This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32021H0319(01)
Council Recommendation of 12 March 2021 on Roma equality, inclusion and participation 2021/C 93/01
Preporuka Vijeća od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma 2021/C 93/01
Preporuka Vijeća od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma 2021/C 93/01
ST/6070/2021/INIT
SL C 93, 19.3.2021, p. 1–14
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
19.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 93/1 |
PREPORUKA VIJEĆA
od 12. ožujka 2021.
o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma
(2021/C 93/01)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292. u vezi s člankom 19. stavkom 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Direktivom Vijeća 2000/43/EZ (1) utvrđuje se okvir za borbu protiv diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla u cijeloj Uniji s obzirom na zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu zaštitu, uključujući socijalnu sigurnost i zdravstvenu zaštitu, socijalne pogodnosti i pristup robi i uslugama te pružanje robe i usluga, uključujući one u području stanovanja. Jedna je od svrha ove Preporuke doprinijeti djelotvornoj provedbi te direktive, ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica. |
(2) |
Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP (2) obvezuje se države članice da kriminaliziraju javno poticanje na nasilje ili mržnju na temelju rase, boje kože, vjeroispovijesti, podrijetla ili nacionalnog ili etničkog podrijetla te da osiguraju da se rasistička i ksenofobična motivacija smatra otegotnom okolnošću ili da je nacionalni sudovi takvu motivaciju uzimaju u obzir prilikom određivanja kazni. Ova je Preporuka osmišljena kako bi se ojačale mjere poduzete protiv govora mržnje, zločina iz mržnje i nasilja prema Romima. U skladu s Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3), cilj je ove Preporuke isto tako promicanje potpore Romima koji su žrtve takvih kaznenih djela. |
(3) |
U europskom stupu socijalnih prava navedena su načela i prava kojima se cilj potpora i povećanje socijalne pravednosti, bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenja, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju. Univerzalne mjere dopunjene ciljanim mjerama za zaštitu i potporu skupina koje su izložene visokom riziku od diskriminacije ili socijalne isključenosti poput onih utvrđenih u ovoj Preporuci ključne su za provedbu načelâ stupa socijalnih prava. Ostvarenje stupa zajednička je politička obveza i odgovornost. Trebao bi se provesti i na razini Unije i na razini država članica u skladu s njihovim nadležnostima, uzimajući u obzir različita socioekonomska okruženja i raznolikost nacionalnih sustava, uključujući ulogu socijalnih partnera, te poštujući u potpunosti načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. |
(4) |
Ovom se Preporukom doprinosi i održivom razvoju jednakih i uključivih demokratskih društava u skladu s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. |
(5) |
Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću podnijela Prijedlog uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021.–2027. te prijedloge za Europski socijalni fond plus za razdoblje 2021.–2027. („ESF+ za razdoblje 2021.–2027.”), Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond za razdoblje 2021.–2027. Ti prijedlozi upućuju na jednakost i nediskriminaciju kao horizontalna načela kojih se treba pridržavati u provedbi tih fondova. Prijedlogom za ESF+ za razdoblje 2021.–2027. posebno se poziva države članice i Komisiju da osiguraju jednakost i nediskriminaciju u provedbi programâ Unije te upućuje na promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja i uključivanje marginaliziranih zajednica poput Roma, što je povezano s uvjetima koji omogućuju provedbu nacionalnog strateškog okvira za Rome. U očekivanju donošenja tih prijedloga ovom se Preporukom doprinosi njihovoj djelotvornoj budućoj provedbi. |
(6) |
Komunikacija Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljena „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” („strategija Europa 2020.”) dala je znatan poticaj borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti postavljanjem zajedničkih europskih ciljeva za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te povećanje ostvarene razine školovanja i zaposlenosti. Ti se ciljevi ne mogu postići bez poboljšanja jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma, za što se ovom Preporukom pružaju posebne smjernice. |
(7) |
Vijeće je 19. svibnja 2011. potvrdilo komunikaciju Komisije od 5. travnja 2011. naslovljenu „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” kojom se države članice potiču da na sveobuhvatan način unaprijede socijalno i ekonomsko uključivanje Roma i kojom se utvrđuju ciljevi u području obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene skrbi i stanovanja. Unatoč ograničenjima u početnoj fazi izrade, Okvir EU-a je ostvario važnu dodanu vrijednost na koju se nadovezuje ova Preporuka, među ostalim uključivanjem iskustava stečenih iz provedbe okvira. |
(8) |
Preporuka Vijeća od 9. prosinca 2013. (4) osmišljena je da se njome ojačaju nacionalne mjere integracije Roma. U njoj Vijeće poziva države članice da jednom godišnje obavješćuju Komisiju o svim mjerama poduzetima u skladu s tom preporukom te o svakom napretku u provedbi svojih nacionalnih strategija integracije Roma. Ova se Preporuka nadovezuje na to iskustvo te se njome preispituju i proširuju mjere koje treba poduzeti. |
(9) |
U svojim zaključcima od 8. prosinca 2016. naslovljenima „Ubrzavanje procesa integracije Roma” Vijeće poziva Komisiju da sredinom provedbenog razdoblja provede procjenu Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma za 2020. („detaljna procjena”) te da na temelju toga predloži inicijativu za razdoblje nakon 2020. Iako je provedenom detaljnom procjenom potvrđena dodana vrijednost Okvira, zabilježeno je da se Romi u Europi i dalje suočavaju s diskriminacijom te socijalnom i gospodarskom isključenošću. |
(10) |
Detaljna procjena i zaključci koje su iz nje izveli Vijeće, Europski parlament te nekoliko europskih i nacionalnih organizacija civilnog društva ukazuju na potrebu za obnovljenom i snažnijom obvezom postizanja jednakosti i uključenosti Roma. Tom bi se obvezom trebala osigurati posebna usredotočenost na nediskriminaciju, među ostalim borbom protiv antiromizma – posebnog oblika rasizma prema Romima – kao i usredotočenost na četiri područja socioekonomskog uključivanja, a to su obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Ona bi isto tako trebala odražavati potrebe posebnih skupina i raznolikost romskog stanovništva; uključiti Rome u izradu, provedbu, praćenje i evaluaciju strategija za jednakost i uključivanje Roma; poboljšati određivanje ciljeva, prikupljanje podataka, praćenje i izvješćivanje; te osigurati da glavne politike budu osjetljivije u pogledu jednakosti i uključivanja Roma. Pri izradi mjera posebnu pozornost trebalo bi posvetiti rodnoj perspektivi. |
(11) |
Ova se Preporuka isto tako nadovezuje na različite rezultate koji su prethodno navedeni u relevantnim rezolucijama Europskog parlamenta od 15. travnja 2015. i 12. veljače 2019., u zaključcima Vijeća od 8. prosinca 2016. i u godišnjim izvješćima Komisije počevši od 2013. |
(12) |
Nakon „Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.”, Komisija je 7. listopada 2020. donijela paket koji sadržava prijedlog za ovu Preporuku i komunikaciju naslovljenu „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” („Komunikacija od 7. listopada 2020.”). Komunikacijom od 7. listopada 2020. utvrđuju se ciljevi i, kada je to relevantno, podciljevi, na razini EU-a i minimalne obveze za sve države članice, koje se mogu dopuniti nacionalnim nastojanjima i potporom Unije, ovisno o nacionalnom kontekstu i brojnosti romskog stanovništva. Najnoviji podaci pokazuju da 60 % Europljana još smatra da je diskriminacija Roma rasprostranjena u njihovoj zemlji, dok se više od 60 % Europljana slaže s time da bi društvo moglo imati koristi od bolje integracije Roma (5). Glavni je cilj ove Preporuke pomoć pri promicanju jednakosti i suzbijanju isključenosti Roma, uz njihovo aktivno sudjelovanje. |
(13) |
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 isključene romske zajednice i one u nepovoljnom položaju bile su izložene ozbiljnim negativnim utjecajima na zdravlje i socioekonomskim utjecajima, što može dovesti do daljnjeg pogoršanja postojećih nejednakosti i do rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. Ovom se Preporukom zalaže za smanjenje strukturnih nejednakosti s kojima se suočavaju Romi rješavanjem, ako je to relevantno, pitanja ograničenog pristupa Roma vodi sigurnoj za piće, sanitarnoj infrastrukturi i uslugama zdravstvene skrbi, uključujući usluge cijepljenja, te nedostatka objekata i digitalnih vještina koji bi Romima omogućili aktivno sudjelovanje u društvu, među ostalim u obrazovanju na daljinu, kao i uklanjanjem visoke razine ekonomske nesigurnosti, prenapučenih kućanstava te segregiranih naselja ili kampova. |
(14) |
U kontekstu rastućeg populizma i rasizma unutar Unije (6), potrebno se usredotočiti na suzbijanje i sprečavanje diskriminacije, među ostalim borbom protiv antiromizma, koji je temeljni uzrok diskriminacije i isključenosti te ih pogoršava. To se stoga potvrđuje u Akcijskom planu EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025. od 18. rujna 2020., u kojem se utvrđuje niz konkretnih djelovanja za suzbijanje rasizma. Antiromizam je neuobičajeno raširen (7) oblik rasizma, koji potječe od načina na koji većinsko društvo gleda na osobe koje smatra „ciganima” i postupa prema tim osobama u procesu povijesnog „otuđivanja” (en. othering) (8), koje se temelji na stereotipima i negativnim stavovima koji ponekad mogu biti nenamjerni ili nesvjesni (9). Europski parlament od 2005. upotrebljava izraz antiromizam u svojim izvješćima i rezolucijama od 28. travnja 2005., 15. travnja 2015, 25. listopada 2017. i 12. veljače 2019. Nekoliko međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva prepoznalo je taj fenomen, poznat i kao rasizam prema Romima, romofobija i anticiganizam. Vijeće je u svojim Zaključcima od 8. prosinca 2016. prepoznalo potrebu za borbom „protiv svakog oblika rasizma prema Romima, odnosno netrpeljivosti prema Romima, koji je temeljni uzrok njihove socijalne isključenosti i diskriminacije”. Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA) 8. listopada 2020. usvojio je pravno neobvezujuću definiciju (10) antiromizma/antiromske diskriminacije. |
(15) |
Pri usmjeravanju na romsko stanovništvo važno je u obzir uzeti posebne potrebe ili ranjivosti određenih skupina (11), uključujući Romkinje, mlade Rome i romsku djecu, Rome koji su pripadnici skupine LGBTI, starije romsko stanovništvo, Rome s invaliditetom, državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva i Rome koji se kreću u EU-u. Stoga se ovom Preporukom uzima u obzir važnost rješavanja pitanja višestruke diskriminacije (12). U njoj se predlažu mjere za bolju zaštitu i uključivanje romske djece, koja su posebno izložena diskriminaciji i segregaciji. U skladu sa Zaključcima Vijeća od 8. prosinca 2016. u njoj se isto tako razmatra stvaranje prilika kako bi se upotrijebili neiskorišteni potencijali mladih Roma povećanjem njihova aktivnog sudjelovanja u programima i mjerama usmjerenima na mlade, poput onih koji se navode u Komunikaciji Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenoj „Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju”. |
(16) |
Priznajući raznolikost koja postoji među Romima, pojam „Romi” upotrebljava se kao krovni pojam koji se odnosi na niz različitih skupina romskog podrijetla, kao što su Romi, Sinti, Kale, Cigani, Romaničeli i Bojaši/Rudari. Pojam obuhvaća i skupine kao što su Aškali, Egipćani, Istočne skupine (uključujući Dome, Lome, Rome i Abdale) te populacije koje putuju, uključujući etničke Putnike, Jeniše ili stanovništvo koje se označuje administrativnim izrazom „Gens du voyage”, kao i osobe koje se izjašnjavaju kao Cigani, Tsigani ili Tzigani, ne negirajući pritom posebna obilježja tih skupina. |
(17) |
U kontekstu mobilnosti unutar Unije potrebno je poštovati pravo na slobodno kretanje građana Unije i uvjete njegova ostvarivanja. Ti uvjeti uključuju raspolaganje dostatnim sredstvima i sveobuhvatno zdravstveno osiguranje, u skladu s Direktivom 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13). Istodobno, potrebno je težiti poboljšanju životnih uvjeta Roma i jačanju mjera za promicanje njihova gospodarskog i socijalnog uključivanja u državama članicama njihova podrijetla, kao i u državama članicama njihova boravka. |
(18) |
Iako se potvrđuje da bi države članice trebale odabrati vlastite metode praćenja, uključujući odgovarajuće metode za prikupljanje podataka i uzimajući u obzir činjenicu da je prikupljanje informacija u vezi s etničkim podrijetlom osjetljivo pitanje i nije moguće u određenim državama članicama, ovom se Preporukom naglašava važnost prikupljanja podataka, kao potrebnog konteksta za izradu mjera kojima se djelotvorno poboljšava situacija romskog stanovništva, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i Smjernicama za 2018. za poboljšano prikupljanje i upotrebu podataka o jednakosti koje objavljuje podskupina za podatke o jednakosti Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, jednakost i raznolikost (15). Ovom Preporukom isto se tako potvrđuje važnost pokazatelja kao metode praćenja. Komunikacija od 7. listopada 2020. pojašnjava da države članice mogu odabrati pokazatelje iz portfelja pokazatelja za mjerenje jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma, koje zajedno definiraju Agencija Europske unije za temeljna prava, Komisija i države članice. |
(19) |
Ova Preporuka izričito se usmjeruje na mjere za promicanje jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma, bez namjere da isključi ostale skupine u nepovoljnom položaju. Te bi se mjere trebale temeljiti na jednakim načelima u usporedivim okolnostima. Stoga su osnovna zajednička načela za uključivanje Roma i dalje relevantna (16). Mjerama bi također u središte trebalo staviti jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i u inicijativama politika Unije i nacionalnim inicijativama politika, uz posvećivanje posebne pozornosti intersekcionalnosti i rodnoj dimenziji. Komunikacija od 7. listopada 2020. pruža daljnje smjernice za planiranje i provedbu nacionalnih strateških okvira za Rome. |
(20) |
Jedna od svrha ove Preporuke jest potvrditi dugoročnu obvezu postizanja zajedničkih ciljeva u pogledu jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma te pružiti obnovljene i ojačane smjernice utvrđivanjem mjera koje države članice mogu donijeti za postizanje tih ciljeva. |
(21) |
Ovom se Preporukom u potpunosti poštuju načelo supsidijarnosti i primarne odgovornosti država članica u tom području. Njome se ne dovode u pitanje načela nacionalnog postupovnog prava i pravne tradicije država članica. Trebalo bi primijeniti zajednički, ali diferencirani pristup uzimajući primjereno u obzir nacionalne okolnosti, kao što su broj i udio Roma u ukupnom stanovništvu, opći ekonomski kontekst, posebna obilježja ciljanog stanovništva u svakoj državi članici te mogućnost uspostave politika kojima se cilja posebna etnička skupina. Nacionalne pristupe i relevantne mjere za promicanje uključivanja, jednakosti i sudjelovanja Roma trebalo bi prilagoditi i odabrati u skladu s posebnim uvjetima i potrebama na terenu, koje uključuju potrebu za bavljenjem, u širem kontekstu, skupinama u nepovoljnom položaju kao što su Romi. Glavne mjere trebale bi se izraditi na način da se osigura djelotvorno dopiranje do Roma. |
(22) |
Nacionalni strateški okvir za Rome odnosi se na nacionalne strategije za Rome i/ili integrirane skupove mjera politika u širem socioekonomskom kontekstu, koje su relevantne za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma. |
PREPORUČUJE KAKO SLIJEDI:
1. |
Države članice trebale bi donijeti nacionalne strateške okvire za Rome u okviru svojih širih politika socijalnog uključivanja u svrhu poboljšanja situacije Roma, te ih priopćiti Europskoj komisiji, po mogućnosti do rujna 2021. U skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, dostupnim resursima i nacionalnim okolnostima, države članice trebale bi, prema potrebi, razmotriti važnost mjera utvrđenih u ovoj Preporuci za nacionalni kontekst te ih provesti na proporcionalan i selektivan način, blisko surađujući sa svim relevantnim dionicima. Za procjenu te važnosti države članice potiču se da postupaju u skladu s dobrovoljnim minimalnim obvezama i, ovisno o nacionalnom kontekstu, mogućim dodatnim nastojanjima, kako je predviđeno u Komunikaciji. |
Horizontalni ciljevi: jednakost, uključivanje i sudjelovanje
2. |
Države članice trebale bi zajedničkim nastojanjima donijeti i provesti mjere za promicanje jednakosti te djelotvorno sprečavanje i suzbijanje diskriminacije, antiromizma i socijalne i ekonomske isključenosti te njihovih temeljnih uzroka. Ta nastojanja trebala bi obuhvaćati mjere kao što su sljedeće:
|
3. |
Države članice trebale bi suzbijati vrlo visoke stope rizika od siromaštva i materijalne neimaštine i teških socijalnih uvjeta među romskim stanovništvom, kako bi pružile djelotvornu potporu jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma. Prema potrebi, države članice trebale bi nastojati provoditi integrirani pristup koji je usmjeren na sva relevantna područja politika. Ta nastojanja mogla bi se ostvariti putem mjera kao što su sljedeće:
|
4. |
Države članice trebale bi, prema potrebi, pojačati smisleno sudjelovanje i savjetovanje Roma, uključujući žene, djecu, mlade, starije osobe te osobe s invaliditetom, kako bi pružile djelotvornu potporu jednakosti i nediskriminaciji Roma. To bi trebalo obuhvaćati mjere kao što su sljedeće:
|
Sektorski ciljevi
Pristup kvalitetnom uključivom obrazovanju
5. |
Države članice trebale bi osigurati da svi Romi imaju djelotvoran jednak pristup te da mogu sudjelovati u svim oblicima i fazama obrazovanja, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i brige o djeci sve do visokog obrazovanja, uključujući ponovno uključivanje u obrazovanje, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje. |
6. |
Države članice trebale bi poboljšati jednak pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju romskih učenika, među ostalim s pomoću mjera kao što su sljedeće:
|
7. |
Države članice trebale bi raditi na prevladavanju svih oblika diskriminacije, nejednakosti i nepovoljnog položaja u pogledu obrazovnih mogućnosti i ishoda te ostvarene razine obrazovanja, među ostalim, ako je to relevantno, s pomoću mjera kao što su sljedeće:
|
Pristup kvalitetnom i održivom zapošljavanju
8. |
Države članice trebale bi promicati djelotvoran i jednak pristup Roma, posebno mladih Roma, kvalitetnom i održivom zapošljavanju, među ostalim, ako je to relevantno, putem mjera kao što su sljedeće:
|
Zdravstvo i pristup kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi i socijalnim uslugama
9. |
Države članice trebale bi osigurati djelotvoran i jednak pristup bez prepreka kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi i socijalnim uslugama, posebno skupinama koje su najugroženije ili onima koje žive u marginaliziranim ili udaljenim mjestima, ako je to relevantno putem mjera kao što su sljedeće:
|
Pristup odgovarajućem desegregiranom stanovanju i osnovnim uslugama
10. |
Države članice trebale bi osigurati jednako postupanje prema Romima u pristupu odgovarajućem desegregiranom stanovanju i osnovnim uslugama, među ostalim putem mjera kao što su sljedeće:
|
Partnerstva i institucijski kapaciteti
Uključivanje i podupiranje nacionalnih kontaktnih točaka za Rome
11. |
Države članice trebale bi osigurati nacionalnim kontaktnim točkama za Rome odgovarajuća potrebna sredstva, ljudske resurse i institucijsku nadležnost te ih ovlastiti kako bi mogle djelotvorno koordinirati i pratiti nacionalne politike za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma, uključujući informiranje na lokalnoj razini. |
12. |
Države članice trebale bi omogućiti nacionalnim kontaktnim točkama za Rome olakšano sudjelovanje romskog civilnog društva u izradi, provedbi, praćenju i reviziji nacionalnih strateških okvira za Rome i lokalnih akcijskih planova za Rome te uključivanje u njih, i to putem reformiranih nacionalnih platformi za Rome. |
13. |
Države članice trebale bi osigurati da nacionalne kontaktne točke za Rome budu uključene u izradu politika socijalnog uključivanja i univerzalnih usluga, kako bi se poboljšala njihova relevantnost za Rome i doseg koji nude, te ih prema potrebi isto tako uključiti u postupak donošenja odluka o izradi programa za financiranje sredstvima Unije i njihovo praćenje. |
Uključenost tijelâ za promicanje jednakog postupanja
14. |
Države članice trebale bi, unutar svojeg nacionalnog pravnog okvira, podupirati tijela za promicanje jednakog postupanja („tijela za jednakost”) kako bi u okviru svojih mandata mogla djelotvorno i neovisno funkcionirati i surađivati sa svim relevantnim dionicima, uključujući nacionalne kontaktne točke za Rome, javna tijela, organizacije civilnog društva i privatni sektor. Takva potpora trebala bi uključivati, ako je to primjenjivo, i to da se tijelima za jednakost omogući da:
|
15. |
Države članice trebale bi omogućiti tijelima za jednakost da budu aktivno uključena te da djelotvorno doprinose izradi, provedbi, praćenju i reviziji nacionalnih strateških okvira za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i relevantnih programa za financiranje sredstvima Unije, među ostalim, prema potrebi:
|
Mobilizacija lokalnih i regionalnih dionika
16. |
Države članice trebale bi prema potrebi uključiti regionalna i lokalna tijela te lokalno civilno društvo u izradu, provedbu, praćenje i reviziju nacionalnih strateških okvira. |
17. |
Države članice trebale bi poticati regionalna i lokalna tijela da u okviru svojih nadležnosti razviju ili unaprijede svoje lokalne akcijske planove ili planove za suzbijanje segregacije, ili strateške okvire za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma. Ti lokalni planovi ili strateški okviri trebali bi, u mjeri u kojoj je to moguće, sadržavati mjere, osnovne vrijednosti, mjerila, mjerljive ciljeve i dodjelu sredstava. |
18. |
Države članice trebale bi osigurati suradnju između središnjih i lokalnih tijela u izradi i provedbi programa financiranja sredstvima Unije relevantnih za sprečavanje i suzbijanje diskriminacije Roma, kako bi se osiguralo da su jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma predviđeni tijekom cijele pripreme, provedbe, praćenja i evaluacija programâ, te postići bolje usmjeravanje sredstava Unije na lokalnu razinu. |
19. |
Države članice trebale bi promicati uključivost i raznolikost putem odgovarajućih mjera, kao što je pozitivno djelovanje kako bi osigurale jednak pristup zapošljavanju za Rome u javnim ustanovama na lokalnoj i regionalnoj razini. |
20. |
Države članice trebale bi promicati osnaživanje romskih žena i muškaraca te prepoznati njihovu zastupljenost na lokalnoj razini. |
Suradnja s civilnim društvom
21. |
Države članice trebale bi promicati socijalne inovacije, partnerstvo i suradnju između javnih tijela i romskog i proromskog civilnog društva. |
22. |
Države članice trebale bi u potpunosti upotrebljavati nacionalne platforme za Rome ili bilo koje druge mehanizme za suradnju i dijalog u državama članicama kako bi se na transparentan i uključiv način uključilo romsko i proromsko civilno društvo te druge dionike u izradu, provedbu, praćenje i reviziju nacionalnih strateških okvira za Rome i lokalnih akcijskih planova. |
23. |
Države članice trebale bi podupirati civilno društvo u praćenju i prijavljivanju zločina iz mržnje i govora mržnje te drugih kaznenih djela protiv Roma i pomoći žrtvama u prijavljivanju zločina iz mržnje i govora mržnje. |
24. |
Države članice trebale bi osigurati financiranje za potporu pluralizmu i neovisnosti romskog i proromskog civilnog društva, uključujući romske organizacije mladih, omogućujući im na taj način da kao neovisne nadzorne organizacije izvješćuju o nacionalnim strateškim okvirima za Rome i provode njegovo praćenje, te da održavaju svoje administrativne kapacitete. |
25. |
Države članice trebale bi uključiti civilno društvo i romske zajednice tijekom cijelog programskog ciklusa za financiranje sredstvima Unije, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključujući članove relevantnih odbora za praćenje financiranja sredstvima Unije. |
26. |
Države članice trebale bi promicati izgradnju kapaciteta i sposobnost vođenja u romskom civilnom društvu, uključujući organizacije mladih, kako bi se dotičnim tijelima i organizacijama omogućilo sudjelovanje u svim fazama ciklusa politike i u javnom životu općenito. |
27. |
Države članice trebale bi promicati međusektorski rad i šire saveze za jednakost i uključivanje, uz suradnju s vladom, civilnim društvom, poslovnim subjektima i sektorima, akademskom zajednicom i sektorom istraživanja. Time bi se mogla ostvariti zajednička djelovanja među subjektima koji promiču rodnu ravnopravnost, rade na suzbijanju rasizma, diskriminacije na temelju rase ili etničkog podrijetla, ksenofobije i povezanih oblika netrpeljivosti ili rade u korist prava djece, starijih osoba, Roma, osoba koje su pripadnice skupine LGBTI, osoba s invaliditetom, tražitelja azila, izbjeglica i drugih migranata te osoba bez državljanstva. |
Transnacionalna suradnja
28. |
Države članice trebale bi pojačati suradnju i uzajamno učenje o najučinkovitijim načinima stavljanja u središte jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma u provedbi svih relevantnih važnih inicijativa Unije. |
29. |
Države članice trebale bi poticati transnacionalno partnerstvo i razmjenu podupiranjem mreže nacionalnih kontaktnih točaka za Rome, mreže EURoma, europske platforme za Rome. |
30. |
Neki Romi koji se kreću unutar EU-a koji ostvare boravak u državama članicama koje nisu država članica njihova podrijetla ili koji u toj državi članici borave privremeno, među ostalim kako bi iskoristili sezonske ili kratkoročne mogućnosti zapošljavanja, u ranjivom su položaju. Ako je to relevantno, države članice trebale bi poticati uspostavu odgovarajućih oblika transnacionalne suradnje na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te aktivno sudjelovanje u takvoj suradnji, uključujući bilateralne ili multilateralne projekte i sporazume, poštujući pritom pravni okvir Unije i nacionalno pravo na snazi. To bi moglo uključivati, na primjer, suradnju u pogledu pitanja povezanih s pristupom obrazovanju, iskustvom u obrazovanju i obrazovnim ishodima među romskom djecom te u pogledu potreba i izazova na razini općina. Ta bi suradnja trebala uključivati sudjelovanje samih Roma. |
Financiranje
31. |
Države članice, posebno one s većim izazovima u području jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma i/ili većim romskim zajednicama, trebale bi u potpunosti i optimalno upotrebljavati redovna i namjenska sredstva Unije i nacionalna sredstva koja su relevantna za sprečavanje i suzbijanje diskriminacije Roma, što može uključivati odabir specifičnih ciljeva promicanja socioekonomske integracije skupina u nepovoljnom položaju i marginaliziranih zajednica kao što su Romi (23), te osiguravanje djelotvorne koordinacije između Unijinih i nacionalnih izvora financiranja relevantnih za jednakost i socioekonomsko uključivanje Roma. |
32. |
Države članice trebale bi olakšati sudjelovanje regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih javnih tijela, ekonomskih i socijalnih partnera i relevantnih tijela koja predstavljaju civilno društvo, nevladine organizacije, kao i tijela koja su odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava i nediskriminacije, tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije programa Unije, uključujući sudjelovanje u odborima za praćenje. |
33. |
Države članice trebale bi dodijeliti odgovarajuća nacionalna sredstva za provedbu mjera politike koje su navedene u strateškom okviru EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i nacionalnim strateškim okvirima, tako da odražavaju stvarne potrebe romskih zajednica te da su razmjerna veličini romskih zajednica i izazovima s kojima se suočavaju. |
34. |
U nacionalnim planovima oporavka i otpornosti (24) trebalo bi uzeti u obzir i promicati prava i jednake mogućnosti za sve i poticati uključivanje skupina u nepovoljnom položaju, uključujući Rome i druge osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. |
35. |
Države članice trebale bi poboljšati izradu, provedbu, praćenje i evaluaciju programâ Unije ili strukturnih reformi za socioekonomsko uključivanje manjina, primjerice traženjem tehničke pomoći u okviru programa potpore strukturnim reformama. |
36. |
Države članice trebale bi poticati upotrebu nacionalnih sredstava i sredstava Unije za izgradnju kapaciteta i omogućiti razmjenu dobre prakse između tijela na središnjoj i lokalnoj razini i organizacija civilnog društva, tako da ta tijela i organizacije mogu doprinijeti provedbi mjera za suzbijanje diskriminacije Roma ubrzavanjem jednakosti i uključivanja, među ostalim suzbijanjem segregacije i promicanjem sudjelovanja Roma. |
37. |
Države članice trebale bi rješavati financijske potrebe na lokalnoj razini, uključujući one iz gradskih područja, ako je to relevantno, kako bi poduprle Rome koji se kreću u EU-u, među ostalim osiguravanjem jezičnog osposobljavanja, kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, školovanja, javnih službi za zapošljavanje, socijalnih radnika, posrednika itd. |
Praćenje i izvješćivanje o nacionalnim strateškim okvirima za Rome
38. |
Države članice trebale bi provoditi praćenje i evaluaciju provedbe nacionalnih strateških okvira upotrebom, prema potrebi, portfelja pokazatelja koji su razvile Agencija Europske unije za temeljna prava („Agencija”), nacionalne kontaktne točke za Rome, nacionalni zavodi za statistiku i Komisija u kontekstu radne skupine za pokazatelje koji se odnose na Rome i izvješćivanje koju koordinira Agencija (25). Države članice mogu upotrebljavati i nacionalne pokazatelje, u skladu s razvojem svojih nacionalnih pravnih okvira i pristupa politikama te situacijom u pogledu Roma na njihovu državnom području. |
39. |
S obzirom na ciljeve i glavne podciljeve Unije utvrđene u Komunikaciji, države članice trebale bi, prema potrebi, u nacionalne strateške okvire za Rome uključiti nacionalne kvantitativne i/ili kvalitativne ciljeve prilagođene nacionalnim okolnostima i dostupnim mogućnostima prikupljanja podataka o jednakosti, koji mogu uključivati, na primjer, ili podatke raščlanjene po etničkoj pripadnosti ili relevantne sociodemografske zamjenske podatke, ili njihovu kombinaciju. |
40. |
Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o svim mjerama poduzetima u skladu s ovom Preporukom do lipnja 2023. Nakon toga, države članice trebale bi svake dvije godine izvješćivati Komisiju o tekućim i novim mjerama, uključujući informacije o svakom napretku postignutom u svakom tematskom području u provedbi nacionalnih strateških okvira za Rome. Izvješća država članica upotrebljavat će se za dvogodišnja izvješća Komisije i izvješća o evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi strateškog okvira EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma. |
41. |
Države članice trebale bi olakšati potpuno javno objavljivanje nacionalnih izvješća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma kako bi se povećala transparentnost i omogućilo informiranje o politikama, te prema potrebi trebaju organizirati raspravu u nacionalnim parlamentima o nacionalnoj strategiji i završnim izvješćima o provedbi. |
42. |
Agencija bi trebala provesti redovito istraživanje o Romima za godine 2020., 2024. i 2028. kako bi osigurala podatke potrebne za dobivanje osnovnih, srednjoročnih i krajnjih rezultata koji odražavaju bilo kakvu promjenu u položaju Roma. Agencija bi isto tako trebala poduprijeti države članice u njihovim djelovanjima prikupljanja relevantnih podataka o jednakosti, poduprijeti Komisiju u praćenju i analizi te poduprijeti nacionalne kontaktne točke za Rome pri izvješćivanju, uz pomoć radne skupine za pokazatelje koji se odnose na Rome i izvješćivanje, |
POZIVA KOMISIJU DA:
43. |
osigura da informacije koje pružaju države članice služe kao temelj za pripremu njezinih izvješća Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi nacionalnih strateških okvira za Rome; |
44. |
nastavi nastojanja da se jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma stavi u središte prilikom izrade i provedbe svih relevantnih glavnih inicijativa Komisije i također nastavi pratiti politike koje se odnose na jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma u okviru europskog semestra i europskog stupa socijalnih prava; |
45. |
nastavi poticati transnacionalno partnerstvo i razmjenu podupiranjem mreže nacionalnih kontaktnih točaka za Rome, mreže EURoma, europske platforme za Rome, pripremnog djelovanja Europskog parlamenta za praćenje civilnog društva i Europske mreže tijela za ravnopravnost (Equinet).
Ovom se Preporukom zamjenjuje Preporuka Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama. |
Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2021.
Za Vijeće
Predsjednica
A. P. ZACARIAS
(1) Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).
(2) Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima (SL L 328, 6.12.2008., str. 55.).
(3) Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14.11.2012., str. 57.).
(4) Preporuka Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (SL C 378, 24.12.2013., str. 1.).
(5) Posebno istraživanje Eurobarometera 493. Diskriminacija u EU-u (prvi rezultati objavljeni u rujnu 2019.).
(6) Widespread racism continues to plague Europe (Europa i dalje pogođena rasprostranjenim rasizmom). Agencija Europske unije za temeljna prava, 20. lipnja 2019., publikacija koja se temelji na izvješću Fundamental Rights Report 2019 (Izvješće o temeljnim pravima za 2019.), Agencija Europske unije za temeljna prava, 6. lipnja 2019.
(7) Opća preporuka politike br. 3 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije („ECRI”) o borbi protiv rasizma i netolerancije prema Romima/Ciganima, donesena 6. ožujka 1998. U preambuli njihove Opće preporuke politike br. 13 o borbi protiv rasne netrpeljivosti prema Romima i diskriminacije Roma ponovno se ističe da je „rasna netrpeljivost prema Romima osobito postojan, nasilan, opetovan i uobičajen oblik rasizma”.
(8) Referentni dokument Saveza protiv antiromizma iz 2017. Preuzeto s poveznice http://antigypsyism.eu/?page_id=17.
(9) Zaključni dokument Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i ostalih oblika netolerancije iz studenoga 2018. Antiromizam: povećanje njegova priznavanja kako bi se bolje razumjeli i riješili njegovi oblici.
(10) https://www.holocaustremembrance.com/resources/working-definitions-charters/working-definition-antigypsyism-anti-roma-discrimination
(11) U odnosu na razne kontekste, primjerice u vezi s trgovanjem ljudima, čije su žrtve uglavnom Romkinje i romska djeca.
(12) Pojam „višestruka diskriminacija” upotrebljava se kao sveobuhvatan pojam za bilo kakav slučaj diskriminacije na temelju više razloga za diskriminaciju koji se očituje na dva moguća načina. Jedan je „dodatna diskriminacija”, kada do diskriminacije dolazi na temelju više razloga koji su neovisni jedan o drugome, a drugi je „višedimenzionalna diskriminacija”, kada se diskriminacija odvija na temelju dvaju ili više razloga koji su međusobno isprepleteni i djeluju na način da su povezani ili neodvojivi. Rješavanje problema višestruke diskriminacije. Prakse, politike i propisi. Izvješće Europske komisije (2007.). Višestruka diskriminacija u pravu EU-a: mogućnosti pravnog odgovora na višedimenzionalnu rodnu diskriminaciju. Europska mreža pravnih stručnjaka u području rodne ravnopravnosti. Europska komisija (2009.).
(13) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta I Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).
(14) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(15) Smjernice za poboljšano prikupljanje i upotrebu podataka o jednakosti (2018.). Europski revizorski sud preporučio je razvoj odgovarajućih metodologija za prikupljanje relevantnih podataka o uključivanju Roma u svim državama članicama. Političke inicijative i financijska potpora EU-a za integraciju Roma: tijekom posljednjeg desetljeća postignut je znatan napredak, ali potrebni su dodatni napori na terenu. Tematsko izvješće br. 14/2016.
(16) O osnovnim zajedničkim načelima raspravljalo se na prvoj europskoj platformi za uključivanje Roma u travnju 2009., a Vijeće EPSCO potvrdilo ih je 8. lipnja 2009. u zaključcima u kojima su države članice pozvane da, prema potrebi, uzmu u obzir osnovna zajednička načela pri izradi i provedbi politika. Zaključci Vijeća EPSCO o uključivanju Roma (8. lipnja 2009.).
(17) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(18) Sistemska ili strukturna diskriminacija onaj je oblik diskriminacije koji se očituje kroz nejednakosti koje proizlaze iz zakonodavstva, politike i prakse, ne namjerom već kao rezultat niza institucijskih čimbenika u pripremi, provedbi i reviziji zakonodavstva, politike i prakse. Roma and Traveller Inclusion: Towards a new EU Framework, Learning from the work of equality bodies, Equinet Perspective (Uključivanje Roma i Putnika: ususret novom okviru EU-a, prikupljanje iskustava iz rada tijela za jednakost), Stajalište Europske mreže tijela za jednakost (Equinet), lipanj 2020.
(19) Građani EU-a koji su pripadnici romske etničke skupine i koji ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje unutar Europske unije.
(20) Roma women in nine EU Member States (Romkinje u devet država članica EU-a), (2019.), izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava, opisuje izazove s kojima se suočavaju romske žene i djevojčice.
(21) U skladu s onim što je opisano u Preporuci Vijeća od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (SL C 372, 4.11.2020., str. 1.).
(22) Vidjeti članak 16. zajedno s uvodnom izjavom 31. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020. str. 1.).
(23) Vidjeti posebno članak 4. stavak 1. točke (v) i (viii) prijedloga za ESF+ za razdoblje 2021.-2017.
(24) Uredba (EU) 2021/241 Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).
(25) Prilog 2. Komunikacije od 7. listopada 2020. i Okvir za praćenje strateškog okvira EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma – Ciljevi i pokazatelji.