(1)

Poštena i pravedna tranzicija prema klimatski neutralnoj Uniji do 2050. ključna je za europski zeleni plan te energetske i klimatske ciljeve EU-a do 2030. Zakonodavni paketi za provedbu europskog zelenog plana, predstavljeni u srpnju i prosincu 2021., snažno su usmjereni na rješavanje problema energetskog siromaštva i zaštitu ugroženih skupina. Osim toga, val obnove (1), velika inicijativa osmišljena za poticanje strukturne obnove privatnih i javnih zgrada, također je usmjeren na rješavanje problema energetskog siromaštva. U tom je kontekstu Komisija pokrenula inicijativu za cjenovno pristupačno stanovanje za obnovu 100 oglednih socijalnih i cjenovno pristupačnih stambenih četvrti te je donesena Preporuka Komisije o energetskom siromaštvu (2) 2020. kako bi se pridonijelo iskorjenjivanju energetskog siromaštva „suzbijanjem njegovih temeljnih uzroka” i promicale energetski učinkovite strategije obnove kojima će se poboljšati kvaliteta života građana EU-a.

(2)

Energetsko siromaštvo je koncept koji je konsolidiran i u zakonodavnom paketu „Čista energija za sve Europljane” jer se njime potrošači stavljaju u središte pravedne energetske tranzicije te se pruža nekoliko ciljanih mjera za rješavanje specifičnih slabosti s pomoću energetskog zakonodavstva.

(3)

Pristup energetskim uslugama ključan je za socijalnu uključenost. U europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički potpisali 17. studenoga 2017., energija se navodi kao jedna od osnovnih usluga (3) kojoj svatko ima pravo pristupa. Potpora pristupu takvim uslugama mora biti dostupna onima kojima je potrebna (4). U Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava (5) utvrđuju se konkretne mjere za ostvarenje 20 načela stupa socijalnih prava, uključujući konkretne inicijative za 2022. kojima će se pridonijeti i borbi protiv energetskog siromaštva.

(4)

Donošenjem Preporuke o energetskom siromaštvu i pratećeg radnog dokumenta službi Komisija je ispunila i svoju obvezu pružanja okvirnih smjernica o odgovarajućim pokazateljima za mjerenje energetskog siromaštva i o definiciji „znatnog broja energetski siromašnih kućanstava” kako je propisano Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Uredba o upravljanju”) i preinačenom Direktivom o električnoj energiji. Također se naglašava važnost politika povezanih s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i dugoročnim strategijama obnove za rješavanje tih problema. Skupina će se nadovezati na rad Energetskog foruma građana i Opservatorija EU-a za energetsko siromaštvo.

(5)

Standardne definicije energetskog siromaštva i ugroženih potrošača još se izrađuju. Države članice stoga određuju vlastite kriterije u skladu s nacionalnim i lokalnim kontekstom. Rad država članica na smanjenju siromaštva općenito je priznat kao jednako vrijedan doprinos. Smjernice Komisije o energetskom siromaštvu (7) moraju se uzeti u obzir pri provedbi i ažuriranju nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.

(6)

Člankom 28. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i člankom 3. stavkom 3. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) od država članica zahtijeva se da definiraju pojam ugroženih kupaca, koji se može odnositi na energetsko siromaštvo i, među ostalim, na zabranu isključivanja električne energije takvim kupcima u kritičnim vremenima. Koncept ugroženih kupaca može uključivati razine prihoda, udio rashoda za energiju u okviru raspoloživog dohotka, energetsku učinkovitost domova, kritičnu ovisnost o električnoj opremi iz zdravstvenih razloga, dob ili druge kriterije. Od država članica zahtijeva se da poduzimaju odgovarajuće mjere radi zaštite kupaca i posebno osiguravaju postojanje prikladnih zaštitnih mjera radi zaštite ugroženih kupaca.

(7)

Prema članku 29. preinačene Direktive (EU) 2019/944 o električnoj energiji države članice dužne su procijeniti broj kućanstava u energetskom siromaštvu te utvrditi i objaviti kriterije na temelju kojih je izrađena ta procjena. U slučaju većeg broja takvih kućanstava države članice u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima moraju navesti okvirni cilj za smanjenje energetskog siromaštva, vremenski okvir te sažetak relevantnih politika i mjerenja. Zatim se od njih zahtijeva da izvijeste Komisiju, u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, o napretku koji ostvare prema cilju smanjenja broja energetski siromašnih kućanstava. Slično tome, člankom 3. stavkom 4. Direktive 2009/73/EZ od država članica zahtijeva se da poduzmu odgovarajuće mjere za rješavanje problema energetskog siromaštva.

(8)

Sve inicijative u okviru paketa „Spremni za 55 %” za provedbu klimatskih i energetskih ciljeva EU-a do 2030. dosljedno su osmišljene kako bi se ostvarile sinergije, ublažili potencijalno negativni distribucijski učinci, među ostalim među državama članicama, posebno među najugroženijima i energetski siromašnima (prijedlog preinake Direktive o energetskoj učinkovitosti, prijedlog za Socijalni fond za klimatsku politiku, prijedlog preinake Direktive o oporezivanju energije, prijedlog preinake Direktive o energetskim svojstvima zgrada, Paket o vodiku i dekarbonizaciji plina, Prijedlog preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti). Kako bi što više poduprla države članice, Komisija je donijela Preporuku (10) sa smjernicama i primjerima za provedbu načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” pri donošenju odluka u energetskom sektoru i drugim područjima.

(9)

Razmjena najboljih praksi i povećanje koordinacije mjera politike među državama članicama kako bi se pružila potpora ugroženim, financijski slabim kućanstvima ili onima pogođenima energetskim siromaštvom te drugi uključeni dionici i Komisija ključni su za jačanje nastojanja i obveza za ostvarenje poštenog i pravednog europskog zelenog plana. Stoga bi trebalo osnovati Koordinacijsku skupinu za energetsko siromaštvo i ugrožene potrošače.

(10)

Opća misija Koordinacijske skupine za energetsko siromaštvo i ugrožene potrošače trebala bi biti pružanje potrebnog stručnog znanja o politikama Komisiji i državama članicama za inicijative usmjerene na utvrđivanje, podupiranje i zaštitu najugroženijih potrošača, uz istodobno očuvanje i unaprjeđenje dobrog funkcioniranja unutarnjeg energetskog tržišta. Ta bi se skupina trebala povezati s relevantnim pripremnim tijelima Vijeća, kao što je Odbor za socijalnu zaštitu, posebno u pogledu učinka politika na ugrožena kućanstva i kućanstva s niskim primanjima te uloge socijalnih politika u rješavanju problema energetskog siromaštva.

(11)

Skupinu bi trebala činiti nadležna tijela država članica. Trebalo bi utvrditi pravila za članove Skupine o objavljivanju informacija,