

    4.

    u članku 10.b stavak 5. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „Komisija obavješćuje države članice o iznosima koji proizlaze iz tog izračuna do 1. veljače godine koja slijedi nakon godine u kojoj su dostavljeni podaci za usklađenja. Svaka država članica knjiži neto iznos na račun iz članka 9. stavka 1. prvog radnog dana u ožujku godine koja slijedi nakon godine u kojoj je Komisija obavijestila države članice o iznosima koji proizlaze iz izračuna.

    Rok u kojem države članice moraju platiti usklađenja primjenjuje se i na iznose za koje je Komisija dostavila informacije prije 3. svibnja 2022.”;

    5.

    članak 12. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u stavku 1. dodaju se sljedeći podstavci:

    „Za tradicionalna vlastita sredstva iz članka 2. stavka 1. točke (a) Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (*4) kamate dospijevaju za razdoblje koje počinje u trenutku kada je iznos trebao biti stavljen na raspolaganje i traje do trenutka kada je iznos stvarno uplaćen na račun Komisije iz članka 9.

    Ne dovodeći u pitanje članak 13. stavak 1. i pod uvjetom da je iznos utvrđen na temelju članka 2. pravodobno knjižen na zasebni račun na temelju članka 6. te se vodi na zasebnim računima u skladu s člankom 13. stavkom 2., kamate ne dospijevaju za razdoblje od pet godina od datuma utvrđivanja iznosa.

    U slučaju upravnog ili sudskog žalbenog postupka, razdoblje od pet godina počinje teći nakon što je konačna odluka donesena, priopćena ili objavljena. Ako su primljena djelomična plaćanja, rok od pet godina počinje teći najkasnije od dana posljednjeg plaćanja, ako time dug nije poravnan.

    (*4)  Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).”;"

    (b)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Iznosi kamata niži od 1 000 EUR ne naplaćuju se.”;

    (c)

    u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „Ukupno povećanje na temelju prvog i drugog podstavka ne smije premašiti 14 postotnih bodova. Ograničenje povećanja na 14 postotnih bodova primjenjuje se na svaki slučaj za koji iznos kamate državi članici nije priopćen prije 3. svibnja 2022. Uvećana stopa primjenjuje se za cijelo razdoblje kašnjenja iz stavka 1.”;

    (d)

    u stavku 5. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „Ukupno povećanje na temelju prvog i drugog podstavka ne smije premašiti 14 postotnih bodova. Ograničenje povećanja na 14 postotnih bodova primjenjuje se na svaki slučaj za koji iznos kamate dotičnoj državi članici nije priopćen prije 3. svibnja 2022. Uvećana stopa primjenjuje se za cijelo razdoblje kašnjenja iz stavka 1.”;

    6.

    članak 13. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u stavku 2. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

    „Države članice također se oslobađaju obveze stavljanja na raspolaganje Komisiji iznosa koji su jednaki pravima utvrđenim u članku 2. ako dokažu da pogreška koju je država članica napravila nakon utvrđivanja tih prava, poput onih koje su dovele do zakašnjelog knjiženja na zasebne račune, nije utjecala na nenaplativost iznosa koji je jednak pravima iz članka 2.”;

    (b)

    u stavku 2. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „Ako su primljena djelomična plaćanja, rok od pet godina počinje teći najkasnije od dana posljednjeg plaćanja, ako time dug nije poravnan.”;

    (c)

    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   U roku od tri mjeseca od primitka izvješća iz stavka 3., Komisija priopćava svoje primjedbe dotičnoj državi članici. Komisija taj rok može produljiti jedanput, za još tri mjeseca, i o tome obavijestiti dotičnu državu članicu.

    Komisija može zatražiti dodatne informacije. U takvim slučajevima rok iz prvog podstavka počinje teći od dana primitka zatraženih dodatnih informacija. Dotična država članica dostavlja dodatne informacije u roku od tri mjeseca. Na zahtjev dotične države članice taj rok produljuje se jedanput, za još tri mjeseca.

    Ako dotična država članica ne može dostaviti dodatne informacije koje zatraži Komisija, o tome može obavijestiti Komisiju. Komisija zatim, u roku od tri mjeseca od datuma primitka te obavijesti, dostavlja svoje konačne primjedbe na temelju dostupnih informacija. Komisija taj rok može produljiti jedanput, za još tri mjeseca, i o tome obavijestiti dotičnu državu članicu.”;

    (d)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „5.   Ako se država članica i Komisija ne mogu usuglasiti o razlozima iz stavka 2., država članica može od Komisije zatražiti da preispita svoje primjedbe u skladu s člankom 13.b.”;

    7.

    umeće se sljedeće poglavlje:

    „POGLAVLJE III.a

    PLAĆANJE ZA KOJE JE IZRAŽENA REZERVA I POSTUPAK PREISPITIVANJA

    Članak 13.a

    Plaćanje za koje je izražena rezerva

    1.   U slučaju neslaganja između države članice i Komisije u vezi s iznosima tradicionalnih vlastitih sredstava koje treba uplatiti u proračun Unije ili u vezi s iznosima PDV-a koji podliježu mjerama iz članka 12. stavka 2. točke (c), država članica pri plaćanju spornog iznosa može izraziti rezervu u pogledu stajališta Komisije.

    Države članice dostavljaju informacije o tim rezervama, i to za iznose koji se odnose na tradicionalna vlastita sredstva zajedno sa svojim mjesečnim izvješćem iz članka 6. stavka 4., i za iznose koji se odnose na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u zajedno sa svojim izvješćem iz članka 10.b stavka 1. Države članice obavješćuju Komisiju o povlačenju rezervi što je prije moguće.

    2.   Ako se neslaganje iz prvog stavka riješi u korist države članice, Komisija toj državi članici odobrava da od svojeg sljedećeg ili sljedećih plaćanja vlastitih sredstava odbije plaćeni iznos.

    3.   Knjiženjem plaćanja za koje je izražena rezerva na račun na temelju članka 9. prekida se razdoblje za koje se obračunavaju kamate, kako je navedeno u članku 12.

    4.   Do kraja rujna svake godine Komisija dostavlja godišnju informativnu napomenu s pregledom ukupnog uplaćenog iznosa za koji je izražena rezerva i ukupnog iznosa rezervi koje su povučene tijekom prethodne godine.

    Članak 13.b

    Postupak preispitivanja

    1.   U slučaju neslaganja između države članice i Komisije u vezi s iznosima tradicionalnih vlastitih sredstava koje treba uplatiti u proračun Unije, država članica može od Komisije zahtijevati da preispita svoju procjenu u roku od šest mjeseci od njezina primitka. U takvom zahtjevu se navode razlozi za zatraženo preispitivanje te dokazi i popratni dokumenti na kojima se zahtjev temelji. Zahtjev i naknadni postupak ne mijenjaju obvezu država članica da vlastita sredstva kad dospiju stave na raspolaganje proračunu Unije.

    2.   Komisija dotičnoj državi članici dostavlja svoje primjedbe o razlozima navedenima u zahtjevu u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 1. U propisno opravdanim slučajevima Komisija taj rok može produljiti jedanput, za još tri mjeseca, i o tome obavijestiti dotičnu državu članicu.

    3.   Ako Komisija smatra potrebnim zatražiti dodatne informacije, rok iz stavka 2. počinje teći od dana primitka zatraženih dodatnih informacija. Dotična država članica dostavlja dodatne informacije u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva Komisije za dodatnim informacijama. Na zahtjev dotične države članice Komisija taj rok produžuje jedanput, za još tri mjeseca.

    4.   Ako država članica ne može dostaviti dodatne informacije, o tome može obavijestiti Komisiju. Komisija zatim dostavlja svoje primjedbe na temelju dostupnih informacija. U tom slučaju rok iz stavka 2. počinje teći od dana primitka te obavijesti.

    5.   Postupak preispitivanja završava najkasnije dvije godine nakon što je država članica poslala svoj zahtjev za preispitivanje iz stavka 1.

    6.   Država članica može jedanput godišnje zatražiti sastanak na visokoj razini s Komisijom kako bi se raspravilo o trenutačnom stanju predmeta koji su predmetom postupka preispitivanja ili su bili predmetom postupka preispitivanja i kako bi ih se proučilo u svrhu ponovnog razmatranja stajalištâ i nastojanja da se postigne dogovor.

    7.   U okviru moguće revizije ove Uredbe ili najkasnije do kraja 2026., Komisija provodi procjenu funkcioniranja postupka preispitivanja iz ovog članka. Ta procjena uključuje savjetovanja s državama članicama i uzima u obzir njihove nalaze i stajališta. Komisija, prema potrebi, podnosi prijedloge s ciljem poboljšanja funkcioniranja postupka preispitivanja.”.

    Članak 2.

    Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Luxembourgu 5. travnja 2022.

    Za Vijeće

    Predsjednik

    B. LE MAIRE


    (1)  SL C 402 I, 5.10.2021., str. 1.

    (2)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 od 26. svibnja 2014. o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 168, 7.6.2014., str. 39.).

    (3)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2016/804 od 17. svibnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 132, 21.5.2016., str. 85.).

    (4)  Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).


    Top