1.

4.

6.

7.

8.

10.

11.

12.

1.

2.

Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije.

3.

Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

4.

Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

5.

Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i težine praznog broda.

6.

Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

7.

Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade.

8.

Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

9.

Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije.

10.

Prostorije strojeva sežu od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni porivni strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda.

11.

Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

12.

Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju.

13.

Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod.

14.

Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

1.

2.

Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je:

3.

Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

4.

Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima su brod u cjelini, strojevi, funkcije, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje broda i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravni i rade normalno.

5.

Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne djeluju ispravno sve funkcije potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada glavnog izvora električne energije.

6.

Glavni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve funkcije potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

7.

Stanje broda bez pogona je stanje u kojem glavni porivni sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije.

8.

Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi glavni izvor električne energije.

9.

Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz glavnog izvora električne energije, a namijenjena je za razvođenje električne energije brodskim službama.

10.

Sklopna ploča za slučaj nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava osnovnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razvođenje električne energije funkcijama za rad u slučaju nužde.

11.

Izvor električne energije za slučaj nužde je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara glavnog izvora električne energije.

12.

Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu.

13.

Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvećem gazu.

14.(a)

Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva kategorije A i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za održavanje stabilnosti, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

14.(b)

Prostorije strojeva kategorije A su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:

15.

Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima, te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe za istu svrhu.

16.

Upravljačke stanice su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je glavni sustav za otkrivanje požara ili za upravljanje protupožarnim uređajima.

1.

Ovo se pravilo II-1/A-1/1 primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, električne instalacije i opremu koji su obuhvaćeni pravilima u ovom Prilogu.

2.

Na svim se brodovima zabranjuje nova ugradnja materijalâ koji sadrže azbest.

1.

Komplet izvedbenih („as built”) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2012. ili nakon tog datuma.

2.

Dodatni komplet tih nacrta brodarska kompanija mora čuvati na kopnu, kako je utvrđeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974.

3.

Upućuje se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o „Izvedbenim konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu” (As-built construction drawings to be maintained on board the ship and ashore).

1.

Brodovi moraju imati uređaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterećenjem kako bi se omogućilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i vezivanja, koji su povezani s redovitim radom broda.

2.

Uređaji, oprema i elementi opreme predviđeni u skladu sa stavkom 1. moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrđene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje pomorska uprava u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 2009/15/EZ.

3.

Upućuje se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o „Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vezivanje” (Guidance on shipboard towing and mooring equipment).

4.

Na svakom elementu ili dijelu opreme predviđenom u skladu s ovim pravilom II-1/A-1/3 moraju biti jasno označena ograničenja u vezi s njegovom sigurnom uporabom, pri čemu treba uzeti u obzir čvrstoću kojom je pričvršćen za strukturu broda.

1.

Brodovi bruto tonaže 1 600 ili veće moraju se izgraditi na način kojim će se smanjiti razina buke na brodu i zaštititi osoblje od buke u skladu s Kodeksom IMO-a o razini buke na brodovima, koji je rezolucijom MSC.337(91) donio Odbor za pomorsku sigurnost i u skladu s izmjenama koje donese IMO.

1.

Za brodove mora biti predviđen postupak tegljenja u slučaju nužde specifičan za taj brod. Primjerak tog postupka mora se nalaziti na brodu radi upotrebe u slučaju nužde, a temelji se na postojećim rješenjima i opremi koja je na raspolaganju na brodu.

2.

Postupak (vidjeti „Smjernice za vlasnike/operatore za sastavljanje postupaka tegljenja u slučaju nužde” (MSC.1/Circ.1255)) uključuje:

(a)

Površina ispod krivulje poluge statičke stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

(b)

Poluga statičke stabilnosti GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili većem.

(c)

Poželjno je da maksimum poluge statičke stabilnosti GZ bude pri kutu nagiba većem od 30 ° ali ne manjem od 25 °.

(d)

Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

1.

Duljina naplavljivanja za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku naplavljivosti navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona.

2.

Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu duljina naplavljivanja za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

3.

Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, pomorska uprava države zastave može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube.

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba, duljine L< 55, i

0,5 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba.

1.

Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom:

2.

Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom II-1/B-2/4 pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak nije veća od duljine naplavljivanja ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

3.

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, mjereno okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom 6.

4.

Ako je jedna od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada.

5.

Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen te ako pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani.

Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje vjerojatno neće spriječiti usklađenost s pravilom II-1/B-2/8.

6.

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

7.

Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

8.

Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda.

9.

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od duljine naplavljivanja.

1.1

U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja.

1.2

Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila II-1/B-2/7 podstavka 6.1., stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

1.3

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

2.1

Zahtjevi podstavka 1. određuju se proračunima u skladu sa stavcima 3., 4. i 6. koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe.

2.2

Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti čime se znatno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima.

2.3

Stabilnost koja se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnanja, ako je predviđeno, određuje se na sljedeći način:

2.3.3

Ostatak poluge stabilnosti nakon oštećenja dobit će se unutar raspona pozitivne stabilnosti, uzimajući u obzir najveći od sljedećih momenata nagibanja: 1. okupljanje svih putnika na jednom boku; 2. spuštanje svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću sohe, na jednom boku; 3. pritisak vjetra; koji se izračunava prema formuli: Međutim, ni u kom slučaju poluga stabilnosti ne smije biti manja od 0,10 metara.

2.4

Kad nastupi znatno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje te se raspon i površina navedeni u stavcima 2.3.1. i 2.3.2. mjere do tog kuta.

2.5

Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljeni prostor tako naplavljen od početka.

2.6

U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metra, a raspon pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

3.

U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:

Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajnije količine nastambi ili strojeva te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha.

4.

Pretpostavljeni opseg oštećenja jest:

5.

Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba, ne smije biti veći od 15 °. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za uporabu uređaja za poprečno naplavljivanje.

6.

Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:

7.

Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima plovidbe, kako bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predviđenih mogao u oštećenom stanju imati preveliki nagib.

8.

Podaci navedeni u stavku 7. kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet u neoštećenom stanju moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM) za raspon gazova ili istisnina, dovoljan da obuhvati sve uvjete plovidbe. Taj podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir operativna ograničenja.

9.

Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u prometu teško očitavaju, brod mora imati i pouzdan sustav za utvrđivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi.

10.

Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim pravilima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo.

11.

Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda.

12.

Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštećenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u određenim okolnostima.

1.

Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom II-1/B-2/8 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu okružnici MSC/Circ.574 „Postupak proračuna za procjenu značajki sposobnosti za prevladavanje oštećenja postojećih ro-ro putničkih brodova, uporabom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265(VIII)”.

1.

novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama pravila II-1/B-2/8 stavka 2.3., pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

2.

postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka 1. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku 2.1., 2.2. ili 2.3., ovisno o tome koji nastupa najkasnije:

1.

Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta se pregrada postavlja na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećano za 5 % duljine broda.

2.

Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku 1. mjere se od točke:

3.

Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj se produžetak izvodi tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata.

4.

Produžetak iz stavka 3. ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega ako svi njegovi dijelovi nisu smješteni ispred prednjih granica navedenih u stavku 1. ili stavku 2.

Međutim, na postojećim brodovima klase B:

5.

Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

6.

Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostorija strojeva, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja.

7.

Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena.

1.

Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se proteže od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

2.

Na brodovima duljine 50 metara i više ali manje od 61 metra, dvodno se postavlja barem od prostorija strojeva do pregrade pramčanog pika ili što bliže toj pregradi.

3.

Na brodovima duljine 61 metar i više ali manje od 76 metara, dvodno se postavlja barem izvan prostorija strojeva i proteže se do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

4.

Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se mora postaviti u sredini broda i mora se protezati do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

5.

Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda do uzvoja dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na osnovicu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

6.

Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd. ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku 5. Međutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom II-1/B-2/10.

7.

Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena.

8.

Bez obzira na ovo pravilo II-1/B-2/10 stavak 1., pomorska uprava države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

1.

Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i izmjenično za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to vlasnik broda želi, odrediti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti pomorska uprava države zastave za izmjenično korištenje.

2.

Određene i označene pregradne teretne linije upisuju se u svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda i označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. (2)

3.

Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

4.

Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno jasno se navode na svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

5.

Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

6.

Bez obzira na položaj oznaka pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama bude uronjena.

7.

Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe bude uronjena.

1.

Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajuću granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije.

2.1

Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima.

2.2

Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti strukturno vodonepropusna bez uporabe drva ili cementa.

3.

Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim pregledom zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju, mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

4.

Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka 1.

5.

Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

6.

Ispitivanja navedena u stavcima 4. i 5. namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja, te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućega goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima.

1.

Broj otvora u vodonepropusnim pregradama treba svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda; ti otvori moraju imati odgovarajuće naprave za zatvaranje.

2.1

Ako cijevi, izljevni odvodi, električni kabeli itd. prolaze kroz vodonepropusne pregrade, moraju se poduzeti potrebne mjere da se u cijelosti osigura vodonepropusnost pregrada.

2.2

Ventili koji nisu sastavni dio cjevovodnog sustava ne smiju se postavljati na vodonepropusne pregrade.

2.3

Olovo ili drugi materijali koji nisu otporni na toplinu ne smiju se upotrebljavati za instalacije koje prolaze kroz vodonepropusne pregrade ako bi oštećenje tih instalacija u slučaju požara moglo smanjiti vodonepropusnost pregrada.

3.1

Vrata, provlake ili prolazi ne smiju se nalaziti:

3.2

Osim kao što je predviđeno u stavku 3.3., kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona može prolaziti najviše jedna cijev namijenjena za ulijevanje tekućine u tank pramčanog pika, pod uvjetom da ta cijev ima ventil na odvijanje kojim se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube te da je kućište tog ventila pričvršćeno na sudarnu pregradu s unutarnje strane pramčanog pika. Međutim, može se prihvatiti i ugradnja tog ventila na krmenoj strani sudarne pregrade, pod uvjetom da je ventil lako dostupan u svim uvjetima plovidbe te da nije smješten u prostor za teret.

3.3

Ako je pramčani pik podijeljen za smještaj dviju različitih vrsta tekućina, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona mogu prolaziti dvije cijevi, od kojih svaka udovoljava zahtjevima iz stavka 3.1., pod uvjetom da ne postoji drugo izvedivo rješenje osim postavljanja te druge cijevi, te da se uzimajući u obzir dodatno pregrađivanje u pramčanom piku, zadrži sigurnost broda.

4.

U prostorima u kojima se nalaze glavni i pomoćni porivni strojevi uključujući i kotlove koji služe za poriv broda, u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi smiju se postaviti najviše jedna vrata osim vrata koja vode do tunela osovinskog voda. Ako postoje dvije ili više osovina, tuneli su povezani pomoću prolaza za komunikaciju. Između prostorije strojeva i prostora tunela, ako postoje dvije osovine, samo su jedna vrata, a na brodovima s više od dvije osovine, samo dvoja vrata. Sva ta vrata moraju biti klizna i moraju biti postavljena tako da imaju što veću visinu pražnica. Naprave za ručno pokretanje tih vrata s mjesta iznad pregradne palube postavljaju se izvan prostora strojarnice.

5.1

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

Vodonepropusna vrata moraju biti klizna ili sa šarkama ili neki drugi jednakovrijedan tip vrata. Nisu dopuštena limena vrata pričvršćena samo vijcima ni sustavi zatvaranja vrata pomoću vlastite težine ili pomoću utega.

5.2

POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:

Klizna vrata mogu biti:

5.3

Uređaj za mehaničko ili ručno upravljanje svim kliznim vodonepropusnim vratima, bez obzira na to imaju li mehanički pogon ili ne, mora biti takav da omogući zatvaranje vrata pri nagibu broda do 15 ° na oba boka. Potrebno je uzeti u obzir i sile koje mogu djelovati s jedne ili druge strane vrata zbog mogućeg prodora vode kroz otvor do visine statičkog stupca vode od najmanje 1 metar iznad pražnice na simetrali vrata.

5.4

Uređaji za upravljanje vodonepropusnim vratima, uključujući hidraulični cjevovod i električne kabele, moraju biti što bliže pregradi na kojoj su postavljena vrata, kako bi se smanjila vjerojatnost njihova oštećenja u slučaju oštećenja broda. Položaj vodonepropusnih vrata i uređaja za upravljanje mora biti takav da u slučaju oštećenja broda unutar jedne petine širine broda, mjereno okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije, upravljanje vodonepropusnim vratima izvan oštećenog dijela broda ne bude narušeno.

5.5

Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim i ručnim pogonom moraju imati indikatore koji na svim mjestima daljinskog upravljanja pokazuju jesu li vrata otvorena ili zatvorena. Mjesta daljinskog upravljanja moraju se nalaziti samo na zapovjedničkom mostu kako je određeno stavkom 7.1.5. i na mjestima iznad pregradne palube gdje se zahtijeva ručno upravljanje kako je određeno stavkom 7.1.4.

5.6

Vodonepropusna vrata koja nisu u skladu sa stavcima 5.1. do 5.5. moraju se zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena tijekom plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja unosi se u brodski dnevnik.

6.1

Klizna vrata s ručnim pogonom mogu imati horizontalan ili vertikalan smjer kretanja. Mora biti moguće rukovati mehanizmom na samim vratima s obje strane te s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Prilikom rukovanja ručnim uređajem, vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata u uspravnom položaju broda ne smije biti duže od 90 sekundi.

6.2

Klizna vrata s mehaničkim pogonom mogu imati vertikalan ili horizontalan smjer kretanja. Ako se vratima upravlja sa središnjeg mjesta, uređaj se izvodi tako da se vratima može upravljati mehanički i na samim vratima s obje strane. Sa svake strane pregrade postavljene su ručke za upravljanje povezane s mehaničkim pogonom, koje moraju biti izvedene tako da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju imati uređaj za ručno pokretanje kojim se može rukovati na samim vratima sa svake strane te sa pristupačnog mjesta iznad pregradne palube, pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Treba predvidjeti zvučne signale upozorenja o početku zatvaranja vrata koji će trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Pored toga, na mjestima velike okolne buke zvučni alarm mora biti popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima.

7.1

Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim pogonom:

7.2

Klizna vodonepropusna vrata koja se pokreću električnom energijom moraju imati napajanje sa sklopne ploče za slučaj nužde, izravno ili preko razdjelne ploče za tu namjenu, postavljene iznad pregradne palube; pripadajući strujni krugovi upravljačkog uređaja, indikatora i alarma moraju imati napajanje izravno sa sklopne ploče za slučaj nužde ili preko razdjelne ploče za tu namjenu postavljene iznad pregradne palube, te moraju imati mogućnost automatskog napajanja s kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije za slučaj nužde.

7.3

Klizna vodonepropusna vrata na mehanički pogon moraju imati:

Za sustave navedene u stavcima 7.3.1., 7.3.2. i 7.3.3. treba osigurati sljedeće:

pogonski sustavi za vodonepropusna klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju biti odvojeni od svih drugih sustava energije. Pojedinačni kvar u električnom ili hidrauličnom sustavu, osim hidrauličnog pokretača, ne smije onemogućiti ručno otvaranje ili zatvaranje bilo kojih vrata.

7.4

Upravljačke ručke moraju se nalaziti sa svake strane pregrade na visini od najmanje 1,6 metara iznad poda, a moraju biti tako raspoređene da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Smjer okretanja ručki pri otvaranju i zatvaranju vrata mora biti u smjeru pokretanja vrata i mora biti jasno označen. Hidraulične upravljačke ručke za vodonepropusna vrata u prostorijama nastambi moraju, ako je za pokretanje zatvaranja vrata potrebna samo jedna radnja, biti postavljene tako da njima ne mogu rukovati djeca, npr. iza vratašca pričvršćenih vijcima na visini najmanje 170 cm iznad razine palube.

7.5

Električni uređaji i sastavni dijelovi vodonepropusnih vrata postavljaju se, kad god je to moguće, iznad pregradne palube i izvan opasnih područja i prostora.

7.6

Zaštitna kućišta električnih dijelova koji se postavljaju ispod pregradne palube moraju pružati odgovarajuću zaštitu od prodora vode.

7.7

Strujni krugovi električne energije, upravljačkih uređaja, indikatora i alarma moraju se zaštititi od kvara tako da kvar strujnog kruga jednih vrata ne uzrokuje kvar strujnih krugova drugih vrata. Kratki spojevi ili drugi kvarovi u strujnim krugovima alarma ili indikatora ne smiju uzrokovati gubitak energije potrebne za upravljanje vratima. Moraju se poduzeti mjere kako prodor vode u električni uređaj smješten ispod pregradne palube ne bi uzrokovao otvaranje vrata.

7.8

Pojedinačni električni kvar mehaničkog pogona ili sustava za upravljanje vodonepropusnim kliznim vratima na mehanički pogon ne smije uzrokovati otvaranje zatvorenih vrata. Mogućnost napajanja energijom treba neprekidno kontrolirati u točki strujnog kruga što bliže svakom od motora iz stavka 7.3. Svaki prestanak takvog napajanja trebao bi aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu.

8.1

Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati „glavni” prekidač s odabirom dva položaja: „lokalno upravljanje” koje omogućava lokalno otvaranje i lokalno zatvaranje vrata nakon uporabe bez automatskog zatvaranja te položaj „zatvorena vrata” kojim se automatski zatvaraju sva vrata koja su otvorena. Položaj „zatvorena vrata” mora omogućavati lokalno otvaranje vrata i ponovno automatsko zatvaranje vrata nakon otpuštanja lokalnog mehanizma upravljanja. „Glavni” prekidač obično je u položaju „lokalno upravljanje”. Položaj „zatvorena vrata” koristi se samo u slučaju nužde ili radi ispitivanja.

8.2

Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora imati shematski prikaz razmještaja svih vrata, sa svjetlosnim indikatorima koji pokazuju jesu li pojedina vrata otvorena ili zatvorena. Crveno svjetlo pokazuje da su vrata potpuno otvorena, a zeleno svjetlo da su vrata potpuno zatvorena. Kad se vrata zatvaraju daljinski, crveno svjetlo pokazuje međupoložaj treperenjem. Strujni krug indikatora nezavisan je od strujnog kruga upravljanja za svaka vrata.

8.3

Ne smije postojati mogućnost daljinskog otvaranja vrata s mjesta središnjeg upravljanja.

9.1

Sva vodonepropusna vrata moraju biti zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučajevima iz stavaka 9.2. i 9.3. kada se mogu otvoriti za vrijeme plovidbe. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 metra, dopuštena prema stavku 11., mogu se otvoriti jedino u okolnostima navedenima u tom stavku. Svaka vrata koja su otvorena u skladu s ovim stavkom moraju se moći odmah zatvoriti.

9.2

Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe kako bi se omogućio prolaz putnika ili posade, ili ako rad u neposrednoj blizini vrata zahtijeva da budu otvorena. Vrata se moraju odmah zatvoriti kad osobe prođu kroz vrata ili kad završi posao zbog kojeg su morala biti otvorena.

9.3

Dopušteno je da neka vodonepropusna vrata ostanu otvorena za vrijeme plovidbe samo ako je to prijeko potrebno; odnosno, ako se utvrdi da je to bitno za siguran i učinkovit rad brodskih strojeva ili da bi se putnicima omogućio uobičajen slobodan prolaz kroz prostorije za putnike. Pomorska uprava države zastave donosi takvu odluku tek nakon pažljivog razmatranja posljedica takve odluke na rad i sposobnost broda za prevladavanje oštećenja. Vodonepropusna vrata za koja se dopusti da ostanu otvorena moraju se jasno označiti u podacima o stabilitetu broda i moraju se moći odmah zatvoriti.

10.1

Ako pomorska uprava države zastave odluči da su takva vrata bitna, vodonepropusna vrata zadovoljavajuće konstrukcije mogu se postaviti u vodonepropusnim pregradama koje odvajaju teret u međupalubnom prostoru. Ta vrata mogu biti sa šarkama, na valjcima ili klizna, ali ne smiju imati daljinsko upravljanje. Moraju se postaviti na što većoj visini i što dalje od vanjske oplate koliko je to praktično moguće, ali udaljenost njihovih vanjskih vertikalnih rubova od vanjske oplate ne smije biti manja od jedne petine širine broda, s time da se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije.

10.2

Ta se vrata moraju zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja unosi se u brodski dnevnik. Ako neka vrata moraju biti dostupna za vrijeme putovanja, moraju imati uređaj za sprečavanje neovlaštenog otvaranja. Ako je predviđeno postavljanje takvih vrata, pomorska uprava države zastave mora posebno razmotriti njihov broj i razmještaj.

11.

Prijenosne ploče na pregradama nisu dopuštene, osim u prostorijama strojeva. Te ploče moraju uvijek biti na svojem mjestu prije isplovljenja, a u plovidbi se ne smiju skidati osim ako je to, prema ocjeni zapovjednika broda, prijeko potrebno. Pomorska uprava države zastave može odobriti da se te prijenosne ploče zamijene najviše jednim kliznim vodonepropusnim vratima na mehanički pogon u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi, većih dimenzija od onih navedenih u stavku 7.1.2., pod uvjetom da se ta vrata zatvore prije isplovljenja i ostanu zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučaju hitne potrebe prema ocjeni zapovjednika broda. Ta vrata ne moraju zadovoljavati zahtjeve stavka 7.1.4. u vezi s potpunim zatvaranjem na ručni pogon za 90 sekundi. Vrijeme njihova otvaranja i zatvaranja, bez obzira na to je li brod u plovidbi ili u luci, upisuje se u brodski dnevnik.

1.

Ovo se pravilo II-1/B-2/14 primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja.

2.

Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila II-1/B-2/13 stavka 10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni.

3.

Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalni broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom II-1/B-2/14.

1.

Broj otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda.

2.1

Izvedba i učinkovitost uređaja za zatvaranje bilo kojeg otvora na vanjskoj oplati mora odgovarati njihovoj namjeni i mjestu na kojem su postavljeni.

2.2

U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, bočna okna se ne smiju postavljati tako da im pražnica bude ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 2,5 % širine broda ili 500 mm iznad najviše pregradne teretne linije, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća.

2.3

Sva bočna okna čije su pražnice ispod granične linije urona izvode se tako da ih nitko ne može otvoriti bez dopuštenja zapovjednika broda.

2.4

Ako su pražnice bilo kojeg bočnog okna u međupalublju iz stavka 2.3. ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 1,4 metra uvećana za 2,5 % širine broda iznad vode kad brod isplovljava iz luke, sva bočna okna u tom međupalublju moraju biti vodonepropusno zatvorena i zaključana prije isplovljenja i ne smiju se otvarati dok brod ne uplovi u sljedeću luku. Pri primjeni ovog stavka može se, prema potrebi, dopustiti odgovarajuće odstupanje za slatku vodu.

2.5

Bočna okna i njihovi poklopci koji nisu dostupni za vrijeme plovidbe zatvaraju se i osiguravaju prije isplovljenja.

3.

Broj izljeva, sanitarnih ispusta i sličnih otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru, tako da svaki izljevni otvor služi za što više sanitarnih i drugih cijevi, ili na neki drugi odgovarajući način.

4.

Svi usisi i ispusti na vanjskoj oplati moraju imati učinkovite i dostupne uređaje za sprečavanje svakog nehotičnog ulaženja vode u brod.

4.1

U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, ako u stavku 5. nije drukčije propisano, svaki zasebni ispust kroz vanjsku oplatu iz prostora ispod granične linije urona mora imati jedan automatski nepovratni ventil s uređajem za zatvaranje s mjesta iznad pregradne palube ili dva automatska nepovratna ventila bez takvog uređaja, pod uvjetom da je gornji ventil postavljen iznad najviše pregradne teretne linije te da je uvijek dostupan radi pregleda u uvjetima plovidbe.

Ako je postavljen ventil s uređajem za zatvaranje, mjesto upravljanja iznad pregradne palube mora uvijek biti lako dostupno i opremljeno indikatorima koji pokazuju je li ventil otvoren ili zatvoren.

4.2

Na ispuste koji vode kroz vanjsku oplatu iz prostora iznad granične linije urona primjenjuju se zahtjevi važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

5.

U prostoriji strojeva, glavni i pomoćni usisi mora i ispusti koji su povezani s radom strojeva moraju imati lako dostupne ventile postavljene između cijevi i vanjske oplate ili između cijevi i kutija pričvršćenih na vanjsku oplatu. Ventilima se može upravljati lokalno te moraju imati indikatore koji pokazuju jesu li ventili otvoreni ili zatvoreni.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

6.

Sva oprema i ventili na vanjskoj oplati propisani ovim pravilom II-1/B-2/15 moraju biti od čelika, bronce ili drugog odobrenog duktilnog materijala. Ventili od običnog lijevanog željeza ili sličnog materijala nisu prihvatljivi. Sve cijevi na koje se odnosi ovo pravilo II-1/B-2/15 moraju biti izrađene od čelika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala koji odobri pomorska uprava države zastave.

7.

Otvori za prolaz ljudi i teretni otvori postavljeni ispod granične linije urona moraju biti odgovarajuće čvrstoće. Prije isplovljenja broda moraju se ispravno zatvoriti tako da se osigura vodonepropusnost te moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.

8.

Ti se otvori nikada ne postavljaju tako da im najniža točka bude ispod najviše pregradne teretne linije.

1.

Poduzimaju se sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropustan.

2.

Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s izložene palube u svim vremenskim uvjetima.

3.

Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 °C ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućeg goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbama ovog stavka ne dovode se u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

4.

Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

5.

Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i djelotvorno zatvoriti i učiniti vodonepropusnima.

1.

Sljedeća vrata, smještena iznad granične linije urona, moraju se zatvoriti i zaključati prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i zaključana sve dok brod ne dođe na sljedeći vez:

2.

Bez obzira na zahtjeve iz stavaka 1.1. i 1.4., pomorska uprava države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

3.

Zapovjednik broda mora osigurati primjenu djelotvornog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku 1.

4.

Prije početka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila II-1/B-2/22, unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku 1.. te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

1.1

U skladu s odredbama iz stavaka 1.2. i 1.3., najniža točka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

1.2

ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihove otvore mora biti moguće nepropusno zatvoriti kako bi se spriječio prodor vode u prostore ispod njih te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

1.3

pomorska uprava države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

1.4

prilazi navedeni u stavcima 1.2. i 1.3. moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeći vez;

1.5

zapovjednik broda mora osigurati provođenje djelotvornog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima 1.2. i 1.3.; i

1.6

prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B-2/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima 1.2. i 1.3.;

1.7

novi ro-ro putnički brodovi klase C čija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnički brodovi klase D mogu, umjesto zahtjeva iz stavaka 1.1. do 1.6. ispunjavati zahtjeve iz stavaka 2.1. do 2.3. ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

2.1

Svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uređaje na zapovjedničkom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

2.2

svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeći vez;

2.3

bez obzira na zahtjeve iz stavka 2.2., pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu.

1.

Sve poprečne i uzdužne pregrade koje se smatraju djelotvornima za zadržavanje morske vode nakupljene na ro-ro palubi moraju biti na mjestu i učvršćene prije isplovljenja broda i moraju ostati učvršćene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeći vez.

2.

Bez obzira na zahtjeve iz stavka 1., pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi u tim pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

1.

Za svaki putnički brod po završetku gradnje mora se provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava pomorska uprava države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio točne smjernice o stabilitetu broda u različitim uvjetima rada.

2.

Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu značajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavlja se novi pokus nagiba.

3.

U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se provjera težine praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno pokus nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, utvrdi ili pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda.

4.

Pomorska uprava države zastave može pojedini brod osloboditi od provođenja pokusa nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz pokusa nagiba drugog broda iz iste serije te ako se u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobođenog od pokusa nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. Upućuje se na okružnicu MSC/Circ.1158.

5.

Kada se pokus nagiba ne može provesti u praksi, istisnina praznog broda i njegovo težište određuju se pregledom praznog broda i točnim izračunom. Upućuje se na podatke iz pravila 2.7. Pravilnika IMO-a o brzim plovilima iz 2000.

1.

Na zapovjedničkom mostu moraju postojati indikatori za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno učvršćena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsku zaštitu od zakazivanja te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uređaja za učvršćenje nisu na mjestu i potpuno osigurani te zvučnim alarmima upozoriti ako se takva vrata ili uređaji za zatvaranje otvore ili ako uređaji za zatvaranje nisu učvršćeni. Indikatorska ploča na zapovjedničkom mostu mora imati funkciju za odabir načina rada „luka/plovidba” postavljenu tako da se na zapovjedničkom mostu oglasi zvučni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramčana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uređaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora električnom energijom mora biti neovisno od napajanja za upravljanje i učvršćenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila pomorska uprava države zastave, a nalaze se na postojećim brodovima, ne moraju se mijenjati.

2.

Videonadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode izvode se tako da zapovjedničkom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice ukazuju na svako propuštanje kroz unutarnja i vanjska pramčana vrata, krmena vrata ili bilo koja druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

3.

Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati učinkovitim sredstvima, kao što je videonadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

4.

Upute o radnim postupcima za zatvaranje i učvršćenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uređaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno učvršćeni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajućem mjestu.

1.

Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno.

2.

Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprečnim pregradama koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe moraju se pokretati svaki dan.

3.

Vodonepropusna vrata i svi njihovi uređaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan te svi ventili koji su potrebni za rad uređaja za izravnavanje nagiba broda u slučaju oštećenja pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

4.

Ti ventili, vrata i uređaji moraju se na odgovarajući način označiti kako bi se omogućila njihova pravilna uporaba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

1.

Vrata sa šarkama, prijenosne ploče, bočna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema relevantnim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema relevantnim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

2.

U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu II-1/B-2/21 s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

1.

Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuće visine, predviđene su rešetkaste ograde čija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slučajno pasti s palube.

2.

Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuće izvedbe.

1.

Strojevi, kotlovi i druge tlačne posude te pripadajući sustavi cjevovoda s armaturom moraju se postaviti i zaštititi tako da se opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeći računa o pomičnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima.

2.

Moraju biti predviđena sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad porivnih strojeva čak i u slučaju kvara jednog od bitnih pomoćnih uređaja.

3.

Moraju biti predviđena sredstva kojima će se bez vanjske pomoći osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez pogona.

4.

Glavni porivni strojevi i svi pomoćni strojevi bitni za poriv i sigurnost broda moraju, u položaju i stanju kako su ugrađeni u brod, raditi i kada je brod u uspravnom položaju i kada je nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do i uključujući 15 ° na bilo koju stranu u statičkim uvjetima te 22,5 ° u dinamičkim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamički nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom.

5.

Moraju biti predviđena sredstva za zaustavljanje porivnih strojeva i brodskog vijka u slučaju nužde s odgovarajućih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

6.

Smještaj i izvedba odušnika dnevnih i taložnih tankova goriva i tankova mazivog ulja moraju biti takvi da prsnuće odušnika ne smije prouzročiti prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu moraju postojati dva dnevna tanka goriva za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za poriv i bitne brodske sustave ili jednakovrijedne uređaje, kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B i najmanje 4 sata za brodove klase C i D pri najvećoj trajnoj snazi porivnog sustava i redovitom radnom opterećenju generatorskog postrojenja na moru.

1.

Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili obujam kućišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više moraju na kućištu imati odgovarajuće odušne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajućom površinom odušnog otvora. Odušni ventili moraju biti opremljeni uređajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogućnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

1.1

Brodovi moraju biti opremljeni učinkovitim kaljužnim sustavom koji omogućuje ispumpavanje i isušivanje svakog vodonepropusnog odjeljka, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekućeg goriva ili tereta u tekućem stanju, za koje su predviđena druga učinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogućim uvjetima. Moraju biti predviđena učinkovita sredstva za isušivanje vode iz izoliranih skladišta.

1.2

Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opću namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne priključke na cjevovod kaljužnog sustava.

1.3

Sve kaljužne cijevi koje se koriste u skladišnim tankovima goriva ili ispod njih ili u prostorijama kotlova ili strojeva, uključujući prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od čelika ili drugog prikladnog materijala.

1.4

Izvedba kaljužnog i balastnog sustava mora biti takva da se spriječi mogućnost prolaska mora i balastnih voda u prostore za teret i prostorije strojeva, ili iz jednog odjeljka u drugi. Moraju postojati rješenja kojima se sprečava nehotično naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima priključak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje balastnih voda preko kaljužne pumpe.

1.5

Sve razdjelne kutije i ručni ventili koji su povezani s kaljužnim sustavom moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

1.6

Moraju postojati rješenja za drenažu zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

1.6.1

Ako je nadvođe do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda većem od 5 °, drenaža se izvodi izravno u more pomoću odgovarajućeg broja izljeva odgovarajuće veličine ugrađenih u skladu sa zahtjevima iz pravila II-1/B-2/15.

1.6.2

Ako je nadvođe takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, drenaža zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajući prostor ili prostore odgovarajućeg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuće uređaje za ispuštanje u more. Pored toga potrebno je osigurati:

1.6.3

Drenažni uređaj za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti količinu vode iz pumpi sustava za rošenje i protupožarnih pumpi, uzimajući u obzir nagib i trim broda.

1.6.4

Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uređajima za raspršivanje i hidrantima, moraju imati odgovarajući broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskačima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najučinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

2.1

Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku 1.1. mora biti sposoban za rad u svim mogućim uvjetima nakon nesreće, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu se svrhu u pravilu postavljaju bočni usisi, osim u uskim odjeljcima na krajevima broda, u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobičajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

2.2

Ako je moguće, kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštećenja. Ako su glavni porivni strojevi, pomoćni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguće, moraju rasporediti po tim odjeljcima.

2.3

Svaka propisana kaljužna pumpa – osim dodatnih pumpi koje mogu biti u prostorima pikova – mora biti postavljena tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku 1.1.

2.4

Svaka kaljužna pumpa s mehaničkim pogonom mora biti izvedena tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Neovisne kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom smještene u prostorijama strojeva moraju imati izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predviđena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno raspoređeni, a promjer usisa u prostorijama strojeva ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev.

2.5

Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih stavkom 2.4., u prostorijama strojeva mora biti predviđen izravni usisni vod u slučaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najveće raspoložive neovisne pumpe s mehaničkim pogonom do razine pražnjenja prostorija strojeva; usis mora imati isti promjer kao i glavni usisni otvor korištenih pumpi.

2.6

Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajućoj visini iznad podnica u strojarnici.

2.7

Sve usisne cijevi kaljuže do priključaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi.

2.8

Promjer „d” glavnih usisnih cijevi kaljuže i ogranaka izračunava se prema sljedećim formulama. Međutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu veličinu koja je prihvatljiva pomorskoj upravi države zastave:

glavna usisna cijev kaljuže:

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže između sabirnih kutija i usisa:

pri čemu je:

2.9

Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (mjereno okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

2.10

Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog sustava izvode se tako da, u slučaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštećenje pumpe ili cijevi kojom je priključena na glavni kaljužni vod izvan crte povučene na jednoj petini širine broda ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednički za sve pumpe, mora postojati mogućnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slučaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slučaju naplavljivanja, pumpa može izbacivati vodu iz svakog poplavljenog odjeljka, kako je navedeno u stavku 2.1.; u tom slučaju mora postojati mogućnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slučaj nužde.

2.11

Svi pipci i ventili navedeni u stavku 2.10., kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno označene upravljačke uređaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

1.

Mora se predvidjeti dovoljna snaga za plovidbu nazad kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

2.

Mora se provjeriti i zabilježiti sposobnost strojeva da se, u odgovarajućem vremenu pri najvećoj brzini u plovidbi naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajućoj udaljenosti zaustavi brod.

3.

Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru gibanja broda i udaljenostima, zabilježeni na pokusnoj plovidbi, moraju biti na raspolaganju zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima pokusne plovidbe za brodove s više brodskih vijaka, kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slučaju kvara na jednom ili više brodskih vijaka.

1.

Svaki brod mora imati učinkovit glavni i pomoćni kormilarski uređaj. Glavni i pomoćni kormilarski uređaj izvode se tako da kvar na jednom uređaju ne onemogući rad drugog uređaja.

2.

Glavni kormilarski uređaj i struk kormila moraju:

3.

Pomoćni kormilarski uređaj, ako je ugrađen, mora:

4.

Pogonske jedinice kormilarskog uređaja moraju:

5.

Ako glavni kormilarski uređaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomoćni kormilarski uređaj nije potreban, pod uvjetom:

6.

Mora se predvidjeti upravljanje kormilarskim uređajem:

7.

Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomoćnim kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

8.

Strujni krugovi električne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uređajem zajedno s pripadajućim dijelovima, kabelima i cijevima koji se zahtijevaju prema ovom pravilu II-1/C/6 i prema pravilu II-1/C/7 moraju biti što je moguće dalje jedan od drugog po čitavoj duljini.

9.

Moraju biti predviđena sredstva za vezu između zapovjedničkog mosta i prostorije kormilarskog uređaja ili drugog pomoćnog kormilarskog mjesta.

10.

Kutni položaj kormila mora:

11.

Hidraulički kormilarski uređaj mora imati:

12.

Prostorije kormilarskog uređaja moraju:

1.

Na zapovjedničkom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem moraju biti postavljeni indikatori rada motora električnog i elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja.

2.

Svaki električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploče; međutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploče za slučaj nužde. Pomoćni električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav povezan s glavnim električnim ili elektrohidrauličnim kormilarskim sustavom može se priključiti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih priključiti i istodobno raditi.

3.

Za električne i elektrohidraulične krugove i motore kormilarskog uređaja treba predvidjeti zaštitu od kratkog spoja i alarm u slučaju preopterećenja. Nadstrujna zaštita, uključujući struju za upućivanje, ako postoji, ne smije biti manja od dvostrukog punog strujnog opterećenja motora ili kruga koji se zaštićuje, i mora biti izvedena tako da dopusti prolaz odgovarajućih struja upućivanja.

4.

Ako se pomoćni kormilarski uređaj, za koji se prema pravilu II-1/C/6 podstavku 3.3. zahtijeva mehanički pogon, ne pokreće električnom energijom ili se pokreće elektromotorom namijenjenim prvenstveno za druge funkcije, glavni kormilarski uređaj može se napajati preko strujnog kruga s glavne sklopne ploče. Ako se takav elektromotor, namijenjen prvenstveno za druge funkcije, koristi za pogon pomoćnog kormilarskog uređaja, pomorska uprava države zastave može odustati od zahtjeva iz stavka 3. ako utvrdi da su zaštitni uređaji zadovoljavajući i poštuju se zahtjevi navedeni u pravilu II-1/C/6 stavku 4. koji se odnose na pomoćne kormilarske uređaje.