(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/592 (2) uveden je niz odstupanja od postojećih pravila kako bi se pomoglo sektoru voća i povrća i sektoru vina da se nose s posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

(2)

Zbog pandemije bolesti COVID-19 mnoge priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća suočene su u 2020. s poteškoćama u provedbi svojih odobrenih operativnih programa. Neke od odobrenih aktivnosti i mjera neće se provesti u 2020. te se stoga dio operativnih fondova neće potrošiti. Druge priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača mijenjaju svoje operativne programe kako bi primijenile aktivnosti i mjere za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 u sektoru voća i povrća, kao što su mjere za upravljanje krizama. Fleksibilnost u provedbi operativnih programa već je predviđena Delegiranom uredbom (EU) 2020/592.

(3)

Provedba Delegirane uredbe (EU) 2020/592 pokazala je da su potrebne dodatne mjere kako bi se priznatim organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača omogućilo da upravljaju svojim operativnim fondovima, posebno ako su svoje operativne programe izmijenili na temelju te uredbe.

(4)

Priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača moraju imati mogućnost da preusmjere sredstva, među ostalim i financijsku pomoć Unije u okviru operativnog fonda, na aktivnosti i mjere koje su potrebne za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19. Kako bi se osiguralo da priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača to mogu učiniti, potrebno je u 2020. povisiti gornju granicu financijske pomoći Unije utvrđenu u članku 34. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 s 50 % na 70 % stvarnih nastalih rashoda.

(5)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/592 uveden je niz odstupanja od postojećih pravila kako bi se proizvođačima vina pomoglo da se donekle lakše nose s posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Međutim, od objave Delegirane uredbe (EU) 2020/592 stanje u sektoru vina dodatno se pogoršalo.

(6)

Zalihe vina na početku tržišne godine 2019. – 2020. bile su najveće od 2009. Izvoz vina iz država članica najvećih proizvođača u treće zemlje bio je u svibnju 2020. od 22 % do 63 % manji u odnosu na količine iz svibnja 2019. Konzumacija vina ozbiljno je pogođena posljedicama pandemije bolesti COVID-19 kao što su zatvaranje granica, zatvaranje ugostiteljskog sektora i prekid svih turističkih aktivnosti. Zbog svih tih elemenata viškovi vina i dalje rastu, čime se stvara pritisak na tržište i cijene.

(7)

Iako su se ugostiteljske aktivnosti u Uniji djelomično nastavile, ne očekuje se brzo poboljšanje stanja. Ponovno otvaranje restorana u pravilu podliježe zahtjevima za ograničavanje socijalnih kontakata, što znači da restorani i barovi ne mogu prihvatiti jednak broj gostiju kao prije uvođenja mjera za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19. Prema procjenama iz ugostiteljskog sektora 30 % restorana možda se uopće neće ponovno otvoriti. U mnogim državama članicama i dalje su na snazi ograničenja u pogledu dopuštenog broja osoba na društvenim okupljanjima, uključujući privatne svečanosti kao što su vjenčanja, na kojima se tradicionalno konzumira vino. I dalje se preporučuje ili propisuje ograničeni kontakt, a građani nisu spremni nastaviti nekadašnje društvene aktivnosti jer pandemija bolesti COVID-19 traje i dalje. Stoga, unatoč ublažavanju određenih pravila uvedenih tijekom trajanja mjera ograničenog kretanja, stanje u lipnju 2020. još se nije vratilo u normalno, a to će se vjerojatno nastaviti.

(8)

Slijedom toga, uzimajući u obzir trajanje ograničenja koja su države članice uvele kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i činjenicu da se njihovi učinci nastavljaju, dugoročne gospodarske posljedice za glavne kanale za plasman proizvoda iz sektora vina i njihovi negativni učinci na potražnju za vinom nastavljaju se i pogoršavaju.

(9)

S obzirom na taj izrazito ozbiljan poremećaj na tržištu i sve više teških okolnosti u sektoru vina, koje su počele uvođenjem carina na uvoz vina iz Unije od strane Sjedinjenih Američkih Država u listopadu 2019. i nastavile se zbog mjera ograničenja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 u svijetu i njihovih i dalje prisutnih posljedica, sektor vina suočen je s iznimnim poteškoćama, uključujući one financijske prirode. To utječe na planiranje i provedbu aktivnosti u okviru programa potpore u sektoru vina jer gospodarski subjekti trpe zbog znatno manje likvidnosti u odnosu na uobičajene godine.

(10)

Pokazalo se da su provedba mjera za ublažavanje krize i povećanje maksimalnog doprinosa Unije, uvedeni na temelju Delegirane uredbe (EU) 2020/592, nedovoljni za poboljšanje financijske situacije gospodarskih subjekata u sektoru vina. Konkretno, njima se ne može nadoknaditi velik gubitak prihoda koji je posljedica krize.

(11)

Uzimajući u obzir te okolnosti, korisnici bi trebali imati mogućnost primiti predujmove na temelju mjera uvedenih Delegiranom uredbom (EU) 2020/592, tj. „destilacije vina u slučaju krize” i „potpore za krizno skladištenje vina”. Ti bi predujmovi trebali pokrivati 100 % iznosa potpore Unije i trebali bi se isplatiti pod uvjetom da je položeno jamstvo u iznosu od najmanje 110 % predujma. Time se želi zajamčiti da se tijekom financijske godine 2020. s tržišta može povući što više vina u okviru tih dviju mjera, dok se istodobno pomaže predmetnim korisnicima koji imaju poteškoća s likvidnošću i pruža fleksibilnost kojom će se većem broju korisnika omogućiti da obavljaju aktivnosti u okviru tih dviju mjera. Nadalje, dopuštanjem plaćanja predujmova u iznosu od 100 % omogućit će se državama članicama da učinkovito iskoriste svoja godišnja dodijeljena financijska sredstva i nadoknade kašnjenja u provedbi mjera zbog pandemije bolesti COVID-19.

(12)

Delegiranom uredbom (EU) 2020/592 predviđena je i mogućnost da države članice nacionalna plaćanja dodijele kao nadopunu potpori Unije za mjere „destilacija vina u slučaju krize” i „potpora za krizno skladištenje vina” jer je zbog učinaka pandemije bolesti COVID-19 potrebno s tržišta povući najveće moguće količine vina koje nisu bile konzumirane, prodane ili izvezene tijekom razdoblja pandemije. Nacionalna plaćanja omogućuju najveće moguće povećanje tih količina uz količine koje se mogu poduprijeti u okviru proračunskih ograničenja utvrđenih za programe potpore u sektoru vina. Delegiranom uredbom (EU) 2020/592 nadalje je predviđeno da ta dodatna nacionalna plaćanja podliježu pravilima o državnim potporama. Međutim, pokazalo se da ta obveza određenim državama članicama onemogućuje dodjelu nacionalnih plaćanja i učinkovitu provedbu mjera uvedenih Delegiranom uredbom (EU) 2020/592. Stoga je primjereno izmijeniti Delegiranu uredbu (EU) 2020/592 kako bi se osiguralo da se članak 211. stavak 2. točka (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013, kojim se predviđa da plaćanja država članica ne podliježu pravilima o državnim potporama, primjenjuje na te mjere.

(13)

Među odstupanjima navedenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/592 doprinos Unije stvarnim troškovima mjera utvrđenima u članku 46. stavku 6., članku 47. stavku 3., članku 49. stavku 2. i članku 50. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 privremeno je povećan za 5 % ili 10 %.

(14)

Osim toga, prije Delegirane uredbe (EU) 2020/592 Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/132 (3) uvedeno je, odstupajući od članka 45. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013, privremeno povećanje doprinosa Unije stvarnim troškovima mjere „promidžbe” za 10 % kako bi se ublažila teška situacija na izvoznim tržištima nakon što su Sjedinjene Američke Države u listopadu 2019. uvele carine na uvoz vina iz Unije.

(15)

Povećanje doprinosa Unije ima oblik financijske potpore za koju, međutim, nije potrebno dodatno financiranje Unije jer se i dalje primjenjuju proračunska ograničenja za programe potpore u sektoru vina iz Priloga VI. Uredbi (EU) br. 1308/2013. Dakle, države članice mogu odlučiti dodijeliti veće iznose za predmetne mjere samo u granicama godišnjeg proračuna iz tog priloga. Stoga je cilj povećanih stopa financijske pomoći pružiti potporu sektoru u aktualnim nestabilnim okolnostima na tržištu bez mobiliziranja dodatnih sredstava.

(16)

Međutim, prve reakcije sektora koje je Komisiji prenijela međuskupina Europskog parlamenta za vino i jaka alkoholna pića te predstavnici europskog sektora vina upućivale su na to da navedena povećanja maksimalnog doprinosa Unije mjeri „promidžbe”, koja je uvedena Provedbenom uredbom (EU) 2020/132, te mjerama za „restrukturiranje i konverziju vinograda”, „zelenu berbu”, „osiguranje berbe” i „ulaganja”, uvedenima Delegiranom uredbom (EU) 2020/592, nisu bila dovoljna da bi se većini potencijalnih korisnika omogućila njihova provedba u 2020. Iznosi potrošeni u okviru proračunskih ograničenja za nacionalne programe potpore od 16. listopada 2019. do kraja travnja 2020. niži su od uobičajenog prosjeka rashoda između 16. listopada i kraja travnja sljedeće godine.

(17)

Očito je da su mjere ograničavanja kretanja u državama članicama poduzete posljednjih mjeseci pogoršale situaciju jer su, među ostalim, ograničenja kretanja robe i ljudi, uvedena radi suzbijanja pandemije bolesti COVID-19, spriječila gospodarske subjekte da podnesu zahtjeve za financiranje u okviru programa potpore u sektoru vina, a korisnike u provedbi odabranih aktivnosti. Zbog toga su države članice potrošile vrlo mali iznos proračunskih sredstava za financijsku godinu 2020.

(18)

S obzirom na dosad nezabilježen splet okolnosti i poremećaj koji je izazvao na tržištu, potrebno je subjektima pružiti veću financijsku potporu kako bi im se pomoglo da prebrode ova gospodarski zahtjevna vremena. Ta je fleksibilnost financijski izvediva zbog toga što postoje raspoloživa sredstava rezervirana za programe potpore u sektoru vina koja su dosad ostala nepotrošena i koja bi u protivnom, zbog proračunskog pravila jedne godine, bila izgubljena.

(19)

Kako bi se sektoru vina pružila nužna potpora, a potencijalnim korisnicima pomoglo pri provedbi mjera u okviru nacionalnog programa potpore sektoru vina kojima je cilj jačanje njihova tržišnog položaja i koje su nužne kako bi im se pomoglo u oporavku nakon krize, primjereno je tijekom trajanja ove mjere odstupiti od članka 45. stavka 3., članka 46. stavka 6., članka 47. stavka 3., članka 49. stavka 2. i članka 50. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Odstupanjima bi trebalo omogućiti privremeno povećanje maksimalnog iznosa doprinosa Unije od 20 % za mjeru „informiranje”, kako je utvrđeno u članku 45. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013, i za dodatnih 10 % za mjeru „promidžba”, kako je trenutačno utvrđeno Provedbenom uredbom (EU) 2020/132, i za mjere „restrukturiranje i konverzija vinograda”, „zelena berba”, „osiguranje berbe” i „ulaganja”, kako je trenutačno utvrđeno u Delegiranoj uredbi (EU) 2020/592. Na taj će se način, smanjenjem njihova vlastitog doprinosa, korisnicima pružiti dodatna financijska pomoć i pomoći državama članicama da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste svoj raspoloživi proračun.

(20)

Kako bi se izbjegla diskriminacija, mogućnost da korisnici zatraže predujam od 100 % za kriznu destilaciju i skladištenje te mogućnost da države članice doprinos Unije za te mjere nadopune nacionalnim plaćanjima, koja pritom ne podliježu pravilima o državnim potporama, trebala bi se primjenjivati retroaktivno, od stupanja na snagu Delegirane uredbe (EU) 2020/592. Iz istog razloga, i kako bi se osigurala dosljedna primjena svih mjera, doprinos Unije zahtjevima koji su odabrani u okviru mjera „informiranje i promidžba”, „restrukturiranje i konverzija vinograda”, „zelena berba”, „osiguranje berbe” i „ulaganja” može se, prema potrebi i uz poštovanje pravila o državnim potporama, retroaktivno povećati nakon stupanja na snagu Delegirane uredbe (EU) 2020/592 i najkasnije 15. listopada 2020.

(21)

Delegiranu uredbu (EU) 2020/592 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(22)

Budući da je potrebno hitno djelovati, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,